A mi smo na to odgovarali: mi ne pišemo ni iz straha da ne budemo smešni niti pak pišemo izkakvog sličnog razloga; mi u našem izlaganju izlažemo istinu i trudimo se da na osnovu istinitih činjenicadonosimo pravilne zaključke i nemamo straha. Mi govorimo i tvrdimo, pa makar ceo celcit svet tvrdioobratno, mi tvrdimo: savez između Engleske i Francuske s jedne i Sovjeta s druge strane neće sezaključiti.Početkom avgusta desilo se sledeće: zategnutost je bila u najvećem stepenu. Tada je delegatima uMoskvi Molotov u ime Staljina saopštio:''Vreme je da pošaljete vojnu delegaciju radi zaključenja vojnog saveza''.Sad je tek velika informativna štampa u celom svetu pisala:''Evo, sad će i vojni savez da se zaključi''!Mi smo, međutim, govorili.Kako može da se zaključi vojni savez kada nema političke saglasnosti između Engleske iFrancuske s jedne strane i Sovjeta s druge strane? Kako može pod tim uslovima da bude zaključen vojnisavez? Ne može! To bi bilo kao da bi se plug stavio ispred volova; plug mora da ide iza volova, a ne možeda se stavi ispred volova.Ali, delegacija engleska i francuska - i to vojna - otišla je u Moskvu. To su bili viđeni generaliengleski i francuski koji znaju tačno namere svojih đeneral štabova. Otišli su u Moskvu. U Moskvi jenastalo pregovaranje između vojnih stručnjaka svakako u cilju da se dobro upoznaju namere i snageanglofrancuske, a 22 avgusta Molotov je zaprepašćenim članovima delegacije Engleske i Francuskesaopštio da je sutra 23 avgusta, nažalost, zauzet, neće moći da radi s njima, jer toga dana stiže gospodinJoahim fon Ribentrop, Ministar spoljnih poslova Rajha, pa će s njim zaključiti jedan mali pakt onenapadanju!Razume se, da su članovi engleske i francuske delegacije bili zaprepašćeni. Pretpostavljam da suim rekli:''Pa zar vi s nama, sa Englezima i Francuzima, pravite savez uperen protiv Nemačke, a sad odjedanput Nemačku dovodite i s njom zaključujete pakt?! Pregovarali ste šest meseci s nama i za tih šestmeseci pregovora s nama vi niste postigli da potpišete dva reda, a sad dolazi ministar spoljnih poslovaNemačke i ispred nosa nam potpisuje ugovor, pakt o nenapadanju!''Na to ih je sigurno Molotov prijateljski potapšao po ramenu. Mislim da je to morao učiniti i da imje rekao da se ne ljute, da će on s njima produžiti čim se gospodin fon Ribentrop bude vratio. E, sad je bilodosta i engleskoj i francuskoj delegaciji, pa su se one, koliko se sećam, vratile pre fon Ribentropa svojimkućama. Upravo pretpostavljam da su tako učinili. A nije isključeno da su i posle toga još zaprepašćeni odčuda čekali, pa tek potom postiđeni pošli natrag u svoje zemlje. 1)1) ''Pozadina rata i njen gospodar''.Kakav je značaj ovog pakta? Da li je to običan političko-vojnički pakt kao što se često izmeđuzemalja zaključuje?A, ne! Ovaj pakt ima drugi značaj. On je poslednja scena predigre. Njegovo perfidno satanskikarakter osvetljuje tragičnom crvenom svetlošću samu dramu koja počinje pred našim očima da seodigrava.Zato što smo to znali, zato smo, uprkos tolikih i takvih tvrđenja, mogli uporno tvrditi da neće bitipostignut sporazum između Engleske i Sovjeta.Nemačka je u ovoj drami izazivač rata. Motor rata, pa prema tome i motor revolucije. Paktnemačko-sovjetski od 23 avgusta 1939 nije ništa drugo nego spajanje motora sa krmom, uzimanjenemačke motorne snage pod uticaj marksističkih kormilara.Zato je taj pakt došao kao poslednja scena predigre da bi motor uzeo onaj pravac koji reditelj hoće.Mi smo zato davno rekli da Hitler postaje nesvesni komunistički agent, misleći da radi nešto štotreba da donese sreću i veličinu njegovoj Nemačkoj. On, ustvari, izaziva rat i svojom ogromnom, aopremljenom snagom i disciplinovanim narodom, udara, upravljan sovjetskim kormilarom o zid anglofrancuski,sve u cilju koji je komunizam postavio.44
U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši masku s lica svog, bestidno se baca na slomljenu Poljsku da''zaštiti živote, slobodu i imovinu svoje jednokrvne braće'' - ona koja u ruskoj zemlji pogazi svu slobodu,smrvi desetine miliona života a oduze i poništi svu imovinu nesrećnog ruskog naroda. Ali maska već nijemnogo potrebna. Maska je trebala dok ne počne drama.Nekada je Sovjetija pravila formule o napadaču i besprekorno s drugim državama utvrđivala ko seima smatrati napadačem. Sada u govoru Molotovljevom videli smo da su se ''promenile prilike, pa ipojmovi o napadaču kojima smo se mi služili, a u koje su poverovali!''Nekada je to bilo potrebno, kada je Sovjetija bila najveći huškač protiv fašizma i kada je na svakinačin gledala da baci Francusku i Englesku čas na Italiju, čas na Španiju, čas na Nemačku, obećavajući imsvoju ''ogromnu pomoć''. Danas ta laž više nije potrebna: tako je zgodno režirana drama da su Engleska iFrancuska morale objaviti rat Nemačkoj. Sada Sovjetija može mirne duše da uzme delove poljskog plena,očekujući svršetak drame.Nekada je to bilo potrebno kada su sovjetski ''narodni frontovi'', ''antifašistički blokovi'', ''blokovidemokratskih snaga'' urlali po svim evropskim zemljama o pomaganju zapadnih velikih demokratija -danas ni ta laž nije više potrebna. Danas isti sovjetski agenti propovedaju dezerterstvo, neulazak u vojsku,mržnju prema kapitalističkim demokratijama''. Zašto više da lažu kad je drama već počela.Sad se tek vidi kako je pakosno smišljena uloga ove tajanstvene ličnosti koja se zove Sovjetija.Zaplet drame je, dakle, u ovome: Nemačka je primila s oduševljenjem da u toj drami igra uloguizazivača rata, njenog motora, pa prema tome i motora revolucije. Nemačka je to učinila verujući da dorata sa Anglo-Francuzima neće doći kad ona napadne i smrvi Poljsku. Jer, Anglo-Francuzi na Sigfridovuliniju ozbiljno ni napadnuti ne mogu, a na drugi način Poljskoj pomoć ukazati ne mogu blagovremeno.Ako Anglo-Francuzi ipak u rat budu ušli zbog datih garancija Poljskoj, to će biti platonski rat. Rat bezrata. Jer će Nemačka za četiri nedelje potpuno slomiti poljski otpor, a tada će pasti vlada Poljske koja jerat oglasila, a druga će poljska vlada s Nemačkom zaključiti mir, predajući joj Dancing i Koridor. Anglo-Francuzi će posle toga morati sami mir da zaključe. A ako neće, neka sede na Mažinovljevoj liniji.Nemačka će iza Sigfridove linije mirno uživati plodove svoje pobede.To je računica Hitlerova.Ali, ovaj račun ne bi bio potpuno tačan, kao što smo videli, da 23 avgusta nije uspela prva scenapredigre ove drame, da se krma revolucije (Sovjetija) nije vezala za motor revolucije (Nemačku). Hitler jetoga dana verovao da je nadmudrio ceo svet. Pokazali smo već koliko je od toga daleko. Jer je taj paktomogućio Sovjetiji da upadne sa svoje strane u Poljsku, da ovoj onemogući svaki otpor i da zauzme velikedelove njene zemlje. Sad je nemoguć Hitlerov plan o zaključenju mira s Poljskom jer je Poljska ne samotučena, već smrvljena. S kime sada mir zaključiti? A kad nema mira s Poljskom, kako da mir zaključeAnglo-Francuzi, koji su, obavezom časti, u rat zbog Poljske ušli?!Nemci su se spremili za munjevit rat, ali prema jugoistoku, a ne prema zapadu.Anglo-Francuzi uopšte nisu spremni za napadni rat, već samo za odbranu. Ali su u rat ušli, jer sunepromišljeno dali jemstva koja su ih nagnala da uđu u rat, iako Poljskoj stvarno nisu mogli pomoći.Mislili su da je već i to pomoć, što su ušli u rat. Anglo-Francuzi su dovoljno jaki da se odupru navalinemačkoj. To i čini glavnu teškoću vojnog položaja Nemačke, pri do sada poznatom oružju. Ali, iako jeodbrana važna, pobedu je retko kad dala samo odbrana sem kada je bila duga, i tako izmoždila i oslabilanapadača da napadnuti može preći u pobednički napad. Ali pobeda, u tom slučaju dolazi, ponavljam, tekposle duge, uporne i krvave borbe. A Anglo-Francuzi na to i misle. Oni govore o dugom ratu. I ja mislimda iskreno misle na dugi rat.A ono gornje rešenje, na koje računaju Anglo-Francuzi, pretstavlja dug i krvavi rat, gde bi Nemciprvo napadali besomučno i bili krvavo odbijeni, da zatim i sami budu napadnuti i pobeđeni. Zato i velimo,s obzirom na očigledan i opravdan strah da ljudi manje izdrže od oružja: dugi i krvavi rat ima malo izgledada se završi pobedom... Sovjetija računa da se duga i krvava drama završi onako kako su marksistizamislili.Ima li izgleda da se drama tako nesretno ne svrši? Zid anglo-francuski, motor nemački i krmilosovjetsko su glavne ličnosti drame. 1)45
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84: Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86: 6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88: -kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90: Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91: PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA