Ove dve poslednje mere znače nove konclogore, novu prinudnu kolektivizaciju. A ko zna po kojuje cenu to izrađeno u prvoj pjatiljetci, taj mora unapred pretrnuti pri pomisli koliko će to ruski narod stati utrećoj pjatiljetci. Iz ove borbe rodiće se nova sabotaža seljaka, nova glad, koje su uvek pratile svakiodlučan i nov eksperimenat na selu.Eto perspektive unutrašnjeg položaja Sovjetije u 1939 godini. ''Radnička seljačka vlada'' (''rabotčekrestijansko praviteljstvo'') vrši baš ove godine diktaturu nad radnicima i seljacima, diktaturu koju posurovosti svet nikada nije video. To, razume se, naši levičari i sovjetofili ne znaju ili se prave da ne znaju,ali zato, čim se pomene ruska revolucija, oni iz glasa govore kako je ona opravdana i zbog toga što seljaci,pre revolucije, nisu imali u svojim rukama zemlju! 1)1) ''Bilten" br. 19, 19.juna 1939 godine.''Serp i molot'' - ''Smert i golod'' ili ''srp i čekić'' - ''smrt i glad''.Ukršteni srp i čekić su po članu 143 Ustava Sovjetskog glavni amblemi u državnom grbu Sovjetije.Kao kod nas, recimo, dvoglavi beli orao. Srp i čekić nalaze se u Sovjetiji na svakom mestu gde bi trebaloda se označi svojina ili namena ili poziv države SSSR.Dvadeset godina posmatra ruski narod stalno srp i čekić - a posmatra i rezultate njihove uprave. Iztoga dvadesetogodišnjeg posmatranja, rodila se, kao uzdah, teška, kratka narodna izreka:''Serp i molot'' - ''Smert i golod''.Eto, to je video i osetio ruski narod u svojoj zemlji pod tuđinskom nenarodnom boljševičkomvladom. Eto, to treba da znaju svi koji se obmanjuju i koji zavedeni zavode i druge na put propasti.. 1)1) ''Bilten'' br. 48,28 maja 1940 godine.Ujednom pismu, koje smo dobili od čoveka što je nedavno došao iz Sovjetije stoji i ovo:''Sovjetski građanin to je grob koji hoda. On ti neće ništa reći o onome što se odigrava u njegovoj duši. Iod njega nećeš mnogo saznati. Ali treba otići u grad, postojati u redu, pogledati kako ljudi dolaze doživotnih namirnica i odela, kako po svojim poslovima idu u sovjetsku ustanovu, kako rade, kakva jenjihova radna proizvodnja, kako piju votku, kakvi su u tramvajima i vozovima, kakav je njihov stan iuređaj, pa ćeš iz lica njihovoga pročitati pravu istinu o njihovom životu.Čovek koji šesnaest sati stoji u redu pa ne dobije ništa, odlazeći od prodavnice prigušenim glasom,sevajući očima škripeći zubima, stežući pesnicu, mrmlja... ili još kraće proklinje. Ako mu u tomemomentu priđeš i zapitaš zašto se toliko uzbuđuje, odmah će staviti masku i hladnokrvno reći: ''Ne druže,vi se varate''. Kad sam dolazio u restoran na ručak u kome tri dana uzastopce nije bilo hleba, dok sam japrosto bio besan od gladi, meštani su odlazili na izgled sasvim mirni, objašnjavajući nedostatak hlebatransportom koji je, možda, umesto da donese brašno, odveo vojnike na Krim...''Putujemo pre neki dan vozom iz Beograda. U kupeu jedan naš drug i jedna dama, inžinjer.Razgovaramo sa svojim drugom. Navodimo mu ovo pismo. Kad ona gospođica upade u naš razgovor ireče:''Poznavala sam jednog inžinjera iz Mađarske koji je nekoliko godina radio na Dnjeprostroju.Tamo se upoznao sa jednim divnim Rusom inženjerom, zbližili se mnogo. Kad je došlo vreme daMađar pođe, on se obrati svome kolegi: ''Recite, mogu li što da učinim za vas. Mi smo bili tako bliski. Jasad idem. Promislite, može biti da bih štogod mogao ipak za vas da učinim. Ne morate mi ništa reći sada.Imate vremena. Promislite.''Rus je sagao glavu, onda je odgovorio: ''Baš kad hoćete, eto, dajte mi svojestaro odelo.''Zamislite, produži gospođica, kakva je pustoš u toj zemlji Da, pustoš! 2)2) ''Bilten'' br. 49, 18.juna 1940 godine36
BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE POLITIKENije revolucija od 1917 bila oslobođenje Rusije, ustanak podjarmljenog ruskog naroda, većzavojevanje Rusije i porobljavanje ruskog naroda od strane jedne misli strane ruskom narodnom duhu,njegovoj istoriji i tradiciji.Nije svejedno da li je revolucija delo ruskog naroda ili inostranstva. U prvom slučaju radi se ooslobođenju, u drugom o zavojevanju. Teza marksista i legiona njihovih prijatelja jeste da je Rusijarevolucijom oslobođena. Istoriske činjenice utvrđuju, naprotiv, da je osvojena od šake smelihmarksističkih avanturista, propuštenih u ratu kroz neprijateljsku zemlju.Ali ne samo ovaj momenat, pohod iz inostranstva i mali broj boljševika, već i naročito duh sameboljševičke misli pokazuje da boljševička revolucija nije oslobođenje Rusije i ruskog naroda, većzavojevanje i porobljavanje.Kakva je to misao marksistička koja se ubacuje u Rusiju?Odgovara li njen duh duhu ruskog naroda, njegovoj tradiciji, njegovoj istoriji i njegovim težnjama?Tri su glavne misli na kojima počiva marksizam. Prva je misao a t e i z a m. Nema Boga. Ljudiuzalud podižu oči nebu. Ono je gluvo, nemo i pusto. Nikoga tamo nema. I ne samo tamo gore iznad glavanjihovih, već nigde. Prema tome, luda su i glupa i sva ostala verovanja koja izviru iz verovanja u Boga iprazne su sve nade što su za tu veru vezane.Druga misao je materijalizam. Nema duha. Sve je samo materija, pa i sam duh je samo psihičkamanifestacija materijalnog i samo materijalni uslovi ljudskog života upravljaju i pokreću istoriju ljudsku.Samo je materijalno glavno i bitno u životu naroda i država, a moralno, specijalno duhovno, sporedno.Tzv. moralno i duhovno je izgradnja ekonomskog. Ono je glavno i osnovno, a moralno i duhovno senadgrađuje nad osnovom i zavisi od nje.Treća misao je k l a s n a borba: nije narod jedan sastavljen od braće, već od samih krvnihneprijatelja, raspoređenih uglavnom u dve klase koje su u stalnoj i neprekidnoj borbi. Istorija jednognaroda, prema tome, nije istorija povezanih članova u jednu sudbinsku i kulturnu zajednicu osećanjemponiklim iz zajednice porekla ili života, - već istorija uklupčanih krvnih neprijatelja, što se grizu, ujedaju,raskidaju i uništavaju u međusobnoj besomučnoj borbi.Te tri misli čine filozofiju marksizma.Da li ta marksistička misao odgovara duhu ruskog naroda? Da li bezboštvo, materijalizam i klasnaborba odgovaraju ruskom narodu? Jesu li to njegove misli koje je stari ruski režim pritiskivao i ganjao, aone ganjane uspele da revolucijom oslobode sebe i ruski narod?Odgovor je negativan. Ruski narod nema ni ateizam ni materijalizam niti klasnu borbu za svojurođenu misao. To su tuđe misli, strane njegovoj prirodi, ubačene sa strane, pa osvojile njegovu zemlju iporobile njega i sve što je njegovo.Ali može neko da sumnja u to. Otuda takvima predlažem da izvrše tako zvanu introspekciju, nekapo duši svoga naroda sude o ruskom narodu. Neka zatim odgovore da li našem narodu odgovara ateizam,materijalizam i klasna borba.Kad govorim o narodu, o njegovom duhu ja ne mislim na one koji su kroz škole prošli niti najedno pokolenje, već na kolektivnu psihu naroda što se kroz narodne umotvorine tokom vekovaizražavala.Može li naš narod shvatiti Vaseljenu bez Boga? Nikad i nigda se on nije mogao s takvom mišljupomiriti. I u vreme kad hrišćanstvo nije bio primio, on je verovao da Vaseljena mora imati Domaćina kojičuva i održava svet od uljeza i otimača, bilo da su oni neka zla božanstva, bilo da su zli ljudi.Može li narod shvatiti materijalizam i njegovu predominaciju u istoriji? Nikad i nigde se narod našnije mogao s takvom mišlju pomiriti.Da li je klasna borba poznata našem narodu, okatom i Bogom nadahnutom? Jer ako je klasna borbazakon ljudskog života, onda je taj okati narod nju morao videti i o njoj morao govoriti.A on o njoj nigde ne govori kao normalnoj životnoj pojavi. Naprotiv, kad u svojim narodnimpesmama opisuje svoju vlastelu, on uživa u njenom sjaju, u njenoj krasoti, on se ponosi njenom snagom.37
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84: Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86: 6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88:
-kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90:
Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91:
PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA