seljak) neprijatelj socijalističke otadžbine, - ceo njihov ekonomski poredak je zasnovan na nadničarstvu.Oni čekaju čas kada će uzviknuti njihove statistike: ''Nema nijednog domaćina u SSSR!'' To jeideal ekonomskog poretka SSSR: zemlja bez ijednog domaćina, nadničar činovnik, nadničar radnik,nadničar seljak.Naš narodni ideal bio bi upravo obrnut. ''Nema nijednog nadničara u našoj zemlji'', bio bi idealkome bi se poklonio naš narod. Obrnut je ideal sovjetski, a sve zato, jer hoće da ostvari društvo protivnoonoj osnovi koju je Domaćin Vaseljene dao stvarajući čoveka i upućujući ga da živi u društvu.Ali, pošto je ''profit'' u izvesnoj meri nagrada koju društvo daje domaćinu za njegovo staranje okoekonomske organizacije posla, - a kod njih ga nema, to nema ni te domaćinske brige oko ekonomičnostiorganizacije posla.Rezultat je: nema ''profitera'', te zato i ''profit'' oni ne odnose, ali zato socijalističko društvo plaćanekoliko puta skuplje proizvod nego što ga plaćaju članovi kapitalističkog društva, jer ovo nije vodiloborbu protiv domaćina, već ga čak i nagrađuje. Domaćinsku brigu oko privrede preduzela je na sebeVKPb, partija komunistička. Ali, Domaćin Vaseljene je svemoguć, pa je smatrao za potrebno da imamilijarde saradnika domaćina. VKP je mislila da ona može više, pa je uzela na sebe da bude u SSSR-ujedini domaćin - dok su joj saradnici sve sami nadničari, a svaki domaćin, koji bi se našao na njenojteritoriji, njoj je protivnik i neprijatelj.* * *Treba hrišćane prevariti kako je boljševizam evoluisao, kako više nije to onaj prvi boljševizam,divlji krvoločni, već drugi, pripitomljeni koji samo iz formalnih razloga ne može da se odrekne zabludaboljševičkih, pa se samo još imena drži, a ustvari je sasvim od njega daleko...Nije SSSR napustio komunizam. On se drži i ekonomske i političke i duhovne glavne linijemarksizma. On baš od 1939 godine tvrdi da je ostvario samo socijalizam, a da tek sada ide komunizmu. Uekonomiji čak na suvu i očiglednu štetu ekonomsku, i svoju i narodnu, on iz čistih doktrinarnih razlogadonosi mere koje sprečavaju ispravku ortodoksnog marksizma (dekret od 28 maja 1939 o kolhozima).Nema u SSSR slobode za seljaka ni za radnika (drugi slojevi društveni su likvidirani) ni političke,ni duhovne, ni ekonomske. Ako nije član VKPb, onda uopšte političke aktivnosti ne sme ni imati. Ako jepak član, onda svaka slobodna akcija izvan generalne linije, koju je dao Staljin, vodi streljanju, kao što jeto bio slučaj sa najviđenijim pretstavnicima i saradnicima Lenjina i samog Staljina.U duhovnom pogledu sloboda veroispovesti je formalno data konstitucijom, ali stvarno onaj kojiveruje i to ispoljava nalazi se izvan zakona, a vršenje kulta se smatra kontrarevolucionom sklonošću isvaki se izlaže opasnosti i po život, a kamo li po slobodu i ekonomsko održavanje.U ekonomskom pogledu seljak je vezan za kolhoznu zemlju i ne može s nje nikuda osim u bedu iliu koncentracioni logor. Radnik je dopao ropstva kakvo nigde u ostalom svetu ne postoji. Dekretom od 29.decembra 1938 godine, i poslednjim od 20.juna, 1940 godine, slobodu rada sveli su .na potpuno praznureč: radnik je izgubio uopšte pravo otkaza rada i izlaska iz radionice ili fabrike. Onaj ko to učini, osuđen jena glad ili u zatvor, jer ako se uhvati otićiće u konclogor, a ako se ne uhvati, nigde rada dobiti ne može, jernema urednog otpusta iz svoje dotadanje fabrike, pošto sve fabrike pripadaju jednom jedinom poslodavcu- SSSR.Nema u SSSR reda baš zato što je privatni poduhvat potpuno ukočen: sve je centralizovano ibirokratizovano. Biti domaćinom znači u Sovjetiji biti neprijatelj ''socijalističke otadžbine''. Samonadničarstvo je znak lojalnosti prema režimu. A kakav red može biti u zemlji u kojoj postoje sve saminadničari: činovnici, seljaci, radnici. Niko ne radi ono što mu sopstveni nagon domaćinski nalaže, većsvaki čeka zapovest i upustvo iz centrale. U jesen i proleće veliki listovi, ''Pravda'', ''Izvestija'' imajuuvodne članke: ''Za veći posev pšenice'' ili ''Za bolje sabiranje pamuka ili šećerne repe'' ili ''Za veći posevjarih žita ili pamuka ili repe''. To su nalozi CIKA (Centralnog izvršnog komiteta partije) ili Sovnarkoma(Sovjeta narodnih komesara). To su samo spoljni i najlepši znaci te centralizacije i birokratije. Unutrašnjiznaci njeni jesu nestašica, rđavo snabdevanje i krajnja beda - sve same pojave nereda u zemlji u kojoj se32
po zvaničnim statistikama, radi kao u nijednoj drugoj i u kojoj, po istim statistikama, sve se radi, sve seproizvodi u gigantskoj ''svetskoj razmeri''.Nema u SSSR blagostanja baš zato što je sve onako kao što smo napred napisali.Jedan naš Balkanac, koji je tamo otišao i koji je bio uveren da mi preterujemo, napisao je otudapismo u kome postoji i ova rečenica: ''Ne znam nijedan evropski narod koji bi mogao živeti pod uslovimapod kojima živi ruski narod''.Da je SSSR organizacija koja je unapred tvrdila da je ekonomski život sporedan, a duhovna ipolitička linija glavno, danas bi imao da se gordi, jer je nagnao jedan od najvećih naroda na zemaljskojkugli da živi u ekonomskoj bedi - sve radi materijalističke misli i marksističke političke linije. Ali SSSR jetvrdio obratno, da je ekonomski život glavno, upravo ''sve i svja'', a da ono drugo, politički i duhovniživot, izlazi iz onog prvoga. On se zato okomio na kapitalistički poredak da stvori bolji ekonomskiporedak radi širokih narodnih masa. Obećavati jedno, a stvoriti takve ekonomske prilike da naš Balkanacpiše ''da ne zna nijedan evropski narod koji bi mogao živeti pod uslovima pod kojima živi ruski narod'', ito posle pune dvadeset i tri godine, neograničene, ničim nesmetane diktature, na zaista po prirodinajbogatijem delu sveta, čije prostranstvo iznosi šestinu zemljine površine, nad jednim od najobdarenijihpo duhu naroda, znači pokazati da se od početka pošlo rđavim putem, koji nije ni mogao, kad nije tu i podtakvim prilikama uspeo, dati drukčije i bolje rezultate. A to opet pokazuje da SSSR nosi u sebi, u svojojorganizaciji, u svom duhovnom i političkom sklopu, uzroke koji nikad i nigde neće moći dati boljerezultate, kad ih nisu dali u ogromnoj i prebogatoj Rusiji, na velikom i hristonosnom ruskom narodu, podsvemoćnom, ničim neograničenom tiranijom komunizma. 1)1) Iz ''Pogovora'' knjizi M. Vasiljevića ''Istina o SSSR'', 1940.* * *Intervencija Sovjetije 17.septembra, 1939 godine, (upad u Poljsku) postavila je ceo svet pred nizpitanja, čije rešenje zavisi od te velike nepoznate zemlje što se zove Sovjetija.Mi smo mnogo puta već pisali o Sovjetiji, ali pokazuje se više nego ikad potrebno srediti svečinjenice koje mogu objasniti tu sfingu.Politički je to diktatura partije, malobrojne ali svemoćne. Računa se da jedva prelazi jedanprocenat od ukupnog broja stanovništva broj članova komunističke stranke (računajući tu i žene iomladinu). Upravo su smešne cifre o broju organizacija po pojedinim reonima koje su pre neku nedeljuobjavili sovjetski listovi, žaleći se na neaktivnosti svojih partiskih kadrova. Pravno mogu za izborepostavljati kandidacije i profesionalne organizacije, a ne samo komunistička stranka. Stvarno se izborisprovode u korist komunističke stranke. Pošto je u samoj stranci sprovedena diktatura Staljina, to je,ustvari, cela zemlja isključivo pod diktaturom njegovom. Za razliku od Hitlera, koji je pravni šef države,Musolinija koji je pretsednik vlade, Staljin pravno nije ništa, ali je zato stvarno sve. Ustav nije predvideofunkciju koju on vrši: Kalinjin je pretsednik Vrhovnog Sovjeta SSSR-a, Molotov je pretsednik SavetaNarodnih Komesara i narodni komesar inostranih dela. Staljin nije n i š t a po ustavu, ustvari je s v e. Topokazuje i njegovo pritvorstvo a i vrednost ustava.Režim se oslanja na partiske aktiviste, bez skrupula, bez ideala i načela. Partiski sloj ljudi raznogporekla, vaspitanja i poziva, korteši su, uostalom, širom sveta poznati. Sada treba samo zamisliti takvepartiske korteše u zemlji u kojoj je partija svemoćni zakonodavac, sudija, izvršilac, vojnik, vlastodavac iposlodavac, nad kojim nema ni Boga ni morala ni kralja i koji nesmetano dvadeset godina vršlja naogromnoj teritoriji, vršeći svoje eksperimente, učeći se na telu ruskoga naroda poslovima koje su drugiljudi učili, kao mali ljudi u redovnom životu, pri čemu je svemoćna ''ČEKA" pobila milione ljudi, dok jedesetine miliona poslala u koncentracione logore ili u Sibir (što je u 50% slučajeva opet smrt). Takav jerežim uspeo do danas da obezglavi ruski narod, da neznatni ostatak stare ili novu inteligenciju napravioportunističko-karijerističkom. Danas su režimu ozbiljni protivnici samo stihijska snaga ruskog seljaka iruskog radnika koji vode borbu protiv režima na svoj način podmuklo, više pasivnom rezistencijom, nego33
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84:
Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86:
6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88:
-kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90:
Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91:
PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA