Ali tu su videli, da u prirodi ljudskoj postoji neka mistika, koja od čoveka traži imperativno da stidzadrži. Tada je morala doći propaganda protivu religije, da nije već i od početka postojala.Marksizam je drugim rečima naišao na samu prirodu ljudsku kao najvećeg protivnika njegovimteorijama.Teorije ljudske imaju veliki značaj. Kada je prvi put čovek postavio jedno pravilo, on je udariotemeljac svemu ovom današnjem napretku. Ali teorije ne mogu samu prirodu stvari da izmene.Kao što sam napred u jednom primeru to objasnio, mogu da iskoriste prirodu, ali da je promene nemogu. Ona koja o toj istini ne vodi računa, ta se na delu pokazuje kao nemoguća.Kod takozvanih prirodnih nauka ta se nemogućnost odmah pokaže. Ko bi, na primer, sagradiograđevinu na pesku, a o tome pri građenju ne bi vodio računa, verovatno ne bi je uspeo ni izgraditi: srušilabi se.S ljudskim društvom je već drukčije. Tu se i netačne i nemoguće teorije mogu primenjivatigodinama, po cenu nasilja, - ali se zato, što je duže eksperimenat trajao, sa sve većom katastrofom mora,na kraju krajeva, pokazati ludost pokušaja.I kao što smo to videli u samoj individualističkoj misli i u svih njenih potomaka, među koje spada imarksizam, koji je od svih ostalih najviše o sebi dao govoriti, tako će se i on, boreći se protiv ljudskeprirode, morati srušiti.Jer svako živo biće ima izvesne i nepromenljive osobine. Dogod je to, a ne nešto drugo, mora ihimati. A kad bude dobilo neke druge, onda neće biti ono što je bilo, već neko drugo biće.Roj je društvo pčela, u kome vlada potpun komunizam. Samo on je zasnovan na biološkoj prirodipčela, gde su radilice besplodne i bezstrasne jedinice, koje imaju samo jednu strast: rad i borbu za roj.Matica je majka, jedinka i vladateljka. A trutovi mužjaci, od kojih će samo jedan biti potreban, a ostali sudo svadbe kraljičine, da bi među njima svima najsposobniji izabrao ženku. Svadba ovome donosi odmahsmrt, a odmah po svadbi ginu i ostali, koji su sad zajednici nepotrebni.Ali takvo društvo se može izgraditi na takvoj prirodi pčele. Promenite, kad bi mogli, prirodu njenu,učinite svaku pčelu sposobnom za oplođenje, - svršeno je s rojem jer će sad svaka majka gledati, da njenaalveola bude najbolja, i najviše hrane spremljeno za njeno potomstvo.Marksizam je hteo, otprilike, obrnutu stvar od ljudskog društva, koje ima drukčiju biološku,psihološku, i duhovnu osnovu - da napravi nešto nalik na roj. 1)1)''Iz moga života'' (Rukopis iz 1938 godine)MARKSISTIČKA DOGMA PRED NARODNIM ISKUSTVOMNasuprot božanskoj reči Hristovoj da čovek ne živi samo o hljebu, već o svakoj reči koja iziđe izBožijih usta, marksizam je uzeo da objasni život čovekov na zemlji i njegovu brigu samo brigom zamaterijalnim životom i hlebom.Marksizam je bio dosledan. Ništa što se ne može videti nije priznao.Nije priznao postojanje ljudskih zajednica kao moralnih bića. Priznao je samo zbir ljudi koji tuzajednicu pretstavljaju.Nije priznao aktivnu i presudnu ulogu ljudske zajednice u proizvodnji i vrlo značajnu ulogupreduzimača, jer se to ne vidi: vide se mašine, zgrade koje pripadaju kapitalu, - vidi se rad ljudski kojipripada radniku i vide se sirovine što da je priroda.Otuda nije priznao ni duhovnu stranu čovečiju ni njenu ulogu presudnu u ljudskoj istoriji jer se tone vidi, - a materijalne potrebe života se vide i to je priznao kao jedinog pokretača ljudske istorije.I zato je to proglasio jedinim pokretačem, ne samo ponekog ljudskog bića, koje niti zna što ne zna(ako takvog ima), osim za to materijalno, već i celog celcatog roda.Ništa, od kada je čovek postao na ovoj planeti, njega nije pokretalo na rad, na borbu osimmaterijalne borbe za svojim životom, njegovim održavanjem i umnožavanjem!14
To je pokretalo ljude na revoluciju, ustanke, ratove, borbe, požrtvovanje, umetnost, nauku ireligiju.To kretanje ljudsko u pravcu zadovoljenja materijalnih potreba svoga života, dostiže vrhunac uborbi klasa. Ove pak borbe klasa i sačinjavaju, ustvari, istoriju pojedinih naroda i celog čovečanstva.Nacija je stvarno, po marksističkom shvatanju, neko čudovište ljudi, koji pripadaju jednom narodu,čine međusobno društvo u nekom kavezu, govore obično jednim jezikom, u davnini svakako su i krvnirod, - ali ta zajednica je, ustvari, samo osiguran okvir strahovite borbe dveju klasa: rada i kapitala.I kad radna klasa pobedi onu kapitala, onda će se taj nacionalni okvir razbiti i tada će diktaturomproletarijata, u vezi sa radnom klasom ostalih nacija, biti ostvarena individualistička, ljudska socijalističkazajednica - krajnji cilj marksizma.Iz ovog marksističkog učenja izlaze sledeći zaključci:Nacija je okvir u kome su se dva krvna neprijatelja dohvatila u koštac. Medu njima nema niti možebiti mira, a najmanje solidarnosti interesa. Laž je da su članovi jednoga naroda braća. To je izmišljotina.Oni su neprijatelji krvni i večni koje materijalna borba baca jednog na drugog. Solidarnost interesa postojiizvan tih nacionalnih okvira. I to solidarnost interesa radnih klasa celog sveta, pa donekle i kapitalističkeklase, mada ova često prekida tu solidarnost ratovima, u kojima kapitalistička klasa jedne nacije oglašavarat kapitalističkoj klasi druge.Čovečanstvo može dočekati svoju sreću samo u koliko radna klasa postane sve više svesna da uborbi protiv kapitalističke vladavine putem solidarnosti s radnim klasama ostalih naroda, ostvari opštudruštvenu revoluciju i time uspostavi socijalističko besklasno društvo.Iskustvo svih naroda, naročito našeg, stoji na suprotnom stanovištu. Ono ne shvata nacijunemoralnim okvirom, u kome dve večito neprijateljske klase vode stalnu međusobnu borbu.Ono smatra da je nacija, njena prošlost i njena budućnost vezana u jednu organsku prirodnu celinusa njenom sadašnjošću.Niko neće sporiti da je naš narod imao u svojoj dalekoj prošlosti svoju državu sa svojim vladarima,koja se naslanjala na plemstvo, sveštenstvo i slobodne građane, dok je ostala masa naroda bila, kao korendrveta u zemlji, vezana za nju, čak i nepokretna kao sam koren.Mi smo danas u položaju da sudimo o shvatanju narodnom, a tu je glavni izvor narodno iskustvopo njegovom istoriskom predanju i njegovim umetničkim obradama toga predanja, narodnim pesmama ipričama.Materijal je ogroman, i nepristrasan posmatrač ima prilike da kroz njega uđe u vezu s pravimnarodnim duhom i njegovim odnosima sa spoljnim svetom, a posebno sa svojom istorijom i vodećimgospodarećim članovima njegovim.I ako je naše staro društvo, i hrvatsko i srpsko, (kod slovenaca je drugi slučaj, s obzirom da nisuimali svoje političke narodne organizacije) - bilo organizovano u srednjem veku na feudalnoj osnovi, gdeje plemić, i ako pripadnik istog naroda, bio sasvim po pravima i stvarnom položaju od ostalih staležanaroda svoga povlašćen - nigde skoro nećete naći, naročito kod Srba, ni traga od mržnje premapovlašćenim redovima.Naprotiv, na svakom koraku, u svakoj priči ili pesmi, naićićete na pohvale svakojake, na ljubavneskrivenu, na gordost otvorenu što je plemić lep, bogat i moćan.I sve dok je plemstvo bilo narodno, tj. sve dok je narod osećao da je bogati, silni i moćni plemić,član njegove narodne zajednice, nećete nači traga od zavisti a kamoli mržnje.Izuzetak se može videti u pesmi ''Starina Novak i Deli Radivoj'', gde se vidi pobuna jednog narodaprotiv vladajućih, ali i tu samo zato što je vladajuća Jerina ''prokleta Grkinja''.Nesumnjivo je da je zidanje Smedereva bilo i ostalo najveći tehnički napor, koji su jugoslovenskaplemena za ovih 13 vekova podnela.Za nepunih 30 meseci rada podignut je ogroman grad, koji opasuje dvostrukim platnom i zidanimopkopom oko 12 hektara zemlje u kraju u kome se ni danas ne može naći jedan kamen ako nije odnekledonet.15
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66:
Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68:
poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70:
Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72:
Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74:
se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76:
38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78:
4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80:
26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82:
Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84:
Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86:
6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88:
-kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90:
Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91:
PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA