Prosperitet preduzeća u kapitalističkom društvu ne čini toliko ni rad ni kapital, - koliko taj jedinipreduzimač. Ako je on i kapitalista, ipak njegovo preduzeće je stvorio i upravlja sa njim, ne on kaokapitalista, već baš kao preduzimač.Marksizam nije hteo to da vidi. On je išao i dalje. On je uopšte umrtvio u svom sistemu ličniinteres radnika, inteligenta i činovnika. Pri tom je bio logičan, jer je očigledno da ceo njegov sistem morapretrpeti poraz, ako bude i dalje ostao lični interes jedinke moćni potstrekač njen na rad.Pri tom pak marksizam nije vodio računa o jednoj vrlo važnoj stvari. Čoveku je naime mnogodato. On svakoga dana širi sve više granice svoje moći. Samo ipak ima izvesnih stvari koje on izmeniti nemože, koje su date, uzidane, tako reći u stvari koje čine samu prirodnu osnovu njihovu.Može i tu čovek mnogo. Ne može za sad sprečiti da ne duva vetar. I mora se čovek s tim pomiriti,ali pažljivo posmatrajući zakone vetra, on može prvo smanjiti štetu koju mu pričinjava, a posle može čakvetrom i da se koristi i da ga upregne u svoju službu.Takav je slučaj i sa ličnim interesom jedinke. Ne može čovečanstvo stvoriti sada ljude bez ličnoginteresa, kad ih je Bog takvima stvorio. A ubeđen sam da je to i dobro, što je čovek kao i svako živo biće stim osećanjem stvoren.Zasnovati sad društvo, gde će lični interes biti zabranjen, možemo. Samo je pitanje kako će todruštvo posle toga izgledati. O marksizmu mi sad ne moramo nagađati. Mi smo živeli naporedo sogromnim pokušajem socijalističke izgradnje društva u Rusiji.Dvadeset godina je prošlo kako ideolozi marksističkog socijalizma mese, seku i peku ruskodruštvo. Za jedan narod taj period ipak nije tako veliki, kao što je za nas bedne smrtnike. Ali je taj perioddovoljan da se o osnovima tog pokušaja može govoriti s dovoljno običnog opažanja.Naglašujem, da se nećemo upuštati u detalje, - u detaljima bismo se samo izgubili. Unapred opetmoram reći da pri tom marksističko društvo može samo dobiti, ako u detalje ne ulazimo.Mislim da ćemo se složiti unapred i sa najvećim marksistom, da uprkos razlika u niansama kojedele razne marksističke internacionale primer boljševičkog društva je dovoljan, u osnovi ortodoksnomarksistički, da nam se s njihove strane ne može prebaciti da nismo dobar predmet posmatranja uzeli, -osobito kad, kao što kažem, ne mislim ići u sitnice, već se držati glavnih linija.Hoteći da ostvare društvo, u kome je izvršena kolektivizacija svih sretstava za proizvodnju,boljševici su znali da će sad imati pred sobom radnike, polja i tvornice, ali ljude kod kojih je, kao i kodsvih ostalih, lični interes najjači potstrekač za posao.Otuda su mislili, pošto nema više privatne svojine, te ne može radnik sticati svoju njivu, svojaoruđa proizvodnje, čak ni kuću njegov lični interes će biti oslabljen.Pokazalo se, međutim, da to ipak nije dovoljno. Čovek ima nagon da savije porodično gnezdo. Ačim ima porodicu, makar i u tuđoj kući, makar pod strejom kao ptica, eto ti već težnja da se ima neštosvoje što će svakim danom biti više i lepše.To je nateralo marksizam da bude protiv porodice. Da ustane otvoreno, nije mu ipak bilo moguće.Otuda je on ustao da rastoči i raslabi kroz zakonodavstvo brak, osnovu porodice. Samo po sebi je većjasno, da je braku odmah oduzet karakter verske tajne.Nema tu nikakve tajne. Sve je to jasno i takvim ćemo ga učiniti, - tako su mislili marksisti, pa subrak oglasili za običan ugovor, svečan u toliko, što se mora kod određenog javnog organa sklopiti. Ali toje prosta registracija, kao što sopstvenik automobila mora kola da prijavi; tako i ovde. I nema raskida irazvoda braka. Kad nemate više volje, opet dođite pa javite. A ne morate čak ni oboje dolaziti: dosta je dasamo jedan supružnik izjavi da nema više volje za tom bračnom zajednicom.Razume se da je uz to zakonodavstvo, uostalom sasvim logično, išlo i odgovarajuće porodičnozakonodavstvo. Odnos roditelja i dece stavljen je na novu osnovu, kojoj je bio cilj da se porodica raslabi,jer su ''srednjevekovne stege'' i suviše ljudi i žena učinile nesrećnim.Bilo je, razume se, mnogo osoba koje su se ovim odredbama služile i po više puta. Ali to je, premaonima koji su starom običaju i pravilu ostali verni, bilo ipak malo.12
Sad je marksističko društvo bacilo lozinke: ''Živela slobodna ljubav.'' Sistematski su raspaljivali irazvraćali mladež, obarali sve moguće zaostale pregrade, ne bi li tako zaostale stare običaje i odnosedefinitivno porušili.Bilo je mnogo, vrlo mnogo, onih koji su sledovali ovoj lozinki, pa ipak održalo se mnogo žena imnogo ljudi koji se stide, zastaju, kolebaju se i vraćaju se starim običajima i odnosima.- ''Šta bi to moglo biti''? - Kao da su se pitali marksisti. Odgovor su dobili: ima u ljudskoj prirodinešto skriveno. Jedno polje, koje bi čovek hteo da održi čistim i čednim. Hteo bi da tu ima jedna malaoaza čista i svetla. Ma kako privlačne izgledale te teorije novog društva, - čovek se oseća da će, pođe li zanjim, ovu bazu potpuno zabrljati. A on to ne može. Stidi se.I tako je marksizam u svojoj borbi za ostvarenje socijalističkog društva nailazio na sve dubljeprepreke. Za njih one nisu izgledale tako strašne.Kad smo mi uspeli da oborimo cara Samodržca vserosiskog, kad smo oborili belorusko feudalno iburžoasko društvo, kad nas ni svemoćna ruska crkva nije mogla sprečiti da ostvarimo ono što smo učinili,zar ćemo pred tim stati?!- Dole stid, zaorila se nova lozinka, koja se nikad, valjda od kako je čovečanstvo svesno sebe jošnije čula.- Dole stid! Šta će nam stid? Čemu služi?Bilo je mnogo ljudi što su uspeli s ovim nekako da se pomire. Ali šta je to prema ogromnom brojuonih drugih, onih koji su ćuteći okretali glave i odlazili s pragova, na kojima su zajapureni ljudi i žene,ispod ogromnih natpisa protiv stida, slušali dokumentovana i poučna predavanja, koja treba da im i ovuposlednju oznaku ''ropstva'' skinu s tela i duše.- Pa zar ne vidite da treba da se razlikujete od divljaka? Zar toliki napredak nauke i tehnike, a vidanas kao divljaci nosite pregaču oko bedara, govorio je zapenušeni predavač.I kad su marksisti potražili razlog zašto i ova njihova poslednja i dokumentovana borba protiv stidanije imala onakav uspeh, kako su se nadali, našli su da njihovi razlozi ne mogu ništa učiniti.Čovek sluša, ćuti i odlazi. Jedan samo odlazeći procedi kroz zube:''Da! Čak i divljaci imaju pregaču oko bedara.''Ali to je bilo previše daleko da bi ih predavač čuo. Ali čuše ga drugi što su ćutali i nasmejaše sevedro i milo.Neumoljivi idejci marksistički ne staju na po puta. Ispituju neprestano razloge ovog neuspeha.- Ama kakav razlog možete reći za stid? No recite slobodno.- Potreba čistote, - dobiše odgovor.-Čistota? Šta je to?- To će znati samo onaj ko to ima. Onaj ko nema pati što je izgubio. Ostali to ne razumeju.- A čemu to služi?- Dostojanstvu ljudskom, uzdizanju njegovom kad ga ima, - padu njegovom kad ga nema.- To već miriše nešto na crkvu i neke popovske besede.I s pravom dođoše marksisti do zaključka, da je vera ljudska smetnja njihovom razvraćanju i uzrokčuvanja stida ljudskog i čistote. Tada se okrenuše svom snagom: ''Dole religija''!Ja, razume se, ovaj red postavljam kao da je tim redom i išlo. U stvari, marksisti su i pre ovogaznali da im se treba boriti protiv religije, prvo već i po tome što je njihova misao ateistička bila i ostaje,drugo zato što je individualistička, a treće zato što religija umiruje strasti, pomoću čije eksplozije su hteli iračunali da izvrše svoju revoluciju. Ali da to nisu znali, da su u početku bili prijateljski raspoloženi premareligiji, postoji analiza prirode ljudske s kojom su oni imali da se bore u ''izgrađivanju'' svog društva, kojabi ih odvela, da se protiv nje okome.I tako odavde vidimo, da su se marksisti okomili na lični interes, jer im je i posle ukinuća privatnesvojine, morao smetati. Posle su naišli na jaču podlogu privatne svohjine, brak i porodicu, pa su se okomilina njih da ih sruše.Radi toga su, pored pogodnog zakonodavstva, otpočeli propagandu slobodne ljubavi. Ali ova jeipak davala teško rezultate, koji su im bili potrebni. Otuda propaganda: ''Dole stid''!13
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64:
ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66:
Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68:
poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70:
Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72:
Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74:
se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76:
38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78:
4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80:
26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82:
Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84:
Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86:
6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88:
-kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90:
Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91:
PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA