13.07.2015 Views

SVETSKA REVOLUCIJA

SVETSKA REVOLUCIJA

SVETSKA REVOLUCIJA

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Nisu mogle to priznati, iako je blagotvorno učešće zajednice isto tako pretpostavka za proizvodnirad, kao i sama priroda, jer onda bi morale priznati i pravo zajednice na tu proizvodnju, a to nikapitalističkoj ni marksističkoj ekonomskoj školi nije bilo moguće zbog njihovog individualističkoggledišta na društvo, koje zajednicu vidi samo kao zbir članova, a ne i kao višu zajednicu, samostalnomoralno biće sa samostalnim interesima i pravima.Nisu to mogle ne videti ni ekonomske škole kapitalizma ni marksizma. Ali one su ipak međufaktore proizvodnje nabrajale mrtvu prirodu, uverene da ona nikakvo pravo neće odatle tražiti, - ali su sezato dobro čuvale da pomenu tu zajednicu kao aktivnu pretpostavku svake ekonomske proizvodnje, jednozbog svog individualističkog porekla, a drugo iz praktične bojazni da ne moraju ovom živom faktoru iprava, i to svakako ne mala, priznati.Ekonomske krize, kao uragani, prate kapitalistički poredak. One su nerazdvojne od njega. Posleperioda poleta dolazi i duboka i oštra kriza. Primećeno je da u koliko je polet bio veći, utoliko je krizadublja.Pristalice ove škole bile su vrlo brze sa zaključkom da je to prirodni zakon, da to mora tako biti, daljudsko društvo mora platiti izvesnim srazmernim ispaštanjima periode napretka i poleta.Mi stojimo na gledištu da se svaka nevolja iz ljudskog života ne može izbaciti. Ali ne možemo rećida su ove krize ekonomske takve. Svaka od njih se da proučiti i svakoj od njih se da naći izlaz, ali seporedak kapitalistički, razume se, takvim izlazima odmah protivi.Za naših dana mi smo doživeli takvu krizu. Ona je počela u agrarnim zemljama oko 1925 godine, au industriskim 1929 godine, da dostigne svoj vrhunac 1932 godine.U stvari ta kriza nije prošla. Ona još traje. Samo ludilo naoružanja koje je opet obuhvatilo svet činida je kriza ustukla. Ali ako to naoružanje zastane ili prestane, eto krize i to u toliko strašnije. ''Drugo stanjebiće gore od prvoga'', kako kaže evanđelje.Kapitalizam nije u stanju da reši krizu. A nije istina da su krize neminovne i da ih mora ljudski rodprimiti i podnositi, ne braneći se.Uzrok kriza je baš osnova kapitalističkog sistema: slobodna igra ljudskih interesa. Zaista, ako sepri tome ostane, onda je nesumnjivo da nas krize moraju pratiti.Te krize su izvanredno teški udari, pa ako se mogu otkloniti onda je zaista dužnost raditi nanjihovom uklanjanju.S druge strane su tehnički pronalasci tako umnožili ljudsku proizvodnu moć, da je za kratko vremejedno veliko preduzeće u stanju da baci toliko proizvoda na trg da može ozbiljno ugroziti ekonomskuravnotežu, a ovo opet imati ozbiljne društvene posledice.Nezavisno od samih društveno-ekonomskih posledica, ekonomskih kriza, kapitalizam ima zaposledicu isključenje iz narodne zajednice radničkog staleža.Tehnika je učinila da se stvara koncentracija radničkog elementa po gradovima. Upravo tamo gdese stvorila industrija stvorili su se i gradovi: velika industrija - veliki gradovi.Na drugoj strani, radnik proleter, nedovoljno plaćen živeo je u gradu u kome mu se pruža nasvakom koraku da vidi život koji u svakom pogledu premaša njegov život i njegova sretstva. Iz toga serazvija u radnika zavist prema onima koji su u boljem položaju, a nezadovoljstvo sa svojim sopstvenimpoložajem.I on tako dolazi do zaključka da agitatori imaju pravo da je on zasebna društvena klasa, da su oniostali njegovi eksploatatori jer je sve te stvari kojima ukrašava i zaslađuje svoj život njegov eksploatator,stvorio radnik kome je opet taj njegov proizvod nepristupačan.Dodajte tome neizvesnost radničkog života, nezaposlenost, nezgode od nesrećnih slučajeva,izvanredne prilike u njegovom životu koje odjednom opterete njegova sretstva (bolest, oporavljanja, smrt).Uzmite opet radnički jednolični posao za koji je on vezan celog života bez mogućnosti zdrave razonode ibez mogućnosti kulturnog života.Sve to zajedno je učinilo, kad su na tako plodno tlo naišli socijalistički agitatori radničkeinternacionale, da je bilo izvanredno lako ubediti radnika u dogme marksizma, a naročito u onu o tome daje on zasebna radna klasa koja nema nikakve veze osim neprijateljstva sa ostalim klasama, da su svi ostali10

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!