Nicolas Leonard Sadi Carnot
Nicolas Leonard Sadi Carnot Nicolas Leonard Sadi Carnot
Nicolas Léonard Sadi Carnot1796-18321832ROBERT PETER, MFPočeci entorpije
- Page 2 and 3: Sadi Nicolas Leonard Carnot rođen
- Page 4 and 5: Carnotov zakon je temelj cijele ter
<strong>Nicolas</strong> Léonard <strong>Sadi</strong> <strong>Carnot</strong>1796-18321832ROBERT PETER, MFPočeci entorpije
<strong>Sadi</strong> <strong>Nicolas</strong> <strong>Leonard</strong> <strong>Carnot</strong> rođen je u Parizu 1. lipnja1769. godineNjegov otac Lazare napušta političku karijeru i posvećujese poučavanju <strong>Sadi</strong>a i njegovog mlađeg brataHippolytea.Sa 16 godina <strong>Sadi</strong> <strong>Carnot</strong> počinje studirati politehniku(među u učiteljima su mu primjerice Amper i Poisson) i uroku od dvije godine završava studij.Zapošljava se u vojsci, ali samo formalno. Pohađarazličita predavanja, tvornice i radionice te postajezainteresiran za probleme vezane uz industriju(primjenu parnih strojeva).Prvenstveno se bavi terijom plinova (cilj mu je usavršitiparni stroj), ali proučava i političku ekonomiju,matematiku i umjetnost.ROBERT PETER, MF
1824. godine izdaje knjiguRéflexions sur la puissance motrice du feu,koja sadrži njegov rad vezan za parne stojeve i to jejedino njegovo djelo objavljeno za života.U knjizi je među u ostalim opisan “<strong>Carnot</strong>ov“kružni proces”.Najznačajnije je bilo ukazivanje na činjenicu da setoplina ne može po volji pretvarati u mehanički rad.Prema <strong>Carnot</strong>ovom principu, toplina u parnom stroju sepretvara u rad tako da jedan dio prelazi s toplijeg tijelana hladnije.Nije moguće konstruirati stroj u kojem bi se sva toplinapretvarala isključivo u rad – 2. zakon termodinamike.<strong>Carnot</strong> nastavlja sa istraživanjima (zanima se zatemperaturne pojave pri trenju u fluidima) te postaje idruštveno angažiran (želi poboljšati javno obrazovanje).Umire sa samo 36 godina, u kolovozu 1832. godine, odkolere.ROBERT PETER, MF
<strong>Carnot</strong>ov zakon je temelj cijele termodinamike. Po tomprincipu postepeno sve razlike u temperaturama sesmanjuju dok ne nastupi stanje potpuno jednaketemperature.Na <strong>Carnot</strong>ova istraživanja su se nadovezali Clausius,Helmholtz i Kelvin u svojim radovima iz termodinamike.1850. godine Rudolf Clausius je izveo novu fizičkuveličinu – entropiju. Ona je funkcija stanja (ovisi samoo početnom i konačnom stanju sustava, ali ne i oprocesu kojim se došlo do krajnjeg stanja stanja) i imasvojstvo kod reverzibilnih procesa ostaje konstantnadok se kod ireverzibilnih povećava.Većina procesa u prirodi je ireverzibilna – u prirodi seprocesi odvijaju u smjeru rastuće entropije.Entropija je strelica vremena – pokazuje u kojem sesmjeru odvija neki proces.ROBERT PETER, MF
<strong>Carnot</strong>ov kružni proces u temperatura/entropija dijagramuROBERT PETER, MF
Change language