Broj 190, prosinac 2006. - HEP Grupa

230/231190/191\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP VjesnikaU ovom broju:Prigodno obraćanje predsjednika Uprave HEP-a mr. sc. Ivana MravkaHEP uspješan i u 2006.Mr. sc. Kažimir Vrankić: Velika ulaganja za sigurniju opskrbu kupacaPonuda korporativnih obveznica HEP-aHEP privla~an ulaga~imaS gradilišta HE Lešće: Zapo~eli glavni radovi!Proveden godišnji postupak obrane kreditnog rejtinga HEP-aIspunjen uvjet za ratifikaciju Kyoto protokolaVukovar, 15 godina poslijeHEP i KBC Zagreb potpisali Ugovor za bolnicu RebroSedmi simpozij HRO CIGRÉ o sustavu vo|enja elektroenergetskog sustavaEnergetska zajednica ima svijetlu perspektivuPuštena u rad Vjetroelektrana Trtar – KrtolinSusreti predstavnika „Potroša~a“ i HEP-a, realnost i praksa34,56,78910,11131314,151618-2324,2526303956Zapo~eli smo u prosincu 1986.!- Vjesnik živi dalje -Uo~i Božića, odnosno 23. prosinca 1986.godine, nakon posljednje sjednice SkupštineZEOH u toj godini, kada su se donosilestrateške odluke za 1987., poput Planaizgradnje i Elektroenergetske bilance Hrvatske– blizu sto delegata je na izlasku iz dvorane nasedmom katu dobilo prvi broj Vjesnika ZEOH.Tada i tako smo zapo~eli.Put stvaranja zajedni~kog glasila na razinisustava, osobito u vrijeme snažno izraženihregionalnih interesa, nije bilo lagano prijeći.No, prije pokretanja glasila svih radnikatadašnjeg ZEOH-a, a bilo ih je 18 tisuća,provedene su dobre pripreme. Zahvaljujućiistraživanju o informiranju i informiranosti, ~ijisu rezultati o opravdanosti pokretanja takvogglasila na Skupštini bili neoborivi te raspravina Tematskoj konferenciji sindikata, kada seo informiranju prvi puta u elektroprivrednojpovijesti raspravljalo kao o posebnoj temi,a ne usput – Skupština je donijela Odlukuo pokretanju Vjesnika ZEOH-a, unato~neslaganju delegata, primjerice, Radneorganizacije Elektroprivreda Rijeka, koji susmatrali da bi za ZEOH zadovoljavajući biobilten. Prethodno je donesen Samoupravnisporazum o javnom informiranju u ZEOH-u tedefinirana informativna funkcija.Jednako tako, proveli smo i istraživanje onazivu glasila.Moramo spomenuti da je tadapredsjednik Poslovodnog odbora bio VojislavRoksandić, predsjednik Skupštine ZEOH AnteDelonga, a predsjednik Sindikata DominikCerovec.Pripreme su obavila dva viša stru~nasuradnika za informiranje, kako smo se tadazvali – uz mene kao v.d. glavnog i odgovornogurednika bio je urednik, Mihovil BogoslavMatković. Logotip Vjesnika ZEOH izradioje Zlatko Hus – grafi~ar i kartograf, iskusnielektroprivredni znalac, a likovni i grafi~kiurednik bio je Jenio Vukelić, već tada poznatoime u tom podru~ju, a danas prestižnipokreta~ i urednik mnogih poznatih izdanja.Odmah, s prvim brojem smo se željelipredstaviti kao ozbiljno glasilo i, premda suse sve tzv. radni~ke novine tiskale na rotaciji,mi smo se odlu~ili za off-set tehniku u TiskariVarteks iz Varaždina.Mnogi su dvojili u našu namjeru da prvibroj plasiramo prije isteka 1986. godine,makar delegatima Skupštine. Navodim sadaanegdotu iz koje će se vidjeti kako je našanamjera u jednom trenutku doista bila upitnai to u završnici – kada je voza~ trebao paketeVjesnika ZEOH poslane iz Varaždina dopremitis Autobusnog kolodvora u Zagrebu do našeposlovne zgrade. O~ito je morao odraditi nekudrugu dostavu. Mi smo odbrojavali minute ipriželjkivali da se sjednica Skupštine što višeodulji. Ipak, Vjesnik ZEOH stigao je u posljednjitrenutak i još uvijek na vrijeme.Od tog 23. prosinca 1986. godine, kadasu uz Vjesnik ZEOH postojala glasila radnihorganizacija, do 9. kolovoza 1990. godine -kada je Odlukom Generalnog direktora HEP-apokrenuto i organizirano jedinstveno glasiloVjesnik Hrvatske elektroprivrede – objavljenoje 40 brojeva Vjesnika ZEOH. Nakonspomenute Odluke, kada je Vjesnik Hrvatskeelektroprivrede od 14. rujna zapo~eo s prvimbrojem (i 41. od po~etka svoga izlaženja) dodanas je u 20 godina objavljen 231 broj, a od14. rujna 1990. godine – 191 broj.Moram naglasiti da je naš Vjesnikod po~etka imao primjerenu potporuelektroprivrednog vodstva, ali i – sudeći premaspremnosti mnogih na suradnju – zaposlenikaHEP-a, kao i brojnih ~itatelja/suradnika izvanHEP-a.Dvadeset godina stvarala se fizionomijaHEP Vjesnika, koji je danas prepoznatljivoglasilo nacionalne elektroenergetske tvrtke injen izlog otvoren javnosti.Uz želju da HEP Vjesnik živi i dalje, imajtena umu da se već 20 godina u stvaranjusvakog broja - koji je namijenjen vama - ulažepuno truda, uz nadahnuće u dvosmjernojkomunikaciji. Uz jednake motive-pokreta~e, sVjesnikom ćemo nastaviti i u godinama kojesu pred nama.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

OBRA]ANJEPredsjednik Uprave HEP-aOhrabren sam na{imdosada{njim rezultatimaNa kraju poslovne 2006. godine, ovim prigodnimobra}anjem èlim izravno s vama – zaposlenicimaHrvatske elektroprivrede – podijeliti zadovoljstvo,prvenstveno zbog dobrih poslovnih rezultata na{e tvrtkei zapo~ete izgradnje novih elektrana u godini koja je izanas, ali i drugih doga|aja koji }e bitno odrediti smjerposlovanja HEP-a, a time i na{eg rada i ìvota.Ve} tre}u godinu zaredom, HEP ostvaruje poslovnudobit, {to je temeljni uvjet za pokretanje i uspje{nost na{ihposlovnih aktivnosti. Najavio sam da }e 2007. godina,zbog okolnosti otvaranja trì{ta i pojave konkurencije,biti godina izazova. U toj }e godini HEP biti suo~en sokolnostima za koje smo se pripremali tijekom proteklihgodina, po~ev{i s prihva}anjem zakonskog okvirausugla{enog s europskim energetskim direktivamate restrukturiranjem i prilagodbom na{e unutra{njeorganizacije do postupnog otvaranja trì{ta. HEP i daljemora biti financijski stabilna tvrtka, kako bi mogaoodgovoriti trì{nim zahtjevima. Stoga, racionalizacijaposlovanja i, prije svega, smanjenje tro{kova na svimorganizacijskim razinama, ali ne na {tetu potreba pogonai uvjeta za normalan rad elektroenergetskog sustava, uvremenu koje je pred nama - potrebnije je nego ikadaranije.Na financijsko poslovanje HEP-a svakako }eutjecati razina cijene elektri~ne energije, kojom moramopratiti rast svih inputa, a osobito energetskog goriva.Povrh toga, sve su {ire {kare izme|u cijena uvozneelektri~ne energije i prodajnih cijena u Hrvatskoj. Zbogsvega toga, a u okolnostima trì{nog poslovanja HEP-a,trebat }emo preispitati razinu cijene elektri~ne energije zapovla{tene kupce.ISKORAK NA TR@I[TE KAPITALAHEP je nedavno prvi puta izi{ao na trì{te kapitala,s ponudom korporativnih obveznica u vrijednosti od 500milijuna kuna. Time se osiguravaju sredstva za ostvarenjeplanirane izgradnje u okviru utvr|enog investicijskogciklusa. Premda smo ra~unali s velikim zanimanjem zaobveznice HEP-a, ugodno nas je iznenadio takav, do sada,nezabiljeèni interes mirovinskih i investicijskih fondova,osiguravaju}ih dru{tava, banaka i fizi~kih osoba. Prvoizdanje obveznica dokazalo je da je HEP privla~na tvrtkaza ulaga~e, {to je jedan od bitnih uvjeta za daljnje na{eopredjeljenje o ponovnom iskoraku prema trì{tu kapitala.Naime, HEP godi{nje ulaè izme|u dvije i pol do trimilijarda kuna za ostvarenje investicijskog ciklusa.Po~etkom 2007. godine o~ekujemo potvrdukreditnog investicijskog rejtinga HEP-a, odnosno izvje{}ebonitetne agencije Standard&Poor's, koja je po~etkomprosinca 2006. provela godi{nji postupak provjererejtinga.ZAPOÊLI OSIGURANJE1200 MW NOVE SNAGENa gradili{tu prve hidroelektrane koju gradimou samostalnoj dràvi Hrvatskoj – HE Le{}e, nakonpripremnih radova, zapo~eli su oni glavni - zna~i radovi ustrojarnici i na brani. U prolje}e }e se intenzivirati i radovina izgradnji kombi kogeneracijskog postrojenja u TE-TO,a tjerat }emo i ostale projekte ~ije je zapo~injanje u svommandatu zacrtala ova Uprava, odnosno termoelektranau Osijeku, Sisku i u Plominu. U desetgodi{njem ciklusuizgradnje, iz novih elektrana moramo osigurati ukupno1200 MW, {to je pribli`no ~etvrtina sada instaliranihkapaciteta u Hrvatskoj. Vlastiti izvori jamstvo sumogu}nosti pokrivanja sve ve}e potro{nje elektri~neenergije u Hrvatskoj.Od jedinog kupca energije iz obnovljivih izvoraenergije u Hrvatskoj, do sada preteìto iz vjetroelektrana,uskoro namjeravamo postati i investitor njihoveizgradnje. Planiramo biti jedan od vode}ih sudionika uizgradnji geotermalnih elektrana te izvora koji koristebio-masu i drugih obnovljivih izvora. Do 2012. godine, uHrvatskoj se planira instalirati 300 MW snage obnovljivihizvora energije. Zbog {irenja poslova na to novo podru~je,utemeljili smo novo trgova~ko dru{tvo HEP grupe zaobnovljive izvore energije.Uz spomenute investicijske aktivnosti, sve starijapostrojenja na{ih elektrana poku{avamo odràvatitako da budu potpuno raspoloìva elektroenergetskomsustavu. Svjestan sam da su na{a postrojenja pouzdanazahvaljuju}i osoblju koje o njima skrbi, a revitalizacije- opse`ni i skupi zahvati, osobito osnovne opreme,neizbje`ne su za produljenje ìvotnog vijeka.NOVA POTICAJNA ORGANIZACIJAUskoro }e u svim dru{tvima HEP grupe bitiprimijenjena nova organizacija i sistematizacija radnihmjesta. Osim {to se to provelo ranije za operatoresustava – prijenosnog i distribucijskog – sukladnozakonskim rokovima, organizacija i u drugim dru{tvima}e se prilagoditi funkcijskim potrebama promijenjenihokolnosti u HEP-u i u njegovom okru`ju. Svjesni smo daidealne organizacije nema, ali uvijek postoje mogu}nostinjene nadogradnje i brze prilagodbe potrebama. Novomorganizacijom nastojimo stvoriti uvjete za poticajnoradno ozra~je te prohodnost putova za napredovanjevrijednih, domi{ljatih, hrabrih i ambicioznih hepovaca.U tako velikom sustavu kakav je HEP, u kojemu se te{konapu{taju uhodane procedure, mora se zaboravitikonzervativni pristup i prihvatiti dana{nji na~inposlovanja u uvjetima svakodnevnih i brzih promjena.Samo brzi odziv na sve poslovne zahtjeve, prvenstvenona{ih kupaca, moè jam~iti opstanak HEP-a kaointegrirane tvrtke na trì{noj vjetrometini.ODNOSI S KUPCIMA I JAVNO[]UOstvarivanje na{e temeljne misije - sigurne ipouzdane opskrbe elektri~nom energijom uz minimalnetro{kove, polazi{te je za partnerske odnose s na{imkupcima. Zadovoljan sam dobrom suradnjom s udrugama,koje predstavljaju i bore se za interese potro{a~a iprigodom dono{enja na{ih klju~nih odluka za podru~jeodnosa s kupcima, ~esto su nam dragocjeni korektiv.Drago mi je {to se u javnosti sustavno popravljaukupna percepcija HEP-a, a to je rezultat na{e otvorenosti,ali i doprinos svakoga od vas, koji ste veleposlanici svojetvrtke izvan HEP-a. Moramo biti svjesni ~injenice da jestvaranje javnog mi{ljenja o HEP-u dugotrajan i iznimnoosjetljiv proces i, sukladno tomu, svaki od nas trebaponijeti svoj dio odgovornosti.VA@NI ISPITI SU PRED NAMAUprava, kojoj sam ja na ~elu, u~init }e sve {to jeu njenoj mo}i da HEP, kao jedinstvena tvrtka, i dalje nasvim podru~jima bude uspje{an te da u 2007. godinipoloì svoj prvi ispit ku{nje trì{nog poslovanja. To }ebiti pouzdan pokazatelj na{e spremnosti za potpunuizloènost otvorenom trì{tu 2008. godine te potvrda opotpori hrvatskog elektroenergetskog sustava pristupanjuHrvatske Europskoj uniji.Ne èlim vas uvjeravati da, kao predsjednik Upravejednog od najva`nijih sustava u na{oj dràvi, zbogtoga nisam zabrinut. No, istodobno sam ohrabren kadase prisjetim da je HEP u stanju provesti najzahtjevnijezada}e, poput reintegracije Hrvatskog Podunavlja u na{elektroenergetski sustav ili doga|aja zna~ajnog za cijeluEuropu - ponovnog povezivanja UCTE-a u jedinstvenisustav. Takav osje}aj samopouzdanja utemeljenog nadokazanoj sposobnosti na{ih ljudi, u ovoj prigodi prenosimi vama. Ne smije biti upitno ostvarenje na{e vizije, a toje: ostati cjelovita korporacija, postati regionalni trì{niigra~, biti i dalje predvodnik hrvatskih energetskih tvrtki ipro{iriti poslovanje na druga podru~ja te i dalje biti glavnipokreta~ razvoja hrvatskog gospodarstva.Uz poziv da se svaki od vas uklju~i u postizanjena{ih ciljeva, èlim vam blagoslovljen Boì} i punoposlovnog i osobnog zadovoljstva u Novoj 2007. godini.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

JAVNOSTBoì}ni susret s kupcima, poslovnim partnerima i javno{}uDragica Jurajev~i}Snimio: Ivan Su{ecHEP uspje{an i u 2006.Uzvanike je u atriju HNK do~ekivala i zaèljela im dobrodo{licu Uprava HEP-aHrvatska elektroprivreda je 13. prosinca o.g.,u ozra~ju hrvatskog hrama kulture – zagreba~komHrvatskom narodnom kazali{tu, organiziralatradicionalni Boì}ni susret s kupcima, poslovnimpartnerima i javno{}u.Bila je to prigoda da se uzvanike, me|u kojimasu bili i potpredsjednik Hrvatskog sabora LukaBebi}, vi{e dràvnih tajnika, predsjednik Skup{tinei ~lanovi Nadzornog odbora HEP-a - podsjeti nazna~aj i veli~inu HEP-a s vi{e od stolje}a dugomtradicijom, ali i upozna s najva`nijim poslovnimpostignu}ima tijekom 2006. te s poslovnimplanovima za sljede}u, 2007. godinu.To je u svom prigodnom obra}anju u~iniopredsjednik Uprave HEP-a, mr.sc. Ivan Mravak.Naglasio je da je 2006. godina, prema mnogo~emu, za HEP bila dinami~na, zna~ajna i uspje{na.Kao najva`nije ovogodi{nje doga|aje izdvojio jepo~etak izgradnje HE Le{}e - prve hidroelektraneu samostalnoj Hrvatskoj, radove na izgradnjinovog bloka u TE-TO te pripreme za izgradnjunovih blokova u termoelektranama u Sisku iOsijeku, kao i planiranu izgradnju novog blokau TE Plomin. Jednako tako, HEP }e se kao jedanod vode}ih sudionika u Hrvatskoj uklju~iti i uizgradnju proizvodnih kapaciteta iz obnovljivihizvora: energije vjetra, malih hidroelektrana,geotermalne energije i bio mase. Ulaganja Hrvatskeelektroprivrede u ~etverogodi{njem razdobljuplanirana su na razini 11 milijarda kuna, od ~ega senajvi{e odnosi na proizvodne objekte.Predsjednik Uprave je ovom prigodompodsjetio na 111. godi{njicu postojanja prvogcjelovitog elektroenergetskog sustava u Hrvatskojte najavio da Zagreb sljede}e godine obiljeàvastolje}e svjetla i po~etka rada negda{nje Munjare iz1907. godine.Me|u zna~ajnim poslovnim potezima, I.Mravak je izdvojio nedavni plasman HEP-ovihobveznica u vrijednosti 500 milijuna kuna,ugovaranje vlasni~kog udjela HEP-a u budu}emLNG terminalu na Krku, nedavno potpisani ugovors KBC Zagreb, certificiranje HEP-ovih elektranaprema normama ISO 9001 i 14001... Izme|uostaloga, Predsjednik Uprave je, uz èlje za radostani svijetao Boì}, poru~io:- HEP }e i ovu poslovnu godinu, nakonrekordnih dobiti ostvarenih tijekom 2004. i 2005.godine, tako|er zavr{iti sa zna~ajnom dobiti, gotovona razini prethodne godine. Uprava, koju predvodim,provedbom poslovne politike s naglaskom naPrimadona HNK Ivanka Boljkovac i Bariton Armando Puklavac izveli su ariju izjuna~ke opere Nikola [ubi} ZrinskiPrvak opere iz HNK Split Ivica îke{ i uvijek atraktivna arija iz Seviljskog brija~aHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

Boì}ni susret s novinarimaUprava HEP-aotvorenaza medijeU ozra~ju hrvatskog hrama kulture, ispred sve~anog Bukov~evog platna „Hrvatski narodni preporod“, o zna~aju i veli~iniHEP-a govorio je I. MravakBoì}ni susret ~lanova Uprave HEP-a s novinarima biloje prigoda za izraàvanje zadovoljstva s dosada{njimkorektnim i profesionalnim interesom novinara za HEPRavnatelj Hrvatskog Caritasa mr. sc Ivan Milov~i}zahvalio je na donaciji HEP-a za akciju Za 1000 radostite najavio da se ove godine sredstva prvenstvenonamjenjuju za pomo} obiteljima hrvatskih braniteljasmanjenju tro{kova poslovanja, u~init }e sve da HEPi u 2007. godini uspje{no posluje.U ovo predblagdansko vrijeme darivanja,I. Mravak je ravnatelju Hrvatskog Caritasa mr.scIvanu Milov~i}u uru~io HEP-ovu donaciju od300.000 kuna za akciju Za 1000 radosti. HEP u tojhumanitarnoj akciji sudjeluje od njezinih po~etakaprije tri godine, a ove godine sredstva su usmjerenaprvenstveno za pomo} obiteljima hrvatskihbranitelja.Sve~anu predblagdansku atmosferuupotpunio je i dojmljiv nastup renomiranihMe|u brojnim uzvanicima, Boì}nom susretu HEP-anazo~io je i potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi}te vi{e dràvnih tajnikahrvatskih umjetnika. Primadona HNK IvankaBoljkovac i bariton Armando Puklavac izveli suariju iz juna~ke opere Nikola [ubi} Zrinski, a prvakopere iz HNK Split Ivica îke{ otpjevao je ariju izSeviljskog brija~a. Dramska i pjeva~ka primadonaKsenija Prohaska izvela je najpopularnije pjesmelegendarne Edith Piaff, a na kraju su solisti baletnogansamla HNK prikazali nekoliko scena iz modernogbaleta Coppelia na Montmartreu.U sjedi{tu HEP-a u Zagrebu,18. prosinca odràn je Boì}nisusret Uprave Hrvatskeelektroprivrede s novinarimahrvatskih medija koji prateenergetiku.Mr.sc. Ivan Mravak, predsjednik UpraveHEP-a na kraju jo{ jedne uspje{ne poslovne godineizrazio je zadovoljstvo dosada{njim korektnim iprofesionalnim interesom novinara za HEP. Poru~ioje da }e Uprava HEP-a i dalje biti otvorena zasuradnju s medijima koji, uz udruge potro{a~a, zaHEP predstavljaju vaàn korektiv kod dono{enja iprosudbe poslovnih odluka i poteza.Kako je najavio I. Mravak, 2007. godina bit}e klju~na, prijelomna za poslovanje HEP-a ibudu}nost elektroenergetskog sektora, jer }e do}ido pravog otvaranja trì{ta elektri~ne energije.Kad govorimo o na{em sustavu, presudno je damediji imaju svijest i razumijevanje za zna~ajelektroenergetike za budu}nost svih nas, odnosnoHrvatske – naglasio je I. Mravak zaèljev{iokupljenim novinarima sretnu i profesionalnouspje{nu 2007. godinu.Tradicionalni Boì}ni susret s novinarima odrànje u obnovljenim prostorima na 7. katu poslovnezgrade HEP-a, moè se re}i prvi put u uvjetimaprimjerenima za odràvanje takvih poslovnihdoga|aja.L. KutleDramska i pjeva~ka primadona Ksenija Prohaska izvela je najpopularnije pjesme legendarne Edith PiaffHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

NAŠ INTERVJUMr. sc. Kažimir Vrankić, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju i opskrbu elektri~nom energijom iproizvodnju elektri~ne energije iz NE KrškoVelika ulaganja zasigurniju opskrbu kupacaPripremila:\ur|a SušecSnimio: Ivan Su{ecGost Našeg intervjua u ovom posljednjem brojuHEP Vjesnika 2006. je mr. sc. Kažimir Vrankić, ~lan UpraveHEP-a za distribuciju i opskrbu elektri~nom energijomi proizvodnju elektri~ne energije iz NE Krško. S njimrazgovaramo o promjenama koje su se dogodile i koje senajavljuju u distribucijskoj djelatnosti HEP-a, o odnosimasa Vladom Republike Slovenije i NE Krško te o budućnostihrvatske elektroenergetike i razvojnim opcijama, me|ukojima je i ona nuklearna.HEP Vjesnik: Budući da nuklearnaenergija doživljava renesansu, držite li da ta,me|u elektroenergetskim stru~njacima nikadu potpunosti odba~ena, opcija hrvatskogenergetskog razvoja postaje aktualna zadugoro~nu sigurnost opskrbe kupaca uHrvatskoj?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Naša najvažnijazadaća je dugoro~no osiguranje pouzdane opskrbeelektri~nom energijom kupaca u Hrvatskoj. Bez obzirana procese otvaranja tržišta i svega što se doga|a u tomkontekstu, HEP će uvijek biti glavna tvrtka, odgovornaza sigurnu opskrbu kupaca elektri~nom energijom uHrvatskoj. HEP ne smije biti ograni~avajući ~imbenikrazvoja Hrvatske. Naime, prigodom svakog ispada usustavu ili uskraćivanja uredne isporuke elektri~neenergije, primjedbe će se uvijek adresirati na HEP, bezobzira na nezanemarivu društvenu ulogu svih onih kojiu našem društvu promišljaju i žele doprinijeti energeticii zaštiti okoliša kao što su, primjerice, razne udruge zazaštitu okoliša ili privatni vlasnici vjetroelektrana. U tomsmislu, važno je naglasiti da u Hrvatskoj potrošnja rastei to u posljednjih šest godina prema stopama: 2000.godine - 4,4 posto, 2001. - 2,6 posto, 2002. - 4,6 posto,2003. - 3,6 posto, 2004. - 3,8 posto, 2005. godine 3, 5posto. Usporedbe radi, prema podacima za 2004. godinu,u Francuskoj potrošnja elektri~ne energije raste premastopi od 2,1 posto, u Španjolskoj 4,1 posto, Portugalui u Velikoj Britaniji 5,6 posto. Rast potrošnje elektri~neenergije je opća europska pojava, koju jednakomdinamikom ne prati izgradnja novih elektrana, osobitoonih iz kojih je cijena proizvodnje manje ovisna o cijenienergenata. Primjerice, plin je poželjan energent, alije zahtjevna njegova dobava, a cijena mu raste iznadsvih projekcija. Uprava HEP-a je, prema planu, utvrdiladinamiku izgradnje novih elektrana i njihovog ulaska upogon, s tim da bi se u prvoj fazi nedostajuća elektri~naenergija za povećanu potrošnju pokrila iz plinskokogeneracijskihelektrana, jer je isplativost plina većapri korištenju u takvim blokovima. Osnovni preduvjetje, dakako, osiguranje dovoljnih koli~ina tog energenta.Dobili smo novi dobavni pravac i dodatne koli~ine plinaiz sjevernog Jadrana, ali se za zadovoljenje srednjoro~nihpotreba Hrvatske moraju osigurati i drugi dobavni pravci.Dugoro~no je pouzdanost opskrbe plinom neizvjesnijanego, primjerice, opskrba ugljenom ili nuklearnimgorivom. Glede budućnosti hrvatske elektroenergetike,držimo da izgradnja novog bloka termoelektrane Plominna ugljen kao pogonsko gorivo može biti dugoro~nijeelektroenergetso uporište za naš sustav, a iza toga bi nared trebala doći nuklearna elektrana. No, s obzirom nadug ciklus u koji treba biti uklju~eno istraživanje prostora,isho|enja lokacije, uspostavljanje odnosa sa lokalnomHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.zajednicom i hrvatskom javnošću te vrlo dugo razdobljeod izrade dokumentacije do puštanja u pogon - pripremuza izgradnju nuklearne elektrane trebali smo već zapo~eti.Preduvjet za to je osiguranje lokacije u Programuprostornog ure|enja Republike Hrvatske, odnosnoutvr|ivanje energetskih prostorno- planerskih podloga.Takva istraživanja su u velikom dijelu već provedena imogu biti upotrebljiva. Susjedna Slovenija je aktiviralaplanove o izgradnji drugog bloka NE Krško, a HEP ćesuodlu~ivati o tomu samo u slu~aju izgradnje novogbloka na postojećoj lokaciji koja pripada zajedni~kojNuklearnoj elektrani.HEP Vjesnik: Kada ste spomenuliprovedena istraživanja, vjerojatno ste mislilina istraživanja u Prevlaci koja se nalazi izme|uZagreba i Siska, kao potencijalnoj lokaciji skojom se ozbiljno ra~unalo u vrijeme primjeneprvobitnog Sporazuma sa slovenskom stranomo izgradnji dvije nuklearne elektrane – jedne uSloveniji, a druge u Hrvatskoj?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Da, tu su bilaprovedena opsežna istraživanja na lokaciji koju HEP imadijelom u svom vlasništvu. Ali, Slovenija je prihvatilamoratorij i jednostrano odustala od gradnje drugezajedni~ke nuklearne elektrane u Prevlaci. Potom jeuslijedio jugoslavenski moratorij te agresija na Hrvatsku.Lokacija u Prevlaci je u Programu prostornog ure|enjaRepublike Hrvatske iz 1999.godine rezervirana zatermoelektranu na plin ili uvozni ugljen.HEP Vjesnik: Kako je riješeno statusnopitanje HEP-a u NE Krško i u kojoj je fazi sporHEP-a i Vlade Republike Slovenije?Mr. sc. Kažimir Vrankić: NE Krško, kao pravnaosoba, funkcionira sukladno zaklju~enim ugovornimodnosima. Plan poslovanja za 2007. godinu donesenje pravodobno, provode se odredbe Društvenog iMe|udržavnog ugovora, u elektrani se zapošljavajuhrvatski kadrovi te uklju~uju hrvatske tvrtke u obavljanjeusluga i poslove remonta postrojenja. Zajedni~kiodlu~ujemo o Godišnjem planu i troškovima, tako daNE Krško sada funkcionira bez operativnih problema narazini NE Krško d.o.o.Glede spora izme|u HEP-a i Vlade RepublikeSlovenije, 10. studenog 2006. u arbitražnom postupkunapravljen je veliki korak naprijed, odnosno predan jecjeloviti podnesak Me|unarodnom centru za rješavanjeinvesticijskih sporova u Washingtonu. Naime, nakonprvog sastanka svih strana uklju~enih u spor, koji jeodržan u Londonu po~etkom srpnja, arbitražno tijeloje obvezalo HEP da preda podnesak u roku od ~etirimjeseca. U podnesku su navedene ~injenice, dokazi,izjave svjedoka važne za spor oko štete koje je pretrpioHEP zbog neisporu~ene elektri~ne energije iz NEKrško koja iznosi 35,3 milijuna eura. Slovenska Vladadobila je rok od mjesec dana po primitku HEP-ovapodneska da eventualno ospori nadležnost Tribunala,što je ona i u~inila. HEP je poslao Tribunalu svojeo~itovanje s dodatnim dokazima pa se uskoro o~ekujeodluka izabranih sudaca hoće li prihvatiti slovenskeargumente i usporiti cijeli proces ili će se nastaviti s ranijedogovorenom dinamikom, prema kojoj slovenska stranatreba do 10. ožujka 2007. godine dostaviti svoj odgovorna HEP-ov podnesak.HEP Vjesnik: Kada ste spomenuliopću pojavu - sve veću potrošnju i manjakproizvodnih kapaciteta te sve skuplju energiju,kako će to rješavati HEP, uz postojeću cijenu?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Zapravo se, zbogporasta cijena energenata, ali i enormnog rasta cijenaželjeza, bakra, aluminija što utje~e na rast cijena kabela,vodi~a, transformatora…, sužava prostor za poslovanjeHEP-a. To će najbolje pokazati podaci, kojima ne trebaposebnog komentara.Cijena elektri~ne energije na Europskoj burzienergije (EEX) 2000. godine bila je 18 eura za MWh , a2006. – 56 eura.Cijena loživog ulja za naše termoelektrane 2000.godine bila je 171 USD po toni, a 2006. godine - 318 USDpo toni.Prostorni metar prirodnog plina je 2000. godinestajao 11,6 USDc, a 2006. - 16,3 USDc.Ugljen je 2000. godine stajao 34 USD po toni, a2006. - 64 USD po toni.Dok troškovni inputi HEP-a bilježe oštar rast,cijena elektri~ne energije u Hrvatskoj za kategorijukućanstvo je pri dnu ljestvice cijena europskih zemalja i uposljednjih nekoliko godina samo je jedanput povećanaza pet posto.HEP Vjesnik: U Vašem distribucijskomresoru u Upravi HEP-a puno je doga|aja. PremaVašem izboru, izdvojite one visokog prioriteta.Mr. sc. Kažimir Vrankić: Posljednjih je godinaosobita pozornost u distribucijskoj djelatnosti HEP-ausmjerena na rješavanje kriti~nih mjesta za poja~avanjesigurnosti opskrbe kupaca elektri~nom energijom upojedinim hrvatskim regijama. Tu mislim, prije svega,na Istru s iznimno naglašenim razvojnim trendom ipotrebom osiguranja elektroenergetske infrastrukturekao temeljnog uvjeta razvoja. Zapravo, jedan odglavnih investicijskih zahvata u HEP-u bio je usmjerenna pouzdanost opskrbe u Istri. Konkretno, od 2003. do2009. godine ukupna ulaganja HEP-a u Istarsku županijuprocjenjuju se na 1.464.000.000 kuna. Od toga, ulaganjaHEP Operatora distribucijskog sustava iznose 977 milijunakuna. To su golema ulaganja namijenjena poboljšanjuopskrbe elektri~nom energijom u Istri.Osim toga, ostvaren je Program Split, ~ija jevrijednost približno 220 milijuna kuna, tu je ProgramBanovina s ulaganjima od 174 milijuna kuna te posebnoizgradnja TS Siscia u Sisku sa pripadajućim vodovima, sulaganjima od dodatnih 41 milijun kuna.Nadalje, zbog poznatih okolnosti na širempodru~ju Dubrovnika, koji nije bio priklju~en na hrvatskielektroenergetski sustav te oštećena elektroenergetskapostrojenja u Domovinskom ratu, zbog ~estih ispadadistribucijskog sustava smo prije godinu dana intenziviraliaktivnosti na realizaciji Programa Dubrovnik. U prvoj fazitog Programa predvi|ena su ulaganja od 300 milijunakuna. Za TS Plat se uskoro o~ekuje isho|enje lokacijskedozvole, a projektiranje TS 110/20 kV Sr| sa pripadajućimvodovima je u tijeku. Rije~ je o zahtjevnim, prvenstveno

gra|evnim radovima zbog strmog terena u kamenu ipotrebe zaštite baštine Sr|a.U tijeku je i završetak Programa Rijeka, ~ija jevrijednost investicijskih ulaganja 500 milijuna kuna– TS Sušak i Krk dovršene su 2005. godine, zapo~ela jeizgradnja TS Turnjić, a 2007. zapo~et će izgradnja TSZamet. Povrh toga, Program napajanja industrijske zoneRijeka vrijedan je 45 milijuna kuna.I na podru~ju Karlova~ke županije postojalisu problemi sa sigurnošću napajanja elektri~nomenergijom, tako da će se u TS Švar~a ugraditi još jedantransformator, preuredit će se TS Dubovac i TS Pokuplje.Izdvojio sam samo neke od većih projekata zapoboljšanje sigurnosti napajanja.Posebni problem kojemu, tako|er, poklanjamopovećanu pozornost su gubici u distribuciji. Na tomzahtjevnom poslu intenzivno radi specijalisti~ki tim,a primjenjuju se metode za smanjenje tehni~kih ikomercijalnih gubitaka. Kod komercijalnih gubitakazna~ajne su kra|e elektri~ne energije i stoga su izra|enipravilnici za stimuliranje otkrivanja i utvr|ivanjaneovlaštene potrošnje. Za uklanjanje tehni~kih gubitaka,ulaganja su usmjerena na ona prepoznatljiva kriti~namjesta, poput zamjene brojila. U HEP-u je od 2004.do 2006. godine zamijenjeno 400 tisuća brojila, augra|eno je 1.200.000 plasti~nih plombi, s kojima se nemože manipulirati. Takve mjere rezultirale su osjetnimsmanjenjem gubitaka koji padaju već treću godinuzaredom. No, bez obzira na pozitivne pokazatelje,nastavlja se s kontinuiranim aktivnostima za smanjenjegubitaka.Poboljšavaju se pokazatelji i u podru~jupotraživanja – dani vezivanja 2000. godine bili su 80dana, a sada su 45 dana. U okolnostima povećaneprodaje energije i povećanja cijene od pet posto, udjelpotraživanja od kupaca u odnosu na ukupno fakturiranuenergiju bilježi pad od 18 posto u 2000. godini na 10,9posto u 2006. godini.Ostvareni su dobri rezultati, premda bi mogli bitijoš bolji, i u naplati prekora~ene snage. Primjerice, zaprekora~enu snagu fakturirano je 50 milijuna kuna urazdoblju od 2004. do 2006. godine.HEP Vjesnik: U srpnju ove godine, tržišteelektri~ne energije otvorilo se za kupce kojigodišnje troše 9 GWh elektri~ne energije, zašest mjeseci otvorit će se i za sve poduzetnike, asredinom 2008. za sve kupce. Što će otvaranjetržišta zna~iti za HEP?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Od 1. srpnja 2006.godine, 113 kupaca steklo je status tzv. povlaštenihkupaca. Prije nego što odgovorim na Vaše pitanje,napomenuo bih da je termin „povlašteni kupac“pogrešno shvaćen i od kupaca, ali i u javnosti. O~ekujese da bi povlašteni kupac trebao dobiti sniženu cijenuelektri~ne energije, što nije to~no. „Povlaštenost“ seisklju~ivo odnosi na ~injenicu da kupac prestaje bititarifni kupac te da može izabrati svog opskrbljiva~a,registriranog na tržištu elektri~ne energije. Trenuta~no sedovršava odgovarajuća regulativa, koja će omogućiti dapovlašteni kupci mogu ostvarivati to svoje pravo. Kadase 2008. godine potpuno otvori tržište elektri~ne energijeu Hrvatskoj, odnosno kada će svi kupci imati pravo naizbor svog opskrbljiva~a elektri~ne energije, vjerojatno ćenapuštanjem HEP-a i izborom nekog drugog energetskogsubjekta na tržištu elektri~ne energije, na neki na~in, HEPbiti rasterećen u smislu obveze nabave skuplje elektri~neenergije na europskom tržištu i njene prodaje premanižim cijenama, koje su uostalom me|u najnižima uEuropi. Otvaranje tržišta elektri~ne energije u Hrvatskojprema svim procjenama vodit će prema povećanju cijeneelektri~ne energije.HEP Vjesnik: Zašto se HEP Billing nazagreba~kom podru~ju, kao najindikativnijemu Hrvatskoj i HEP-u, nije pokazao u najboljemsvjetlu?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Glede HEP Billinga,o~ekivali smo da će implementacija biti završenaprije godinu dana. O~ito je da se ni rok za njegovuimplementaciju u svim distribucijskim podru~jima – kraj2006., neće ostvariti. Do tada, novi program opskrbebit će potpuno u funkciji u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Križu.U distribucijskim podru~jima – Zadru, Sisku, Karlovcu,Vara`dinu, Bjelovaru, Zaboku i [ibeniku nisu provedene niprobne migracije, niti su obu~eni njihovi ljudi.U Elektri Zagreb, koja ima skoro 500. 000 kupacai predstavlja ~etvrtinu kupaca u Hrvatskoj, pojavili su setranzicijski problemi, ~ije je otklanjanje u tijeku.Rije~ je o zahtjevnom programu, ~ija jeimplementacija bila jednostavnija u manjim elektrama.Jedinstveni ra~un bi trebao biti pregledniji irazumljiv svakom kupcu, s jasnim obrazloženjima.Kupcima ćemo morati uputiti dodatne informacije sobjašnjenjima o stavkama u ra~unu.HEP Billing nudi velike mogućnosti, tranzicijskepoteškoće bile su o~ekivane, a najvažnije je da se oneuklone što prije i da se sustav stabilizira.Pred nama je još jedan od složenijih zadataka, a toje prilagodba HEP Billinga potrebama povlaštenih kupaca.Naš odnos prema kupcima treba biti puno otvoreniji,fleksibilniji i intenzivniji. Nužno je u~initi marketinškiiskorak.Vezano za u~inkovitost izgradnje i rekonstrukcijedistribucijskog sustava, moram naglasiti da je nužnadobra suradnja s lokalnom upravom, koja je neizbježnazbog kvalitetnog planiranja i koordinacije u izvedbiinfrastrukturnih aktivnosti. Najracionalnije i najefikasnijeje kada javna poduzeća i komunalne tvrtke jedinstvenoplaniraju odre|enu izgradnju ili rekonstrukciju, za štoje sve bolji primjer Grad Zagreb. Mi moramo ostvaritibrzi odziv na potrebu takvih investicijskih zahvata narazini lokalne uprave. I nama je u interesu da što prijerealiziramo zahtjeve budućih kupaca.HEP Vjesnik: Kako HEP Operatordistribucijskog sustava podnosi odlazak ljudi,osobito onih klju~nih koji prihvaćaju poticajnemjere za umirovljenje?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Kao i u cijelom HEP-u,broj zaposlenika kontinuirano pada zbog prirodnogodljeva, ali i poticajnih mjera za prijevremeni odlazaku mirovinu. Danas je u HEP Operatoru distribucijskogsustava manje od 10 tisuća zaposlenika. Me|utim,prosjek starosti stalno raste. Primjerice, u našemnajvećem distribucijskom podru~ju – u Elektri Zagreb,najviše je zaposlenika u dobnoj skupini od 50 do 55godina.Istodobno, intenzitet i opseg posla raste, arazina godišnjeg investiranja nameće dodatne zahtjevezaposlenicima HEP Operatora distribucijskog sustava.Za ilustraciju o povećanom opsegu investicijskog posla,spomenut ću podatak o novoj potrošnji: 2000. godineimali smo 11.700 novih priklju~aka, a do listopada 2006.godine bilo je 27.600 novih priklju~aka. Ili, 2000. godinebilo je 112 MW nove snage, a u 2006. – iznad 450 MW.Ti podaci pokazuju, ne samo investicijskiopseg, nego i opterećenost poslovima zaposlenika udistribucijskoj djelatnosti HEP-a.Zbog toga je prije dvije godine svim direktorimadana uputa da pripremaju zamjene za klju~ne kadrove izsvih segmenata HEP Operatora distribucijskog sustava.Zbog odlaska u mirovinu temeljem poticajnih mjera,ne smije se u pitanje dovesti provo|enje temeljnihradnih procesa. Moraju postojati zamjenski kadrovi zaklju~na mjesta, kao što je to u svim dobro organiziranimtvrtkama.Raspisali smo i pozivni natje~aj za stipendiranjestudenata energetike, jer se na elektrotehni~kimfakultetima sve manji broj odlu~uje za taj smjer, a uHEP-u najviše manjka takvog kadra. Primjerice, u ElektriZagreb nema interesa inženjera za dispe~erski posao.Sve manje stru~njaka želi raditi s tehnikom, jer teško jepreuzimati odgovornost za vo|enje sustava. Privla~nijisu informatika, marketing i biznis. Za sada je interesza stipendiranje jako dobar, javilo se 125 studenata safakulteta u Zagrebu, Splitu Rijeci i Osijeku. Stipendiranjemstudenata HEP će osigurati nove kadrove primjerenestruke i dobi, potrebne za kadrovsko ja~anje.HEP Vjesnik: Hoćete li novimorganizacijskim promjenama ujedna~iti praksu udistribucijskim podru~jima?Mr. sc. Kažimir Vrankić: HEP Operatordistribucijskog sustava ima šest sektora i svojefunkcionalne vertikale prema distribucijskim podru~jima.Jedan od većih zadataka koji je pred nama je ujedna~enjepravila poslovanja. Tu mislim na jedinstvene projekte,tehni~ka rješenja, specifikacije, natje~ajnu dokumentacijute jedinstvene kriterije nabave. Nastojat ćemo, u smislutakvih funkcionalnih vertikala, da se što više koristiobrada i analiza doga|aja unutar tvrtke, odnosnovlastita iskustva koja se potom ujedna~avaju. Sve bi totrebalo doprinositi većoj u~inkovitosti i racionalnosti uposlovanju tvrtke. Ako već postoje odre|ena iskustva,znanja, projekti, studije u nekoj od elektri iz bilo kojegpodru~ja poslovanja, to treba primjenjivati u ostalimelektrama. Nema opravdanja da druge elektre trošeradne potencijale, sredstva i vrijeme na već pripremljenestvari. Nema razloga da cijene usluga i materijalazna~ajnije odstupaju po pojedinim podru~jima. Tako trebafunkcionirati jedinstvena tvrtka.HEP Vjesnik: Koja je Vaša poruka?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Budući darazgovaramo uo~i Božićnih i Novogodišnjih blagdana,zaželio bih svim zaposlenicima HEP-a da ih provedu utoplom obiteljskom okružju te puno osobnog i poslovnogzadovoljstva u 2007. godini.Ovom prigodom bih ponovno naglasio, kao štosam to u~inio u Našem intervjuu u 2005., da ako miu HEP-u sami ne uredimo naše odnose na pravi na~in,zna~i naše unutrašnje odnose, ali i odnose prema okružju– elektroenergetskom, gospodarskom i javnom – to ćebiti dobar motiv i razlog da nas pokuša urediti netkoizvana, što može biti nepovoljnija varijanta za HEP, ali i zaHrvatsku. Možemo percipirati scenarij koji je već vi|en prinekim za društvo lošim privatizacijama: proglašavanjeviška zaposlenika, uvoz usluga i materijala iz inozemstvaumjesto davanje potpore domaćem klasteru, povećanjecijena elektri~ne energije... Mi smo zapo~eli proceskonsolidacije, prilagodbe svim europskim direktivama,ali na na~in da HEP ostane cjelovita tvrtka privatiziranadomaćim kapitalom i da bude konkurentna na tržištuelektri~ne energije. Uvjeren sam da možemo samikvalitetno upravljati našom tvrtkom.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

HEP NA TR@I[TE KAPITALAPonuda korporativnih obveznica HEP-aTrostruko ve}a potražnjaOvo je pri~a o pripremama za prve HEP-ove obveznice,o ljudima koji su mjesecima radili na ovom projektu,o zanimljivim promjenama na hrvatskom trì{tu kapitala, osvemu {to je prethodilo iznimno uspje{nom izdanju, postignutojcijeni izdanja, kamatnoj stopi… Krenimo redom.Sve je zapo~elo jo{ po~etkom 2002. godine, kada suzaposlenici Odjela za kreditne poslove, uz potporu ~lanaUprave HEP-a d.d. za ekonomsko-financijske poslove,razmatrali potencijalne na~ine zaduènja za financiranjeinvesticijskih projekata Hrvatske elektroprivrede. Tada jehrvatsko trì{te kapitala bilo tek u povojima. Nisu postojalaizdanja u doma}oj valuti pa je i HEP razmatrao izdanje obveznicau eurima. Puno se tada razgovaralo i pregovaralos Privrednom bankom Zagreb, koja je uz Zagreba~ku bankuaranìrala za dràvu prvo hrvatsko izdanje obveznicas valutnom klauzulom. PBZ je po~etkom 2002. godinesamostalno aranìrala i prva dva korporativna izdanja, zaBeli{}e i Plavu lagunu.ÊKAJU]I BOLJE UVJETE NA TR@I[TUNakon provedenih analiza i izra~una tro{kova izdanja,odlu~eno je da se s izdanjem obveznica pri~ekaju boljiuvjeti na trì{tu, s obzirom na tada jo{ vrlo visoke kamatnestope i nerazvijenu bazu institucijskih investitora. Naime,2002. godine, od investicijskih fondova, postojali su samoPBZ Invest i ZABA Invest, a mirovinski fondovi su tekzapo~injali s radom. Od 2004. godine stanje na hrvatskomtrì{tu kapitala znatno se promijenilo.Naime, doma}e trì{te kapitala je krajem pro{le ipo~etkom ove godine obiljeàvala velika kunska likvidnost,a kamatne stope i kunski prinosi tijekom 2006. godineznatno su se smanjili u odnosu na razine iz prethodnihgodina.Osim toga, razlozi za izlazak HEP-a na doma}etrì{te kapitala, uz smanjenje razine vanjskog duga, prijesvega su postojali zbog diverzifikacije izvora financiranja,smanjivanja valutnog rizika, eliminiranja rizika kretanjaEURIBOR-a u idu}em srednjoro~nom razdoblju, a jednakotako i prvog koraka pribliàvanja investitorima, koji }esigurno imati zna~ajnu ulogu u budu}im aktivnostima napodru~ju privatizacije HEP-a. S obzirom na ~injenicu da jevi{e od 85 posto zaduènja HEP-a u promjenjivoj kamatnojstopi, izdanje kunskih obveznica sa fiksnom kamatnomstopom povoljno utje~e na diverzifikaciju kamatnog i valutnogrizika u portfelju ukupnog zaduènja HEP-a. Upravoje Standard & Poor’s u posljednjem izvje{}u o korporacijskomrejtingu naglasio taj problem kamatnog rizika.IZABRANA ZAJEDNI^KA PONUDA TRI BANKEUprava HEP-a d.d. je 2. velja~e 2006. godine,donijela Odluku o imenovanju stru~nog Povjerenstva zapripremu i provedbu postupka odabira agenta i pokroviteljaizdanja kunskih obveznica HEP-a (u daljnjem tekstuPovjerenstvo). Nakon promjena u Upravi od 28.velja~e o.g.,cjelokupni posao oko izdanja obveznica zastao je neko vrijemepa su tek u travnju ove godine poslani upiti bankamaza dostavu ponuda. Poziv je sadràvao to~no propisaneuvjete koje banke moraju zadovoljiti (snaga banke, iskustvou aranìranju korporativnih izdanja, spremnost na pokroviteljstvoizdanja, educiranost kadrova, zna~aj fondovakojima su osniva~i i sli~no).Izabrana je zajedni~ka ponuda za pokroviteljstvoizdanja, koju su dostavile Privredna banka Zagreb d.d.,Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagreba~ka banka d.d. Zagreb.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.Nastavljeni su pregovori oko uvjeta izdanja sa tetri banke i sve je usugla{eno u svibnju ove godine. UpravaHEP-a d.d. je 10. svibnja o.g. donijela Odluku, kojom seodobrava sklapanje Ugovora o aranìranju i Ugovora oupisu sa navedene tri banke prema sljede}im uvjetimaizdanja: Iznos izdanja: HRK 500,000,000; Namjena sredstava- realizacija plana investicija 2006. godine; Otplataglavnice - jednokratno o dospije}u;Kamatna stopa – fiksna; Isplata kamate– polugodi{nje; Kona~no dospije}e - sedam godina; Maràna prinos referentne krivulje (prinos referentne krivuljeje prinos obveznice Ministarstva financija koji je u tomtrenutku iznosio 4,177%) - 30 – 40 bps (0,30 – 0,40%);Naknada Agentu i Pokrovitelju - 65 bps (0,65% - HRK3,250,000).Izdanje je neosigurano, a izlazak na trì{te kapitalaje omogu}eno je zahvaljuju}i iznimno stabilnom financijskompoloàju HEP-a te kreditnom rejtingu u visini rejtingadràve, koji je potvr|en u sije~nju ove godine i iznosi BBB.Doista je veliki zna~aj rejtinga HEP-a kojeg je dobio jo{1997. godine i odràva ga i dalje, jer je to znak investitorimada su ulaganja u HEP sigurna i da je rije~ o postojanoj,stabilnoj i modernoj tvrtki.HANFA DONIJELA RJE[ENJE, KOJIM SE ODOBRAVAPROSPEKT HEP-aNadzorni odbor HEP-a se na 19. sjednici, odrànoj12. lipnja 2006. godine, suglasio sa spomenutom OdlukomUprave.U me|uvremenu je tijekom svibnja ove godine, na 4.sastanku Povjerenstva dogovoren i imenovan Tim zaduènza izradu Prospekta HEP-a za potencijalne investitore, ~ijaje izrada propisana Zakonom o vrijednosnim papirima.Prospekt sadrì sve bitne informacije vezane uz poslovanjeHEP-a, financijska izvje{}a, ali i planove i projekcije dokona~nog dospije}a obveznica, odnosno do 2013. godine.Prospekt treba Hrvatska agencija za nadzor financijskihusluga (HANFA), u roku od 30 dana odobriti ili odbiti,ovisno o tomu sadrì li sve zakonom propisane informacije.Navedeni stru~ni Tim bio je zaduèn za koordinacijupitanja banaka, vezanih uz izradu Prospekta, unutar svogdjelokruga rada.Krajem lipnja o.g., planovi o izlasku HEP-a na trì{tekapitala su se promijenili i odlu~eno je da se srpanjski rokodgodi za drugi dio godine, zbog zagu{enja na trì{tu radiizlaska Nexe Grupe, Grada Rijeke i nove tran{e Ministarstvafinancija te zahtjeva HANFA-e da se u Prospekt unesu ifinancijska izvje{}a sa 30. lipnjem 2006. godine.Rad na Prospektu bio je najve}i izazov. Iz banakasu svakodnevno pristizala pitanja vezana uz poslovanjei plan poslovanja HEP-a, a rad na Prospektu oduìo setijekom srpnja, kolovoza i rujna. Najve}i dio posla su, uzzaposlenike Odjela za kreditne poslove, odradili direktorSlu`be za ekonomiku poslovanja Snjeàna Pauk, direktorSektora za razvoj mr. sc. Goran Slipac i direktor Sektoraza ra~unovodstvo Vera Knez. Kona~no, krajem rujna,zavr{en je taj najve}i posao koji je prethodio izdanjuobveznica i Prospekt je 29. rujna 2006. godine proslije|enHANFA-i. Svi uklju~eni u taj veliki projekt kona~no sumogli odahnuti, premda je HANFA mogla imati dodatnihpitanja i/ili primjedbi na Prospekt. No, 2. studenog o.g.,HANFA je donijela Rje{enje, kojim se odobrava ProspektHEP-a. Jedan veliki posao bio je odra|en, slijedili su novi- izrada prezentacije za investitore, materijala za medije,organizacija primjerenog predstavljanja HEP-ovih obveznica…Dakako,postojao je odre|eni strah vezan za odzivinvestitora te uspjeh izdanja obveznica. Zbog nedostatkaiskustva o tom novom i nepoznatom poslu, sve se ~iniloiznimno sloènim.NEZAPAM]ENI INTERESDogovoreno je da se prezentacija za investitoreodrì 21. studenog 2006. godine i trebalo je obaviti svepripreme, a dani su brzo prolazili. Gledaju}i unatrag na sveono {to se doga|alo tih dana, moramo priznati da je bilojako napeto. Istinski smo èljeli da sve bude savr{eno, dakamatna stopa bude {to nià, da dobijemo potporu investitorai medija, da ostavimo trag na trì{tu kapitala koji }ese pamtiti, da postavimo benchmark za daljnje financiranjena trì{tu kapitala, da budemo HEP - veliki i jaki, uspje{ni iprepoznatljivi. A tako je i bilo.Na prezentaciji se okupio respektabilan skup- investitori su bili u velikom broju, cijela Uprava HEP-ana ~elu s njenim predsjednikom mr. sc. Ivanom Mravkom,predsjednici uprava banaka: Boò Prka iz PBZ, ZdenkoAdrovi} iz Raiffeisenbank i Franjo Lukovi} iz Zagreba~kebanke, te velik broj novinara.Doista, ne pamti se takav veliki interes mirovinskihi investicijskih fondova, osiguravaju}ih dru{tava, banakai fizi~kih osoba, a potra`nja za obveznicama HEP-a bila je~ak trostruko ve}a od ponu|enog iznosa izdanja.Struktura investitora je raznolika: investicijskifondovi su upisali 33,94 posto vrijednosti izdanja, banke28,52 posto, mirovinski fondovi 16,18 posto, osiguravaju}adru{tva 10,50 posto, fizi~ke osobe 4,50 posto, te ostalepravne osobe 6,36 posto.Postignuta je vrlo dobra cijena izdanja i kamatnastopa. Me|utim, to je prvenstveno bio odli~an marketin{kipotez HEP-a. Obveznica je uvr{tena u prvu kotacijuZagreba~ke burze i njome se tijekom prvog tjedna ve}aktivno trgovalo.Cijena izdanja i kupon obveznica HEP-a, utvr|eni suuz pomo} ~etiri promatrane kategorije: prinosa obveznice(koliko }e investicija godi{nje prinositi investitoru), kuponaobveznice (nominalna kamata koja se pla}a na nominalniiznos), cijene obveznica u primarnoj emisiji (koliko }einvestitor platiti HEP-u za obveznicu – izraèno u postotkunominale) i priljeva (iznosa kojeg }e HEP ostvariti prodajomobveznica).HEP KREIRAO VELIKU BAZU INVESTITORAObveznice HEP-a imaju prinos koji je 0,30 postoiznad prinosa obveznica Republike Hrvatske koje dospijevaju2013. godine, {to iznosi 5,08 posto. Kupon obvezniceje 5 posto. Cijena izdanja bila je 99,534 posto, odnosnoHEP je ostvario iznos od HRK 497.670.000, umanjen zabankarske naknade.Izdanje obveznica HEP-a je prvo izdanje u javnomsektoru i 5. ovogodi{nje korporativno izdanje obveznicana doma}em trì{tu kapitala, koje je dodatno doprinijelorazvoju doma}eg trì{ta kapitala te je imalo velik pozitivanodjek me|u kompanijama sli~nih ambicija. Tim izdanjem,HEP je kreirao veliku bazu investitora, {to je preduvjet zasve daljnje akcije na doma}em trì{tu kapitala, kao i za potencijalnuprivatizaciju HEP-a kroz javnu ponudu dionicana Zagreba~koj burzi.Vlatka Kameni} Jagodi}

HEP NA TR@I[TU KAPITALAPrezentirano inauguralno izdanje obveznica HEP-aHEP privla~anulaga~imaDragicaJurajev~i}Snimio: Ivan Su{ecHrvatska elektroprivreda d.d. je 21. studenoga2006. prezentirala inauguralno izdanje obveznicanominalnog iznosa 500 milijuna kuna. Ovom sudoga|aju, u ime izdavatelja obveznica nazo~ilipredsjednik Uprave mr.sc, Ivan Mravak, ~lan Upraveza ekonomsko-financijske poslove Velimir Lovri} idirektor Direkcije za ekonomske poslove Ante Matijevi}.Agente i pokrovitelje izdanja obveznica predstavljali supredsjednik Uprave Privredne banke Zagreb - Boò Prka,predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria - ZdenkoAdrovi} i predsjednik Uprave Zagreba~ke banke - FranjoLukovi}. Tako|er su ovdje bili i predstavnici Zagreba~keburze, Sredi{nje depozitarne agencije, brokerskih ku}a,mirovinskih i investicijskih fondova te drugi potencijalniinvestitori.Uvodno je sve pozdravio I. Mravak, koji je u prigodipredstavljanja izdanja prvih korporativnih obveznicaHrvatske elektroprivrede rekao da je HEP i do sada bioaktivan i prisutan na me|unarodnom trì{tu sindiciranihi bilateralnih kredita. No, s razvojem trì{ta kapitala uHrvatskoj, HEP je odlu~io poduprijeti ga i aktivno u njemusudjelovati. Hrvatskoj elektroprivredi to je omogu}enozbog iznimno stabilnog financijskog poloàja, dobrihfinancijskih rezultata i investicijskog kreditnog rejtinga uvisini dràvnog kreditnog rejtinga.- Ovo je prvi puta da jedna u potpunosti dràvnatvrtka izlazi na trì{te kapitala. Izdavanjem korporativnihobveznica, HEP }e kreirati snaàn benchmark, kao ibazu investitora, {to je preduvjet za budu}e financijsketransakcije na doma}em trì{tu kapitala, naglasio jeI. Mravak, poru~iv{i da }e HEP na taj na~in osiguratipotrebna sredstva za nastavak investicijskog ciklusa, kojina godi{njoj razini iznosi izme|u dvije i pol i tri milijardakuna. S obzirom na to da }e HEP nastaviti snaàninvesticijski ciklus, dodao je da vjeruje da je ovo tek prvou nizu izdanja HEP-ovih vrijednosnica {to }e, dakako,ovisiti o uvjetima na trì{tu u tom trenutku, kao i ointeresu i odzivu investitora pri ovom izdanju.Ante Matijevi} je nazo~ne iscrpno upoznao s trì{tem elektri~ne energije, HEP grupom i njenim poslovanjemVelimir Lovri}, ~lan Uprave HEP-a za ekonomskofinancijskeposlove je u svom obra}anju ukratkonazo~ne upoznao s poslovanjem HEP-a i objasnioda HEP izlazi na doma}e trì{te kapitala prije svegakao potpora programu Vlade Republike Hrvatskeza smanjenje vanjskog duga, diversifikaciji izvorafinanciranja, eliminiranja rizika kretanja – rastaEURIBOR u idu}em razdoblju, a potom i s namjerompribliàvanja investitorima, koji }e sigurno imatizna~ajnu ulogu u budu}im aktivnostima na podru~juprivatizacije HEP-a. Osim toga, strategija orijentirana naovaj segment financijskog trì{ta omogu}it }e HEP-uja~anje cjelokupne pozicije na hrvatskom trì{tu kapitala,kreiranjem novog kruga investitora izvan bankarskogsektora.- HEP je sna`na, solventna i likvidna hrvatskakorporacija, koja posluje s dobiti i moè udovoljitipreuzetim obvezama. Nadalje, HEP je iznimno niskozaduèna kompanija - ukratko HEP je za ulaganje poèljnakompanija, rekao je V. Lovri}..Predsjednik Uprave Privredne banke ZagrebBoò Prka izrazio je zadovoljstvo {to sudjeluje u ovojtransakciji, ocijeniv{i da se sada pokazuje pravo zna~enjeodli~nog kreditnog rejtinga HEP-a, koji je u prigodiuspostaviti nove odnose na trì{tu kapitala.Predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austrija ZdenkoAndrovi} je rekao da je ovo mali korak za HEP, ali veliki zatrì{te kapitala te da je to po~etak traènja alternativnihrje{enja za HEP.Predsjednik Uprave Zagreba~ke banke FranjoLukovi} naglasio je da se HEP danas priklju~io sna`nompozitivnom trendu na doma}em trì{tu kapitala, akupnjom obveznica HEP-a dugoro~no se osiguravaulaganje.U nastavku je A. Matijevi}, direktor Direkcijeza ekonomske odnose HEP-a d.d. sve sudionike ovogdoga|aja iscrpnije upoznao sa trì{tem elektri~neenergije, HEP grupom i njenim poslovanjem, a o uvjetimaizdanja obveznica govorio je Hrvoje Bujanovi} izPrivredne banke Zagreb.Mr.sc. Ivan Mravak: izdavanjemkorporativnih obveznicaHEP }e kreirati snaàn benchmark,kao i bazu investitora,{to je preduvjet za budu}efinancijske transakcije nadoma}em trì{tu kapitalaBoò Prka je izraziozadovoljstvo {to sudjeluje uovoj transakcijiZdenko Androvi}: ovo jemali korak za HEP, a veliki zatrì{te kapitalaFranjo Lukovi}: HEP sepriklju~uje danas sna`nompozitivnom trendu nadoma}em trì{tu kapitalaVelimir Lovri}: HEP jesna`na, solventna i likvidnahrvatska korporacija, kojaposluje s dobiti i nisko jezaduèna tvrtkaO uvjetima izdanjaobveznica govorio jeHrvoje Bujanovi}iz Privrednebanke ZagrebHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

RAZVOJGradili{te HE Le{}eZapo~eli glavni radovi!Dragica Jurajev~i}I. Mravak, B.Vukeli} i @. Tom{i} uz ru~nu vatrogasnusirenu, kojom je ozna~en po~etak glavnih radovaHE Le{}e }e elektri~nu energijuproizvoditi u vrijeme kada jeona najpotrebnija i na trì{tunajskuplja, a kupcima }e seponuditi dodatne koli~ine„zelene energije“Na gradili{tu HE Le{}e, u nazo~nosti ministragospodarstva, rada i poduzetni{tva Branka Vukeli}ai njegovog zamjenika dr. sc. @eljka Tom{i}a, ~elnikaHEP-a d.d. i HEP Proizvodnje d.o.o. te brojnih poslovnihpartnera HEP-a, 14. studenoga 2006. sve~ano jeobiljeèn po~etak glavnih radova te na{e novehidroelektrane. Kako je uvodno naglasio predsjednikUprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, HE Le{}e - osimgospodarskog i tehni~kog - ima i simboli~an zna~aj,jer s po~etkom glavnih radova na Le{}u, HEP najavljujei izgradnju 1150 MW novih kapaciteta – dogradnjutre}eg bloka zagreba~ke TE-TO, nove blokove u TEOsijek i TE Sisak te tre}i blok u TE Plomin. Jedinoosiguranjem nove snage u sustavu, HEP }e mo}iostvariti svoju misiju, odnosno pouzdano opskrbljivatikupce elektri~nom energijom, uz minimalne tro{kove.- Veliko je zadovoljstvo {to svjedo~imo po~etkuizgradnje prve hidroelektrane u samostalnoj Hrvatskoji prve od utemeljenja Hrvatske elektroprivrede, rekao jePredsjednik Uprave, naglasiv{i da se njoj raduju svi uHEP-u, osobito dispe~eri. Naime, HE Le{}e }e proizvoditielektri~nu energiju u vrijeme kada je ona najpotrebnija ina trì{tu najskuplja. Osobito se raduje i Opskrba, jer }ekupcima ponuditi dodatne koli~ine „zelene energije“.– Izgradnjom HE Le{}e otvara se nova stranicapovijesti Hrvatske elektroprivrede, a koliko sam upravu pokazat }e nam bliska budu}nost poslovanja naotvorenom hrvatskom i uskoro zajedni~kom europskomtrì{tu elektri~ne energije. Na{im konzorcijalnimpartnerima - Kon~aru, Ingri i Konstruktoru, kao i svimgraditeljima, èlim puno lijepog vremena, siguran iuspje{an rad, a svima nama da za tri godine prihvatimoponudu „zelene energije“ iz HE Le{}e, poru~io je I.Mravak.Ministar Branko Vukeli} je u ovoj prigodi rekaoda }e se HE Le{}e graditi isklju~ivo iz dobiti poslovanjaHEP-a, {to zna~i da ne}e utjecati na poskupljenjeelektri~ne energije ni ove, a ni sljede}e godine.- înjenica da HE Le{}e gradi konzorcij doma}ihtvrtki, dokaz je da Hrvatska moè sama kvalitetnoostvariti takvu investiciju, rekao je B. Vukeli}, ~estitaju}iHEP-u i svim izvo|a~ima radova.U ime Karlova~ke ùpanije skupu se obratioIvan Vu~i}, izraàvaju}i zadovoljstvo i zahvalnostzbog izgradnje HE Le{}e, elektrane koja }e turisti~ki igospodarski unaprijediti podru~je Generalskog Stola iBosiljeva.Potom su se svi uzvanici okupili na platouiznad kanjona rijeke Dobre, gdje je ministar B. Vukeli}simboli~nim pokretanjem ru~ne vatrogasne sireneozna~io po~etak glavnih radova na gradili{tu HE Le{}e.Napomenimo da }e Kon~ar – Inènjeringza energetiku i transport izvesti elektrostrojarskeradove, Ingra d.d. Zagreb strojarnicu i isporu~itihidromehani~ku opremu, dok }e Konstruktor– Inènjering d.d. Split izgraditi betonsku gravitacijskubranu. Rok je, podsjetimo, 35 mjeseci. Do sada suizvedeni pripremni radovi, kojima su osigurani uvjeti zaizvo|enje glavnih radova. Glavni radovi obuhva}aju:izgradnju gra|evnih sklopova, proizvodnju i isporukuna gradili{te, montaù, ispitivanja i pu{tanje u pogonglavne turbine, hidromehani~ke opreme, turbineagregata biolo{kog minimuma, pomo}nih pogona ustrojarnici, glavnog sinkronog generatora i dizalice.Mr.sc. Ivan Mravak: veliko je zadovoljstvo {tosvjedo~imo izgradnji prve hidrolektrane u samostalnojHrvatskoj i prve od utemeljenja Hrvatske elektroprivredeMinistar Branko Vukeli} je naglasio da }e se HE Le{}egraditi isklju~ivo iz dobiti poslovanja HEP-aIvan Vu~i}: izgradnja HE Le{}e }e gospodarski ituristi~ki unaprijediti podru~je Generalskog Stola iBosiljeva10HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

Na mjestu ove privremene brane izgradit }e se velika betonska gravitacijska branaKanjon Dobre - gradili{teObilazni tunel, kroz koji je privremeno skrenut tokDobreGoste i doma}ine po~astio je i topao sun~an dan, {to je pogodovalo ugodi Doga|ajaHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 11

UPRAVANajzna~ajnije odluke u studenom i prosincuIzdvaja se HROTEU posljednja dva mjeseca 2006., kao {to obi~nobiva krajem godine, Uprava HEP-a imala je malonagla{eniji ritam rada, {to pokazuju donesene brojneodluke, od kojih objavljujemo one najzna~ajnije zaposlovanje HEP-a.Prva od pet sjednica u studenom 2006., odrànaje 2. njegova dana s jedinom to~kom dnevnog reda odavanju suglasnosti na zaklju~enje ugovora za izvo|enjeglavnih radova HE Le{}e s Konzorcijem, kojeg ~ine Kon~ar– Inènjering za energetiku i transport d.d. Zagreb,INGRA d.d. Zagreb i Konstruktor – Inènjering d.d. Split.Suglasiv{i se sa zaklju~enjem ugovora, u svojoj OdluciUprava je, osim vrijednosti radova od 443.980.971 kuna,definirala i rok zavr{etka – 35 mjeseci.Na sjednici odrànoj 9. studenog, Uprava jeprihvatila Izvje{}e Direkcije za ekonomske poslove oposlovanju HEP grupe u razdoblju od sije~nja do rujna2006. te utvrdila Konsolidirani gospodarski plan HEPgrupe, kao i Plan investicija za 2007. godinu u visini od3.286.588.000 kuna. Na toj je sjednici Uprava svojomOdlukom odobrila restrukturiranje kredita u iznosu od50 milijuna eura kod Citibank, London, uz uvjete povratakredita.Kao i svake godine, Uprava je donijela Odlukuo poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosaradnika HEP-a za 2006. godinu, uz preporuku direktorimatrgova~kih dru{tava HEP grupe da nakon provedbepostupka savjetovanja, donesu odluke o poticajnimmjerama za prestanak radnog odnosa za 2006.U dnevnom redu sjednice Uprave, odràne 16.studenog, dominirale su teme o novim organizacijskihshemama. Naime, Uprava se suglasila s osnovnimorganizacijskim shemama HEP Proizvodnje d.o.o.,HEP Trgovine d.o.o. i HEP Plina d.o.o. i proslijedila ihnjihovim nadzornim odborima s rokom za izradu op}ihakata (pravilnika o radu i pravilnika o organizaciji isistematizaciji) najkasnije do 30. studenog. Prihva}ena jeinformacija o aktualnim elektroenergetskim okolnostimaod sije~nja do listopada, o trgovanju dionicama rudnika iTE Gacko te Planu promotivnih aktivnosti do kraja godine.UPRAVA ODOBRILA ZAKLJUÎVANJE UGOVORA OKUPNJI ELEKTRI~NE ENERGIJE ZA 2007.Uprava HEP-a je na sjednici odrànoj 24. studenogodobrila zaklju~ivanje Ugovora o kupnji bazne energijeza 2007. godinu te, izme|u ostaloga, zaduìla HEPProizvodnju da osigura najve}u mogu}u raspoloìvostTE Rijeka i TE Sisak, dovoljnu koli~inu goriva za TE Sisak,spremnost PTE Osijek i KTE Jertovec za brzi start uslu~aju potrebe elektroenergetskog sustava i neprekinutuisporuku plina u zimskim mjesecima.Nakon prihva}enog Izvje{}a Direkcije za ekonomskeposlove o poslovanju HEP grupe u razdoblju odsije~nja do listopada, koje je proslije|eno Nadzornomodboru, na sjednici odrànoj 30. studenog Uprava sesuglasila i s prijedlogom osnovne organizacijske shemevladaju}eg dru{tva HEP-a d.d. te zaduìla Tim da izradipravilnik od radu i pravilnik o organizaciji i sistematizaciji.Uprava je prihvatila predloèni tekst Bilje{ke onamjeri osnivanja Koordinacijskog dru{tva za pripremurealizacije programa gospodarske uporabe geotermalneenergije na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak te dala suglasnostHEP Proizvodnji za postupak nabave izravnompogodbom za zamjenu i obnovu sva ~etiri generatora isustava uzbude u HE Zaku~ac.Sedmog prosinca, Uprava je na svojoj sjednicidonijela Odluku o pove}anju temeljnog kapitala HROTE-ad.o.o. te Odluku o postupku njegova izdvajanja. Odobrilaje donaciju Hrvatskom Caritasu za boì}nu akciju Za1000 radosti u iznosu od 300 tisu}a kuna, kao i isplatuboì}nice zaposlenicima i umirovljenicima HEP-a za2006. godinu – prije Boì}nih blagdana.Na sjednici odrànoj 14. prosinca, Uprava HEP-a jedala suglasnost Nadzornom odboru HEP Plina da prihvatiprijedloge Pravilnika o radu i Pravilnika o organizaciji isistematizaciji, koji }e se zapo~eti primjenjivati 1. sije~nja2007. godine. Raspravljaju}i o prijedlogu za naplatu iosiguranje potraìvanja za potro{enu elektri~nu energijuod TLM-a d.d. [ibenik, Uprava je donijela Odluku da sepreko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva iNadzornog odbora inicira postupak djelomi~ne naplatepotraìvanja kompenzacijom na vlasni{tvo TS 110 kVRaìne i pripadaju}eg zemlji{ta, prema procjeni cijenekoju }e utvrditi sudski vje{tak.TOPLINARSTVO SISAK d.o.o. PRIPAJA SE HEPTOPLINARSTVU d.o.o.Uprava je na sjednici odrànoj 18. prosinca o.g.,svojom Odlukom odobrila sklapanje Sporazuma izme|uHrvatske elektroprivrede d.d. i Hrvatskih autocesta d.d.o preuzimanju u posjed i vlasni{tvo elektroenergetskihobjekata uz isplatu naknade Hrvatskim autocestamate za provedbu Sporazuma imenovala posebnoPovjerenstvo. Svoju je Odluku proslijedila Nadzornomodboru HEP-a d.d. Na svojoj posljednjoj prosina~kojsjednici odrànoj 21. njegova dana, Uprava HEP-a d.d.kao osniva~ trgova~kih dru{tava HEP grupe, donijelaje Odluku o dopuni djelatnosti HEP Toplinarstva d.o.o. iOdluku o izmjeni Izjave o osnivanju te Odluku o pripajanjuToplinarstva Sisak uz suglasnost na Ugovor o pripajanju.Jednako tako, za Toplinarstvo Sisak je donijela Odlukuo pripajanju uz suglasnost na Ugovor o pripajanju HEPToplinarstvu. Uprava je donijela i Odluku o odobrenjudugoro~nog kredita HEP-u d.d. za HEP Toplinarstvo.Uprava je na toj sjednici svojom Odlukom dalasuglasnost HEP Proizvodnji d.o.o. za sklapanje ugovoras Kon~ar – Generatori i motori d.d. Zagreb za zamjenu iobnovu generatora i sustava uzbude agregata A, B, C i Du HE Zaku~ac.(Ur)Odnosi HEP – KESHDogovorena budu}a suradnjaU Zagrebu je 21. studenog o.g. odràn radnisastanak predstavnika Hrvatske elektroprivrede iAlbanske elektroprivrede (KESH Sh.a.)Uz predsjednika Uprave mr.sc. Ivana Mravka,sastanku su iz Hrvatske elektroprivrede bili nazo~ni~lan Uprave mr.sc. Ivica Toljan, direktor HEPOperatora prijenosnog sustava d.o.o. MiroslavMesi} i direktor Sektora HEP Trade Ante Jel~i}.Albansku elektroprivredu predvodio je generalnidirektor Andi Beli.Na sastanku su razmatrana pitanjamogu}nosti razmjene elektri~ne energije i suradnjadviju tvrtki u skoroj budu}nosti. Dogovoreno je dase uskoro potpi{e sporazum o me|usobnoj suradnji,kojim }e se definirati podru~ja od zajedni~koginteresa.(Ur)Predstavnici HEP-a, predvo|eni predsjednikom Uprave mr. sc. I. Mravkom i Albanske elektroprivrede, koje je predvodioAndi Beli12HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

KREDITNI REJTING HEP-aBonitetna agencija Standard & Poor’s provela godišnji postupakobrane kreditnog rejtinga Hrvatske elektroprivredeHRVATSKA - SVIJETHrvatskoj je odobrenadodatna emisija CO 2u baznojgodini od 3,5 milijuna tonaIzvješće se o~ekujepo~etkom 2007.LidijaGodišnji susreti s predstavnicimabonitetne agencije, potrebni sukako bi analiti~ari za potrebegodišnje revizije rejtinga dobilipravovaljane informacije otrenuta~nom stanju HEP-a,položaju u gospodarskomokruženju te informacije obudućim planovima poslovanja imogućoj promjenivlasni~ke struktureBonitetna agencija Standard & Poor’s provodigodišnji standardni postupak revizije kreditnogrejtinga HEP-a od 1997. godine. Sastanak sanaliti~arkama S&P’s-a, Amrit Gescher i MonicomMariani u ovogodišnjem postupku obrane rejtinga,održan je 5. i 6. prosinca.Prvog dana održana je prezentacija predsjednikaUprave HEP-a d.d. mr. sc. Ivana Mravka, kojomje prikazan poslovni plan za razdoblje od 2007. do2010. godine, reforma energetskog sektora i procesrestrukturiranja HEP grupe.Uslijedile su prezentacije Sektora za razvojte društava HEP grupe (HEP Proizvodnje d.o.o.,HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o., HEPOperatora distribucijskog sustava d.o.o. i HEPOpskbe d.o.o. te HROTE-a d.o.o.).Prezentacijom Direkcije za ekonomske posloveprvoga dana prikazano je: poslovanje HEP-a u 2005.godini, konsolidirana financijska izvješ}a 2005. teodnosi HEP-a i banaka u 2005. i 2006.godini.Drugog dana obrane rejtinga, Direkcijaza ekonomske poslove prikazala je projekcijuposlovanja od 2006. do 2010.godine te poslovanjeHEP-a u prvoj polovici 2006. godine.Obrani rejtinga prisustvovala je ipredstavnica Hrvatske energetske regulatorneagencije Dubravka ŠtefanecNeupitna važnost rejtingaLovrićSnimio: I. Su{ecU uobi~ajenom dijelu postupka, održanje sastanak s predstavnicima ministarstava,odnosno s pomoćnikom ministra financija HrvojemRadovanovićem te pomoćnikom ministra rada,gospodarstva i poduzetništva dr. sc. ŽeljkomTomšićem.Godišnji susreti s predstavnicima bonitetneagencije potrebni su kako bi analiti~ari za potrebegodišnje revizije rejtinga dobili pravovaljaneinformacije o trenuta~nom stanju HEP-a, položaju ugospodarskom okruženju te informacije o budućimplanovima poslovanja i mogućoj promjeni vlasni~kestrukture.Dodatnom obradom dobivenih informacija,bonitetna agencija Standard & Poor’s objavljujeizvješće s iscrpnim objašnjenjem dodijeljene ocjenekreditnog rejtinga.Važnost ocjene kreditnog rejtinga u ozra~jupredstojećeg dugogodišnjeg investicijskog razdobljai budućeg poslovanja je neupitna. Povoljna ocjenarejtinga promovira HEP kao sigurnog zajmoprimcate predstavlja me|unarodno priznanje HEP-u predinozemnim i domaćim investicijskim i kreditniminstitucijama.Prema posljednjem izvješću agencije Standard& Poor’s, objavljenom 4. sije~nja 2006., ocjenarejtinga za dug u stranoj i domaćoj valuti bila jeBBB.Izvješće Standard & Poor’s-a o o~ekuje sepo~etkom 2007. godine.Predstavnici Standard & Poor’s su za potrebe godišnje revizije rejtinga dobili pravovaljane informacije o trenuta~nomstanju HEP-a, položaju u gospodarskom okruženju te informacije o budućim planovima poslovanja i mogućoj promjenivlasni~ke struktureIspunjen uvjetza ratifikacijuKyoto protokolaOd 6. do 17. studenog 2006., u kenijskomglavnom gradu Nairobiju odràna je 12. Konferencijadràva stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeniklime te 2. Konferencija dràva stranaka Kyotoprotokola pod zajedni~kim nazivom „KonferencijaUN-a o promjeni klime“. Na Konferenciji jesudjelovalo i izaslanstvo Republike Hrvatske, koje jepredvodio dràvni tajnik Ministarstva za{tite okoli{a,prostornog ure|enja i graditeljstva dr. sc. NikolaRuìnski.Na ovoj, za Republiku Hrvatsku, iznimnozna~ajnoj Konferenciji, na kojoj su zapo~eli pregovorio obvezama dràva stranaka u razdoblju nakon2012. godine, zna~i u razdoblju nakon Kyotoprotokola, kao i o sve ve}oj opasnosti od emisijastakleni~kih plinova u atmosferu, posljednjeg danarada donesena je iznimno va`na odluka za RepublikuHrvatsku.Nakon vi{e od tri godine intenzivnih aktivnosti,Hrvatskoj su priznate posebne okolnosti u kojimase na{la raspadom biv{e dràve i nemogu}nostikori{tenja energetskih postrojenja u gradnji kojihje sudjelovala, a nalaze se na podru~ju Srbije i BiH.Temeljem priznanja tih posebnih okolnosti, Hrvatskojje odobrena dodatna emisija CO 2u baznoj godini od3,5 milijuna tona, {to se dodaje dosada{njoj graniciemisija od 31,7 milijuna tona CO 2.Takva odluka omogu}it }e Hrvatskoj ratifikacijuKyoto protokola, kojeg je potpisala 1999. godine, kaoi ispunjenje obveza prema Kyoto protokolu i Okvirnojkonvenciji UN-a o promjeni klime.(Ur)HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 13

OBLJETNICAVukovar, 15 godina poslijeHodo~a{}e hrvatskoj slobodiDenis Karna{Poloèni su vijenci uz spomen-obilje`je u poslovnojzgradi Pogona Vukovar: I. Mravak i V. âvlovi} i….…M. Utrobi~i} u ime TEHNOS-aVukovarska kolona sje}anja, kojoj se svakegodine pridruùje sve vi{e ljudi, ove je godine 18.studenog poslala poruku 15. obljetnice pada Vukovara- Hodo~a{}e hrvatskoj slobodi. Me|u 25 tisu}a ljudi, bilisu i ~lanovi Udruge hrvatskih branitelja HEP-a iz svihdijelova Hrvatske.Prije slu`benog programa koji se odràva uvukovarskoj bolnici, HEP-ovi branitelji okupili su se ukrugu Pogona Vukovar, gdje ih je pozdravio doma}in,predsjednik Regionalnog odbora UHB HEP-a za isto~nuHrvatsku i zaposlenik Pogona Vukovar, Ivica Kopf.Potom je direktor Elektre Vinkovci, Vladimir âvlovi},izrazio zadovoljstvo zbog velikog broja okupljenihbranitelja HEP-a, koji su pristigli ih svih krajeva Hrvatske– od Dubrovnika do Iloka. Rekao je da je to dokaz da sene}e zaboraviti veli~anstvena `rtva Vukovara te poru~ioda se u koloni valja prisjetiti svih onih ljudi koji su svojimdjelima u te{kim uvjetima gradili hrvatsku slobodu.Tihomir Lasi}, predsjednik Udruge braniteljaHEP-a, zahvalio je svima koji su toga dana do{li uVukovar, naglasiv{i da nije ~udno da je sve vi{e ljudiovdje u studenom, tragi~nom mjesecu grada Vukovara.Naglasio je da se ne smije zaboraviti {to su sve podnijelina{i prijatelji i kolege, gra|ani Vukovara za sloboduHrvatske, jer za Vukovar se doista moè re}i da je bioprvi na braniku Domovine.Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, koji jei sam doprinio ~uvanju vukovarskog svjetla, doìvioprogon i preìvio logor, hepovcima-braniteljima jeporu~io:- U Vukovar se za ovaj Dan ne poziva! U Vukovarse dolazi! Dolaze oni koji ovaj Dan cijene, koji cijene `rtvuVukovara i zbog toga mi je posebno drago vidjeti vasu ovolikom broju. To je samo dokaz da ono za {to smose borili i nakon 15 godina ne gubi sjaj, nego se jo{ vi{eu~vr{}uje. Kada se budemo pridruìli koloni, zapravo}emo u tom mimohodu shvatiti da je takav Dan postaotradicija. Iz godine u godinu, ~itavom hrvatskom naroduodavde se govori koja je `rtva Vukovara. Govori se daje Vukovar dao Hrvatskoj vrijeme kako bi se obranila idanas - imamo svoju dràvu. âst mi je {to pripadamvama i {to govorim ovdje kao doma}in ispred ovogobjekta, kojeg smo nekad sanjali. Izgradili smo poslovnuzgradu Pogona Vukovar prije nekoliko godina i imamoprostora da se okupimo u tako velikom broju i priklju~imodrugima u obiljeàvanju ovoga Dana. Sanjao samtaj trenutak i do~ekao ga. Me|utim, taj trenutak nijedo~ekala sedmorica na{ih kolega, od nas 72 koji smoovdje ostali. Ako se poigramo brojkama - to je desetposto. Da je na 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske bilotoliko `rtava, to bi bilo 450 tisu}a `rtava u zemlji. To jeono {to je dao Pogon Vukovar, to je ono za{to smo midanas ovdje i zbog ~ega se sje}amo tih trenutaka. Znamda }emo se i na godinu ovdje okupiti.Nakon {to su I. Mravak, V. âvlovi} i T. Lasi}poloìli vijenac i zapalili svije}u ispred spomen-obilje`japoginulim zaposlenicima Pogona Vukovar, a to je u imeTEHNOS-a u~inio njegov predsjednik Matko Utrobi~i},branitelji HEP-a pridruìli su se ostalima u vukovarskojbolnici.Kolona sje}anja je, nakon prigodnog programa,krenula prema Memorijalnom groblju `rtavaDomovinskog rata. U mimohodu je sudjelovaoi kompletan dràvni vrh, na ~elu s hrvatskimpredsjednikom Stjepanom Mesi}em, premijerom IvomSanaderom i predsjednikom Sabora Vladimirom [eksomte ~lanovima Vlade, Sabora i lokalne samouprave.Poslije slu`benog dijela protokola, vijence ispredspomen obilje`ja palim hrvatskim braniteljima poloìloje i izaslanstvo HEP-a.Na kraju „Hodo~a{}a hrvatskoj slobodi“ , naMemorijalnom groblju je odràna sveta misa zadu{nicaza sve poginule u Domovinskom ratu, koju je predvodiouzoriti kardinal Josip Bozani}.Veliki broj branitelja HEP-a iz svih dijelova Hrvatske, okupljeni u krugu Pogona Vukovar14HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

U Vukovar dolaze oni koji ovaj Dan cijene, koji cijene `rtvu Vukovara i zbog toga mi je posebno drago vidjeti vas u ovolikom broju, poru~io je braniteljima HEP-a Ivan Mravak, predsjednikUpraveKolona branitelja HEP-a uputila se prema vukovarskoj bolniciSusret...Kolona sje}anja od 25 tisu}a ljudiGroblje s bezimenim krièvimaIzaslanstvo HEP-a polaè vijenac na GrobljuVje~na vatra kod sredi{njeg krià na Memorijalnom groblju `rtava Domovinskog rataHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 15

RAZVOJHEP i KBC Zagreb potpisali Ugovor za bolnicu RebroENERGETSKA UÎNKOVITOSTProjekt energetskeu~inkovitosti u Op}ojsisa~koj bolniciMarketin{ki iposlovni cilj HEP-aUgovor je napravljen premamodelu javno-privatnogpartnerstva, a njegova osnovnaprednost je u tomu da se svakipartner bavi svojom osnovnomdjelatno{}u: HEP investira,gradi, upravlja i skrbi o urednojopskrbi energijom, a KBC neoptere}uje dràvni prora~unkapitalnom investicijom i nesnosi rizikeU sjedi{tu HEP-a su 4. prosinca o.g. akademik@eljko Reiner - ravnatelj KBC Zagreb, mr.sc. IvanMravak - predsjednik Uprave HEP-a i Robert Krklec- direktor HEP Toplinarstva potpisali Okvirni ugovoro opskrbi elektri~nom i toplinskom energijombolnice Rebro.Predsjednik Uprave HEP-a I. Mravak je uprigodi potpisivanja ovog Ugovora o cjelovitojopskrbi novog i postoje}eg dijela bolnice Rebrosvim oblicima energije (elektri~na energija,tehnolo{ka para i transformirani oblici energije)izrazio zadovoljstvo, naglasiv{i da je Ugovornapravljen prema modelu javno-privatnogpartnerstva. Njegova osnovna prednost je utomu da se svaki partner bavi svojom osnovnomdjelatno{}u. HEP investira, gradi, upravlja i skrbio urednoj opskrbi energijom, a KBC ne optere}ujedràvni prora~un kapitalnom investicijom i ne snosirizike, a nakon isteka 15-godi{njeg roka Ugovora- mjerodavno ministarstvo postaje vlasnikompostrojenja. Nadalje, ovaj se model suradnje temeljina Ugovoru o Energetskoj povelji, koju je potvrdioHrvatski sabor i na Strategiji energetskog razvitkaRepublike Hrvatske te je u skladu s prijedlogomsmjernica Europske unije o u~inkovitosti kori{tenjaenergije- Briga o energetici bolnica u RepubliciHrvatskoj marketin{ki je i poslovni cilj HEP-ana liberaliziranom energetskom trì{tu i takavmodel suradnje nastojat }emo uspostaviti sa jo{{est bolnica u Zagrebu i u KBC Osijek, koje ve}opskrbljujemo tehnolo{kom parom, poru~io je I.Mravak.Ravnatelj KBC Zagreb @. Reiner je ovomprigodom izjavio da se na Javno nadmetanjeza izbor operatora za izgradnju postrojenja iupravljanje energetikom za potrebe KBC Zagreb –bolnice Rebro, potkraj 2003. godine javilo nekolikotvrtki, ali se pokazalo da jedino HEP moè pruìticjelovitu uslugu bolnici Rebro pod najpovoljnijimtrì{nim uvjetima.- Rije~ je o inauguraciji novog modela javnoprivatnogpartnerstva, zbog ~ega je prethodnovaljalo prebroditi „dje~je bolesti“, ali smatram da }eto biti koristan model i za budu}u suradnju, rekao je@. Reiner.Dragica Jurajev~i}Snimio: I. Su{ecOkvirni ugovor o opskrbi elektri~nom i toplinskom energijom te upravljanju cjelokupnom energetikom na lokaciji bolniceRebro potpisali su u ime HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, u ime KBC Zagreb akademik @eljko Reiner i u ime HEP ToplinarstvaRobert KrklecModernizacija sustava grijanja Op}e bolnice "Ivo Pedi{i}" izSiska obuhva}a priklju~ivanje na centralni toplinski sustavgrada Siska i potrebnu rekonstrukciju toplinskog sustavaBolnice, uklju~uju}i izgradnju rezervnog sustavaZa bolju uslugupacijentima ibolje uvjeterada osobljaHEP ESCO d.o.o. i Op}a bolnica "Ivo Pedi{i}" uSisku potpisali su 4. prosinca o.g. Izvedbeni ugovor zaprojekt energetske u~inkovitosti s otplatom kroz u{tede,u vrijednosti od 7,5 milijuna kuna.Kako se procjenjuje, ukupne u{tede na tro{kovimagrijanja su 450.000 kuna godi{nje, a sastoje se odenergetskih te u{teda u odràvanju i tro{kovima osoblja.Modernizacija sustava grijanja Bolnice obuhva}apriklju~ivanje na centralni toplinski sustav grada Siska ipotrebnu rekonstrukciju toplinskog sustava na lokaciji,uklju~uju}i izgradnju rezervnog sustava.Financiranje projekta energetske u~inkovitostiosigurao je HEP ESCO i to kreditom Svjetske banke idoma}ih poslovnih banaka, a kreditno zaduènje nepreuzima klijent nego HEP ESCO. Op}a bolnica u Sisku }eotpla}ivati investiciju iz vlastitih u{teda na tro{kovimagrijanja. HEP ESCO je osigurao 60 posto investicijskogulaganja u Projekt, {to je vrijednost koja se moè isplatitiiz u{teda, dok je Op}a bolnica Sisak osigurala 40 posto.HEP ESCO ovim projektom daje pogodnostiu koje su uklju~ene nova oprema i znanja za kojenije potrebno financiranje osigurati odmah, otplatuinvesticije iz u{tede u energiji i odràvanju tijekomosam godina. Tako|er rastere}uje Bolnicu u podru~jufinancija i ljudskih resursa te dodatno omogu}uje da sefinanciranje ne knjiì kao kreditno zaduènje, nego kaotro{ak za energiju. Ostvarenjem ovoga Projekta, HEPESCO d.o.o. i Op}a bolnica „Ivo Pedi{i}“ u Sisku osigurat}e pacijentima bolju uslugu, a osoblju bolnice kvalitetnijeuvjete rada. Op}a bolnica Sisak }e ovim Projektomoptimirati kori{tenje energije, a lokalna zajednica }eracionalnije koristiti sredstva prora~una.Ovo je prvi takav projekt energetske u~inkovitostiu bolnicama, s tim da }e Op}a bolnica “Ivo Pedi{i}”iskoristiti sve pogodnosti Projekta preko ESCO modela.O~ekuje se da }e i druge bolnice slijediti njen primjer,jer se ESCO modelom rje{ava dio problema investiranjai obnove dotrajalih bolni~kih objekata i energetskeinfrastrukture.Branimir [teko16HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

OBLJETNICA80 godina elektri~ne energije u KoprivniciUzorna Elektra i uzorni kupciU Koprivnici je 24. studenog 2006. sve~anoobiljeèna 80. obljetnica elektri~ne energije u Koprivnicite je predstavljena prigodna Monografija i potpisanUgovor o projektiranju dalekovoda 2x110 kV Virje-Virovitica.Na sve~anosti se okupio veliki broj gostiju, me|ukojima Damir Polan~ec, potpredsjednik Vlade RepublikeHrvatske, Tomo Gali}, ravnatelj Upravnog vije}a Hrvatskeenergetske regulatorne agencije, mr.sc. Ivan Mravak,predsjednik Uprave HEP-a, Josip Fri{~i}, Koprivni~kokrièva~kiùpan, Zvonimir [imi}, Viroviti~ko-podravskiùpan, gradona~elnici i na~elnici op}ina dviju ùpanija,brojni ugledni gosti i predstavnici HEP-a .UZORNI PODRAVCIRezultate poslovanja Elektre Koprivnica nazo~nimaje predstavio Ivan Gregur, njen direktor, koji je naglasio daje rije~ o jednom od najuzornijih distribucijskih podru~jaHEP Operatora distribucijskog sustava, s izvrsnimtehni~kim i gospodarskim pokazateljima.- Na podru~ju koje pokriva Elektra Koprivnica danasimamo 51.400 kupaca elektri~ne energije, s tendencijomgodi{njeg rasta od nekoliko stotina kupaca. Ukupnagodi{nja potro{nja za 2005. godinu iznosila je 295 GWh,uz stopu porasta od pribli`no 4 posto godi{nje. Uz to,HEP na podru~ju Elektre Koprivnica u modernizaciju i{irenje elektri~ne mreè investira prosje~no 30 milijunakuna godi{nje, a trenuta~no najve}i zahvat je pripremadalekovoda 110 kV Virje- Virovitica. Gubici su pro{legodine iznosili 6,39 posto {to je europska razina, a naplataje jedna od najboljih u HEP-u. To zna~i da, uz uzornuElektru, imamo i uzorne kupce.Uz èlju da Elektra Koprivnica nastavi s takouspje{nim radom, I. Gregur ~estitao je svim njenimzaposlenicima zna~ajnu obljetnicu i zahvalio na odzivubrojnim uglednicima.Miroslav Mesi} i Luka Mili~i} potpisali su Ugovor o projektiranjudalekovoda 2x110 kV Virje-ViroviticaIvan Gregur zaèlio je da ElektraKoprivnica i dalje nastavi suspje{nim radomJosip Fri{~i} je obe}ao je da }elokalna samouprava odraditi svojdio posla oko imovinsko-pravnihodnosa na terenu potrebnih zagradnju dalekovodaLucija KutleUz autora dr.sc. Dragutina Feletara oprigodnoj Monografiji su govorili IvanGregur i recenzent, mr.sc. Hrvoje Petri}Damir Polan~ec: HEP vidim kaomodernu tvrtku, jasne vizije istrategije razvoja, koja ostvarujevi{e nego dobre rezultate.DALEKOVODOM DO SIGURNOSTI U OPSKRBIO va`nosti izgradnje 2x110 kV DalekovodaVirje-Virovitica Miroslav Mesi}, direktor HEP Operatoraprijenosnog sustava d.o.o. je rekao:- Izgradnjom dalekovoda pove}at }e se sigurnostopskrbe, popraviti energetske okolnosti i povezatielektroenergetski sustav isto~nog i zapadnog dijelaRepublike Hrvatske. Osigurat }e se dvostruko napajanjepodru~ja Virja te pouzdano napajanje Virovitice sa{e}eranom, duhanskom i drugom industrijom teutjecati na ukupne elektroenergetske okolnosti uPodravini i Slavoniji. Taj }e se dalekovod mo}i uklopitiu elektroenergetsku mreù postoje}ih trafostanica u\ur|evcu i Pitoma~i, va`nih za razvoj gospodarstva ipodmirivanje stalno rastu}e potro{nje elektri~ne energije.Ukupno }e se investirati 113 milijuna kuna, s rokomdovr{etka dalekovoda - kraj 2009. godine .Luka Mili~i}, direktor Dalekovoda, zahvalio je HEP-una ukazanom povjerenju te naglasio da }e taj dalekovodu duljini od 45 kilometara trase biti zna~ajan u mreìsjeverozapadne Hrvatske, obe}av{i da }e njegova tvrtkaprojekt izraditi i prije ugovorenih rokova.O va`nosti izgradnje dalekovoda za budu}epoduzetni~ke zone, koje ne mogu opstati ako nemasigurne opskrbe elektri~nom energijom, govorio je JosipFri{~i}. Uz ~estitku na obljetnici i novim kapacitetimaElektri Koprivnica, zaklju~io je da se stanovnicimana njenom podru~ju jako rijetko pravdao izostanaknapajanja elektri~nom energijom. Tako|er je obe}aoda }e lokalna samouprava odraditi svoj dio posla okoimovinsko pravnih odnosa na terenu potrebnih zagradnju dalekovoda.HEP U TRENDUU svom najdraèm – rodnom – gradu, sve jenazo~ne pozdravio Damir Polan~ec koji je iznio vlastitisud o HEP-u i rekao:- HEP vidim kao modernu tvrtku, jasne vizijei strategije razvoja, koja ostvaruje vi{e nego dobrerezultate. Tvrtka je to koja prepoznaje trendove i koja se,uklju~uju}i u projekte obnovljivih izvora energije, okre}ebudu}nosti.D. Polan~ec je zahvalio vodstvu HEP-a narazumijevanju i potpori za pilot-projekt izgradnjegeotermalne elektrane na lokaciji Kutnjak-Lunjkovec kaoprvog takvog projekta u jugoisto~noj Europi i jedan odhvalevrijednih projekata HEP-a. Izdvojio je i veliku va`nostHERA-e, koja }e u budu}nosti imati sve ve}u ulogu ureguliranju cijena svih energenata u Hrvatskoj, a kojojje na ~elu Tomo Gali}, biv{i direktor Elektre Koprivnica.Rije~i pohvale uputio je i tvrtki Dalekovod, koja je za svojuspje{an rad u posljednje tri godine nagra|ena Zlatnomkunom.Nakon uvodnih pozdrava i ~estitki brojnih uglednihgostiju, Luka Mili~i} i Miroslav Mesi}, potpisali su Ugovoro gradnji dalekovoda Virje-Virovitica.Nakon toga uslijedilo je predstavljanje Monografijeu kojoj su prikazane gospodarske okolnosti i elektrifikacijatoga podru~ja, odnosno razvoj Elektre Koprivnicaunatrag 80 godina. Autoru dr. sc. Dragutinu Feletaru uupoznavanju nazo~nih s Monografijom pomogli su IvanGregur i recenzent, mr.sc. Hrvoje Petri}.- Koprivnica je me|u prvima u Hrvatskoj u{lau industrijsku revoluciju primjenom parnog stroja.Ulogu Elektre, odnosno Munjare ili Centrale, kako su jeneko} nazivali - trudili smo se {to vjernije opisati. Ovommonografijom omogu}ena su i budu}a istraìvanjaelektrifikacije ovog kraja. Posebno mi je drago da suu knjizi obuhva}eni ljudi - nositelji te elektrifikacije– naglasio je H. Petri}, zahvaliv{i na podacima, EduarduKuzmi}u, koautoru o Koprivni~koj elektri~noj centrali ibrojnim suradnicima.O Elektri Koprivnica i elektrifikaciji Podravinegovorio je i dr. sc. Dragutin Feletar, koji je poèlio da se uMonografiji {to prije ucrta dalekovod Virje-Virovitica.Novim }e dalekovodom Elektra Koprivnica biti idalje pouzdanim partnerom, a ova i budu}e monografijezabiljeìt }e i spasiti od zaborava sve one koji su radili naelektrifikaciji.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 17

STRUKASedmi simpozij HRO CIGRÉ o sustavu vo|enja elektroenergetskog sustavaOperatori prijenosnih sustava- klju~ni igra~i na trì{tuMarica @aneti} MalenicaSnimio: Frane Gazzari>U 2007. godini Europskakomisija donijet }e opseàn„paket“ energetskih mjera sprikazom europske energetskevizije , a s obzirom na to da }eoperatori prijenosnih sustavai nadalje imati klju~nu uloguu svim budu}im procesima,iznimno je va`no uspostavitibolju koordinaciju i suradnjuu organizacijama kao {to suUCTE, ETSO i CIGRÉU Cavtatu je od 5. do 8. studenoga o.g.odràn Sedmi simpozij Hrvatskog ogranka (HRO)CIGRÉ o sustavu vo|enja elektroenergetskogsustava, kojeg su organizirali studijski odbori:Za{tita i automatizacija (B5), Razvoj i ekonomijaelektroenergetskog sustava (C1), Pogon i vo|enjeelektroenergetskog sustava (C2) i Informacijskisustavi i telekomunikacije (D2). Brojnija nego ikadado sada, ova tzv. mala CIGRÉ okupila je ove godinerekordnih 700 sudionika i 35 sponzora iz zemlje iinozemstva. Njeno me|unarodno zna~enje odredilisu i sudionici iz Slovenije, Makedonije, Crne Gore,Srbije, Ma|arske, [vicarske i SAD-a, me|u kojima sunajbrojniji bili oni iz susjedne Bosne i Hercegovine(uz predstavnike JP Elektroprivreda HZ HB izMostara po prvi put u Cavtatu su bili i predstavniciJP Elektroprivreda BiH iz Sarajeva).Tijekom sve~anog otvaranja sudionike je prvipozdravio predsjednik HRO CIGRÉ i predsjednikOrganizacijskog odbora mr.sc. Ivica Toljan, koji jenaglasio:- Od ovog Simpozija o~ekuje sedoprinos novom pogledu na ulogu vo|enjaelektroenergetskog sustava nakon uspostavljanjajedinstvenog europskog elektroenergetskog sustavai trì{ta elektri~ne energije te na razvoj daljnjegprocesa liberalizacije trì{ta elektri~ne energije iproces pridruìvanja Republike Hrvatske EU.Daju}i pregled ovogodi{njih aktivnostiHRO CIGRÉ, mr.sc. I. Toljan najavio je i najva`nijedoga|aje u 2007. godini: obiljeàvanje 15.godi{njice HRO CIGRÉ (u velja~i), odràvanjeMe|unarodnog simpozija o prijelaznim pojavamau elektroenergetskom sustavu, koji organizirame|unarodna CIGRÉ u Zagrebu (od 18. do 21.travnja) te tzv. veliku CIGRÉ (po~etkom studenoga).Sudionike su pozdravili i predsjednici SO D2i B5 svjetske CIGRÉ George de Montravel i Ivan deMesmaeker, a potom i predsjednik Uprave HEP-amr.sc. Ivan Mravak, koji je izjavio:- Kre}emo naprijed slijede}i EU direktive.HEP }e idu}ih mjeseci Hrvatskog operatora trì{taenergije predati dràvi, utemeljiti HEP Trgovinud.o.o., dana{nji Sektor HEP Trade, a po~etkom srpnjaidu}e godine profunkcionirat }e elektroenergetskotrì{te za sve poduzetnike. Mi u HEP-u spremno}emo ispunjavati na{e zada}e i ostvarivati ciljeve,a prvenstveno na{ temeljni cilj - sigurna i pouzdanaopskrba na{ih kupaca.U ime HERA-e, sudionicima se obratiopredsjednik Upravnog vije}a Tomo Gali}, a u imeMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva,pomo}nik ministra dr.sc. @eljko Tom{i}. On jenaglasio da od 1. srpnja 2007. godine hrvatskaelektroenergetika postaje sastavni dio europskogelektroenergetskog trì{ta i prije ulaska Hrvatskeu EU.- Izrada zakonodavnog okvira je zavr{ena i mitrebamo implementirati sve ono {to smo dogovorilitijekom pregovora, a {to je i bio preduvjet za po~etakfunkcioniranja energetskog trì{ta, poru~io je dr. sc.@. Tom{i}.Uspje{an rad sudionicima Skupa poèlio jei predsjednik Uprave zlatnog sponzora, koncernaKONÂR – Elektroindustrija d.d. Darinko Bago, aBrojnija nego ikada do sada, ova tzv. mala CIGRÉ okupila je ove godine rekordnih 700 sudionika i 35 sponzora iz zemlje i inozemstva – u prigodi intoniranja hrvatske himne18HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

pridruìo mu se i predsjednik Uprave generalnogsponzora, tvrtke Dalekovod d.d Luka Mili~i}.MODEL OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA JESNAGA ELEKTROENERGETSKOG TR@I[TAUvodno predavanje odrào je uglednigost iz Francuske G. de Montravel, zaduènza odnose s inozemstvom Francuske mreè zatransport elektri~ne energije (RTE), koji obna{ai brojne zna~ajne funkcije u me|unarodnimorganizacijama (CIGRÉ, UCTE i EURELECTRIC).Govore}i o zna~ajkama i perspektivama europskogelektroenergetskog trì{ta, G. de Montravel jerekao:- Prvog srpnja 2007. godine europskoelektroenergetsko trì{te postat }e najve}eelektroenergetsko trì{te u svijetu i svi kupcielektri~ne energije u EU mo}i }e odabrati svogisporu~itelja. Dvije EU direktive, ona iz 1996. i onaiz 2003. godine, stvorile su dobro utemeljenje zaotvaranje trì{ta i njegovo ujedinjenje. Osnovnezna~ajke su: regulatorni pristup prijenosnoj mreì;nezavisni operatori prijenosnih sustava; nezavisniregulatori u svakoj zemlji – ~lanici EU; upravljanjeispadima utemeljeno na trì{nim pravilima;kompenzacijski odnosi izme|u operatora prijenosnihsustava za me|unarodnu razmjenu te bilateralniugovori. Regulirani pristup prijenosnim mreàmatemelji se na javnim tarifama koje su preteìtojednake u svakoj zemlji.Model operatora prijenosnog sustava je snagaovog trì{ta. On je nezavisan od ostalih trì{nih„igra~a“, jer su oni sada legalno razdvojeni. U skorosvim zemljama operatori prijenosnog sustavasu i operatori sustava i prijenosni operatori pasu oni vlasnici infrastrukture i ovla{teni za: rad,odràvanje i razvoj prijenosne mreè, za upravljanjeelektroenergetskim tokovima, za pristup mreì te zasigurnost i pouzdanost elektroenergetskog sustava.Svaka zemlja – ~lanica ima nezavisnog regulatora,~lana Europske skupine regulatora za energiju i plin(ERGEG), koji savjetuje Europsku komisiju. Moèmozaklju~iti da pravila i snaga regulatora variraju odzemlje do zemlje pa bi bilo nu`no vi{e ujedna~avanjai suradnje.Govore}i o upravljanju raspadima sustavapo{ao je od postoje}ih ~injenica, a to su razli~itecijene po regijama i ograni~avaju}i kapacitetimreà, {to treba rije{iti na me|unarodnoj razini uztrì{ne mehanizme, poput aukcija i spajanja trì{ta.To su, primjerice, u~inili regulatori Francuske, Belgijei Nizozemske 28. listopada ove godine. Kako bi seizbjegle tzv. pancaking situacije (pla}anje razli~itihnaknada) ETSO je predloìo ITC-mehanizam (Inter-TSO Compensation), koji je zna~ajno dopriniokreiranju europskog elektroenergetskog trì{ta.Prema njemu, svaka uvozna i izvozna zemljadoprinosi proporcionalno fondu koji se redistribuirana operatore prijenosnih sustava, ovisno o fizi~kimmogu}nostima prihvata na granicama:- Operatori prijenosnih sustava suklju~ni „igra~i“ europskog modela trì{ta jer oniomogu}avaju pristup mreì, jam~e kvalitetuopskrbe, fizi~ki isporu~uju elektri~nu energiju,ovla{teni su za odre|ivanje trì{ta, kao i zasrednjoro~ne i dugoro~ne bilan~ne procjene. Onimoraju upravljati vrlo sloènim okolnostima kojedonosi otvaranje trì{ta, jer pojavljuju se novitrì{ni igra~i s velikim o~ekivanjima, pruàju se noveusluge...S druge strane su ograni~eni u izgradnjinove infrastrukture zbog poja~anog utjecajajavnosti i za{tite okoli{a. Na njihov rad negativnoutje~e i brzi razvoj izgradnje obnovljivih izvoraenergije, poput vjetroelektrana, kao i pove}anjesinkronih sustava izme|u novih ~lanova.U 2007. godini Europska komisija donijet}e opseàn „paket“ energetskih mjera s prikazomeuropske energetske vizije - zajedni~ki pristup boljimjamstvima sigurnosti opskrbe, smanjenje utjecajana klimatske promjene, rad na konkurentnosti idaljnjem ujedinjenju europskog elektroenergetskogtrì{ta. S obzirom na to da }e operatori prijenosnogsustava i nadalje imati klju~nu ulogu u svim ovimprocesima, iznimno je va`no za uspostaviti boljukoordinaciju i suradnju u organizacijama kao {to suUCTE, ETSO i CIGRÉ, rekao je na kraju svog izlaganjaG. de Montravel.PROMIJENJENA SKRA]ENICA HO U HROZbog ùrnosti usugla{avanja StatutaHRO CIGRÉ s izmjenama i dopunama u aktimame|unarodne CIGRÉ, utvr|enim na zasjedanju uParizu u kolovozu ove godine, na kraju sve~anogotvaranja odràna je i 10. redovna Skup{tina. Nasve predloène izmjene i dopune mogle su se datiprimjedbe i prijedlozi u razdoblju od 1. rujna do20. listopada, o kojima je raspravljao Izvr{ni odborna svojoj sjednici odrànoj 25. listopada. Izmjene idopune su prihva}ene, a me|u njima je i promjenaskra}enice za Hrvatski ogranak (HRO umjesto HO).Od ovog Simpozija o~ekuje se doprinos novompogledu na ulogu vo|enja elektroenergetskogsustava nakon uspostavljanja jedinstvenog europskogelektroenergetskog sustava i trì{ta elektri~ne energijete na razvoj daljnjeg procesa, rekao je u uvodnomobra}anju predsjednik HRO CIGRÉ i predsjednikOrganizacijskog odbora mr.sc. Ivica ToljanPredsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak izjavio jeda HEP kre}e naprijed, slijede}i EU direktiveUvodno predavanje odrào je ugledni gost iz FrancuskeG. de Montravel koji je, izme|u ostalog, rekao daoperatori prijenosnog sustava moraju upravljati vrlosloènim okolnostima koje donosi otvaranje trì{ta,a s druge strane su ograni~eni u izgradnji noveinfrastrukture zbog poja~anog utjecaja javnosti i za{titeokoli{aHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 19

STRUKASedmi simpozij HRO CIGRÉ o sustavu vo|enja elektroenergetskog sustavaO POSTIGNU]IMA U RAZVOJU, VO\ENJU IEKONOMICI ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVATijekom trodnevnog radnog dijela Simpozija,obra|ene su ~etiri preferencijalne teme i to:• Razvoj i ekonomika elektroenergetskogsustava u novim uvjetima me|unarodne razmjene(otvaranje trì{ta elektri~ne energije i potrebnipreduvjeti; novi pristup planiranju razvojaelektroenergetskog sustava – kriteriji sigurnosti idovoljnosti; vo|enje elektroenergetskog sustavanakon potpisivanja Ugovora o energetskojzajednici; osiguranje usluga sustava; utjecaj visine imetodologije za odre|ivanje naknada za kori{tenjeprijenosne mreè na stanje i razvoj prijenosnemreè; problem mogu}ih zagu{enja u regionalnojprijenosnoj mreì i njihovo rje{avanje);• Prihva}eni model vo|enja hrvatskogelektroenergetskog sustava (rezultati rekonekcijeI. i II. sinkrone zone; organizacija HEP Operatoraprijenosnog sustava i model vo|enja; razvojupravlja~kih centara; pravila rada pogona ivo|enja elektroenergetskog sustava; mehanizmiuravnoteènja rada sustava; ograni~enja uprijenosnom sustavu; nove metode u otklanjanjui ublaàvanju nenormalnog pogona sustavastabilnost i aktualna problematika pogona sustava);• Informacijski sustavi i telekomunikacije (ICTprojekt u HEP Operatoru prijenosnog sustava: ulogadoma}e i strane industrije; telekomunikacijskarje{enja kao potpora vo|enju elektroenergetskogsustava; primjena informacijske i komunikacijsketehnologije u vo|enju sustava – nova rje{enjaSCADA sustava, komunikacijski protokoli,normizacija, certificiranje, IP tehnologija; za{tita uinformacijskim sustavima; nova rje{enja i standardiu vo|enju distribucijske mreè; informacijskaintegracija elektroprivredne organizacije; postoje}isustavi, revitalizacija, odràvanje i pogonskaiskustva);• Funkcije nadzora i za{tite na razinielektroenergetskog sustava (integrirane funkcijeu novim sustavima upravljanja i za{tite; sistemskeza{tite i nadzor u elektroenergetskom sustavu;komunikacijski protokoli i povezivanja za potrebesekundarnih sustava; analiza rada sustava za{tite iautomatizacije; iskustva u odràvanju i ispitivanjusekundarnih sustava; obra~unski i pogonski mjernisustavi u elektroenergetskom sustavu; mjesto iuloga sustava nadzora primarne opreme u vo|enjuobjekta).Svih osam pozvanih referata iz sve ~etiripreferencijalne teme prezentirani su prvog radnogdana i izazvale iznimno zanimanje ~lanova HROCIGRÉ i drugih sudionika, a moderator ovogradnog dijela bio je prof. dr. sc. Ante Maru{i}, ~lanOrganizacijskog odbora.NOVI MODEL VO\ENJA - 2010. GODINEPrvi pozvani referat Organizacija HEPOperatora prijenosnog sustava d.o.o. i prihva}enimodel vo|enja hrvatskog elektroenergetskogsustava, ~iji su autori mr.sc. I. Toljan, Miroslav Mesi}i Damjan Me|imorec prezentirao je predsjednikHRO i ~lan Uprave HEP-a, mr.sc. I. Toljan:- Vo|enje je temeljna funkcija u raduelektroenergetskog sustava, a u Republici Hrvatskojprihva}en je model vo|enja s Nacionalnimdispe~erskim centrom na ~elu hijerarhijske strukturei regionalnim mre`nim centrima upravljanja nasljede}oj hijerarhijskoj razini. Funkcija vo|enjau~inkovito se moè provesti primjerenomorganizacijom energetskog subjekta, kojemu jezakonom dodjeljena obveza i odgovornost zaobavljanje te funkcije.Reforma energetskog sektora u Hrvatskojzapo~inje 2000. godine, kada je prihva}enaStrategija reforme energetskog sektora, a nastavljase 2001. godine dono{enjem „paketa“ zakona izpodru~ja energetskog sektora te je uspostavljenzakonodavni, institucijski i regulatorni okvir. Slijedi2002. godina, HEP je preoblikovan u HEP grupu,,a potom je 2003. prihva}en novi model vo|enjahrvatskog elektroenergetskog sustava uz primjenuna~ela „1+4“, odnosno NDC+4MCU-a. Novi„paket“ zakona iz podru~ja energetskog sektora- integriranje djelatnosti prijenosa i vo|enja – modelTSO, donesen je 2004. i stvorio preduvjete da se2005. godine utemelji HEP Operator prijenosnogsustava d.o.o.Krajem 2005. napu{ta se tradicionalni modelvo|enja i zapo~inje prijelazno razdoblje koje }etrajati do kraja 2008., kada }e zavr{iti prva fazarevitalizacije ICT sustava. Od tada pa do kraja 2010.godine zavr{it }e se revitalizacija ICT sustava izaìvjet }e novi model vo|enja elektroenergetskogsustava.Govore}i o organizaciji djelatnosti prijenosaelektri~ne energije i vo|enja elektroenergetskogsustava u prijelaznom razdoblju, I. Toljan jepredo~io shemu nove organizacije HEP Operatoraprijenosnog sustava d.o.o. koja je okvir i uvjet zaispunjavanje zakonskih obveza, otvaranje trì{tai provo|enje misije dru{tva – sigurne i pouzdanePrvog radnog dana, kojemu je moderator bio prof. dr. sc. Ante Maru{i}, ~lan Organizacijskog odbora, prezentirano je osam pozvanih referata iz ~etiri preferencijalne teme, {to je izazvaloiznimno zanimanje ~lanova HRO CIGRÉ20HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

opskrbe kupaca i stalnog pove}anja raspoloìvostiprijenosne mreè uz minimalne tro{kove.U drugom dijelu prezentacije bilo je rije~io revitalizaciji postoje}eg ICT sustava vo|enjaelektroenergetskog sustava, starog vi{e od 25godina, koji vi{e nije mogao zajam~iti sigurnotehni~ko obavljanje funkcije vo|enja sustava, nitipratiti nove zahtjeve doma}eg i me|unarodnogokruènja i otvaranja trì{ta elektri~ne energije:- Temelj revitalizacije ICT sustava vo|enja jenovi model vo|enja sustava „1+4“, a priprema je iprovodi posebno imenovan tim u nekoliko etapa.Zavr{etak je predvi|en do kraja 2010. godine, rekaoje I. Toljan.HRVATSKA RATIFICIRALA UGOVOR OENERGETSKOJ ZAJEDNICIIvan de Mesmaeker (ABB, [vicarska),predsjednik SO B5 svjetske CIGRÉ, u predavanjupod naslovom Za{tita i procesna automatikau TS: kori{tenje standardizacijom, integracijomi informati~kom tehnologijom, govorio je oglavnom pitanju odnosa izme|u relejne za{tite iprocesne informatike, koje uklju~uje mogu}e razineintegracije, aspekte standardizacije, informati~kutehnologiju i uklopni sustav za{tite (uklju~iv{i isistemski nadzor i za{titu). Uvaèni gost obradioje neka razmi{ljanja o glavnim trendovima, kojise razmatraju u svijetu o sekundarnoj tehnicitransformatorskih stanica.Iz [vicarske su do{li i autori Walter Sattinger,Rudolf Baumann i Philippe Rothermann, ~ijeje predavanje s temom: Unaprje|enje vo|enjaelektroenergetskog sustava kori{tenjem mjerenjasistemskog nadzora visoke rezolucije u realnomvremenu, prezentirao W. Sattinger.O prednostima sinkroniziranih mjerenja zaraznovrsne aplikacije govorili su predstavnici tvrtkeKema T&D Consulting , Damir Novosel i Khoi Vu izSAD-a.U ime grupe autora, o ciljevima iperspektivama Energetske zajednice govorio je,mr.sc. Goran Majstrovi} iz Energetskog instituta„Hrvoje Poàr“. Naglasiv{i da je i Hrvatska me|uzemljama jugoisto~ne Europe, koje su 1. srpnjaove godine ratificirale Ugovor o njenoj uspostavi,zaklju~io je:- Iznad svih o~ekivanja i samo nekolikomjeseci nakon potpisivanja u listopadu 2005.godine, Ugovor o energetskoj zajednici stupit }ena snagu i prakti~ki time ozna~iti formalni, ali istvarni, po~etak funkcioniranja regionalnog trì{ta.Premda je raspada bilo prije i poslije otvaranja elektroenergetskog trì{ta, ~injenica je da sustav postaje svesloèniji jer se uklju~uju novi „igra~i“, komentirao je G. de MontravelKONFERENCIJA ZA NOVINAREEuropski black-outpogodio i HrvatskuVo|enje sustava postaje svesloènije pa se od operatoraprijenosnih sustava traèrje{enja sve teìh zadatakaPrije sve~anog otvaranja HRO CIGRÉ,odràna je konferencija za novinare, na kojoj suna{im vode}im novinarima za podru~je energetikeodgovarali dr.sc. @. Tom{i}, G. de Montravel, mr.sc.I. Mravak, dr.sc. I. Toljan, i T. Gali}. Top tema bioje raspad europskog sustava (black-out), koji sedogodio neposredno prije odràvanja ovog Skupa,to~nije 3. studenog, a pogodio je nekoliko europskihdràva uklju~ivo i Hrvatsku:- Premda je raspada bilo prije i poslijeotvaranja elektroenergetskog trì{ta, ~injenica jeda sustav postaje sve sloèniji jer se uklju~uju novi„igra~i“, naglasio je G. de Montravel i dodao:- I dok, s jedne strane, sve teè prolaziizgradnja novih dalekovoda zbog protesta javnosti iutjecaja na okoli{, s druge strane sve je ve}i pritisakna gradnju obnovljivih izvora energije, posebicevjetroelektrana, za koje se ne moè predvidjetikada i koliko }e raditi. Vo|enje sustava postaje svesloènije pa se od operatora prijenosnih sustavatraè rje{enja sve teìh zadataka.Pojasniv{i {to se tada doga|alo u Hrvatskoj,kada je nekoliko sjevernijih ùpanija ostalo beznapajanja ~etrdesetak minuta, mr.sc. I. Toljanje naglasio da su upravo visokonaponske TSErnestinovo i @erjavinec pomogle Europi da sekonsolidira:- Potrebno je znatnije ulagati u izgradnjuelektrana i informati~ko-telekomunikacijsku mreù.U sljede}e dvije do tri godine uloìt }e se vi{e od100 milijuna eura u takvu opremu te do 2012., uz HELe{}e, izgraditi jo{ nekoliko novih termoelektrana uZagrebu, Osijeku, Sisku i Plominu, ukupne snage odpribli`no 1200 MW.Kako se za spomenuti raspad podostaoptuùju njema~ke vjetroelektrane snage 6000MW, koje su iznenada izi{le iz pogona, novinare jezanimalo kakva je njihova budu}nost u Hrvatskoj.- Ovaj doga|aj ne}e poremetiti na{e planoveza izgradnju obnovljivih izvora energije, jer slijede}idirektive EU i zakonsku regulativu u Hrvatskoj seplanira izgraditi pribli`no 400 MW tih izvora, aod toga bi 350 MW bile vjetroelektrane, rekao jepredsjednik Uprave HEP-a mr.sc. I. Mravak, uzpodatak da je ve} postoje zahtjevi za izgradnjuvjetroelektrana ukupne snage od pribli`no1400 MW i to preteìto u priobalju - od Istre doDubrovnika, {to }e se morati reducirati na planiranuveli~inu. Do sada su izdane suglasnosti za 60 do 70MW, od ~ega dva vjetroparka ve} rade (VE Ravne1 na Pagu i VE Trtar-Krtolin kraj [ibenika). HEP jenedavno osnovao tvrtku Obnovljivi izvori energije,koja je zainteresirana da s drugim tvrtkama u|e uzajedni~ko ulaganje prema na~elu 50:50 posto, doukupne snage vjetroelektrana od priubli`no 100MW.Bilo je rije~i i o cijeni plina koju }e HEPkupovati od INE u 2007. godini. Pove}anje od 20posto, koje je INA najavila, bilo bi za HEP prevelikooptere}enje, unato~ programu smanjenja tro{kovaposlovanja kojim bi se poku{ao smanjiti u~inaknepovoljnih ulaznih parametara.Ozbiljni razgovori o budu}nostielektroenergetike te{ko mogu zaobi}i nuklearnuopciju. Svoj osobni stav o njihovoj ulozi naeuropskom elektroenergetskom trì{tu iznio je G.de Montravel:- Izgradnja NE bit }e nu`na zbog vi{erazloga,a spomenut }u samo nezavisnost o uvozuprimarne energije i udovoljavanje zahtjevima Kyotoprotokola o smanjenju emisije CO 2. Primjerice,Francuska i Finska su odabrale ovu soluciju i gradeNE, ali to nije jedino rje{enje. îsti ugljen je jednakotako pogodan, a i obnovljivi izvori energije }etako|er, kao dopunski izvori, dati svoj doprinos.- Hrvatska se nije nikada trajno odreklanuklearne opcije, ali smo se za sada orijentiralina plinske TE, a potom i na TE pogonjene ~istimugljenom. Me|utim, jasno je da }e se, u dugoro~nomsmislu, morati razmatrati i ovo rje{enje koje pratisloèn i dugotrajan proces izgradnje, rekao je dr.sc.@. Tom{i}.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 21

STRUKASedmi simpozij HRO CIGRÉ o sustavu vo|enja elektroenergetskog sustavaPotpuno je jasno da }e sve zemlje regije biti timeprisiljene na otvaranje svojih energetskih granica.One tvrtke, koje na vrijeme to prepoznaju, bit }e uprednosti u odnosu na ostale, tradicionalno inertnemonopolisti~ke tvrtke.O na~elima planiranja procesne mreè HEPOperatora prijenosnog sustava govorio je na{kolega dr.sc. Dubravko Saboli}, jedan od autorareferata (kooautori su jo{ Ivan Perak i Sanja Medi},svi iz HEP Operatora prijenosnog sustava.). Unjihovom radu raspravlja se o aspektima planiranjanove mreè procesnog sustava HEP Operatoraprijenosnog sustava u kontekstu revitalizacijecentra upravljanja i dostignute tehnolo{ke razinetelekomunikacijskih sustava HEP-a.Posljednje u nizu pozvanih predavanja biloje ono pod nazivom MORSE – Inteligentni radijskisustavi namijenjeni za prijenos digitalnih podatakau tehni~ki zahtjevnim/sloènim vi{enamjenskimradijskim mreàma, koje potpisuje grupa autora, aprezentirali su ga prof. dr.sc.Tomislav Tomi{a (FER) iVinko Grga (Micro-link).SVI KOJI DO\U OSTAJU S NAMASponzori su ove godine svoje proizvodne iuslu`ne programe nudili na 28 {tandova i odràli14 predavanja. Prema rije~ima glavnog tajnika J.Mosera, u odnosu na 2000. godinu, broj izlaga~a seutrostru~io, kao i broj sudionika:- Uz stru~njake iz HEP-a, sve brojniji su i oni izdrugih tvrtki koje prate na{e djelatnosti. Posebiceme raduje ~injenica da izlaga~i i sponzori koji se javepo prvi put, postaju na{i stalni pratitelji na svimkonferencijama koje organiziramo. Veliki je broj isudionika iz drugih zemalja, s tim da bih naglasioda su od osam pozvanih referata ~etiri prezentiralivrsni stru~njaci iz EU i SAD-a. Od njih smo ~ulidragocjene informacije o najnovijim trendovimai idejama vezanim uz vo|enje elektroenergetskogsustava. Odu{evilo me i to {to su brojni na{istru~njaci vrlo aktivno sudjelovali u raspravama,daju}i svoje primjedbe, mi{ljenja i prijedloge, {topotvr|uje da prate aktualna zbivanja i imaju {toza re}i. Radilo se u tri dvorane, na {tandovima,sponzorskim predavanjima, a promovirali smo ijednu izvrsnu knjigu.NOVE KNJIGE: MARIJAN KALEA: „PRIJENOSELEKTRI^NE ENERGIJE, [TO JE TO?“KnjigaznanjaM. Kalea je svoju prvuknjigu posvetio uspomeni nasvog cijenjenog profesora,akademika Hrvoja PoàraU prigodi Sedmog simpoziju HRO CIGRÉ,7. studenoga odràno je i predstavljanje knjige„Prijenos elektri~ne energije, {to je to?“ (Kigen,Zagreb, 2006) na{eg kolege Marijana Kalee,pomo}nika direktora PrP Osijek, ali i vrlo aktivnog~lana HRO CIGRE (~lan je Izvr{nog odbora ipredsjednik Studijskog odbora za istosmjerniprijenos i energetsku elektroniku u mreàmaizmjeni~ne struje). Pred brojnim hepovcimai sigra{ima, knjigu su promovirali prof.dr.sc.Zdravko Hebel i Josip Moser, dva od ~etirirecenzenata (uz njih to su jo{ mr.sc. ZdenkoTonkovi} i Boìdar Radmilovi}), a o njenomnastajanju i namjeni govorio je i sam autor:Ove godine odazvalo se 35 sponzora iz zemlje i inozemstva - {tand zlatnog sponzora Simpozija, koncerna KONÂR– Elektroindustrija- Ovu svoju prvu knjigu pripremao samskoro 15 godina, a objavljena je upravo kadase pripremamo za obiljeàvanje pedeseteobljetnice prijenosne djelatnosti u Hrvatskoj.Objavljena je djelomice kroz desetak napisa uHEP Vjesniku, po~ev{i od 1991. godine, kada seobiljeàvala svjetska stogodi{njica trofaznogprijenosa elektri~ne energije. Ti su izvorni napisiza potrebe ove knjige preure|eni, homogeniziranii aktualizirani. Knjiga nije ud`benik nego, zapravo,skup eseja kojima se nastoji uputiti u to podru~jena na~in da se {iroko zahva}a prostor (to je svijet) ivrijeme (zadnjih stotinjak godina) te da se prijenoselektri~ne energije smje{ta u elektroenergetskisustav, u elektroprivredu i u energetiku op}enito.Namijenjena je naj{irem krugu ~itateljazainteresiranim za tematiku koju obra|uje.- Priznajem, bio sam sumnji~av premaknjizi u kojoj nema formula i jednad`bi, ali ve} sprvim stranicama sam shvatio da }e mi ~itanjebiti veliko zadovoljstvo. Na esejisti~ki na~in ibez kompliciranih re~enica, ova knjiga daje nizinformacija iz svjetske prijenosne prakse, kao i22HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

Pred brojnim hepovcima i sigra{ima, knjigu Marijana Kalee promovirali su prof.dr.sc. Zdravko Hebel i Josip Moser, a o njenom nastajanju i namjeni govorio je i autorpravce razvoja prijenosa u budu}nosti, rekao jedr.sc. Z. Hebel i dodao kako je rije~ o odli~nojstru~noj knjizi o energetskoj pro{losti, ali ibudu}nosti.Recenzent J. Moser opisao je knjigu nasljede}i na~in:- Ona je skup 27 relativno kratkih, ali takokoncipiranih eseja da daje odgovore na pitanjeiz naslova. Knjiga vas zaokuplja od po~etka dokraja i bit }e razumljiva i zanimljiva vrlo {irokom~itateljskom krugu, a ne samo energeti~arima.Moèmo re}i da je stigla u pravom trenutku i napravo mjesto. Bio bih sretan da uskoro dobijemoi knjigu sli~nog koncepta i o ostale dvije na{eosnovne djelatnosti, koje bi nam odgovorilena pitanja: Proizvodnja, {to je to?, odnosnoDistribucija, {to je to?JEDAN OD NAJVE]IH PROFESIONALACA UHEP-uO na{em vrsnom stru~njaku govorio je imr.sc. Ivica Toljan, rekav{i o M. Kalei:- Rije~ je o osobi neiscrpne energije, kojasvakom poslu pristupa pedantno. Dugo gapoznajem, ali posebice sam s njim u kontaktuzadnjih {est godina koliko sura|ujemo u timu kojiradi na reformi elektroenergetskog sustava. M.Kalea je cijelo vrijeme uz nas, nijedan zakonskiili podzakonski akt nije predloèn a da se nijeposlu{alo i njegovo mi{ljenje pa moèmo re}i daje njegov doprinos odre|ivanju na{ih strate{kihciljeva neprocjenljiv. Stoga mu ovom prigodomzahvaljujem u ime HEP-a i svih nas. I jo{ jedna malazanimljivost vezana uz njega: naime, on je jedinime|u nama koji je dva puta gradio TS Ernestinovo.- Od svih vas, ja ga znam najdulje, rekao jeakademik Boò Udovi~i} i nastavio: a znam ga kaojednog od najve}ih profesionalaca u HEP-u kojinam je ovdje donio i jednu prekrasnu knjigu.Promocija je zavr{ena prigodnim rije~imaNenada Lihtara, direktora tvrtke KIGEN koja jeizdava~ ovog naslova:- Pred nama je knjiga znanja koja nastajekao plod dugogodi{njeg obrazovanja, ~itanja, ali isvakodnevnog skupljanjem iskustvenih „mrvica“.KORISNO [TIVO ZA [IROKI KRUG ÎTATELJAM. Kalea nedvojbeno suvereno vladatematikom koju je u ovoj knjizi obradio sustavnoi razumljivo. Uostalom, iza njega je vi{e od 60stru~nih ~lanaka i radova objavljenih u stru~nim~asopisima i na savjetovanjima te vi{e od 200dvjesto stru~no-publicisti~kih napisa objavljenih uHEP Vjesniku i drugim ~asopisima.Polaze}i od op}eg pojma energije, zadràvase na prijenosu elektroenergije, obra|uju}i svepojmove vezane uz tu djelatnost (gubici u mreì,dalekovodi, transformatori, visokonaponskiprekida~i, visokonaponska rasklopna postrojenja...).Prijenosnoj mreì poklanja posebnu pozornostu poglavljima 20. (Razvoj i izgradnja prijenosnemreè) i 21. (Pogon i odràvanje prijenosnemreè), a obra|uje i sada vrlo aktualno pitanje outjecaju nekonvencionalnih izvora energije na radelektroenergetskog sustava. U zadnja dva poglavljavra}a nas u pro{lost, i to na kraj 19. stolje}a(Povijest prijenosa elektri~ne energije u Hrvatskoj),ali nas poti~e i na razmi{ljanja o onom {to nas teko~ekuje (Budu}nost prijenosa elektri~ne energije).Stoga }e, premda nije ud`benik, ova knjigamo}i, kako je to naglasio i sam autor, posluìti{irokom ~itateljskom krugu, a posebice nekoliciniciljanih skupina: studentima elektrotehnike kaodopunska literatura, elektroenergeti~arima kojimaprijenos elektri~ne energije nije uà specijalnost;prijenosa{ima da steknu neke uop}ene spoznajeo poslu kojim se bave; novinarima kako bi novimspoznajama utjecali na benevolentniji odnosjavnosti prema razvoju prijenosne infrastrukture,kao i politi~arima koji ~esto ne razumijuproblematiku obra|enu u ovoj knjizi, a funkcija imnalaè da donose odluke o lokacijama za izgradnjuelektroenergetskih objekata.M. Kalea je svoju prvu knjigu posvetiouspomeni na svog cijenjenog profesora, akademikaHrvoja Poàra.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 23

RAZGOVOR S POVODOMMr. sc. Goran Majstorovi}, voditelj Odjela za prijenos i distribucijuenergije u Energetskom institutu „Hrvoje Poàr“Energetska zajednicaima svijetlu perspektivu>Imaju}i u vidu da je reformahrvatskog elektroenergetskogsektora zapo~ela prije vi{eod pet godina te da, unato~zakonskoj obvezi, jo{ ne postojesvi potrebni podzakonski akti -o~ito je da se reforma hrvatskogelektroenergetskog sektoraprovodi sporo i stoga su mnogepo~etne komparativne prednostiHrvatske, u odnosu na ostalezemlje regije, svakim danom svemanje24HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.Posljednjih nekoliko godina, u hrvatskomenergetskom sektoru usporedo se provode ~etiriklju~na procesa. Uz liberalizaciju trì{ta, uskla|ivanjezakonodavstva s EU direktivama te pregovore opristupanju EU, zna~ajno mjesto pripada i uspostaviEnergetske zajednice. Naime, potpisivanjemMe|unarodnog ugovora o Energetskoj zajedniciizme|u Europske unije i devet partnera na jugoistokuEurope (25. listopada 2005. godine u Ateni) injegovim stupanjem na snagu 1. srpnja ove godine,uspostavljeno je jedinstveno trì{te elektri~ne energijei plina u 33 europske zemlje.O razlozima uspostavljanja Zajednice,ciljevima koji se èle posti}i te njenom ustrojstvui perspektivama - razgovaramo s mr. sc. GoranomMajstrovi}em, voditeljem Odjela za prijenos idistribuciju energije u Energetskom institutu „HrvojePoàr“, koji je na ovogodi{njem savjetovanju HROCIGRÉ u Cavtatu, u ime grupe autora odràopozvano predavanje pod nazivom Ciljevi i perspektiveEnergetske zajednice.HEP Vjesnik: Koji su bili osnovni razloziEuropske unije za osnivanje Energetske zajednice?Mr. sc. Goran Majstrovi}: Tri su osnovnarazloga, koji su potaknuli Europsku uniju napokretanje tog procesa i potpisivanje Me|unarodnogugovora o Energetskoj zajednici jugoisto~neEurope. Prvi je razlog pobolj{anje ravnoteè izme|uproizvodnje i potro{nje energije, kako bi se unaprijedioi omogu}io nesmetani razvoj gospodarstava dràvajugoisto~ne Europe. Taj cilj zahtijeva odluku i sna`nupotporu svih zemalja regije u provo|enju trì{nihreformi, regionalnom udruìvanju, odrìvom razvoju istvaranju povoljnog i stabilnog okvira za investicije uenergetskom sektoru.Budu}i da se sigurnost opskrbe Europskeunije temelji se na diverzifikaciji opskrbe plinomi elektri~nom energijom, drugi je razlog da sepovezivanjem ove strate{ki zna~ajne regije i EUpove}a sigurnost opskrbe energijom i Europske unijei zemalja regije. Tre}i je razlog i cilj Europske unije bioda se uspostavi puno vi{i standard i raspoloìvostenergetske infrastrukture za sve dràve u regiji,nakon razaranja energetske strukture tijekom ratnihsukoba devedesetih godina pro{log stolje}a i zastojau razvoju gospodarstva, koji su negativno utjecali nasigurnost osoba/imovine u regiji.HEP Vjesnik: [to se sve èli posti}iuspostavom Energetske zajednice?Mr.sc. Goran Majstrovi}: Energetskomzajednicom se èli stvoriti stabilan regulatorni i trì{niokvir za privla~enje ulaganja u mreè i proizvodnjuenergije, kako bi sve stranke imale pristup stabilnoj istalnoj opskrbi energijom koja je bitna za gospodarskirazvoj i socijalnu stabilnost. Postavljeni ciljevi moguse izloìti kroz nekoliko to~aka: pove}anje sigurnostiopskrbe jedinstvenog regulatornog prostoraosiguravanjem poticaja za povezivanje s kaspijskim,sjevernoafri~kim i bliskoisto~nim rezervamaplina; uspostava uvjeta za trgovinu energijomu jedinstvenom regulatornom prostoru; razvojtrì{nog natjecanja na trì{tu energijom na {iremzemljopisnom utemeljenju i iskori{tavanje ekonomijarazmjera; pobolj{anje stanja okoli{a s obzirom naenergiju umreènih sustava; pobolj{anje energetskeu~inkovitosti te poticanje kori{tenja obnovljivih izvoraenergije.HEP Vjesnik: Na {to se obvezuje svakaugovorna stranka koja nije ~lanica EU, kao {to jeto slu~aj s Hrvatskom, i u kojim rokovima?Mr.sc. Goran Majstrovi}: PotpisivanjemMe|unarodnog ugovora o Energetskoj zajednici,dràve regije obvezale su se na prihva}anje iprimjenu pravne regulative EU iz podru~ja energetike(elektri~na energija i prirodni plin), za{tite okoli{a,obnovljivih izvora energije i trì{nog natjecanja.Drugim rije~ima, dràve regije obvezale su se naprovo|enje procesa koji }e omogu}iti stvaranjeuskla|enih nacionalnih trì{ta energije, me|usobnopovezivanje sustava i trì{ta i stvaranje mogu}nostitrgovine energijom, podizanje razine za{tite okoli{au skladu s jednakim standardima za sve dràve,poticanje razvoja obnovljivih izvora energije,uklanjanje prepreka za uspostavljanje slobodnogtrì{nog natjecanja i me|usobnu pomo} uslu~ajevima poreme}aja u opskrbi energijom.I u samom Ugovoru eksplicitno se navodi ~itavniz konkretnih pravnih akata EU te obveznih rokovanjihovog provo|enja. Rokovi provo|enja pojedinihakata su u rasponu od „odmah“ do 31. prosinca2017. Ovdje je potrebno naglasiti da nije klju~nodeklarativno prihvatiti navedene europske pravneakte, nego ih provesti u praksi.Primjerice, u podru~ju energetike, svakaugovorna stranka u roku od 12 mjeseci od stupanjana snagu ovog Ugovora, zna~i do 1. srpnja 2007.godine mora u potpunosti prihvatiti i provesti:Direktivu 2003/54/EC Europskog parlamenta i Vije}aod 26.lipnja 2003., koja se odnosi na zajedni~kapravila trì{ta elektri~ne energije; Direktivu 2003/55/EC Europskog parlamenta i Vije}a od 26.lipnja 2003.,koja se odnosi na zajedni~ka pravila trì{ta prirodnogplina i Uredbu 1228/2003/EC Europskog parlamenta iVije}a od 26.lipnja 2003. o uvjetima pristupa mreì zaprekograni~nu razmjenu elektri~ne energije.Tako|er, svaka ugovorna stranka mora osiguratida povla{teni potro{a~i u smislu Direktiva 2003/54/ECi 2003/55/EC budu od 1. sije~nja 2008. svi kupci kojinisu doma}instva, a od 1. sije~nja 2015. svi kupci.Hrvatsko zakonodavstvo propisuje ranije otvaranjetrì{ta.S obzirom na dosada{nju praksu i predvi|enootvaranje trì{ta, vrlo zanimljivi dio preuzete pravne

Pripremila: Marica @aneti} Malenicaste~evine EU odnosi se na za{titu trì{nog natjecanja.Naime, u EU se ne dopu{taju ugovori izme|upoduze}a ili odluke udruènja poduze}a i uskla|eneprakse, kojima je predmet ili posljedica sprje~avanje,ograni~avanje ili naru{avanje trì{nog natjecanja tezlouporaba od jednog ili vi{e poduze}a dominantnogpoloàja na trì{tu izme|u ugovornih stranki u cjeliniili u njegovom zna~ajnom dijelu. Tako|er, ne dopu{tase bilo kakva javna pomo} koja naru{ava ili prijetida }e naru{iti trì{no natjecanje davanjem prednostiodre|enim poduze}ima ili odre|enim energetskimresursima. Svako suprotno postupanje procjenjujese na temelju kriterija koji proizlaze iz Ugovora oosnivanju Europske zajednice.HEP Vjesnik: Koliki je rok trajanja ugovora oEnergetskoj zajednici i na koji na~in se financira?Mr.sc. Goran Majstrovi}: Ugovor oEnergetskoj zajednici sklopljen je za razdoblje oddeset godina od datuma stupanja na snagu, zna~ivaè}i je do 1. srpnja 2016. godine. Njegovo setrajanje moè produljiti, uz suglasnost najmanje dvijetre}ine sudionika. S druge strane, svaka se strankapotpisnica moè povu}i iz tog Ugovora, uz prethodnuobavijest Tajni{tvu Energetske zajednice poslanu{est mjeseci prije istupanja. Pro{irenje Energetskezajednice moè se provesti samo jednoglasnomodlukom Ministarskog vije}a EU.Pitanje financiranja, tako|er je definiranoUgovorom. Aktivnosti Energetske zajednicefinanciraju se u omjeru EU 94.9 posto, a zemljesudionice 5.1 posto. Hrvatska doprinosi prora~unu s0.5 posto. Ipak, za prva 22 mjeseca, tzv. interim fazu,EU pokriva 96 posto, a Austrija 4 posto. Predvi|eniprora~un Tajni{tva Energetske zajednice za prva 22mjeseca iznosi 3.5 milijuna eura.HEP Vjesnik: Kako je organizirana?Mr.sc. Goran Majstrovi}: Energetska zajednicasastoji se od pet tijela: Ministarskog vije}a, Stalneskupine na visokoj razini, Regulatornog odbora,Foruma i Tajni{tva.Ministarsko vije}e osigurava postizanje ciljevaodre|enih u Ugovoru. Stalna skupina na visokoj razinipriprema rad Ministarskog vije}a, Regulatorni odborsavjetuje Ministarsko vije}e ili Stalnu skupinu navisokoj razini, forumi savjetuju Energetsku zajednicu,dok Tajni{tvo predstavlja administracijsku potporuMinistarskom vije}u, Stalnoj skupini na visokoj razini,Regulatornom odboru i forumima, ocjenjuje pravilnuprovedbu obveza koje su stranke preuzele premaUgovoru, Ministarskom vije}u podnosi godi{njaizvje{}a o napretku, ocjenjuje i pomaè Europskojkomisiji u koordinaciji aktivnosti donatora u regiji,pruà administracijsku potporu donatorima, donosiproceduralne akte te obavlja druge zadatke koji sumu dodijeljeni prema Ugovoru. Tajni{tvo Energetskezajednice predstavlja jedino operativno tijelo sastalnim zaposlenicima Energetske zajednice, a sjedi{temu je u Be~u. Trenuta~no ima devet zaposlenih, me|ukojima je i na{ kolega iz Energetskog instituta „HrvojePoàr“, doc.dr.sc. Nijaz Dizdarevi} koji je zaposlen kaoElectricity Expert.HEP Vjesnik: Tko su, uz spomenute ~lanice,tako|er aktivni sudionici Zajednice?Mr.sc. Goran Majstrovi}: Uz strankepotpisnice, aktivni sudionici Zajednice su Moldavija,Ukrajina i Norve{ka u statusu promatra~a te Turskakoja jo{ nije regulirala svoj status. Na posljednjemMinistarskom sastanku, odrànom sredinomstudenoga o.g., nagla{eno je da su Austrija, Cipar,ê{ka, Njema~ka, Gr~ka, Ma|arska, Italija, Slova~ka,Slovenija i Velika Britanija iskazale interes zastjecanjem statusa aktivnog sudionika Energetskezajednice. Osim dràva, aktivni sudionici Energetskezajednice su i pojedine donatorske i me|unarodnefinancijske institucije, bez ~ije financijske pomo}i ne bibilo mogu}e realizirati konkretne projekte. U donatorei me|unarodne financijske institucije ubrajaju se:Svjetska banka (WB), Europska komisija za energiju,Europska agencija za obnovu (EAR), Europska bankaza obnovu i razvoj (EBRD), Program Ujedinjenihnaroda za razvoj (UNDP), Kanadska agencija zame|unarodni razvoj (CIDA), Kreditna banka za obnovu(KfW), [vicarsko dràvno tajni{tvo za ekonomskeposlove (SECO) i Ameri~ka agencija za me|unarodnirazvoj (USAID). Koordinacija aktivnosti donatora jeu ovlasti Europske komisije u suradnji s Tajni{tvomEnergetske zajednice. Regionalni sastanci donatoraodràvaju se svakih {est mjeseci.HEP Vjesnik: Europska komisija }e u suradnjis tajni{tvom Energetske zajednice koordiniratidonatore i me|unarodne financijske institucije uzemljama jugoisto~ne Europe. Koliko se aktualnihprojekata odnosi na elektroenergetiku, i u kolikonjih je uklju~ena i Hrvatska?Mr.sc. Goran Majstrovi}: U tijeku je ilinedavno zavr{eno vi{e od 200 projekata. Na podru~juelektroenergetike, u tijeku je 127 projekata, od ~egaosam u Hrvatskoj. Njih financira Svjetska banka,UNDP i EuropeAid. Iscrpni popis svih projekata moèse prona}i na Internetskim stranicama Tajni{tva.HEP Vjesnik: Dokle su stigle zemlje ~lanices reformom elektroenergetskog sektora i kako, uusporedbi s njima, stoji Hrvatska?Mr.sc. Goran Majstrovi}: Op}enito se moère}i da su Rumunjska i Bugarska najdalje odmakleu reformi elektroenergetskog sektora i da postojivelika razlika u dosegnutim rezultatima po pojedinimzemljama regije. Ipak, sve dràve imaju definiranuprimarnu legislativu koja propisuje reformu iotvaranje trì{ta, imaju uspostavljenu regulatornuagenciju i nema vi{e unakrsnog subvencioniranjarazli~itih elektroenergetskih djelatnosti.S druge strane, slu`bena izvje{}a govore daje cjelovita sekundarna legislativa i otvaranje trì{tastvarno zapo~elo samo u Bugarskoj i Rumunjskoj.Nakon potpunog otvaranja trì{ta, realno je o~ekivatipove}anje cijene elektri~ne energije u velikombroju zemalja, a najvi{e u Bugarskoj, Albaniji, Srbiji,Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu. Problemi u naplatipostoje u ve}ini zemalja. Prema posljednjem izvje{}uSvjetske banke, u kategoriji ku}anstava prosje~nanaplata u regiji je na razini 85 posto ukupnihpotraìvanja, a poslovni gubici zbog neovla{tenogkori{tenja elektri~ne energije procjenjuju se na vi{e od10 posto. Zna~i, s jedne strane provode se aktivnostiu cilju otvaranja slobodnog trì{ta i uvo|enjakonkurencije, a s druge strane neki osnovni problemiposlovanja tvrtki nisu rije{eni. O~ito je preostalo jo{puno aktivnosti u reformi sektora u regiji.Imaju}i u vidu da je reforma hrvatskogelektroenergetskog sektora zapo~ela prije vi{e od petgodina te da, unato~ zakonskoj obvezi, jo{ ne postojesvi potrebni podzakonski akti, o~ito je da se reformahrvatskog elektroenergetskog sektora provodi dostasporo. Stoga su mnoge po~etne komparativneprednosti Hrvatske, u odnosu na ostale zemlje regije,svakim danom sve manje.HEP Vjesnik: Kona~no, kakva je premaVa{em mi{ljenju perspektiva Energetske zajednice?Mr.sc. Goran Majstrovi}: Na posljednjemsastanku Ministarskog vije}a u Skopju potvr|enje Road Map i Akcijski plan za svaku sudionicu.Uskoro }e se provesti bechmarking i monitoringstudijske analize kao utemeljenja za pokretanje novihkonkretnih projekata u regiji, potom slijedi prihva}anjeplanova razvoja za uskla|ivanje svojih sektoraumreène energije s Op}e primjenjivim normamaEU (do srpnja 2007.), reforma tarifnih sustavakoja }e obuhvatiti ve}u naplatu, pove}anje razinesigurnosti ulaganja, odnosno stvaranja uvjeta zanove investicije. Eventualne izmjene i dopune pravnihste~evina EU u skladu s evolucijom prava EU odrazit}e se i na zada}e Energetske zajednice, a cjelovitoregionalno trì{te moè kasnije uklju~ivati i drugeenergetske proizvode i prijenosnike, kao primjerice,teku}i prirodni plin, naftu i naftne prera|evine, vodik.Imaju}i u vidu ~injenicu da je potpisaniMe|unarodni ugovor prema pravnoj snazi iznadnacionalnih zakona, da je Europska komisija aktivnisudionik i financijer pokrenutih aktivnosti te daistodobno sve zemlje regije bez iznimke èle pristupitiu punopravno ~lanstvo EU u {to je mogu}e kra}emroku, jasno je da }e preuzete obveze i ciljevi bitishva}eni vrlo ozbiljno. Zato mi se ~ini da regionalnaEnergetska zajednica ima doista svijetlu perspektivu.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 25

Obnovljivi izvoriPu{tena u rad Vjetroelektrana Trtar-KrtolinVjetroelektranezahtjevi za Operatora prijenosnog sustavaPrvi vjetropark u [ibenskoj ùpaniji, na prigodnojsve~anosti 14. studenog o.g., pustio je u redovni pogonministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva BrankoVukeli}, uz nazo~nost svog pomo}nika dr.sc. @eljkaTom{i}a, {ibenskog biskupa msgr. Ante Ivasa te ~elnika @upanije i Grada [ibenika. Od predstavnika HEP-a, ovomdoga|aju nazo~ili su mr.sc. Ivica Toljana, ~lan Upraveza prijenos, Miroslav Mesi}, direktor HEPOperatoraprijenosnog sustava i Marko Lovri}, direktor PrP-a Split sasuradnicima.Smje{tena nadomak [ibenika na brdimaTrtar i Krtolin, visine 400 do 500 metara, istoimenavjetroelektrana ima 14 vjetroturbina pojedina~ne snage800 kW, odnosno ukupne snage 11,2 MW. Kako smo ve}pisali o ovom projektu u na{em HEP Vjesniku, podsjetimoda je investitor tvrtka Enersys d.o.o. iz Dubrovnika(tvrtka k}erka istoimene njema~ke tvrtke), a vrijednostinvesticije je pribli`no 12,5 milijuna eura. Predvidivagodi{nja proizvodnja od 32 GWh bit }e dostatna zapodmirivanje potreba pribli`no deset tisu}a ku}anstava.Ovim postrojenjem gospodarit }e novoosnovana tvrtkaVTK d.o.o. (Vjetroekektrane Trtar-Krtolin) koja je s HEPompotpisala Ugovor o otkupu elektri~ne energije zarazdoblje od 15 godina.Tijekom rujna i listopada, kada je VjetroelektranaTrtar-Krtolin bila u probnom pogonu, svojimautomatiziranim ulaskom i izlaskom iz pogona iproizvodnjom nije izazivala nikakve tehni~ke problemena{em sustavu. Premda ova snaga i proizvodnja nijeproblemati~na za vo|enje elektroenergetskog sustava,najava ministra B. Vukeli}a o planovima Vlade RepublikeHrvatske za izgradnju jo{ dvadesetak vjetroelektranadiljem Hrvatske, ukupne snage od 300 do 350 MW (kakobi udjel obnovljivih izvora energije bio pribli`no 6 postoukupne proizvodnje u Hrvatskoj) za odràvanje sigurnostielektroenergetskog sustava bit }e zahtjevna zada}a. Evo{to o tome o tomu misli M. Lovri}, direktor PrP-a Split:- Priklju~ak vjetroelektrana snage 300 do 350 MWna na{ elektroenergetski sustav zahtijevat }e dodatnenapore operatora prijenosnog sustava u vo|enjusustava, a tu mislim na tokove snaga, naponske okolnosti,zagu{enje, integritet i stabilnost sustva, usluge sustava ipomo}ne usluge, regulaciju, rezervu i dodatne tro{kove.Tako|er, zbog nekotrolirane proizvodnje vjetroelektrana,a zbog urednosti rada elektroenergetskog sustava,potrebno je u HEP-u izraditi program za brzo planiranjei replaniranje rada elektrana, odnosno koordinacijuvjetroelektrane - hidroelektrane – termoelektrane – uvoz–izvoz i uklapanje vjetroelektrana u plan rada elektrana.Sude}i po svemu ovomu, svi problemi s radomvjetroelektrana natovarit }e se na le|a na{eg Operatoraprijenosnog sustava, koji je odgovoran za sigurnost radasustava i uskla|ivanje svih sudionika na trì{tu elektri~neenergije.Marica @aneti} MalenicaSnimio: Stjepan Gu}Sve~anosti su prisustvovali i mr. sc, Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos i Miroslav Mesi}, direktor HEP Operatoraprijenosnog sustavaVjetroelektranuTrtar-Krtolin u redovnipogon pustio jeministar gospodarstva,rada i poduzetni{tvaBranko Vukeli}26HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

VJETROELEKTRANE U NJEMA^KOJObnovljivi izvoriRazvojni trendovi kori{tenja energije vjetraMirujesvaka petaUbrzana izgradnja obnovljivih izvora energijeu Njema~koj, najavljena na "energetskom sastankuna vrhu" Savezne vlade, zastala je zbog nedostatnihprijenosnih dalekovoda.- Samo u pokrajini Schleswig-Holstein odgo|enaje gradnja vjetroelektrana u vrijednosti od 300 milijunaeura, jer ne postoje dalekovodi za prijenos te energije,rekao je Hermann Albers, potpredsjednik savezneUdruge za vjetroenergiju (BWE).Budu}i da vodovi za prijenos elektri~neenergije vi{e ne mogu preuzeti naglo rastu}u ponuduvjetroenergije, vlasnici prijenosnih mreà prisiljeni susve ~e{}e isklju~ivati vjetroparkove, kazao je Albers.Na zapadnoj obali pokrajine Schleswig-Holsteinve} se godi{nje ne iskoristi deset do dvadeset postoproizvedene energije. Re~eno u brojkama: u okruzimakao Dithmarschen ili Sjeverna Frizija danas ve} svakapeta vjetroelektrana miruje cijelu godinu, jer seproizvedena elektri~na energija ne moè otpremiti dopotro{a~a. Predvi|a se da }e sli~no usko grlo uskoronastati i u Donjoj Saskoj i Brandenburgu.Vlasnicima vjetroelektrana kroz to vrijeme izmi~uprihodi u milijunskim iznosima, budu}i da tijekomiskap~anja iz prijenosne mreè ne dobivaju niti zakonskunaknadu za onemogu}enu isporuku obnovljive energije.Prema podacima E.on Netz GmbH, vjetroparkovi su jo{pro{le godine imali manjak prihoda od 1,1 milijuna eura.U ovoj godini nije preuzeta energija u vrijednosti od trimilijuna eura zbog preoptere}enosti prijenosnih mreà,a mnogi vjetroparkovi imaju financijskih pote{ko}a.E.on AG kao ovla{teni operator prijenosne mreènastoji izgraditi potrebne dalekovode. Istina, op}ine kojestrahuju od "elektrosmoga" i unakaènog krajobraza,ko~e program svojim postupcima odobravanja gradnje.Ponekad izme|u prvog pisanog traènja i po~etkagradnje pro|e vi{e od deset godina (!), upozoravaju uE.on Netz-u iz Bayreutha. Zbog toga se na dalekovodepostavljaju temperaturne sonde, koji omogu}uju da sekod hladnijeg vremena prenosi vi{e elektri~ne energije.Ali takav djelotvorniji prijenos moè ublaìti usko grlo prijenosnihkapaciteta samo u dvije ili tri sljede}e godine.Problem u me|uvremenu svojim prijedlozimapoku{ava rije{iti Savezna vlada. Zakonom o ubrzavanjuostvarenja infrastrukturnih planova èli se pridonijetiskra}enju rokova odobravanja gradnje novih dalekovoda.Prijedlog takvog infrastrukturnog zakona nailazii na kritike. On, naime, predvi|a da visokonaponskivodovi postaju kabeli kada se trasa pribliì nekomve}em naseljenom mjestu, na udaljenost manjuod 800 metara. Investitori prijenosnih mreà, pak,upozoravaju da je polaganje visokonaponskih kabelanapona 380 kV od ~etiri do deset puta skuplje, negogradnja uobi~ajenog zra~nog dalekovoda. Zakonskaobveza o izgradnji podzemne prijenosne mreèsvakako bi dovela do pove}anja naknade za kori{tenjeprijenosne mreè (mreàrina), kao i tro{kova zaelektri~nu energiju u industriji. Ni stru~njaci podru~javjetroenergije ne vjeruju da zakon moè ubrzati gradnjunovih dalekovoda. On sadrì "besmislice" i nagodbeneformule, koje }e zainteresirane na kraju dovesti dosuo~avanja na sudu, strahuje potpredsjednik Albersiz savezne udruge vjetroelektrana, nagla{avaju}i da svlasnicima prijenosnih mreà imaju jedinstveni stav o„proma{enosti“ sada{njeg prijedloga infrastrukturnogzakona.Izvornik: Die Welt 14. studenog 2006.Izvornik: Die Welt, 14. studenog 2006.Pripremio: @eljko Medve{ekSti{ava se euforijaoko vjetroelektranaSve je ve}i otpor stanovni{tvaprema izgradnji vjetroelektranau gusto naseljenim podru~jima,sve je sloènija integracijavjetroelektrana u mreù; uto podru~je ulaze oni kojiimaju jasnu predod`bu oproizvodnosti vjetroelektana;pro{le ~etiri godine bile su smalo vjetra; cijela grupacijase profesionalizira i uvode sestandardi iz drugih podru~jaPoliti~ka nesigurnost i krize, poput sva|e usvezi s cijenom plina izme|u Rusije i Ukrajine iliratovi u Iraku i Libanonu - sve uvjerljivije svjedo~eo nestabilnosti i nesigurnosti energetske opskrbena globalnoj razini, koja sve vi{e dobiva na zna~aju.Sada{nji i budu}i razvojni gospodarski trendovi iplanovi u Kini i Indiji jedino su mogu}i uz trajnopove}anje potro{nje energije, osobito elektri~neenergije. To }e dovesti do sve è{}e konkurencije napodru~ju osiguranja primarnih energetskih resursa,a posljedica }e biti trajni rast cijena energije.Da bi se suprotstavile takvim trendovima,ve}ina zemalja svijeta zalaè se za politikuuravnoteènog energetskog miksa, poduzimaju}irazli~ite mjere u pokrivanju vlastitih energetskihpotreba, poput izgradnje nuklearnih elektrana (Kina)ili intenzivne izgradnje proizvodnih objekata natemelju obnovljivih izvora energije, prvenstvenovjetroelektrana (EU 25 i mnoge druge zemljesvijeta).U idu}im }e se godinama u svijetu prosje~nopu{tati u pogon pribli`no 12 tisu}a MW novihvjetroelektrana. U svijetu se identificiraju novapodru~ja pogodna za kori{tenje energije vjetraza proizvodnju elektri~ne energije. U Europi se,osim tradicionalnih onshore vjetroelektrana,sve vi{e planiraju i pu{taju u pogon offshorevjetroelektrane.JEDNAKA ZAKONSKA REGULATIVATRENUTA^NO NA SNAZI U 48 ZEMALJASVIJETAVlasnici vjetroelektrana su u svim zemljamaskoro identi~ni, jer je utemeljenje za sve investicijskeodluke zakonska regulativa, koja je trenuta~nona snazi u 48 zemalja svijeta. Ona investitorimaosigurava stabilne i dugoro~no pouzdane uvjeteeksploatacije izgra|enih vjetroelektana. Istina, utom zakonodavstvu postoje i degresivne tarife,kojim }e se uvaàvati budu}i tehnolo{ki razvojvjetroelektrana (niì specifi~ni investicijski tro{kovi,ve}a u~inkovitost novih modela vjetroturbinai niì proizvodni tro{kovi) te }e se poslovanjevjetroelektrana prilago|avati budu}im trì{nimuvjetima, pri kojim }e mo`da jednog danafinancijska potpora postati nepotrebna.Uz elektroprivredne tvrtke, tradicionalnihinvestitora u ovom sektoru, sve vi{e se pojavljujuprivatni investitori, investicijski fondovi iinstitucijski ulaga~i, kao {to su primjerice privatneequiti tvrtke, mirovinski fondovi, osiguravaju}adru{tva. Svi oni relativno lako zatvaraju financijskekonstrukcije ako ispunjavaju odre|ene kriterijekvalitete.Vrlo vaàn ~imbenik je tehnolo{ki razvojvjetroelektrana. U proteklom razdoblju vjetroturbinenisu bile u potpunosti tehni~ki zrele, tako da jerelativno ~esto dolazilo do kvarova na postrojenju.No, proizvo|a~i su iznimno brzo napredovali i upotpunosti iskoristili vlastite proizvodne kapacitete.Sada se stanje promijenilo i razvojni koraci vi{e nisutako veliki - proizvodno trì{te se konsolidiralo.Osim toga, proizvo|a~e vjetroturbina su preuzeladjelomi~no ili u potpunosti iskusna poduze}a izpodru~ja proizvodnje elektrotehni~ke opreme ipostrojenja poput General Electric-a, Siemens-a,Areva-e.Djelomice se sti{ala euforija, koja jeposljednjih godina postojala na podru~juvjetroelektrana. Tomu su doprinijele sljede}eokolnosti:• sve ve}i otpor stanovni{tva prema izgradnjivjetroelektrana u gusto naseljenim podru~jimapoput onih u Njema~koj i Nizozemskoj,• posljednje ~etiri godine su bile s malovjetra, tako da }e se ubudu}e puno kriti~nije gledatina prognoze o raspoloìvosti vjetra i zahtijevatistandardizacija prognosti~kih metoda,• sve je sloènija integracija vjetroelektranau mreù (sve se vi{e vjetroelektrana uklju~ujeu proizvodni menad`ment operatoraelektroenergetskih sustava),• ulazak velikih tvrtki u podru~jevjetroelektrana, na strani proizvodnje energetskeopreme i institucijskih investitora na vlasni~kojstrani, koji imaju jasnu predod`bu o proizvodnostivjetroelektana.Tomu treba pribrojiti i profesionalizaciju cijelegrupacije. Proizvo|a~i opreme i investitori su upodru~je vjetroelektrana po~eli uvoditi i standardeiz drugih podru~ja, primjerice iz proizvodnje ipogona konvencionalnih elektrana te smjerniceza odràvanje vjetroelektrana, referentni dizajnsustava (KKS) i intenzivan razvoj ConditionMonitoring sustava (CMS).Izvornik: VGB Power Tech 10/2006Pripremio: V. D.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 27

28KVALITETACertifikat ISO 9001: 2000Dràvnom zavodu za nuklearnu sigurnostPotvrda stru~nog,kvalitetnog iu~inkovitog radaMr. sc. Kaìmir Vranki} zahvalio je u ime svih laureata, kako institucija, tako i pojedinaca, na dodijeljenim zahvalnicamaZavoda za 2006. godinu te naglasiv{i da je HEP dobio zahvalnicu za posebnu suradnju i pomo} te promicanje nuklearnesigurnostiDràvni zavod za nuklearnusigurnost, sa 46 posto magistarai doktora znanosti, postavioje i zadovoljio visoke kriterijekvalitete, a certifikat ISO 9001dokazuje u~inkovitost dràvneupraveU Zagrebu je 28. studenog o.g., na prigodnojsve~anosti dodijeljen certifikat za kvalitetu ISO9001:2000 Dràvnom zavodu za nuklearnu sigurnost(DZNS). Certifikat je ravnatelju DZNS-a mr.sc. MatjaùPrahu uru~io direktor certifikacijske ku}e SGS Adriatica@elimir \ura{evi}.Ravnatelj M. Prah je pred okupljenim uzvanicimanaglasio da je Zavod postavio, ali i zadovoljio,visoke kriterije kvalitete, a certifikat ISO 9001dokazuje u~inkovitost dràvne uprave. Posebno jenaglasio ~injenicu da je u DZNS-u zaposleno 46posto magistara i doktora znanosti. Zahvalio jena dosada{njoj uspje{noj suradnji svim dràvnim,stru~nim i ekonomskim institucijama, me|u kojima iHEP-u.Nakon uru~enja zahvalnica, okupljenima seobratio ~lan Uprave HEP-a mr.sc. Kaìmir Vranki}, kojije rekao:- U ime svih laureata, kako institucija, takoi pojedinaca, zahvaljujem Dràvnom zavodu zanuklearnu sigurnost na dodjeljivanju zahvalnica za2006. godinu tijelima javne vlasti, pravnim osobamas javnim ovlastima te drugim pravnim i fizi~kimosobama za uspje{nu i korisnu suradnju. HEP je dobiozahvalnicu za posebnu suradnju i pomo} te promicanjenuklearne sigurnosti.S obzirom na ~injenicu da je nuklearna sigurnostjedno od najkompleksnijih multidisciplinarnih stru~nihpodru~ja, na kojima djeluje HEP, rije~ je o velikompriznanju HEP-u za kompetentni rad i suradnju sHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.tijelima dràvne uprave. Va`no je naglasiti da je HEP,kao vlasnik 50 posto NE Kr{ko, prioritetnim dràoinvestiranje u sigurnost te Nuklearne elektrane, unato~zahtjevu za smanjivanje tro{kova na najmanju mogu}umjeru u svom proizvodnom sustavu.Ovom prigodom ~estitam Dràvnom zavoduza nuklearnu sigurnost na dobivenom certifikatu ISO9001-2000 za cjelokupni opseg aktivnosti iz njegovihzakonskih ovlasti, kao prvog sredi{njeg tijela dràvneuprave koje je to postiglo. Premda postoji manje odgodinu dana, Dràvni zavod za nuklearnu sigurnost jedobivanjem certifikata za kvalitetu pokazao da i tijeladràvne uprave rade stru~no, kvalitetno i u~inkovito, pri~emu zna~ajnu ulogu ima i suradnja sa stru~njacima,odnosno gospodarskim i stru~nim institucijama, kojetako|er djeluju na podru~ju nuklearne sigurnosti.Sve~anost su svojom nazo~no{}u uveli~alibrojni uglednici, me|u kojima i pomo}nik ministragospodarstva, rada i poduzetni{tva mr.sc. @eljkoTom{i}.Dràvni zavod za nuklearnu sigurnost osnovanje temeljem Zakona o nuklearnoj sigurnosti i ustrojenkao sredi{nje neovisno tijelo dràvne uprave ovla{tenoza sva pitanja sigurnog kori{tenja nuklearne energijei tehnologije te za stru~na pitanja pripravnosti zaslu~aj nuklearne nesre}e, nedopu{tenog prometanuklearnog materijala, ne{irenja nuklearnog oru`ja,kao i za me|unarodnu suradnju u tim podru~jima.Zavod je, tako|er, koordinator za tehni~ku suradnju sMe|unarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA)za sve sudionike iz Republike Hrvatske. Osnovan jeu lipnju pro{le godine, a financira se u potpunosti izdràvnog prora~una.Uz redovne aktivnosti, Zavod provodi inacionalne razvojne projekte unaprje|enja kontrolenuklearnog materijala, pripravnosti za slu~ajnuklearne nesre}e u susjednim zemljama i podloga zame|unarodnu suradnju, kao i aktivnosti vezanih uzprimjenu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnihpokusa na nacionalnoj razini.Tomislav [nidari}NUKLEARNA ENERGIJATribina Hrvatskog nuklearnogdru{tva: Nuklearna opcija uHrvatskojPravo vrijeme zaplanove o izgradnjinuklearke„Nuklearna opcija u Hrvatskoj“ naziv je tribine Hrvatskognuklearnog dru{tva koja se odràla 23. studenog u Europskomdomu u Zagrebu. Izlaga~i su bili predsjednik odbora za informiranjeprof.dr.sc. Vladimir Knapp, prof.dr.sc. Dubravko Pevec, predsjednikHND-a, prof. Danilo Fereti} sa zagreba~kog FER-a te Josip Lebergnervoditelj tima za NE Kr{ko u HEP-u.Uvodno je V. Knapp upoznao okupljene s nuklearnomenergijom u svijetu i perspektivama njenog kori{tenja. Naglasio jekako je rije~ o vrlo aktualnom pitanju zbog sve ve}eg globalnogzaga|enja, s jedne strane, i kontinuiranog rasta potro{nje energije,s druge strane. U svijetu su u pogonu 442 nuklearne elektrane, sukupnom instaliranom snagom 370.721 MW koje su u 2005. godiniproizvele 2626 TWh elektri~ne energije s prosje~nim faktoromoptere}enja od 81 posto.NUKLEARKE IMAJU ENERGETSKU, EKONOMSKU I EKOLO[KUPERSPEKTIVUU Hrvatskoj raste potro{nja energije i procjenjuje se da }edo 2020. godine porasti na 21 TWh, {to je u odnosu na sada{njih15 TWh zna~ajan porast. Plin je problemati~an energent, jer je uposljednje vrijeme postao oru|em politi~ke mo}i, osobito Rusije, kojauz dràve Bliskog istoka posjeduje najve}e zalihe, a prati ga u~estaliporast cijene. Ugljen je nepoèljan, prvenstveno zbog negativnogutjecaja na okoli{, problema transporta i pla}anja visokih penalazbog emisije CO 2u atmosferu. Obnovljivi izvori energije nikakone mogu biti stoèrni izvor energije, a u Hrvatskoj je relevantnajedino energija vjetra koju se prema studijama moè iskoristiti do300 MW. S druge strane, nuklearke imaju energetsku, ekonomskui ekolo{ku perspektivu. Procjenjuje se da rezervi urana u svijetuima od 15 do 25 milijuna tona, a sada{njih 442 postoje}a reaktoratro{e godi{nje 70 tisu}a tona. Nuklearke ne emitiraju CO 2, ali uz njihse veè problem sigurnosti rada te zbrinjavanje otpada. Sada{njestudije pokazuju da je mogu}nost nesre}e u elektranama novegeneracije jedna u 20 tisu}a godina. Radioaktivni otpad mogu}e jeodlagati u bu{otinama u zemlji, u kojima vi{e nema vode ili izgraditime|unarodna odlagali{ta negdje u Sibiru ili Kini. U sljede}ih stogodina otpad se moè odlagati u krugu elektrana, a stru~njacivjeruju kako }e se rje{enje u tom razdoblju sigurno prona}i. Jediniproblem koji ostaje je upotreba nuklearne energije u ratne svrhe, alito je ve} politi~ko pitanje.LO[E INFORMIRANA JAVNOST O PREDNOSTIMA NUKLEARNEENERGIJENedavno odobreno pove}anje emisije CO 2, ~ime je Hrvatskapostala dio Kyoto zajednice, ostavlja iznimno malo prostora za novapove}anja emisija. S obzirom na ~injenicu da }e do 2020. godinebiti potrebno 2000 MW novih postrojenja, a da }e do tog rokatermoelektrane Sisak, Rijeka, EL-TO i TE-TO iza}i iz pogona, u HND-utvrde kako je pravo vrijeme da se zapo~nu planovi gradnje nuklearneelektrane. Slovenija je izjavila da èli jo{ jednu nuklearku do 2023.godine, a u Hrvatskoj postoje planovi o gradnji elektrane do 2020.godine. No, o tomu }e odlu~iti javnost koja je, procjenjuju u HND-u,jako lo{e informirana o prednostima koje donosi nuklearna energija.GODI[NJA SKUP[TINA HND-aU okviru tribine „Nuklearna energija i energetska strategijaEU“, 5. prosinca o.g. u Zagrebu je odràna Godi{nja skup{tinaHrvatskog nuklearnog dru{tva. Sredi{nja to~ka dnevnog reda bila jeizbor Predsjednika, ~lanova Upravnog odbora i Nadzornog odboraHND-a. Svim du`nosnicima, izabranima 2004. godine, produljenje mandat za jo{ dvije godine zahvaljuju}i njihovom dosada{njemkvalitetnom radu. Prof.dr.sc. Dubravko Pevec je i dalje predsjednikHND-a, a predsjednik Nadzornog odbora ostaje prof.dr.sc. VladimirKnapp. Mr.sc. Sa{a Medakovi} ostaje ~lan Upravnog odbora ipredsjednik Mreè mlade generacije HND-a.Tomislav [nidari}

STRUKA15. forum HED-aKlju~ energetskesigurnosti - diverzifikacijaenergenata i izvoraDragica Jurajev~i}Najzahtjevniji problem za hrvatskuenergetiku je proizvodnja elektri~neenergije te je za sigurnost dobavei opskrbe nu`no planirati izvore sugljenom kao pogonskim gorivomi s nuklearnim elektranamaHrvatsko energetsko dru{tvo je u petak 24.studenoga o.g. odràlo 15. energetski forum Danaenergije u Hrvatskoj s temom „ Energetske perspektive do2050. godine“.HED ve} ~etrnaestu godinu zaredom odràvasvoje forume s razli~itim temama va`nim za energetskisektor, a referati i prezentacije omogu}uju upoznavanjestru~njaka i javnosti s problemima, trendovima iiskustvima drugih zemalja, uvodno je na ovogodi{njemForumu rekao dr.sc. Goran Grani}, predsjednik Hrvatskogenergetskog dru{tva. Nadalje je naglasio da temaenergetskih perspektiva zaokuplja cijelu energetskuzajednicu, a budu}i da je Svjetski energetski savjet (WorldEnergy Council -WEC) pokrenuo izradu globalne studije„Scenarij energetske politike do 2050. godine“, HED jeza svoj petnaesti Forum odabrao tu temu, s naglaskomna Hrvatsku u Europi i Europu u svjetskim procesima.Energetska sigurnost je sinergija razli~itih utjecajnih~imbenika: trì{ta energije, infrastrukture koja omogu}ujedobru povezanost, diverzifikacija izvora, ve}eg kori{tenjaobnovljivih izvora energije te energetske u~inkovitosti, asigurni su samo oni sustavi koji su uravnoteèni.„[to se ostvarilo, a {to su novi izazovi u energetskojstrategiji Hrvatske“, referat je kojeg je prezentirao dr. sc.Goran Grani}. Analize za razdoblje posljednjih desetakgodina sa stanovi{ta strate{kih razmi{ljanja, prihva}enihdokumenata i svega u~injenog pokazuju da to razdobljekarakteriziraju intenzivne reforme energetskog sektora uEuropskoj uniji, ali i svim ostalim europskim zemljama tepoliti~ke i gospodarske promjene i intenzivni gospodarskirast, osobito najmnogoljudnijih zemalja Azije, {to jerezultiralo i promjenama u uspostavljenoj georavnoteìproizvodnje i potro{nje energije. Daljnje provedeneanalize pokazuju da postavljene ciljeve ne trebamijenjati, jer su postali univerzalni za sve zemlje koje svojenergetski sektor ure|uju na konceptu otvorenog trì{tai odgovornog gospodarenja energijom. Primjetni suproblemi u implementaciji strate{kih opredjeljenja i stogaje nagla{ena njihova daljnja implementacija.susjedima, razvoj transportne plinske mreè i povezivanjesa susjedima, sudjelovanje u svim me|unarodnimenergetskim projektima koji omogu}uju transport iprijenos energije prema Hrvatskoj ili u regiji (naftovodi,plinovodi, prijenosne elektri~ne mreè) te izgradnjaLNG terminala i pripadaju}e transportne infrastrukture.Nadalje, hrvatske energetske tvrtke treba ohrabritiza izlazak izvan granica Hrvatske i osvajanje trì{taenergije, ali i na investiranje u energetske projekte.Tako|er je potrebno nastaviti projekt plinofikacijeHrvatske. Najzahtjevniji problem za hrvatsku energetiku,kako je nagla{eno u preporukama, je proizvodnjaelektri~ne energije te je za sigurnost dobave i opskrbepotrebno planirati i s ugljenom kao pogonskim gorivomtermoelektrana i nuklearnim elektranama. Naime, zaenergetsku sigurnost klju~na je diverzifikacija energenatai izvora.U nastavku Foruma prezentirano je jo{ 17 pozvanihreferata, koje su izloìli doma}i i inozemni energeti~ari, aspomenut }emo neke od njih.Ed Weeda iz WEC-a u svom je referatu prikazaorezultate studije „Scenarij energetske politike do 2050.godine“, koja je upotrebom razli~itih politi~kih scenarijausmjerena prema ostvarenju globalnog energetskogcilja, tzv. PRP cilja (pristupa~nost, raspoloìvost iprihvatljivost),. Mr.sc. Zdenko Tonkovi} iz Instituta zaelektroprivredu i energetiku predstavio je referat „Novetehnologije u prijenosu elektri~ne energije“, u kojemse izlaù osnovne karakteristike vodova s plinskomizolacijom (GIL), kao jednog od novih tehnolo{kih rje{enjau prijenosnom sustavu. Marijan Kalea iz HEP Operatoraprijenosnog sustava, Prijenosnog podru~ja Osijek, je ureferatu „Nekonvencionalni izvori energije i strategijaenergetskog razvitka Hrvatske“ najprije obrazloìodistinkciju izme|u nekonvencionalnih i obnovljivihizvora energije, a potom i usporedio op}a i pojedina~nasvojstva nekonvencionalnih izvora s referentnimsvojstvima konvencionalnih izvora. Na kraju je iznesenMr.sc. Goran Grani}: tema energetskih perspektivazaokuplja cijelu energetsku zajednicu, a rastu}e potrebeza energijom glavni je pokreta~ za traènje dugoro~nihrje{enja, koja bi energetski razvoj u~inila manjeneizvjesnim i manje rizi~nimkriti~ki pogled na obuhva}enost obnovljivih izvora uStrategiji energetskog razvitka Hrvatske. Prof. LjubomirMi{~evi} je u svom referatu „Energetska u~inkovitostu graditeljstvu kao temeljni preduvjet ostvarivostidugoro~nih energetskih strategija, za{tite okoli{a iodrìvosti“ naglasio da je energetska u~inkovitostutemeljena na obnovljivim izvorima energije ugraditeljstvu, kao i u svim drugim energetskim sektorima,sve va`niji ~imbenik osiguranja energetske sigurnosti,gospodarskog razvoja, za{tite okoli{a i odrìvosti. Dugoo~ekivani pozitivan korak k energetskoj u~inkovitostisvakako je i novi Tehni~ki propis o u{tedi energije itoplinskoj za{titi u Hrvatskoj, koji je u obveznoj primjeniod 1. srpnja 2006. godine.I ovogodi{nji }e forum sigurno pridonijetirazumijevanju problema energetskih perspektiva itraènja mogu}ih rje{enja, prije svega na lokalnoj, ali iglobalnoj razini.OHRABRITI HRVATSKE ENERGETSKE TVRTKE ZAIZLAZAK IZVAN GRANICA HRVATSKEU preporukama referata, izme|u ostaloga,stoji da je energetska infrastruktura pretpostavkarazvoja trì{ta energije i sigurnosti opskrbe kupaca. ZaHrvatsku, razvoj energetske infrastrukture zna~i: razvojprijenosne elektroenergetske mreè i povezivanje saMe|u brojnim doma}im i inozemnim energeti~arima 15. forumu bio je i pomo}nik ministra gospodarstva dr. sc. @eljkoTom{i} kao i podpredsjednici uprava hrvatskih energetskih tvrtkiHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 29

ODNOSI S KUPCIMAHEP i Savez „Potro{a~“ o primjeni novih propisaSusreti predstavnika "Potro{a~a"i HEP-a - realnost i praksaLucija Kutlerealnost i praksa. Primjerice, vi{emjese~ni dijalog usvezi s Tarifnim sustavom iz 2002. godine rezultiraoje prihva}anjem na{e preporuke o pojednostavljenjuizra~una potro{ene elektri~ne energije {to je, u kona~nici,bio i stav {ire javnosti, rekao je I. Rkman.Tom je prigodom ponovio potrebu za jo{ boljominformirano{}u potro{a~a/kupaca i ocijenio da jeHrvatska, {to se ti~e za{tite potro{a~a - spremna zaulazak u Europsku uniju.Na edukacijskom Savjetovanju o prodaji elektri~ne energije rije{ene su mnoge dvojbe u svezi s novim propisima kojima seure|uje podru~je javne usluge prodaje elektri~ne energijeU HEP NOC-u (Nastavno obrazovnom centru)u Velikoj, 17. studenog o.g. odràno je edukacijskoSavjetovanje o prodaji elektri~ne energije kupcima ukategoriji ku}anstva u svezi s novim propisima kojimase ure|uje podru~je javne usluge prodaje elektri~neenergije potro{a~ima, posebice Cjenika nestandardnihusluga i Op}ih uvjeta opskrbe elektri~nom energijom.Savjetovanje je organizirao Hrvatski savezudruga za za{titu potro{a~a „Potro{a~“, uz sudjelovanjepredstavnika Hrvatske energetske regulatorneagencije (HERA-e), Ministarstva gospodarstva rada ipoduzetni{tva i doma}ina - Hrvatske elektroprivrede.HERA-u su predstavljali Tomo Gali}, predsjednikUpravnog vije}a, Loridana Smoljani}, rukovoditeljOdjela za pravne poslove i dozvole i Lahorko Wagmann,rukovoditelj Odjela za kvalitetu usluga i za{titu kupaca.Iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tvasudjelovao je Boris Mak{ijan, rukovoditelj Odsjeka zaenergetske sustave, a iz Saveza „Potro{a~“ Ilija Rkman,predsjednik Saveza te predstavnici regionalnih ~lanicatoga Saveza iz Zagreba, Osijeka, Vukovara, Vinkovaca,Gare{nice, âkovca, Zagreba i [ibenika.CJENIK NESTANDARDNIH USLUGA NEOPRAVDANOOBILJE@EN KAO VID POSKUPLJENJA ELEKTRI^NEENERGIJESavjetovanje je moderirao Mihovil-BogoslavMatkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u kojije, uz doma}ine Zdenka Mileti}a, ravnatelja NOC-a iSlavka Peri}a, direktora Elektre Poèga, sudionicimazaèlio da se dobro osje}aju i dobro rade uz svu pomo}koju im oni mogu pruìti. Pozdrave predsjednika UpraveHEP-a nazo~nima je prenio Mi{o Jurkovi}, direktor HEPOperatora distribucijskog sustava d.o.o., koji je tomprigodom izloìo razloge odràvanja ovog skupa.- Ove su godine javnosti predstavljeni Op}i uvjeti30HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.opskrbe elektri~nom energijom, Pravilnik o naknadi zapriklju~enje na elektroenergetsku mreù i za pove}anjesnage te Cjenik nestandardnih usluga. Unato~ ~injenicida dono{enje Cjenika predstavlja korak naprijed uizgradnji razvidnog i jedinstvenog odnosa s kupcima narazini ~itavog HEP Operatora distribucijskog sustava,u dijelu medija i javnosti on je neopravdano obiljeènkao vid poskupljenja elektri~ne energije. Stoga su ovidokumenti tema dana{njeg savjetovanja.U ovoj prigodi, M. Jurkovi} je najavio uvo|enjenovog, jedinstvenog mjese~nog ra~una za kupce sodvojenim stavkama tro{kova, odnosno uvo|enjeHEP Billing sustava - sustava jedinstvenog upravljanjamjernim ure|ajima, obra~unom, naplatom i kontaktimas kupcima.U uvodnim obra}anjima, Tomo Gali} i BorisMak{ijan naglasili su da je za{tita kupaca – potro{a~aiznimno va`na te iskazali èlju da ovakvih skupova bude{to vi{e.Predsjednik „Potro{a~a“, Ilija Rkman odrào jeuvodno izlaganje „Dijalog udruga za za{titu potro{a~a iposlovnog sektora – preduvjet stvaranja gospodarskogbalansa na trì{tu roba i usluga“.- Jedan od na{ih najve}ih problema iz sektoraelektroprivrede je kako predstaviti Cjenik nestandardnihusluga krajnjem kupcu. Mi smo kao prirodni partneri sHEP-om, HERA-om i Ministarstvom gospodarstva, radai poduzetni{tva uvijek bili gra|anima na usluzi {to seti~e tih pitanja. Od 2000. godine zapo~eli smo dijalogs HEP-om, nakon ~ega je u distribucijskim podru~jimauspostavljeno 21 povjerenstvo za reklamacije potro{a~a,u kojem su zastupljeni predstavnici udruga za za{titupotro{a~a. Takva povjerenstva mogla bi postati model,koji bi bio dijelom novog Zakona o za{titi potro{a~a.Susreti predstavnika «Potro{a~a» i HEP-a postali su[ESTOMJESE^NO ISKUSTVO ZA ZNATI PITATI I– ODGOVORITI NA PITANJAO primjeni propisa, kojima se ure|uje javnausluga prodaje elektri~ne energije kupcima u kategorijiku}anstva, govorili su Ante Pavi}, pomo}nik direktoraHEP Operatora distribucijskog sustava, Ivan Mrljak,direktor HEP Opskrbe i Damir Karavidovi}, koordinator uuredu direktora HEP Operatora distribucijskog sustava.Obja{njena su i naj~e{}a sporna pitanja iz Op}ihuvjeta za opskrbu elektri~nom energijom, Pravilnika onaknadi za priklju~enje, Cjenika nestandardnih usluga,Ugovora o samoo~itanju te primjene EN50160 –Europske norme o visini napona i frekvencije elektri~neenergije i problema «sivih zona» s motri{ta problemakupaca elektri~ne energije, kojima zbog niskoganapona stradaju ku}anski ure|aji. U ùstroj raspravi ostandardnim i nestandardnim uslugama, vidjelo se dasu govornici u ovih pola godine stekli puno iskustva– i za pitanja i za odgovore. Nakon rasprave i slo`nihodgovora HEP-a, HERE i Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetni{tva na pitanja sudionika Savjetovanja,predstavljena je nova WEB stranica HEP-a, odnosnoHEP Operatora distribucijskog sustava te HERE i„Potro{a~a“.KORISTAN SKUP ZA SVE PARTNEREBudu}i da su predstavnici Saveza „Potro{a~“svakodnevno u kontaktu s potro{a~ima koji se radijesa svojim problemima i idejama javljaju njima negodrugim institucijama na dràvnoj i lokalnoj razini,ovakva savjetovanja na podru~ju energetskih uslugakorisna su i njima i HEP-u, koji dobiva povratneinformacije. U raspravama se obja{njavaju dvojbete olak{avaju odgovori, koji }e se u obliku naputakadavati potro{a~ima za bolje njihovo upoznavanjei razumijevanje. @eli se, naime, podi}i razinainformiranosti i educiranosti potro{a~a-kupacaenergetskih usluga.Stoga su pohvaljeni organizatori ovog skupa,za ideju i pripremu, uz nagla{avanje potrebe za sli~nesusrete i u budu}nosti. Predstavnici HEP-a i posebnoHEP Operatora distribucijskog sustava izjavili su da}e se rado odazvati pozivu da predstave novostiu podru~ju prodaje elektri~ne energije kategorijiku}anstvo, odnosno da }e i sami inicirati susrete o timtemama, uz daljnji dijalog u ~etverokutu.: HEP – HERA– Uprava za energetiku Ministarstva gospodarsstva,rada i poduzetni{tva – Savez «Potro{a~».

PROGRAM SPLITDemontaà 110 kV zra~nih vodova u SplituHEP Splitu osloba|a 38tisu}a ~etvornih metaraMarica@aneti} MalenicaOpse`ni poslovi obuhva}ajuuklanjanje ~eli~ne konstrukcijete{ke 77.500 kilograma, kojase sastoji od 11 stupova, triportala, 138 izolatorskih lanaca,vodi~a i za{titnog uèta duljine12.600 m, a trajat }e 38 dana- Uklanjanje gra|evina DV 2x110 kV Vrboran– Pujanke, DV 110 kV Pujanke – Split 3 i KS 110 kVPujanke, najava je skorog sve~anog pu{tanja u radPrograma Split, rekao je okupljenim novinarimamr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos 8.prosinca o.g. u Splitu. On je u pratnji Marka Lovri}a- direktora PrP Split, Mladena Jeli}a - rukovoditeljaOdjela izgradnje Split, Sektora za tehni~ku potporuHEP OPS-a i svojih suradnika, posjetio Split igradsko podru~je Dragovode, gdje su zapo~eli oviradovi.PROGRAM SPLIT OMOGU]IO DEMONTA@U110 kV ZRA^NIH VODOVADalekovodi DV 2x110 kV Vrboran – Pujanke(duljine 1.500 m) i DV 110 kV Pujanke – Split 3(duljine od pribli`no 580 m) s kabelskom stanicom110 kV Pujanke (povr{ine 450 metara ~etvornih)bili su godinama najzna~ajniji i jedini objekti unapajanju TS 110/35/10 kV Su}idar i TS 110/10 kVSplit 3, odnosno grada Splita elektri~nom energijomna razini 110 kV napona. Demontaù tih 110 kVzra~nih vodova omogu}ila je realizacija opse`nogPrograma Split, projekta ukupne vrijednosti od220 milijuna kuna, koji je obuhvatio izgradnju: TS110/20(10) kV Dobri, pripadaju}ih kabelskih veza110 kV od TS Vrboran preko TS Dobri do TS Ka{telai KB TS Vrboran – TS Split 3 u ukupnoj duljiniod 12,7 kilometara te rekonstrukciju postoje}ihtransformatorskih stanica: TS 110/35 kV Ka{tela,TS 110/35/10 kV Su}idar, TS 110/35 kV Vrboran i TS110/10 kV Split 3.Uklanjanje ~eli~ne konstrukcije te{ke 77.500kilograma, koja se sastoji od 11 stupova, tri portala,138 izolatorskih lanaca, vodi~a i za{titnog uètaduljine 12.600 m, trajat }e 38 dana, a planiranitro{kovi demontaè iznose 2,1 milijuna kuna.Realizacijom ovog zahvata osloba|a sepribli`no ukupno 38.000 ~etvornih metara gradskepovr{ine ispod za{titnog koridora dalekovoda,s ciljem urbanisti~kog ure|enja tog podru~japrema Generalnom urbanisti~kom planu grada iUrbanisti~kom planu ure|enja splitskih podru~jaMeja{i i Dragovode.Mr. sc. Ivica Toljan je u prigodi uklanjanja gra|evina 110kV dalekovoda Vrboran – Pujanke, Pujanke – Split 3 ikabelske stanice Pujanke najavio skoro sve~ano pu{tanjeu rad Programa SplitZapo~inju radovi na ~eli~no-re{etkastom stupu...Marko Lovri} - direktor PrP Split i Mladen Jeli} -rukovoditelj Odjela izgradnje Split, Sektora za tehni~kupotporu HEP OPS-a bili su doma}ini ~lanu Uprave I.Toljanu i njegovim suradnicima...izolatori su na tluHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 31

RADNA PRAKSAElektroprimorje dobilo novu brodicu „Elektroprimorje“Do otoka brè i sigurnijeIvica Tomi}Sve~anu primopredaju brodice potpisali su direktorBrodogradili{ta Kraljevica Ivica [egulja i direktor HEPODS-a d.o.o. Mi{o Jurkovi} u nazo~nosti direktoraElektroprimorja Vitmora Komena i rukovoditelja Slu`beza izgradnju Elektroprimorja Josipa Anti}aNakon presijecanja vrpce......na novu brodicu prvi su stupili potpisniciprimopredajeSedmog prosinca 2006., Ivica [egulja - direktorBrodogradili{ta Kraljevica i Mi{o Jurkovi} - direktorHEP ODS-a d.o.o. potpisali su protokol o primopredajinovoizgra|ene brodice VBEP-13, izgra|ene za potrebedistribucijske djelatnosti na kvarnerskim otocima. I.[egulja zahvalio je na narud`bi brodice te izrazio naduda }e ih biti jo{, a M. Jurkovi} i direktor ElektroprimorjaVitomir Komen zahvalili su Brodogradili{tu Kraljevicana urednom ispunjenju ugovornih obveza. Toga danabrodica je uspje{no zaplovila, usprkos valovima.Zacijelo, najzadovoljniji }e biti Rino Aneli},dosada{nji kapetan sve nesigurnijeg „Elektrona“, koji}e sada s „Elektroprimorjem“ ploviti s manje straha zasvoju posadu i opremu, s mo}nom brodicom koja }elak{e podnositi }udi mora.DP Elektroprimorje Rijeka, osim kopnenog, pokrivai oto~no podru~je, gdje je posao organiziran u pogonimaKrk, Cres-Lo{inj i Rab. Do Krka se dolazi mostom, doRaba naj~e{}e trajektom, a do Cresa preteìto trajektom,odakle se mostom produàva za Lo{inj.Pristup nastanjenim i elektrificiranim otocimaUnije, Susak, Ilovik, Velike Srakane, Male Srakanei Koludarac, koji su u sastavu Pogona Cres-Lo{inj,mogu} je jedino plovilom, a sli~no vrijedi i za pristupprijenosnim i distribucijskim kabelskim priobalnimza{titama, koje postoje na dijelu kvarnerskih otoka.O dosada{njem na~inu rje{avanja tog problema,rukovoditelj Slu`be za izgradnju Elektroprimorja Rijeka,Josip Anti} nam je rekao:- DP Elektroprimorje je raspolagalo s 25 godinastarom, drvenom, 10,60 m duga~kom brodicom«Elektron», vezanom na Lo{inju, kojom su se obavljalisvi poslovi, karakteristi~ni za distribucijsku djelatnost.Prevozilo se osoblje i materijal za potrebe planiranja,gra|enja i odràvanje elektroenergetskih postrojenja,a s tom se brodicom i{lo i na intervencije i otklanjanjekvarova. “Elektron“ je nekada zadovoljavao predvi|enepotrebe, ali danas to naàlost vi{e ne uspijeva.Nepouzdan je, kvarovi su pre~esti, plovidba po lo{ijemmoru i vremenu je prakti~ki nemogu}a, a Kapetanija jebrodicu ocijenila opasnom za plovidbu i najavila zabranuisplovljavanja, ako se ne provede njen temeljiti remont.Sa svojom brzinom od 7 ~v, „Elektron“ je za dana{njedoba i potrebe kupaca postao previ{e spor te se kaoprimjer moè navesti, da je za plovidbu od Lo{inja doUnija potrebno barem 2,5 sata u jednom smjeru.O ideji za gradnju nove brodice i njenimzna~ajkama J. Anti} kaè:- Zbog spomenutih potreba, rje{enje je bilou kupnji novije, suvremenije brodice, koja bi bilapouzdana, ~vrsta, stabilna, brza i sposobna za vo`njuu svim vremenskim uvjetima. Konstrukcija brodicemorala je biti prilago|ena namjeni, odnosno prijevozuopreme (kabela, transformatora, blokova trafostanice,manjeg traktora,...) i zaposlenika, lagana za upravljanje,jednostavna za odràvanje, a normalno da je i cijenamorala biti razumna.Ispitivanjem trì{ta, utvr|eno je da sve te kriterijeu potpunosti zadovoljava brodica VBEP-13, projektiranau Brodarskom institutu Zagreb 1998. godine, za potrebeDràvne uprave za za{titu okoli{a u svrhu ~i{}enjeteku}eg one~i{}enja mora te za borbu protiv poàra.U razgovoru s projektantom je utvr|eno da je brodpredvi|en kao vi{enamjenski i da se, uz minimalnepreinake, moè prilagoditi potrebama distribucijeelektri~ne energije. Ve} je izgra|eno i isporu~eno vi{etakvih jedinica, iskustva su vrlo dobra, a trenuta~nose za potrebe Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva nakon zavr{ene dvije, uBrodogradili{tu Kraljevica zapo~elo s gradnjom i tre}ebrodice. Stoga je predloèna i odobrena nabava brodiceVBEP-13 koja je, tako|er. izgra|ena u Brodogradili{tuKraljevica.OBILJE@JA NOVE BRODICE VBEP-13Brodica je projektirana u skladu s pravilimaHrvatskog registra brodova za gradnju brodica odaluminijskih slitina. S obzirom na posebne uvjeteuporabe, predvi|ena su odgovaraju}a oja~anja va`nijihgra|evnih elemenata.Za gra|evni materijal izabran je aluminij, zbogmnogih prednosti pred ostalim brodogra|evnimmaterijalima za radne brodice takvog tipa. Konstrukcijaje jednostavna za odràvanje, {to }e dodatno produljitivijek trajanja broda.VBEP-13 je izvedena kao jednopalubna brodica snadgra|em. Trup broda izra|en je uzdu`nim sustavomgradnje i podijeljen u pet vodonepropusnih cjelina.Limovi oplate su debljine 4 mm i 5 mm (dio oplatepalube na krmi). Brodica nosi ime distribucijskogpodru~ja, odnosno Elektroprimorje, duljine je samo13,10 metara i {irine preko svega 4,38 metara. Visina napramcu je 2,80 m, a maksimalni gaz je 1,30 m. Pogoneju 2x313 kW dizelska motora CATELLPILAR pri 2800okretaja, a maksimalna brzina je 28 ~vorova.Najzadovoljniji }e biti Rino Aneli}, dosada{nji kapetansve nesigurnijeg „Elektrona“, koji }e sada s mo}nombrodicom „Elektroprimorje“, koja }e lak{e podnositi }udimora, ploviti s manje straha za svoju posadu i opremu32HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

RAZVOJNakon 68 godina rada uga{ena stara TS u BjelovaruSru{ena stara, pu{tenau rad nova TSPu{tanjem u rad nove 10/0,4 trafostanice, uBjelovaru je 9. prosinca o.g. obiljeèn prestanak radaprve bjelovarske trafostanice izgra|ene jo{ davne 1938.godine.U zajedni~koj organizaciji Grada Bjelovara iElektre Bjelovar na obiljeàvanju ovog, za grad Bjelovari njegove gra|ane, zna~ajnog doga|aja sudjelovali su\ur|a Adle{i}, gradona~elnica Grada Bjelovara, GordanJandrokovi}, predsjednik saborskog Odbora za vanjskupolitiku, mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a, NikolaBruketa, savjetnik u Uredu Uprave HEP-a, Miro Totgergeli,direktor Elektre Bjelovar, Ivan [afran, rukovoditelj PogonaKrièvci Elektre Bjelovar, predstavnici HEP-a i medija.Stari objekt trafostanice uklanja se kako bi se osiguralabolja proto~nost prometa u sredi{tu Bjelovara, gdje seplanira izgraditi rotor. HEP je novu trafostanicu smjestiona obli`njoj lokaciji, koju je osigurao Grad Bjelovar.Ispred novog objekta trafostanice nazo~nima seobratio direktor bjelovarske Elektre Miro Totgergeli, koji jeporu~io da }e sa svojim timom i dalje omogu}iti pouzdanuopskrbu elektri~nom energijom bjelovarskog podru~ja.- Novoj trafostanici moèmo poèljeti da nam sluìbarem koliko i ova stara dama – naglasio je M. Totgergeli.Mr.sc. Ivica Toljan je u svom obra}anju rekaoda HEP nikad nije bio zaprjeka infrastrukturniminvesticijama, koje su projekti napretka i pobolj{anjauvjeta ìvota ljudi. Projekt izmije{tanja ove trafostanicenapravljen je u zadanom roku, u kojem su i provedenasva ispitivanja. Tim i brojnim drugim zna~ajnimprojektima za grad Bjelovar osigurava se gospodarskinapredak, neglasio je I. Toljan.Bjelovarska gradona~elnica, \ur|a Adle{i} tomje prigodom zahvalila HEP-u koji je pokrio sve tro{koveizmje{tanja trafostanice i ocijenila da je HEP naklonjennjenom gradu.- Nikad nisam bila tako vesela kad se ne{to ru{i, aliovim se ru{enjem osigurava prakti~niji ulaz u Grad, reklaje Gradona~elnica. Uz rije~i sretno, koje su bile znak zapo~etak ru{enja stare trafostanice, mr.sc. Ivica Toljan,pustio je u rad novu ljepoticu.L. Kutle\ur|a Adle{i}, mr.sc. Ivica Toljan i Goran Jandrokovi}nakon pu{tanja u rad nove TSObljetnica Trideset godina od paljenja prve plinske baklje u Donjem MiholjcuHEP plin plinificirao ~itav krajPro{lo je punih 30 godina od kada je 26. studenog1976. godine, u nazo~nosti predstavnika ElektroslavonijeOsijek i INA Naftaplina, u Donjem Miholjcu prvu plinskubaklju na Gradskoj distribucijskoj mreì Slavonije zapalioglavni direktor INA –Naftaplina Stjepan @ini}. Tako je nasve~ani na~in pu{ten plin na podru~ju Slavonije i Baranje.Eksploatacija plinskog nalazi{ta u Bok{i} Luguomogu}ila je kori{tenje prirodnog plina u podravskomdijelu Slavonije. S obzirom na to da su nalazi{ta naftei prirodnog plina, poglavito na podru~ju op}ine DonjiMiholjac, ta je op}ina prva zapo~ela sustavne pripremeza uvo|enje plina u ku}anstva i industriju. Mjesnazajednica Donji Miholjac naru~ila je „Studije-idejnogrje{enja plinofikacije grada Donjeg Miholjca“, a u lipnju1975. godine zavr{en je izvedbeni projekt glavnihdistribucijskih plinovoda u Donjem Miholjcu. Zanositelja poslova plinofikacije i distribucije prirodnogplina u toj op}ini odre|ena je Elektroslavonija - OOURTermoelektrana-Toplana, a ugovor je potpisan 25. srpnja1975. godine.POSTUPNA PLINOFIKACIJAGra|evinska dozvola za izgradnju prve i druge fazeplinovoda izdana je 13. kolovoza 1975. godine, a plin jepu{ten nakon dobivanja Uporabne dozvole.Nakon toga, Elektroslavonija intenzivno provodiplinofikaciju Donjeg Miholjca, a uklju~ene su njenestru~ne slu`be, uz veliko zalaganja mr. sc. IvanaBali~evi}a. Prvo ku}anstvo u Donjem Miholjcu koristiplin od 21. sije~nja 1977. godine.Plinska se mreà tijekom godina {irila pa je 1994-1995. izgra|en plinovod u op}ini Magadenovac u duljiniod 42 kilometra, a plin je pu{ten tijekom 1995. godine.Nakon Magadenovca, 1996. godine izgra|en jeplinovod od Donjeg Miholjca do Rakitovice i kroz naseljeRakitovica. Plinofikacija je zahvatila i ostala naselja paje tako 1997. godine plin pu{ten u naselja op}ine DonjiMiholjac: Podravski Podgajci, Sveti \ura|, Miholja~kiPore~, Radikovci i Golinci.Izgradnjom zajedni~ke MRS-e Cret, plin su 2000.godine dobile op}ine Viljevo i Podravska Moslavina.Danas Pogonski ured Donji Miholjac HEP Plinad.o.o., distribuira plin u ~etiri op}ine, za {to imapotpisane koncesije. To su: op}ina Donji Miholjac snaseljima, op}ina Magadenovac, op}ina Viljevo, op}inaPodravska Moslavina. Izgra|enost pliske mreè na timlokacijama je pribli`no 95 posto.ISKRENA SURADNJA DAJE REZULTATAImaju}i u vidu da je reforma hrvatskogelektroenergetskog sektora zapo~ela prije vi{e od petgodina te da, unato~ zakonskoj obvezi, jo{ ne postojesvi potrebni podzakonski akti, o~ito je da se reformahrvatskog elektroenergetskog sektora provodi sporo.Stoga su mnoge po~etne komparativne prednostiHrvatske, u odnosu na ostale zemlje regije, svakim danomsve manje. Pogonski ured Donji Miholjac ima sedamzaposlenika. Izgra|eno je 180 kilometara plinovoda, na{to je priklju~eno 2.863 ku}anstava, 75 industrijskihpotro{a~a i 237 ugovornih potro{a~a s godi{njompotro{njom od 8.5 milijuna prostornih metara prodanogplina. Danas nema niti jednog sela u biv{oj op}ini D.Miholjac koje nije plinoficirano s izgra|enom mreòmplinovoda od 180 km, na kojima je priklju~eno 3.175potro{a~a.Poslovni prostor zaposlenika djelatnostiprirodnog plina bio je od prvog dana veliki problem.U po~etku su bili smje{teni u jednu prostoriju sdjelatnicima elektrodistribucije. Kako ni jedni ni druginisu imali uvjete za normalan rad kupljen je kontejnerza privremeni smje{taj.U tom kontejneru plinari HEP-aproveli su vi{e od 15 godina. Zahvaljuju}i poslovodstvuHEP Plina d.o.o. Osijek, izgra|ena je 2005. godinePogonsko-poslovna zgrada u Basari~ekovoj ulici uDonjem Miholjcu, ~ime je i taj problem rije{en.Svih ovih godina dolazila je do izraàja iskrenasuradnja distributera plina i op}inskih i gradskih vlasti,{to je iskazano dugogodi{njim koncesijskim ugovorima,te dodjeljivanjem Povelje „Grb Grada Donjeg Miholjca“28. rujna 2005. godine.Pripremili: Zvonko Jovi} i Denis Karna{Izgradnja plinovoda 1975. godine u Gunduli}evoj uliciDoneg MiholjcaPrvu plinsku baklju na Gradskoj distribucijskoj mreìSlavonije zapalio je 26. studenog 1976. godine glavnidirektor INA –Naftaplina Stjepan @ini}Nakon kontejnera kao poslovnog prostora u kojem suzaposlenici radili 15 godina, 2005. godine izgra|ena jepogonsko-poslovna zgrada Pogona HEP Plina u DonjemMiholjcuHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 33

STRUKASavjetovanje Hrvatskog dru{tva ekonomista u OpatijiHrvatskoj manjka znanjaU Opatiji je od 15. do 17. studenog o.g. odràno 14.tradicionalno Savjetovanje Hrvatskog dru{tva ekonomistas temom „Ekonomska politika Hrvatske u 2007. godini“.Sve nazo~ne je pozdravio dr. sc. Mladen Mlinarevi},dopredsjednik Hrvatskog dru{tva ekonomista (HDE),a savjetovanje je otvorio prof. dr. sc. Ljubo Jur~i},predsjednik HDE.Ekonomistima se prigodom sve~anog otvaranjasavjetovanja, obratio predsjednik Republike Hrvatske,Stjepan Mesi}, rekav{i da nije zadovoljan stanjem u kojemse nalazi hrvatsko gospodarstvo. Nezaposlenost od 17, 5posto je jedan od najve}ih problema u Hrvatskoj, potomvisoki stupanj korupcije i lo{ standard umirovljenika.Prema njegovu mi{ljenju stope rasta hrvatskoggospodatstva manje su od potencijalnih hrvatskihmogu}nosti. Poru~io je da ekonomska politika morapoticati razvoj poduzetni{tva.O temi „Stanovni{tvo, osnova i ciljgospodarske strategije“ izlagala je akademkinjaAlica Werheimmer Baleti}, koja je iznijela da se uHrvatskoj smanjuje radno sposobno stanovni{tvo teda demografska politika mora biti dio razvojne politike.Osnovni cilj je pove}ati natalitet, odnosno prirodniprirast stanovni{tva, jer jedino tako moèmo zaustavitinegativna kretanja u Republici Hrvatskoj.O promjenama u poreznom sustavu govorio jeprof. dr. Ferdo Spaji}, s Ekonomskog fakulteta, Sveu~ili{tau Zagrebu, nagla{avaju}i njegove ciljeve.DEFICIT HRVATSKE SE SMANJUJEU drugom dijelu, koji se odnosio namakroekonomsku politiku, izlagao je dr. sc. Ivo Sanader,predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izvijestio jeda zavr{ava stand by aran`man MMF-a u RepubliciHrvatskoj, koja nastavlja s politikom smanjenja deficita.Naime, krajem ove godine, deficit iznosi 3 posto, a2007. je planirano smanjiti ga na 2,8 posto. I. Sanaderje naglasio da se Vlada Republike Hrvatske zalaè zaravnomjeran razvoj svih krajeva, a izmjenama Zakonao porezu na dohodak, ta se sredstva usmjeravajujedinicama lokalne samouprave, {to potvr|uje fiskalnudecentralizaciju. Nadalje je I. Sanader govorio o cilju daHrvatska postane Dru{tvo znanja te o drugim ciljevimaVlade, poglavito usmjeravanju poticaja iz dràvnogprora~una u gospodarstvo i poljoprivredu, {to }e u 2007.godini porasti za milijardu kuna.Nakon I. Sanadera, ekonomistima je govorio Ivan[uker, ministar financija Vlade Republike Hrvatske, koji jeizloìo temu „ Fiskalna politika Republike Hrvatske“. Rekaoje da pove}ani dràvni prora~un za 2007. godinu nijeposljedica pove}anja poreznih aktivnosti, ve} posljedicagospodarskog rasta. Deficit u 2003. godini iznosio je 6,2posto, a u 2006. godini smanjen je na 3 posto.Drugoga dana, Savjetovanje je otvoriopotpredsjednik Vlade Damir Polan~ec, s temom„Regionalna i poljoprivredna politika – strategijagospodarskog razvoja“. U Republici Hrvatskoj u 2006.godini imamo najniù stopu nezaposlenosti u posljednjihsedam godina. Govorio je o stabilizaciji vanjskog dugaRepublike Hrvatske i restruktuiranju kroz privatizacijuonih poduze}a koji ostvaruju negativne poslovnerezultate (crna metalurgija, brodogradnja, H@).Ministar mora, turizma, prometa i razvitka,Boìdar Kalmeta, govorio je o temi „Hrvatske èljezniceu funkciji razvitka Republike Hrvatske“, a tre}eg danaSavjetovanja, izlaganja je zapo~eo ministar poljoprivrede,{umarstva i vodnog gospodarstva Petar ôbankovi} stemom „Regionalna i poljoprivredna politika – hrvatskapoljoprivredna politika u kontekstu pridruìvanja EU“.MJERE AKTIVNE EKONOMSKE POLITIKE ZAPOZITIVNA KRETANJANa 14. tradicionalnom Savjetovanju Hrvatskogdru{tva ekonomista sudjelovalo je pribli`no 500ekonomista, menadèra i poduzetnika, a izlagalo jeukupno 32 predava~a. Prema svemu {to se tom prigodommoglo ~uti, postoje}e stanje u Republici Hrvatskojmoglo bi se opisati sljede}im konstatacijama: nepovoljandemografski razvoj u Republici Hrvatskoj; visok vanjskidug; neefikasnost investicija; visoki stupanj korupcije;visoka nezaposlenost; neefikasna javna uprava. Stogaje nagla{eno da se mjerama aktivne ekonomske politike,postoje}e stanje mora usmjeriti prema pozitivnimkretanjima. Op}i je zaklju~ak: Hrvatskoj manjka znanja!Ivica êmeEnergetska uînkovitostJavna tribina u Splitu o upravljanju i održavanju stambenih i poslovnih objekataSvijest o štedljivoj potrošnji energijeU organizaciji ~asopisa Stambeni vjesniki Udruge za marketing Dalmacije u Splitu je 7.prosinca 2006. održana zanimljiva javna tribina. Nažalost, premda je tema o upravljanju i održavanjustambenih i poslovnih objekata bila dobar razlogza animiranje brojnijeg slušateljstva, odziv je,(kako to kod nas ~esto biva kada treba slušati oiskustvima drugih) bio doista skroman. Prava šteta!Ne ulazimo u to jesu li organizatori zatajili zbogloše usmene promidžbe, slabe medijske prezentacijeili ne~eg trećeg, ipak su se morali sjetiti kako uSplitu za svaku akciju treba uložiti dvostruko većitrud. Kako su to i izlaga~i na tribini naglasili, punoje toga što se još uvijek ne zna ili se još treba u~itii spoznavati u podru~ju upravljanja stambenimfondom, obrtanja sredstava pri~uve, suradnjestanara – vlasnika objekata s upraviteljima zgrada- općenito o svim pravnim i ekonomskim pogledimate problematike. Zbog svega toga, itekako bi dobrodošla svaka dodatna vijest. Upravo su Ž. Kosanovićiz zagreba~ke tvrtke Stambeni ZG i M. Jokić izrije~ke Udruge stanara, dali vrlo opsežne informacijeo njihovim dosadašnjim iskustvima iz podru~jaupravljanja stambenim fondom, na jednoj stranite njegova održavanja, poglavito organiziranjaprograma domarske službe, na drugoj strani.Osam modela upravljanjaSlušateljstvo se moglo upoznati s dosadašnjimzakonodavnim tijekom stambene reforme unašoj zemlji, ukratko osvrnuti na osam modelaupravljanja na stambenim i poslovnim zgradama,na oblike educiranja suvlasnika koji trebaju nau~itiupravljati svojim vlasništvom, na programekoje treba ponuditi tržištu... Upoznati su i sasuprotnom stranom tog pitanja - s interesimai potrebama vlasnika stambenog fonda koji su,kao u rije~kom slu~aju, osnovali i svoju Udrugu tetamo rješavaju sva pitanja odnosa (ponekad i uzpomoć odvjetnika) suvlasnik – predsjednik kućnogsavjeta (predstavnika stanara) – zajednica. Oekonomskim aspektima upravljanja, o privatnomvlasništvu i tržišnoj ekonomiji o kojima još uvijekne znamo puno, govorio je prof.dr.sc. T.Radić sasplitskog Ekonomskog fakulteta, a organizatoricatribine i glavna urednica ~asopisa Stambeni vjesnikN.Kova~ević predstavila je spomenuto glasilo ipodsjetila da je njegovo pojavljivanje iniciralapotreba za boljom i svrhovitijom informiranošću napodru~ju stambene kulture te želja da se što većibroj udruga i gra|ana uklju~i u informacijski tok.Posebno se osvrnula na nedostatak stru~ne i pravnepomoći u upravljanju stambenim fondom starijihzgrada i zaštićenih objekata u povijesnim gradskimjezgrama.Smanjiti potrošnju energije i emisijustakleni^kih plinovaBudući da će ekologija i štednja energijebiti stalna preokupacija tog glasila, na tribinije predstavljen Projekt poticanja energetskeu~inkovitosti u Hrvatskoj. Izlaga~, Z.Bogunović,naglasio je da je cilj Projekta podizanje svijestigra|anstva o u~inkovitoj potrošnji energije, primjeniekonomski isplativih i energetski u~inkovitih (EE)tehnologija i postupaka u sektorima domaćinstava iusluga u Hrvatskoj te smanjenje potrošnje energijei uz to vezane emisije stakleni~kih plinova. Projekt,koji je zapo~eo u ljeto 2005. godine, provodi sepod okriljem UNDP (United Nations DevelopmentProgramme) - i Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetništva. Njihov strateški partner je i naš HEPESCO.U nastavku izlaganja Z.Bogunović je naglasioda će spomenuti Projekt nastojati ukloniti preprekekoje vode uspješnom uvo|enju ekonomskeu~inkovitosti u nas pa je u tu svrhu krajem rujnaministar gospodarstva B.Vukelić u Zagrebu otvorioprvi EE kutak (Energy efficiency corner) u jednom oddućana tvrtke Kon~ar, kao mjesto za promoviranjei predstavljanje najnovijih materijala i tehnologija, sciljem informiranja i educiranja krajnjih korisnika.Kako smo ~uli, Kutak bi ubrzo trebao naćisvoja dva zida i u Splitu i u Rijeci.Sve u svemu, ponavljam, šteta da većibroj gra|ana nije ~uo korisna izlaganja. Uz njihsu ~ak mogli odslušati zanimljive prezentacijetvrtki Brunata i Bramac – i na licu mjesta vidjetiprimjenjivu uštedu energije.Vero~ka Garber34HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

SINDIKATSjednica Izborne skup{tine HES-aHES pokazao snaguNakon {to su 9. listopada o.g. odràni izbori upodru`nicama HES-a u svim dijelovima HEP- grupe,u kojima HES ima svoje ~lanove, uslijedio je izbornipostupak u podru~nim koordinacijama te je 8. studenogo.g. u Zagrebu odràna sjednica Izborne Skup{tine HES-a.U nazo~nosti 94 delegata Skup{tine s pravomglasa i gostiju, predsjednik HES-a Dubravko ôrak podnioje Izvje{}e o radu Sredi{njeg odbora za mandatnorazdoblje od 2002. do 2006. godine. U tom je razdobljuSredi{nji odbor odrào 34 sjednice i obradio 123 to~kednevnog reda, a njegov se rad provodio u specifi~nimokolnostima, prvenstveno radi promjene Uprave iNadzornog odbora HEP-a. Me|utim, HES }e imatijednake stavove prema svakoj Upravi HEP-a, stoji nadaljeu Izvje{}u, jer se za sve postignuto izborio sam. Naime,HES kao ozbiljan socijalni partner u HEP-u provodi jasnusindikalnu politiku svih 13 godina svog djelovanja isvakoj Upravi nastoji nametnuti svoje ideje i stavove. Udefiniranju uloge sindikata najva`nije im je biti potpunonezavisan i samostalan u radu za za{titu ljudskih prava,za{titi prava iz rada te gospodarskih i socijalnih interesasvojih ~lanova. I danas vaè}i Kolektivni ugovor rezultatje rada HES-a i njegovog Sredi{njeg odbora, a HES je ijedini HEP-ov sindikat koji je od 1996. godine potpisaosve kolektivne ugovore za radnike HEP-a.ODGOVORNI SMO ZA SVOJU BUDU]NOSTD. ôrak je potom izvijestio nazo~ne oaktivnostima HES-a na potraìvanju temeljem otkazanogKolektivnog ugovora i podignutih 11.101 tu`bi, izborimaza radni~ka vije}a, organizacijskim promjenama uovisnim dru{tvima HEP grupe i izmjenama StatutaHES-a te o poticajnim mjerama i osnivanju dobrovoljnogmirovinskog fonda u HEP-u. Nakon osvrta na HES kaodio Nezavisnih sindikata Hrvatske i njegove zna~ajneme|unarodne aktivnosti, D. ôrak je govorio malo poblièo odnosima HES-a s ostalim sindikatima u HEP-u, koji su– kako je rekao - sve prije nego idili~ni, s malo izgleda da}e se popraviti. Na kraju je D. ôrak zaklju~io:- U HEP-u traju nezaustavljivi procesi koji definirajutvrtku za budu}nost, ali i na{u budu}nost u toj tvrtki.Nema procesa koji }e se provoditi na {tetu radnika HEP-ai ne dopustimo da se krupne stvari doga|aju bez nas.Ne dopustimo pojedincima i neformalnim grupama daplaniraju na{u budu}nost, jer ona se ne planira ve} stvara.I mi, kao radnici HEP-a i kao ~lanovi HES-a nosimo dioodgovornosti u stvaranju te budu}nosti. Perspektiva svihnas je u na{im rukama, te se trebamo svojim aktivnostimai ispravnim postupcima izboriti za svoj status u HEP-u idru{tvu. Poku{ajmo mijenjati svoje navike i prilago|avatise vremenu i prostoru u kojem radimo i ìvimo.NITKO NE MO@E OSPORITI @ELJU HES-a DA UHEP-u BUDE BOLJEDelegatima Izborne Skup{tine HES-a obratili suse predsjednik Uprave HEP-a d.d., mr. sc. Ivan Mravaki predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre{imirSever. Ovom je prigodom I. Mravak naglasio da je skolegama iz HES-a postignut dogovor oko tre}egdobrovoljnog mirovinskog fonda, da se objekti za odmorne}e prodavati te da }e za nezadovoljavaju}e dopunskozdravstveno osiguranje Uprava zatraìti vi{e usluga.U nastavku se I. Mravak osvrnuo i na restrukturiranjeHEP-a, naglasiv{i da }e HEP ostati jedinstvena tvrtka iuz ~injenicu da je HES sve to prepoznao, poru~io je da jepro{lo vrijeme te{kih dijaloga, jer je postignut sporazumna zadovoljstvo radnika.K. Sever je u svom obra}anju ustvrdio da je HESkroz minule godine pokazao svoju snagu te da mu krozsve poduzete aktivnosti nitko ne moè osporiti èljuda u HEP-u bude bolje. Suradnju HES-a sa Nezavisnimhrvatskim sindikatima - drugu sindikalnu sredi{njicu sastabilnim rjetingom, ocijenio je vrlo dobrom.Sukladno odredbama Statuta HES-a, delegatiSkup{tine potvrdili su izabrane ~lanove Sredi{njeg odboraHES-a, ~lanove Nadzornog odbora, Statutarnog odborai Suda ~asti. Potom je tajnim glasovanjem, za mandatnorazdoblje od 2006. do 2010. godine, za predsjednikaSkup{tine izabran Miroslav Matijevi} (iz ElektroprimorjaRijeka) i njegov zamjenik Sandra Curi{ (iz KTE Jertovec).Za predsjednika HES-a ponovno je izabran Dubravkoôrak (iz Elektre Karlovac), a za njegovog zamjenika JosipBenakovi} (iz Elektre VInkovici).(Ur)Novi Odbor podru`nice HES-a u DubrovnikuPuno planova s novim vjetrom u jedrimaOva nam je jesen donijela sindikalne izbore. Premapredloènim glasa~kim popisima, bilo nam je omogu}enoizabrati vi{e ili manje obnovljenu sindikalnu podru`nicu.Pa je tako, primjerice, podru`nica HES-a Elektrodalmacijeu splitskom dijelu doìvjela neznatne promjene, a ona udubrova~kom Elektrojugu obnovljena je u cijelosti.Odbor podru`nice na{eg najju`nijegdistribucijskog podru~ja sastavljen je od sljede}e petorke:mr. sc. @eljko Batinovi} - predsjednik, Ana Pan~evski– blagajnica, oboje iz Dubrovnika, potom ~lanovi AntunKralji} iz PU Ston, Mato Jerkovi} iz PU Pijavi~ino i AnteDadi} iz PU Blato. Tako izabranim ~lanovima namjeravajubolje povezati svoju sredi{njicu s bazom.- Na taj }emo na~in imati izravan dodir sasindikalnim mi{ljenjem na terenu, a taj odjek, ta povratnainformacija pruìt }e nam spoznaju o prijedlozima na{ih~lanova, te{ko}ama s kojima se susre}u pri radu, uop}e okreiranju svih zajedni~kihODLJEV VELIK – PRILIV NIKAKAVNaime, izabrani ~lanovi donosit }e glasove iznajudaljenijih dijelova Elektrojuga, primjerice s Pelje{ca,s otoka Kor~ule, ali i s Lastova koji je organizacijskacjelina Pogonskog ureda u Blatu. Za osnovni cilj novi jeOdbor postavio podizanje razine dru{tvenog standardazaposlenika Elektrojuga i njihovo zna~ajnije i boljesudjelovanje u kreiranju rada unutar HEP-a. Kako kaù,ne èle biti samo statisti, samo promatra~i promjenakoje se unutar tvrtke doga|aju. Svjesni su, a na tlu ovogna{eg prelijepog juga to je jo{ vi{e izraèno, da radnicimasovno odlaze prirodnim odljevom u redovnu mirovinuili prihva}anjem poticajnih mjera ili, jednostavno,prona|u novu tvrtku koja nudi, poglavito za mladevisokoobrazovane ljude, bolje uvjete rada.- Zna~i, odljev je velik, a priliv nikakav pa ~aki tragi~an. Dolazi nam u pitanje obavljanje redovnogposla, posebice na otocima, a da ne spominjem kakvabi nas nevolja sna{la u slu~aju havarije. Nedostatakstru~nih ljudi, koji bi teret odràvanja sustava izgurali nasvojim le|ima, osje}a se i u samom Dubrovniku. Sindikatje taj problem uo~io i odlu~io da ubudu}e ne stoji sastrane, nego da se vrlo aktivno uklju~i u kreiranje politikezapo{ljavanja, poru~io je @.Batinovi}.ZA BOLJE ME\ULJUDSKE ODNOSEKako smo ve} spomenuli, protoku informacijaizme|u sredi{njice i rubnih dijelova podru~ja ~lanovinovog sindikalnog rukovodstva posvetiti }e najve}upozornost. @elja im je, tako|er, pobolj{ati komunikaciju isuradnju s dalmatinskom koordinacijom te sredi{njicomu Zagrebu. Sve bi to doprinijelo da rad u Podru`nici budedinami~an i svrsishodan, da se ne prepusti slu~aju ilinekom drugom da odradi njihov dio posla.@ele sudjelovati u kreiranju ( a zamisli im ne fali)novog Kolektivnog ugovora HEP grupe te izraziti svojeprotivljenje mogu}oj privatizaciji i prodaji HEP-a. U svojsu program rada ugradili i rad na animiranju novog~lanstva i posebno druènje me|u zaposlenicima.Tu misle na izlete i plesne ve~eri, kao dio zajedni~kerekreacije koja osloba|a od stresne svakodnevice idaje podstrek budu}em radu. Rezultat su uvijek boljime|uljudski odnosi, a s njima stiè i vrsniji sindikalni rad,kaè na{ sugovornik.Odbor podru`nice HES-a dubrova~kog Elektrojugazaplovio je, zna~i, s novim vjetrom u jedrima. Pokazat }ese kako }e jedriti u idu}ih ~etiri godine mandata. Vremenaimaju dovoljno, a i poleta im ne manjka. Zaèlimo imdobro more.Vero~ka GarberNovi i stari ~lan OdboraHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 35

S LICA MJESTARHE VelebitPove}ana pogonska pouzdanosti raspoloìvost agregataMarica @aneti} MalenicaOsnovni razlozi za zamjenuopreme turbinskih regulatora,sustava upravljanja i elektri~kihza{tita agregata RHE Velebitbili su: tehnolo{ka zaostalost,promjena obilje`ja, starosti dotrajalost elektroni~kihkomponenti, nestandardnosthidrauli~kih komponentisustava turbinske regulacije teskupo i te{ko odràvanje zbognedostatka i nemogu}nostinabave rezervnih dijelovaDvije godine su pro{le od potpisivanjaugovora (30. rujna 2004.) do zavr{etka cjelokupnogposla zamjene opreme turbinskih regulatora,sustava upravljanja i elektri~kih za{tita agregata 1 i2 u RHE Velebit. Nakon {to je krajem pro{le godinezamijenjena oprema na agregatu B, tijekom ovegodine jednaki zahvati obavljeni su i na agregatuA, koji je bio u probnom pogonu od 20. rujna do20. studenog, kada ulazi u jamstveni pogon. Upovodu zavr{etka radova, 28. studenog o.g. su RHEVelebit obi{li predstavnici investitora i izvo|a~aradova. Uz prigodnu prezentaciju, Jo{ko Svalina- glavna i odgovorna osoba, s uspje{no realiziranimprojektom upoznao je Antu Despota, ~lana UpraveHEP-a za proizvodnju, @eljka Dori}a, direktora HEPProizvodnje, Josipa Gabelu, direktora Sektora zahidroelektrane i @eljka Kljakovi}a Ga{pi}a, direktoraPP HE Jug te njegove suradnike.Osnovni razlozi za zamjenu opreme bilisu: tehnolo{ka zaostalost; promjena obilje`ja,starost i dotrajalost elektroni~kih komponenti;nestandardnost hidrauli~kih komponenti sustavaturbinske regulacije te skupo i te{ko odràvanjezbog nedostatka i nemogu}nosti nabave rezervnihdijelova. Uz sve to, treba posebice napomenutida je ova elektrana tijekom Domovinskog ratabila izvan HEP-ovog nadzora te da je radila u vrlote{kim pogonskim uvjetima. Oni, koji su umjestonjene posade upravljali njome, pona{ali su seneodgovorno {to je, uz ve} navedeno, smanjilopogonsku pouzdanost i raspoloìvost proizvodnihjedinica.Tijekom revitalizacije sekundarne opremestare 22 godine, zamijenjena je: procesna stanica(sekventnih automata) agregata; oprema lokalnogru~nog upravljanja i procesne signalizacijeagregata; sustav sinkronizacije agregata; ure|ajialarmne signalizacije agregata; oprema termi~kognadzora agregata; relejna za{tita agregata;turbinski regulatori, regulatori otvora i brzinskireleji; oprema nadzora pomo}nih pogona i opremenadzora i upravljanja hidrauli~kim postrojenjima.Ugra|en je i opti~ki procesni LAN i operatorskestanice te primijenjena suvremena tehni~ka rje{enja(provjereni sustav upravljanja ABB AC800M;numeri~ke za{tite ABB REG216 i turbinska regulacijasa Siemens Simatic S7).Ugovor vrijedan vi{e od 23 milijuna kunarealizirao je Konzorcij u kojem su bile tvrtke:Projektni biro Split (idejno, glavno i izvedbenoprojektiranje sustava upravljanja), Kon~ar– Inènjering za energetiku i transport (projektiranje,parametriranje, ispitivanje i pu{tanje u pogonza{tite te programiranje, ispitivanje i pu{tanje upogon sustava upravljanja), Kon~ar – Monta`niinènjering (proizvodnja, isporuka i montaùormara te ispitivanje i pu{tanje u pogon opremeza sustav upravljanja i za{tite) i Brodarski institut(projektiranje, parametriranje, proizvodnja, isporukai montaà ormara turbinskog regulatora i brzinskihreleja te njihovo ispitivanje i pu{tanje u pogon).Zamjenom za{tite agregata osigurana je:pouzdana detekcija, otklanjanje nepovoljnih uvjetarada i otklanjanje nenormalnih pogonskih stanja,koja mogu dovesti do o{te}enja agregata. To je,prema rije~ima Jo{ka Svaline, ostvareno pomnimizborom za{titnih funkcija, ispravnim prora~unimai parametriranjem funkcija te profesionalnimpristupom kod ispitivanja i pu{tanja u pogon.Nova oprema turbinskog regulatora i brzinskihreleja osigurava: ve}u preciznost regulacije;pobolj{anje kvalitete regulacije („meki“ prijelaziizme|u pojedinih pogonskih stanja regulatora);jednostavnije pode{avanje parametara regulatora;jednostavnije odràvanje; jednostavnijunadogradnju dodatnih funkcija te povezivanjes nadre|enim sustavom upravljanja i, {to jenajva`nije, pove}anje pogonske pouzdanosti iraspoloìvosti agregata.Nova oprema turbinskih regulatora, sustava upravljanja i elektri~kih za{tita agregata 1 i 2 u RHE Velebit36HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

Ugra|ena oprema omogu}uje ono {to je najva`nije - pove}anje pogonske pouzdanosti i raspoloìvosti agregataPol se vra}a ku}iZa mog boravka u najudaljenijojhidroelektrani PP HE Jug, saznala sam od Nik{eVrki}a, rukovoditelja Odjela za tehni~ke poslove, ijednu zanimljivu pri~u o rezervnom polu motorgeneratorasa sretnim krajem.Naime, jo{ davne 1991. godine, deset polovamotor-generatora 2 bili su odveèni u tvornicuKon~ar – Generatori i motori na doradu, to~nije,mehani~ko pobolj{anje me|upolnih veza. Kakoje, neposredno poslije, zapo~eo Domovinski rat,tijekom kojeg je elektrana bila okupirana i izvanna{eg nadzora, popravljeni polovi se vi{e nisumogli dopremiti.- Prema na{im saznanjima, polovi sutransportirani u elektranu 1994. godine, poslijetzv. Zagreba~kog sporazuma. Nakon oslobo|enjaelektrane u akciji Oluja 1995. godine, kada seposada vratila u elektranu, zatekla je polove udemontiranom stanju. Jedan od njih, ~ini se nijebio u ispravnom stanju i odveèn je u Suboticu,u tvornicu "Sever" gdje je prona|en nakon rata.Zalaganjem Ante Despota, ~lana Uprave HEP-a zaproizvodnju , otpremljen u Karlovac, u tvrtku MGservis,koja je dobila posao za povrat pola, njegovpopravak, ispitivanje te dopremu u RHE Velebit.I tako }e se, nakon brojnih pustolovina i vi{eod deset godina, pol vratiti ku}i, i opet biti svojna svome.Odnedavno - upravljanje mi{emHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 37

S LICA MJESTAHE OrlovacNovo ruhoMarica @aneti} MalenicaStari sustavi uzbude u HEOrlovac bili su sustavi nezavisneelektrostrojne uzbude proizvedenijo{ 1971. godine i u pogonu su,uz redovito odràvanje, pouzdanosluìli vi{e od 30 godina, alivrijeme je u~inilo svoje i trebalo ihje zamijenitiJedna od na{ih najve}ih hidroelektrana, HEOrlovac, do~ekat }e Novu godinu sve~anije negoina~e, oki}ena novim sustavima uzbude na svim trimaproizvodnim jedinicama. Nakon {to je pro{le godineOrmari stare uzbudezamjena sustava uzbude obavljena na agregatu A(od 18. kolovoza do 14. listopada) ova godina bila jeu znaku radova na agregatima B (od 18. travnja do7. lipnja) i C (od 18. rujna do 8. studenoga). Kako biizvo|enje radova trajalo {to kra}e, radilo se fazno poagregatima, pri ~emu je neraspoloìvost ostala dvaagregata u pogonu bila svedena na minimum.Ti su sustavi posebno va`ni za svaki generator,jer su odgovorni za stabilnost napona na izvodimageneratora u svim pogonskim uvjetima, a time istabilnost napona mreè elektroenergetskog sustavate kvalitetu elektri~ne energije koju HEP jam~i svojimkupcima. Ovo potonje je posebno va`no i s aspektaderegulacije i otvaranja trì{ta elektri~ne energije uHrvatskoj.Stari sustavi uzbude u HE Orlovac su bili sustavinezavisne elektrostrojne uzbude (s amplidinima)proizvedeni jo{ 1971. godine u tvrtki KONÂR. Upogonu su, uz redovito odràvanje, pouzdano sluìlivi{e od 30 godina. Me|utim, vrijeme je u~inilo svoje,tako da je niz razloga i{lo u prilog njihove zamjene.Navedimo one najva`nije: zastarjelost tehnologije(tehnologija iz pedesetih godina pro{log stolje}a)koja se vi{e ne upotrebljava; promjena obilje`ja idotrajalost komponenti kao i skupo i te{ko odràvanjepostoje}e opreme zbog nedostatka rezervnih dijelovate nemogu}nosti njihove nabave s obzirom na to da sevi{e ne proizvode. Navedeni nedostaci su neposrednoutjecali na smanjenje pouzdanosti i raspoloìvostagregata te je bilo nu`no postoje}e sustave uzbudegeneratora zamijeniti suvremenijima.SUSTAVI ZA AGREGATE VE]ESNAGE I BUDU]U ULOGU ELEKTRANEZamjena sustava uzbude zahtijevala jesveobuhvatno zajedni~ko promi{ljanje projektanata,pogonskog osoblja i izvo|a~a u pogledu optimalnogizbora tehnologije, smje{taja te na~ina izvo|enja, asve u cilju odrànja {to ve}e pogonske raspoloìvostiproizvodnih jedinica, minimiziranja zastoja uproizvodnji te {to kvalitetnijeg tehni~kog rje{enja,imaju}i u vidu zahtjeve elektroenergetskog sustava.Navedeni posao bio je povjeren tvrtki Kon~ar– Elektronika i informatika (INEM) iz Zagreba, kaovoditelju posla, dok su u radovima sudjelovale itvrtke Kon~ar-KET, Kon~ar-Monta`ni inènjering,SOPTA d.o.o., kao i zaposlenici Odjela relejnih za{titaHEP Operatora prijenosnog sustava. Osim {to dobropoznaju postoje}e sustave uzbude u HE Orlovac (onisu ih projektirali i pustili u pogon), tvrtka INEM ih jeredovito i odràvala od po~etka njihove eksploatacije.Uzimaju}i u obzir va`nost HE Orlovac, donesenaje odluka da se postoje}e sustave uzbude generatoraA, B i C zamijeni s novim stati~kim sustavimasamouzbude s dvokanalnim digitalnim regulatoromnapona te dvostukim tiristorskim usmjeriva~ima,koji bi se svojim parametrima uklopili u novi sustavupravljanja i nadzora elektrane. Uz to, oni bi trebalizadovoljavati i zahtjeve budu}ih revitaliziranihagregata ve}e snage te omogu}iti budu}u uloguelektrane u sekundarnoj regulaciji elektroenergetskogsustava.- Posebna pozornost u ovom opse`nom zahvatuposve}ena je po{tivanju svih pravila sigurnosti naradu, jer su se ~esto istodobno izvodili gra|evinski,monta`no-demonta`ni te radovi na sustavuupravljanja i elektri~nim za{titama, a sve to dok bidruga dva agregata bili u pogonu. Zahvaljuju}i dobrojpripremi i zalaganju svih sudionika, svi radovi suzavr{eni prije ugovorenog roka i bez ikakvih nezgoda,s ponosom nagla{ava Miro Crnkovi}, glavna iodgovorna osoba za realizaciju ovog Projekta.Montaà novih ormara uzbudeNove uzbude traè nove kabele i - nove police38HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

Oì~avanje nove opremeIspitivanje pred pu{tanje u pogonNovi rastavlja~ ko~enja smje{ten je u prostoriji gdje je bio i stariOvdje su i iskusne kolege zaposlenici Odjela relejnih za{tita iz HEP Operatoraprijenosnog sustavaHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 39

RAZVOJTS 110/10 kV Biograd pu{tena u probni radTrafostanicatemelj napretka ~itave regijeVero~kaGarberBlizu desetak godina ljetnimaksimum pretekao je zimskii sustav je morao voziti porubu, a ljudi su morali izvoditisvakojake ~udne manevre kakobi ga odràli na ìvotu, {to nijeuvijek bilo mogu}e pa su sedoga|ala neugodna kolabiranja,koja su tijekom turisti~kesezone jo{ neugodnija i~elni{tvo HEP ODS-a je donijeloodluku o obnovi klju~neTransformatorske staniceBiograd[estoga prosinca 2006., kupcima elektri~neenergije {ireg biogradskog podru~ja, to~nijeonima na otocima Pa{manu i Vrgadi te onimau priobalju izme|u Draga i Zadra pa do onihbenkova~kih u zale|u , stigao je vrlo vrijedandar. Sveti Nikola, zaogrnut u ruho HEP Operatoradistribucijskog podru~ja, ostavio je svoju ~izmicuu prostor obnovljene TS 110/10 kV Biograd, a unjoj potpuno novo 10 kV postrojenje s brojnimnovim poljima, novom za{titom, novim sustavomdaljinskog upravljanja, novim postrojenjem zanapajanje istosmjernog i izmjeni~nog razvoda....O elektroenergetskoj vrijednosti tog zna~ajnogpostrojenja ve} smo pisali vi{e puta. Nagla{avalismo èlju zadarske Elektre i njezinog Pogonskogureda Biograd da se spomenutoj trafostanici, kaotemelju svekolikog razvoja ovog kraja, omogu}imjesto koje joj pripada i da se njenom obnovomskine breme briga s le|a zaposlenika. Naime, imave} blizu desetak godina da je ljetni maksimumpretekao zimski i da je sustav, prema rije~imarukovoditelja Pogonskog ureda Borisa Ba{i}a, moraovoziti po rubu, a ljudi su morali izvoditi svakojake~udne manevre kako bi ga odràli na ìvotu. Uz svamanevriranja, to nije uvijek bilo mogu}e pa su sedoga|ala neugodna kolabiranja, koja su tijekomturisti~ke sezone jo{ neugodnija. Takvi su slu~ajevipodigli na noge ~elni{tvo HEP ODS-a i odluka oobnovi klju~ne trafostanice je donesena.NOVA SADA[NJOST I NOVA BUDU]NOSTTijekom ove godine, taj zanimljiv objekt dobioje novu sada{njost i novu budu}nost. O njenojpro{losti saznali smo od sudionika pro{log vremenai zbivanja (zbog te pro{losti trafostanica je postalasimbolom otpora bezumlju).Svjesni svih tih vremenskih kategorija kojeodre|uju ìvotnost, toga dana se veliki broj doma}ihelektra{a i splitskih prenosa{a te njihovih uzvanikaokupio u prigodi pu{tanja u probni rad TS 110/10 kVBiograd. Nazo~nima se uvodnim pozdravnim rije~imaobratio glasnogovornik HEP-a Radimir Mili{i} izeèlio srda~nu dobrodo{licu. O zna~enju objektagovorio je direktor HEP ODS-a Mi{o Jurkovi} teupoznao s cjelovitom tehnolo{kom modernizacijomtrafostanice. Izdvojio je ugradnju 20 novih polja smogu}no{}u pro{irenja za jo{ ~etiri, napomenuo da}e se njome upravljati daljinski iz DC-a u zadarskojElektri i PrP-a na {ibenskim Bilicama te zaklju~io da}e ovo 7,2 milijuna kuna vrijedno ulaganje donijeticjelokupnom ovom kraju kvalitetno i sigurnonapajanje elektri~nom energijom. Uz ~estitke svimizvo|a~ima na uspje{no obavljenom poslu, zaèlioje zaposlenicima Elektre Zadar {to manje prekida ipote{ko}a u radu.Gradona~elnik Biograda Darko E{kinja rekaoje da su mu poznati svi doga|aji s elektri~nomenergijom u ranijim godinama te da je s ovomobnovom stigao, ne samo gradu, ve} i {irempodru~ju, vrlo vrijedan dar koji }e omogu}iti njihovdaljnji razvoj.MATERIJALNA @RTVA DOMOVINSKOG RATAU ime poglavarstva Zadarske ùpanije isvoje osobno ime, nazo~ne je pozdravio i ùpan IvoGrbi}. S nakanom da ne spominje tehni~ka obilje`jaobnovljene trafostanice, naglasio je zna~aj objekta zaìvot brojnih ìtelja i rekao:- Ova TS je bila jedna od prvih materijalnih`rtava Domovinskog rata, jer je devastirana ve}u jesen 1991. godine. Velikom po`rtvovno{}uzaposlenika HEP-a izgra|eno je privremenopostrojenje, koje su nakon Oluje ponovno vratili udosta o{te}en prostor sada{nje trafostanice. Zna~ajDirektor HEP ODS-a M.Jurkovi} obilazi novo postrojenje TS Biograd@upan I.Grbi} zahvalio HEP-u {to je prepoznao zna~ajobnove te Transformatorske stanice40HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

Zadovoljni ~elnici iz HEP-a i biogradskog podru~jaove TS posebno }e se pokazati kada u potpunostizaìve poslovne gospodarske zone na podru~ju gradaBiograda te susjednih op}ina poput Pako{tana iSv.Filipa i Jakova, u kojima }e svoje mjesto prona}imnogi investitori. Svjesni smo da je ulaganje u nekopodru~je pokretanje lan~ane reakcije, koja na krajumora dovesti do onoga {to nam je svima vi{e putaisticani cilj -. Zadarska ùpanija, kao prostor ugodnogi sretnog ìvljenja za sve njene ìtelje. Prva karika utom lancu svakako je kvalitetna infrastruktura, stogaje ulaganje u nju prioritet i na{e @upanije.I. Grbi} je naglasio potrebnu usku suradnju nasvim razinama vlasti, poglavito s javnim tvrtkamakao {to je HEP. Zahvalio je HEP-u {to je prepoznaozna~aj obnove te Transformatorske stanice, a svimìteljima ovoga kraja zaèlio je da elektri~na energijabude temeljem budu}eg razvoja i napretka ~itavezadarske regije.Nakon blagoslova don [ime [indije i njegoveduhovite dosjetke: nisam tija {kropit jerbo je struja,uklju~ivanjem transformatora 110/10 kV simboli~nimpritiskom na botun, gradona~enik Biograda DarkoE{kinja pustio je Trafostanicu u probni rad.Ovim doga|ajem zapo~eo je novi ìvotpostrojenja i ljudi koji ga okruùju.Simboli~nim pritiskom na botun, gradona~elnik BiogradaD.E{kinja pustio TS u probni radNikola Dellavia:TS kaosimbol otporabezumljuO tomu za{to smo ovu trafostanicunazvali simbolom otpora bezumlju posvjedo~it}e direktor Elektre Zadar Nikola Dellavia, kojije i sam bio izravni sudionik jednog vremena,koje je na svu sre}u preseljeno u pro{lost.Pri~a zapo~inje u jesen 1991.godine, kada jeneprijatelj sru{io 110 kV ulaz u mjestu Kakma,to~nije dva stupa na 110 kV DV [ibenik – Zadar.U tom trenutku Zadar je ostao bez elektri~neenergije, a s njim i TS Biograd, preko ~ijeg je~vori{ta prolazio spomenuti DV. Na pregovoreo popravku u @itni} su se zaputili N.Dellavia itada{nji direktor PrP-a Split pok.Vojmir Dvornik.Uz po{tivanje odre|enih uvjeta, dogovoren jepopravak. Tada su im oduzeli i novi automobilkojim su se bili dovezli. Nije im te{ko palokilometar puta propje{a~iti do na{e crte, jerbilo je va`no glavu o~uvati. Prema postignutomdogovoru na{i su ljudi odmah stigli na mjestorada. Popravak se trebao provoditi podnadzorom neprijateljskih vojnika.- Njihov je zapovjednik ponudio za{tituna{ih ljudi, uz uvjet da mu iz Zadra dovedemoènu. Ja sam osobno bio kod nje, objasnio dadvadesetak na{ih ljudi ovisi o njenoj odluci,ali ona nije htjela oti}i. Posjetili smo i njenubra}u i oca pa ju je otac prisilio da ode k muù.Kada je drugo jutro njihov zapovjednik ugledaosuprugu, od veselja je zapo~eo pucati u zrak.U tom trenutku na{i su bili na stupu, a 800metara dalje nalazila se boji{na crta i kada jena{a vojska vidjela da ovaj puca u zrak, pomislilisu da puca po na{im ljudima na stupu pa suotvorili vatru. Njihova vojska je odgovorila i toje tako trajalo sat vremena. îtavo to vrijemena{i zaposlenici su bili na stupu. Jedan od njih utih je sat vremena potpuno posijedio, ispri~aonam je N.Dellavia. Ali, na àlost, pri~i tu nije ikraj. Nakon toga, jedan od njihovih je zatraìoda mu se iz [ibenika dopremi namje{taj. Kako jestan ve} bio ispra`njen, mi smo iz drugog stanauzeli namje{taj i dopremili ga. On je prigovorioda nije njegov, ali kada je vidio dva klavira,predomislio se i uzeo ga. Drugi je traìo da muse donese Slobodna Dalmacija... I ti bi zahtjevitko zna do kada trajali da na{i nisu uspjelipopraviti dalekovod. Ali elektri~na energija seZadru isporu~ivala samo 24 sata. Dalekovod jeopet poru{en i Zadar je utonuo u mrak. Kakoje i TS Biograd bila stalna meta napada odlu~ilismo napraviti nekakvu elektroenergetskuimprovizaciju na izlazu iz Biograda, u jednoj rupiblizu magistrale.- Tu smo na brzinu i s puno inata, usamo mjesec dana, DV 35 kV pretvorili u110 kV i podigli privremeno 110/35/10 kVpostrojenje, koje je trajalo sve do kraja rata iosiguralo napajanje Zadra. Nakon Oluje smo gapremjestili na njegovo pravo mjesto – u prostordana{nje trafostanice, ali tada jo{ u velikoj mjeridevastirane. Nekoliko puta smo je «krpali», alido{lo je vrijeme za kvalitetnu i cjelovitu obnovu,zaklju~io je direktor Elektre Zadar.Postaje nam jasnije da se nakon tolikouloènog dalmatinskog di{peta i simbolike kojunosi u sebi, o ovoj Trafostanici moè govoritis jako puno nje`nosti. Jer ona je nedvojbenoprerasla zadane gabarite i postala dio na{eelektroenergetske povijesti.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 41

S LICA MJESTAHE Ozalj s jo{ dva certifikata - ISO 9001 i ISO 14001Priznanje marljivosti izalaganju svih zaposlenikaIvica Tomi}Direktor HE Ozalj, Vladimir Rede: svi zaposlenicizasluùju pohvale za veliki doprinos u odràvanju ivo|enju elektrane, kao i za pripreme za dobivanjeceritifikata ISO 9001 i 14001U HE Ozalj, relativno malojelektrani, samo 22 zaposlenika~ine sve kako bi, ne samo odràlielektranu u dobrom stanju,nego ju pripremili za pove}anuproizvodnjuHidroelektrana Ozalj ispunila je sve uvjeteza dobivanje ceritifikata ISO 9001 za sustav upravljanjakvalitetom i ISO 14001 za sustav upravljanja za{titomokoli{a, kao i ostale hidroelektrane Prijenosnogpodru~ja Zapad. Stru~ni revizori prigodom obilaskaelektrane dali su tek manje primjedbe i uo~ili sitnijenedostatke koji su otklonjeni, tako da }e HE Ozaljimati i ta dodatna dva certifikata, uz ranije dobivenicertifikat o proizvodnji „zelene energije“.SANACIJA LIJEVOG ODVODNOG KANALA HEOZALJ 2, NAJVE]I OVOGODI[NJI POSAOKako smo saznali od direktora HE Ozalj VladimiraRedea i tehni~kog rukovoditelja Mirka Kranj~eca, ovegodine u elektrani je saniran lijevi odvodni kanal HEOzalj 2, ~ija je ve}a proto~nost preduvjet za budu}uzamjenu turbinskih kola na agregatima 4 i 5. To }e ukona~nici rezultirati ve}om mogu}no{}u kori{tenjapostoje}ih generatora. Sanacija kanala bila je najve}iovogodi{nji posao, koji je obavljen od 1. lipnja do 15.kolovoza. Naime, kanal je izgra|en 1952. godine i odtada do danas na njemu nisu izvo|eni nikakvi zahvati.Osim {to je bio dotrajao, kanal nije imao ni potrebnedimenzije ni hidaruli~ka obilje`ja.OZBILJNE PRIPREME ZA BUDU]E PLANIRANEPOSLOVEOsim sanacije kanala u HE Ozalj 2, u okviruredovitih godi{njih remontnih aktivnosti, provedena jezamjena dotrajalih akumulatorskih baterija 110 V.Tako|er je obavljena revizija sustava uzbudegeneratora svih pet generatora u obje elektrane tesustava istosmjernog napajanja. U HE Ozalj ozbiljnose pripremaju i za budu}e planirane poslove, ~ija }edinamika ostvarenja ovisiti o pristizanju financijskihsredstava. Pokrenut je postupak nabave za modifikacijuprojektne dokumentacije i izradu turbinskih leàjeva naagregatima 4 i 5. Zapo~ete su i aktivnosti oko nabaveelemenata za budu}i sustav daljinskog vo|enja HEOzalj 2. U planu je i zamjena dijela razvodne plo~erasklopi{ta HE Ozalj 2 te agregata 4 i 5. Do krajagodine, u HE Ozalj namjeravaju zavr{iti i sanacijutablastog zatvara~a na proto~nom polju brane HEOzalj 1. U doglednoj budu}nosti, u HE Ozalj se nadajui da }e se osigurati uvjeti za zamjenu generatora naagregatima 1, 2, i 3 u HE Ozalj 1, za {to je nedavnonapravljen idejni projekt. Idu}ih godina trebalo birekonstruirati ulazne gra|evine HE Ozalj 1. Za tajposao ve} postoji izvedbena projektna doumentacija, aishodovana je i gra|evna dozvola.U toj relativno maloj elektrani ~ine sve kako bi sasamo 22 zaposlena (prema postoje}oj sistematizaciji je30), ne samo odràli elektranu u dobrom stanju, negoju pripremili za pove}anu proizvodnju.Na kraju na{eg posjeta HE Ozalj, direktorVladimir Rede javno je izrazio zahvalnost svimmalobrojnim zaposlenicima na potpunom anga`manu,marljivosti i zalaganju, o ~emu svjedo~e i dva novaceritifikata.V. Rede i tehni~ki rukovoditelj Mirko Kranj~ec iznadsaniranog odvodnog kanala u HE Ozalj 2 ovoga ljeta,staroga 54 godineStrojarnica HE Ozalj 2Stara povijesna zgrada HE Ozalj 1 za{ti}eni je spomenik kulture42HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

OBLJETNICA@elimir [karica: „Prvih sto godina Hidroelektrane Miljacka“Na{e prve hidroelektrane- ~udo do ~uda Marica@aneti} MalenicaAutor je èlio ispri~ati pri~u ogradnji niza elektrana na Krkis naglaskom na HE Miljacka(Manojlovac) ne kao povijesttehnike, ve} kao povijesnupouku o hrabrosti graditelja ihrabrim potezima vode}ih ljudikoji su dalje vidjeli i mnogodoprinijeli razvoju cijele regijeNa{ kolega @elimir [karica iz Pogona HE naKrki Proizvodnog podru~ja HE Jug, jo{ je jedanu nizu inènjera sklonih pisanoj rije~i. Potvrdioje to objavljivanjem bro{ure „Prvih sto godinahidroelektrane Miljacka“ (izdava~ HEP Proizvodnjad.o.o., Zagreb, 2006) tiskane u povodu stolje}a radaHE Miljacka, jednog od na{ih najstarijih proizvodnihobjekata. Tako je autor na u~inkovit i mudar na~inzaokruìo svoj radni vijek, koji je cijeli proveodruè}i se s elektroenergetskim postrojenjima,ostaviv{i nam dragocjenu i sveobuhvatnu podloguza daljnje upotpunjavanje povijesne gra|e istvaranje {to cjelovitije slike o jednom kraju,jednoj rijeci i nekoliko njenih elektrana. Zacijelo, to{to je posebnu pozornost usmjerio na vreme{nuslavljenicu, koja }e 2007. godine sve~ano obiljeìtistolje}e svog pu{tanja u puni pogon, razumljivoje iz vi{e razloga. Ostanimo na tomu da u njoj radiposljednjih desetak godina (u Pogon HE na Krkizaposlio se nakon operacije Oluja) te da se ve} duljevrijeme bavi pitanjem o opravdanosti nastavka radaupravo HE Miljacka.DJELO PRIRODE I DJELO ÔVJEKAKad se latio ovog nezahvalnog posla @elimirje, kako sam kaè u uvodu, èlio“ ispri~ati pri~uo gradnji niza elektrana na Krki s naglaskom naHE Miljacka (Manojlovac) ne kao povijest tehnike,ve} kao povijesnu pouku o hrabrosti graditelja ihrabrim potezima vode}ih ljudi koji su dalje vidjelii mnogo doprinijeli razvoju cijele regije. Jer to{to se doga|alo na {ibensko-kninskom podru~jukrajem 19. i po~etkom 20. stolje}a, vezano uzelektroenergetiku i gospodarstvo (uspostava prvogcjelovitog elektroenergetskog sustava s centralomKrka 1895., izgradnja HE Jaruga 1903. te HEManojlovac krajem 1906. godine ) autor s punimpravom naziva svjetskim ~udom u malom [ibeniku,odnosno ~udom do ~uda za to vrijeme i za taj diosvijeta.Kako pisati o djelu ~ovjeka, a ne re}i ne{toi o djelu prirode, posebice kad je sve tu na jednommjestu, sjedinjeno na na~in da ne {teti prirodi, akoristi ~ovjeku - pitanje je s kojim se morao suo~itiautor koncipiraju}i svoj rad:- Mudrost je i znanje na}i ravnoteù izme|udarova prirode i potreba ~ovjeka te njegovograzvoja ili kako znanstvenici stru~no kaù „odrìvograzvoja!“ tvrdi autor dok nas vodi niz rijeku Krku,od njenog izvora do u{}a, upoznavaju}i nas sasvim njenim postajama (vodopadima, brzacima,kanjonima, zavojima, objektima, otocima, jezerima,utvrdama, mostovima ...) na putu do mora dugom73 kilometra.- Krku treba doìvjeti, opipati, osluhnuti islu{ati, vidjeti i pomirisati taj zrak pun vode i tone samo ljeti ve} i zimi i u prolje}e i jesen, uz maloili puno vode. Sve su to prirodne ljepote darovane~ovjeku, a on ih treba ~uvati i razumno koristiti da ne„otpila granu na kojoj sjedi“.Da bi oslikao povijesni okvir vremenagradnje HE Miljacka, @. [karica se vra}a nekolikostolje}a unatrag, to~nije u 17. stolje}e, kadaje ovim krajevima vladala Mleta~ka republika.Nastavlja sagledavanjem gospodarskih okolnostiu Dalmaciji tijekom 19. i po~etkom 20. stolje}a,posebice nastanka i razvoja energetike, kao i prvihtvornica koje su bile logi~an nastavak obrtni~kihradionica i manufaktura. Poslije globalnog pregledadalmatinskog gospodarstva, usmjerava svojupozornost na privredu [ibenika i njegove okolice,jer je upravo njegova luka i industrija karbidai cijanamida bio jedan od glavnih ~imbenikagospodarskog napretka Dalmacije koji joj je odrediodjelatnost i ìvot za sljede}ih stotinu godina.TRI @IVOTA STOGODI[NJE ELEKTRANESredi{nji dio knjige opisuje kronologijugradnje hidroelektrana na Krki (HE Krka, HE Jaruga,HE Miljacka) i tvornice karbida i cijanamida (kasnijeTEF), zadràvaju}i se na iscrpnom opisu tri ìvotaHE Miljacka: prvog, od izgradnje do 1942.-1943.godine, kada je zbog uni{tenog dalekovoda tijekomDrugog svjetskog rata obustavljen njen rad; drugog,od 1956. kada rekonstruirana ulazi u stabilanpogon i radi do po~etka Domovinskog rata 1991.godine; tre}eg, koji zapo~inje 11. kolovoza 1995.godine, kada su je njeni radnici-povratnici ponovnopokrenuli.I dok ona ìvi svoj tre}i ìvot, oni koji skrbeo njoj ve} godinama razmi{ljaju, raspravljaju,planiraju i projektiraju njenu budu}nosti, odnosnoopravdanost eksploatacije u drugom stolje}u rada.Rezultati do kojih se do{lo za nju nisu ohrabruju}i,jer, najjeftinija i najekonomi~nija bila bi novaelektrana s novim tla~nim tunelom i podzemnomstrojarnicom snage 42 MW te prosje~nomgodi{njom proizvodnjom od 155 GWh. Me|utim,I dok HE Miljacka ìvi svojtre}i ìvot, oni koji o njoj skrbeve} godinama razmi{ljaju,raspravljaju, planiraju iprojektiraju njenu budu}nost,odnosno opravdanosteksploatacije u drugom stolje}uradakako sve to ~eka neka bolja ili financijski izda{nijavremena, slavljenica moè mirno raditi dalje svojposao.@. [karica uloìo je veliki trud kako bi ovupomalo suhoparnu elektroenergetsku temuobradio na zanimljiv na~in. Obuhvatio je pri tomui povijest i zemljopis i elektroenergetski i op}enitogospodarstveni razvoj {ibenskog kraja, sjedinjuju}isve te podatke i spoznaje do kojih je do{ao izbrojnih izvora u cjelinu popra}enu i svojim osobnimpromi{ljanjima, prijedlozima, ali i osje}ajimadivljenja prema Prirodi i ôvjeku koji su ga iponukali da krene u ovaj pothvat.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 43

RADNA PRAKSAOdjel za elektroenergetske suglasnosti i priklju~enje Elektre ZagrebU provo|enjunemogu}e misijeDragica Jurajev~i}>Budu}i da zagreba~ki elektra{iskrbe o 500 tisu}a ili ~etvrtinikupaca elektri~ne energijeu Hrvatskoj, najve}i teretprimjene novih Op}ih uvjeta zaopskrbu elektri~nom energijompao je na njihova le|aPoznato je da se od 1. travnja 2006. primjenjujunovi Op}i uvjeti za opskrbu elektri~ne energije i Pravilniko naknadi za priklju~enje kupaca elektri~ne energije. Sobzirom na brojne novosti i s tim u svezi ve}e obvezeopskrbljiva~a prema svojim kupcima, za najboljeoslikavanje stanja stvari, kao i uvijek, posjetili smosjedi{te najve}eg i najbrojnijeg distribucijskog podru~jaHEP Operatora distribucijskog sustava, Elektre Zagreb.Budu}i da njezini zaposlenici skrbe o skoro 500 tisu}akupaca, {to je ~etvrtina svih kupaca elektri~ne energijeu Hrvatskoj, sukladno pravilu velikih brojki - upravonjima je posao zna~ajno pove}an. Osobito njihovomOdjelu za energetske suglasnosti i priklju~enje. Stoga jena{ prvi sugovornik Goran Strme~ki, rukovoditelj od 1.srpnja o.g. novoosnovane Slu`be za razvoj i investicijekojoj, uz Odjel razvoja mreà, Odjel za planiranje iinvesticije i Odjel tehni~ke dokumentacije, pripada i Odjelza elektroenergetske suglasnosti i priklju~enje. S namaje i Tomo Fi{trek, rukovoditelj spomenutog Odjela zaelektroenergetske suglasnosti i priklju~enje.POVE]ANJE POSLOVA, LJUDI, PROSTORA…Naime, negda{nja Referada za elektroenergetskesuglasnosti s novom organizacijom HEP ODS-a postalaje Odjel, kojem je pripojen dio zaposlenika negda{njegOdjela za ekonomsko-komercijalne poslove u Slu`biza izgradnju i usluge (koji su vodili pripremu izgradnjepriklju~aka) te jo{ nekoliko zaposlenika Stalne pogonskeslu`be. Time je broj zaposlenika pove}an s 18 na 31 {to,s obzirom na pove}anje opsega poslova, jo{ uvijek nijedostatan broj ljudi. Osim toga, pro{irili su se i u prostoru,primjereno pove}anju zaposlenika i poslova.Kako bi dobili predod`bu o kakvom je poslurije~, nabrojit }emo poslove Odjela. Za nove kupceto su: zaprimanja zahtjeva za elektroenergetskusuglasnost i radove, izdavanje prethodnih i kona~nihelektroenergetskih suglasnosti, izdavanje ugovora opriklju~enju, izdavanje ugovora o opskrbi i kori{tenjumreè za nove kupce, izvidi na terenu, izrada kalkulacije,skice i radnog zadatka te upis u novu aplikaciju HEPBillinga. Potom slijedi dostava pripremljenih radnihzadataka u Slu`bu za izgradnju, a nakon provedenihradova pripremaju, fakturiranje i na kraju kontrolaizvedenih priklju~aka.Jezikom brojki, tijekom 2005. godine imali su 3.150zahtjeva za izradu novih priklju~aka i radova na novimpriklju~cima, a ugra|eno je ukupno 8.500 mjernih ure|ajaza nove kupce. Ove godine, do 20. studenoga, imaju 3.741zahtjev, a do kraja godine o~ekuju da }e biti ukupno ~ak4.500 zahtjeva i blizu 12.000 ugra|enih brojila.Energetska suglasnost i svim postoje]imkupcimaOsim spomenutih poslova za nove kupce,zna~ajno su im pove}ani i radovi za postoje}e – pripove}anju snage, izmjeni kategorije potro{nje, radovimana priklju~ku na zahtjev kupca, demontaì priklju~aka,priklju~enju gradili{ta i izradi privremenih priklju~aka.Naime, prema novim propisima - energetska suglasnostje temelj svega {to kupci traè i bez nje se vi{e ni{ta nemoè provesti . G. Strme~ki i T. Fi{trek nagla{avaju da,sukladno novim Op}im uvjetima imaju obvezu izdavanjaelektroenergetske suglasnosti i svim postoje}im kupcima- do 2008. godine. Zna~i, rije~ je o pribli`no 500 tisu}amjernih mjesta na podru~ju Elektre Zagreb, od kojihve}ina nema izdanu i arhiviranu suglasnost.Ve} tijekom ove jeseni morali su izdatielektroenergetske suglasnosti za 2.200 mjernih mjestapovla{tenih kupaca Budu}i je rije~ o velikim i va`nimkupcima, obavljeni su izvidi za sva mjerna mjesta osimjavne rasvjete. U 2007. i 2008. godini ~eka ih iznimnoveliki posao izdavanja suglasnosti novim povla{tenimkupcima, sukladno dinamici otvaranja trì{ta. [to setoga ti~e, moji sugovornici su skepti~ni i tvrde da je to,prema standardnim postupcima, doista nemogu}a misija.Razmi{lja se kako bi se ta zada}a pojednostavila, uzaplikacijsku potporu.Nadalje, prema novim propisima, energetskesuglasnosti izdaju se za svako mjerno mjesto, {to zna~ida se u zgradi koja ima sto i vi{e stanova mora izdatijednaki broj suglasnosti (prije stupanja na snagu novihOp}ih uvjeta, za cijeli vi{estambeni objekt izdavala sesamo jedna suglasnost – za zgradu). Jednako tako, i zasvaku promjenu na priklju~ku potrebna je energetskasuglasnost. Povrh toga, u roku od pet godina, sva mjernamjesta moraju se dovesti u tehni~ki ispravno stanje nara~un HEP Operatora distribucijskog sustava, a kroz desetgodina i svi niskonaponski priklju~ci.Rok za izdavanje elektroenergetskih suglasnostije nepromijenjen i iznosi 30 dana, ali skra}enje rokaizgradnje priklju~ka sa 60 na 30 dana name}e ovomOdjelu daljnje pote{ko}e, kako zbog problema prekopaasfalta (uz dozvole Zagreba~kih cesta), tako i zbog izradeprojekata i sli~nog.[to se ti~e pove}anja broja ljudi u Odjelu, G.Strme~ki i T. Fi{trek nagla{avaju da su imali i imajuGoran Strme~ki i Tomo Fi{trek: do sredine 2008. godine, svim postoje}im kupcima moramo izdati elektroenergetskusuglasnost, a od 500 tisu}a mjernih mjesta na podru~ju Elektre Zagreb, ve}ina nema izdanu i arhiviranu energetskusuglasnostJedina me|u veteranima, Jadranka âkani}, od 29godina staà u zagreba~koj Elektri, 14 godina druì se senergetskim suglasnostima44HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

RADNA PRAKSAOdjel za elektroenergetske suglasnosti i priklju~enje Elektroslavonije OsijekUvid u stvarno stanjepriklju~aka na terenuDenis Karna{Zbog stupanja na snagu novih pravila, poglavitotemeljem novih Op}ih uvjeta za opskrbu elektri~nomenergijom te promjena u postupku izdavanjaelektroenergetskih suglasnosti i priklju~enja novih kupacana elektroenergetsku mreù, novom sistematizacijomHEP Operatora distribucijskog sustava, u ElektroslavonijiOsijek ustrojen je Odjel za elektroenergetske suglasnosti ipriklju~enja. Priklju~ci novih kupaca na elektroenergetskumreù rje{avaju se u postupku izdavanja prethodneelektroenergetske suglasnosti, koja se za sve gra|evineza koje je potrebna lokacijska dozvola, izdaje u postupkuisho|enja lokacijske dozvole gra|evine i njome sedefiniraju svi tehni~ki i ekonomski uvjeti priklju~enja. Izprethodne elektrenergetske suglasnosti proizlazi i ugovoro priklju~enju. An|a Na|, rukovoditelj spomenutog Odjelanam je o promjenama rekla:- Podmirenjem tro{kova iz Ugovora opriklju~enju, a nakon izgradnje objekta, kupac podnosizahtjev za izdavanje elektroenergetske suglanosti ipriklju~enje. U Odjelu za elektroenergetske suglasnosti ipriklju~enje izdaje se elektroenergetska suglasnost tako daOpskrbljiva~ s budu}im kupcem sklapa Ugovor o opskrbii kori{tenju mreè te se gra|evina nakon toga priklju~ujena elektroenergetsku mreù. U vremenu od uplate prvogobroka Ugovora o priklju~enju do zahtjeva za izdavanjesuglasnosti i priklju~enje ishodi se dokumentacijapotrebna za izvedbu priklju~ka, nabavlja oprema iugovaraju radovi kako bi se budu}eg kupca pratilo udinamici izgradnje njegovog objekta te se osiguralaizgradnja priklju~ka i pravodobno priklju~enje. Osnovnarazlika u odnosu na dosada{nji na~in priklju~enja novihkupaca je pojava Ugovora o opskrbi i kori{tenju mreè.Kupci koji su ranije odmah nakon dobivanja suglasnostiimali mogu}nost priklju~enja, sada su du`ni prije togapotpisati ponu|eni Ugovor o opskrbi i kori{tenju mreè.Taj je problem najizraèniji kod priklju~enja kupca uvi{estambenim objektima. Stanari, koji odmah nakonzavr{etka tehni~kog pregleda useljavaju u takav objekt,o~ekuju priklju~enu elektri~nu energiju. Dodatno su takvao~ekivanja poja~ana zbog privremenog pu{tanja naponaza probni rad, za potrebe ispitivanja instalacija. Nakonprobnog rada zgrada se isklju~uje, a investitor gra|evine,~esto zbog vlastitog neznanja, ne upozori budu}e stanareda }e do priklju~enja jedinica morati pro}i nekoliko dana.NE USPIJEVA SE ZAVR[ITI „PAPIRNATI“ DIO POSLAZa privremene priklju~ke, kao i priklju~kegradili{ta podrazumijeva se jednaki postupak kao i kodizdavanja prethodne elektroeneregetske suglasnosti.Uvjet za izdavanje suglasnosti za priklju~ak gradili{taje ranije izdana prethodna suglasnost za objekt kojise gradi i gra|evinska dozvola objekta koji se gradi.Privremeni priklju~ci odnose se na priklju~ke namijenjenepovremenom ili privremenom kori{tenju. Za takavpriklju~ak potrebno je imati dozvolu jedinice lokalnesamouprave s rokom trajanja privremenog priklju~enja.Za obje vrste priklju~aka potrebno je potpisati Ugovor oopskrbi i kori{tenju mreè.- Problem koji je izraèn kod privremenihpriklju~aka je vrlo kratak rok od trenutka podno{enjazahtjeva do potrebnog vremena priklju~enja. Zbog togaDeset zaposlenika Odjela zaelektroenergetske suglasnosti i priklju~enje Elektroslavonije Osijek imaju pune ruke poslase ne uspije zavr{iti „papirnati“ dio posla, a ~est je slu~ajda osoba s pravom potpisa Ugovora o opskrbi sa stranekupca nije u blizini te se takvi ugovori trebaju nositina potpis primjerice u Zagreb, {to dodatno produljujevrijeme potrebno za realizaciju privremenog priklju~ka.Na podru~ju Elektroslavonije, dio tih problema rije{it }ese dogovorno s jedinicama lokalne samouprave o izvedbipriklju~ka za privremeno kori{tenje, a na lokacijama gdjese takvi zahtjevi javljaju vi{e od dva puta godi{nje, kaotrajnih, rekla nam je A. Na|.Osnovna promjena, proizi{la stupanjem na snagunovih Op}ih uvjeta, odnosi se na izdavanje suglasnostiza postoje}e kupce. HEP ODS je do otvaranja trì{taelektri~ne energije duàn svim kupcima za koje ne postojielektroenergetska suglasnost ni podatak o odobrenojpriklju~noj snazi izdati takvu suglasnost i utvrditipriklju~nu snagu.- Na podru~ju Elektroslavonije, za poslovne prostoreu velikojm broju slu~ajeva postoje elektroenergetskesuglasnosti, ali za kupce kategorije ku}anstvo malo jepostoje}ih suglasnosti i zbog velikog broja suglasnosti kojeje potrebno izdati u kratkom roku, u na{en Odjelu puno jeposla. Kod bilo koje promjene vlasni{tva, kupac podnosizahtjev za sklapanje ugovora o opskrbi i kori{tenju mreè.Temeljem tog zahtjeva, zaposlenik Odjela izlazi na lokacijui utvr|uje stanje priklju~ka te se nakon toga moè izdatielektroenergetska suglasnost. No, zbog velikog brojazahtjeva, ~esto pro|u i dva mjeseca od podno{enjazahtjeva do izdavanja suglasnosti. Taj je postupak te{koobjasniti kupcima koji imaju naviku takve zahtjeverje{avati na {alteru. Problemi se javljaju prigodom tzv.preprijave, kada kupac dugo vremena ne dobiva ra~une nasvoje ime. Ipak, treba naglasiti da je takav na~in izdavanjasuglasnosti za postoje}e kupce kvalitetan te se dobivauvid u stvarno stanje na terenu. Priklju~ci koji su u tehni~kilo{em stanju proslje|uju se Slu`bi za odràvanje, kako bise odmah nakon izdavanja suglasnosti takav priklju~akrekonstruirao, objasnila je A. Na|.U Odjelu radi deset zaposlenika, koji imaju puneruke posla, budu}i dao je samo tijekom studenog ovegodine podneseno 537 zahtjeva za sklapanje ugovora oopskrbi i kori{tenju mreè, 29 zahtjeva za prethodnu te79 zahtjeva za izdavanje elektroenergetske suglasnosti ipriklju~enje, {est zahtjeva za priklju~enje gradili{ta, jedanza privremeni priklju~ak, 82 zahtjeva za pruànje radovauslugana OMM. Od ukupno 734 zahtjeva, rije{eno je 375,a ~ak je 359 zahtjeva preneseno u prosinac.ELEKTROSLAVONIJA SE DOBRO PRIPREMILAO primjeni Op}ih uvjeta za opskrbu elektri~nomenergijom i Pravilnika o naknadi za priklju~enje naelektroenergetsku mreù i pove}anje priklju~ne snage napodru~ju Elektroslavonije vi{e smo doznali i od direktoraElektroslavonije dr. sc. Damira Pe~varca:- Na~in izdavanja elektroenergetskih suglasnostiu Elektroslavoniji prilago|en je novim aktima odmahnakon njihova stupanja na snagu. Postupak izdavanjaprethodnih suglasnosti nije se bitn opromijenio, budu}ida su i one koje su izdavane u Elektroslavoniji i prije 1.travnja 2006. godine, sadràvale odrednice propisanenovim Op}im uvjetima. Izdavanje suglasnosti za priklju~akgradili{ta prilagodio se novim Op}im uvjetima u smislupotrebne dokumentacije prigodom podno{enja zahtjeva– gra|evinske dozvole. Najvi{e promjena zabiljeèno je uodnosu na postoje}e kupce. Uvidjev{i na samom po~etku{irinu posla koji na tom podru~ju slijedi, a uvaàvaju}iiznimno kratak rok, Elektroslavonija je odmah zapo~elaizdavati elektroenergetske suglasnosti za postoje}e kupce.Traè}i najbolju metodu, odlu~eno je da suglasnost koja}e iza}i iz Elektroslavonije mora biti korektno napisana,s tehni~ki ispravnim opisom priklju~ka. Rezultat togaje da se za svakog postoje}eg kupca, koji s bilo kojimrazlogom podnese zahtjev, izlazi na predmetni priklju~aki tehni~ka obilje`ja tog priklju~ka prenose se na papir uobliku suglasnosti. To traì puno vremena, ali je krajnjirezultat kvalitetna suglasnost, kao i uvid u stvarno stanjepriklju~aka na terenu. Na taj na~in, Elektroslavonija jeu potpunosti svoje poslovanje, u segmentu rada Odjelaza elektroenergetske suglasnosti i priklju~enje, uskladilas Op}im uvjetima za opskrbu elektri~nom energijom,zaklju~io je direktor D. Pe~varac.46HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

HEP I OKOLI[Kako rije{iti zbrinjavanje naplavina na ulaznim ure|ajima i re{etkama hidroelektrana?Slijediti dobarprimjer HE \alePogoni Sektora za hidroelektrane HEP Proizvodnje,ve} se dugo godina suo~avaju s problemom organiziranjapostupanja i zbrinjavanja velikih koli~ina otpada, kojiu obliku naplavina dolazi na ulazne ure|aje i re{etkepostrojenja hidroelektrana, osobito u vrijeme visokihvoda na vodotocima na kojima su izgra|ene. Pod„naplavinama“ se, naime, podrazumijeva otpad razli~itogsastava: stare gume, drvna masa, odba~eni ku}anskiaparati, strvine, staklo, plastika, ostale vrste komunalnogotpada i drugo. Takav je otpad skoro uvijek nepoznatogpodrijetla. Va`no je naglasiti da HEP-ovi pogoni nisuproizvo|a~i spomenutih vrsta otpada, no budu}i danaplavine ugroàvaju sigurnost objekata i one~i{}ujuokoli{, pogoni ih zbrinjavaju u okviru vaè}ih zakonskihpropisa, sukladno svojim prostornim i financijskimmogu}nostima.U cilju sagledavanja sustavnog i sveobuhvatnogpristupa rje{avanju dugogodi{njeg problema postupanjas otpadom od naplavina, Sektor za razvoj HEP-a d.d.,naru~io je od tvrtke APO d.o.o. - usluge za{tite okoli{a,~lana HEP grupe, izradu elaborata „Sagledavanjerje{avanja problema naplavina u proizvodnim pogonimahidroelektrana“.U tom je elaboratu iscrpno obra|ena problematikapostoje}eg stanja postupanja s naplavinama u svimhidroelektranama, procijenjene su godi{nje koli~inei utvr|en je sastav naplavina po vrstama otpada.Nadalje, za svaku hidroelektranu procijenjeni su tro{kovipostupanja s naplavinama, analizirani su iznosi godi{njihnaknada koje HEP Proizvodnja d.o.o. pla}a temeljemzakonskih odredbi Hrvatskim vodama i jedinicamalokalne samouprave, iscrpno su analizirane zakonskeobveze vezane uz postupanje s naplavinama te supredloèni mogu}i na~ini rje{avanja problema.GODI[NJE SE ZAUSTAVI IZME\U 2700 – 4600TONA NAPLAVINATemeljem obilazaka hidroelektrana, {to je uvelja~i i oùjku o.g. obavio radni tim APO-a i radni timoviimenovanih odgovornih osoba po hidroelektranama,procijenjeno je da se na ulaznim ure|ajima i re{etkamapostrojenja ukupno godi{nje zaustavi izme|u 2700– 4600 tona naplavina! Najve}e procijenjene godi{njekoli~ine otpada u obliku naplavina prisutne su upogonima HE \ale (pribli`no 875-1050 tona) i HEâkovec (pribli`no 700 tona). Koli~ine naplavina nisukonstantne. Skoro na svim lokacijama hidroelektrana,koli~ina naplavina ovisi o pojavi visokih voda, koje seuobi~ajeno javljaju tijekom prolje}a i jeseni. U ostalimrazdobljima naplavina je manje, odnosno njihova koli~inaje zanemariva.U svim hidroelektranama se s otpadom odnaplavina postupa sukladno vaè}im zakonskimpropisima u okviru raspoloìve radne snage teprostornih i financijskih mogu}nosti. Najrazvijeniji sustavpostupanja s naplavinama uspostavljen je u HE Dubrava,HE âkovec i HE Vara`din, gdje se sve prisutne vrstenaplavina oporabljuju u najve}oj mogu}oj mjeri. Tako|er,treba naglasiti da nije mogu}e predloìti univerzalnorje{enje uspostave jedinstvenog sustava postupanja snaplavinama za sve hidroelektrane, jer ih je potrebnoprilagoditi prostornim obilje`jima svake pojedine lokacije.GODI[NJI TRO[KOVI HEP-a ZA SUSTAVGOSPODARENJA NAPLAVINAMA - PRIBLI@NO PETMILIJUNA KUNATemeljem provedene analize financijskihpokazatelja prikazanih u elaboratu, procijenjeni ukupnitro{kovi redovnog postupanja s naplavinama na raziniHEP Proizvodnje godi{nje iznose vi{e od dva milijunakuna. Tro{kovi ulaganja u postoje}i sustav postupanjanaplavinama, uklju~uju}i i povremene tro{koveodràvanja akumulacija u proteklom petogodi{njemrazdoblju procijenjeni su na pribli`no 14 milijuna kuna,{to na godi{njoj razini za HEP Proizvodnju predstavljaprosje~no financijsko optere}enje od skoro tri milijuna kuna. Uzimaju}i u obzir sve analizirane tro{kove udosada{njem postupanju s naplavinama, procjenjuje seda sada{nji sustav postupanja s naplavinama za HEPProizvodnju predstavlja godi{nji tro{ak od pribli`no petmilijuna kuna.U SUSTAV GOSPODARENJA I ZBRINJAVANJANAPLAVINA, UZ HEP, TREBAJU SE UKLJUÎTI IDRUGIVaàn zadatak projekta bio je od Ministarstvaza{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstvaishoditi mi{ljenje o obvezama posjednika otpada odnaplavina koje se prikupljaju na ulaznim ure|ajima HEPovihhidroelektrana.S obzirom na to da je otpad od naplavinanepoznatog podrijetla i ne nastaje djelatno{}uproizvodnih pogona, ve} pristiè vodotocima na ulazneure|aje hidroelektrana, prema dostavljenom mi{ljenjumjerodavnog Ministarstva, u rje{avanje postupanja snaplavinama se uz HEP svakako trebaju uklju~iti jedinicelokalne samouprave, na ~ijem se podru~ju hidroelektranenalaze, Hrvatske vode koje su odgovorne za upravljanjevodotocima te Hrvatske {ume koje upravljaju dràvnim{umama i {umskim zemlji{tem. Sukladno zakonskiutvr|enim obvezama svih sudionika u rje{avanjuproblematike postupanja s naplavinama, potrebno jedogovorno utvrditi raspodjelu postoje}ih tro{kovapostupanja, koje trenuta~no u cijelosti snose samo HEPovipogoni.Konkretan primjer utvr|ivanja zajedni~kihfinancijskih obveza u postupanju s naplavinama jedinoje vodopravnom dozvolom definiran u HE \ale te sepredlaè svim pogonima da ishode takve uvjete.Budu}i da HEP-ovi pogoni ve} dugi niz godinaobavljaju sanaciju vodotokova umjesto Hrvatskih voda,~ija je to zakonska obveza, predlaè se da se od Hrvatskihvoda ishodi olak{ica pri pla}anju godi{nje naknade zakori{tenje voda u iznosu procijenjenih sada{njih tro{kovapostupanja s naplavinama.Nadalje, svi dosada{nji tro{kovi odlaganjaotpada od naplavina na odlagali{ta otpada te tro{akbudu}eg zbrinjavanja biorazgradivog otpada metodomkompostiranja, kada se organiziraju centri za prihvati recikliranje, potrebno je prenijeti na jedinice lokalneuprave i samouprave.Tro{kove postupanja s naplavinama u HES Vinodoltrebale bi podmirivati Hrvatske {ume, jer naplavine ~inidrvna masa koja potje~e od odràvanja {uma.Prostor privremenog skladišta za postupanje snaplavinama u HE âkovec: selektirana drvna masaSlijedom mi{ljenja mjerodavnog Ministarstvai prijedloga danih u elaboratu, rukovodstvu HEPProizvodnje je Sektor za razvoj HEP-a d.d. u suradnji sAPO-m prezentirao rezultate projekta. Cilj je bio ~elnikeupoznati s preporukama koje je potrebno provestina razini HEP Proizvodnje za postizanje u~inkovitogi ekonomski najisplativijeg rje{avanja problematikepostupanja s naplavinama.Iz u{teda tro{kova postupanja s naplavinama,financiralo bi se daljnje unaprje|enje sustava postupanjas naplavinama, odràvanjem postoje}e i nabavom novepotrebne opreme za postupanje s naplavinama.PREPORUKE ZA POBOLJ[ANJE POSTOJE]EGSUSTAVASukladno odredbama vaè}ih zakonskih propisau podru~ju postupanja s otpadom, zaposlenicimazaduènim za postupanje s naplavinama u svimpogonima preporu~a se uspostaviti redovito pra}enjei procjenjivanje koli~ina otpada od naplavina u okviruo~evidnika otpada.Otpad od naplavina, prema svojstvima, predstavljaneopasni, odnosno inertni otpad i u o~evidnicima ga jepotrebno voditi pod klju~nim brojevima:• 20 01 38 drvo i raslinje, koje nije navedeno pod20 01 37*• 20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv(heterogene naplavine) te• 20 03 01 mije{ani komunalni otpad.Nadalje, umjesto sada{njeg odlaganja otpadaod naplavina biljnog podrijetla na lokalna odlagali{ta,potrebno je razmotriti mogu}nost njihovogkompostiranja, sukladno rokovima razvoja i uspostavesustavnog gospodarenja otpadom u pojedinoj ùpaniji.Pogonima, u kojima se u sastavu naplavina javljajuvelike koli~ine PET ambalaè, preporu~a se nabavaspreminka za njeno izdvojeno privremeno skladi{tenje tepredaju na zbrinjavanje ovla{tenom skuplja~u. Tako|er sepredlaè da se na svim prilazima akumulacijama postaveoznake za zabranu odlaganja otpada u akumulaciju iu njenoj neposrednoj blizini, kao upozorenje lokalnomstanovni{tvu.U okviru provedbe ovog Projekta, analizirani supreliminarni podaci o mogu}em rje{avanju zbrinjavanjasvih vrsta neopasnog biorazgradivog otpada odnaplavina i to metodom kompostiranja. Budu}i da bito dodatno pove}alo trenuta~no procijenjene tro{kovepostupanja s naplavinama, predlaè se pri~ekati izgradnjukompostana u okviru budu}ih regionalnih ùpanijskihcentara za obradu otpada.Ovim putem pozivamo sve zaposlenike kojisu se do sada u svom radu na bilo koji na~in susrelis problematikom rje{avanja naplavina, da svojimiskustvima, komentarima i prijedlozima doprinesuuspostavi sustavnog rje{avanja otpada od naplavina narazini HEP Proizvodnje.Tamara TarnikHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 47

BO@I]Dar i poklon srca SrcuBoì} – nikako trì{ni ve}otajstveni sveti blagdan,najljep{i je blagdan obitelji,blagdan doma}eg ognji{tva,blagdan ku}e, blagdanDomovine i ovog na{eg usvemiru jedinstvenog svijeta,koji je stvorio i darovao namSvevi{nji Gospodin.Darujmo jedan drugom ìvot iljubav, a nikako mr`nju ili zlobui zavist; darujmo istinu, a nela` i licemjerje; duhovnost ikulturu, a ne pusto{; uljudnosti stvarala{tvo, a ne rat iru{ila{tvoJedan pjesnik kli~e: Boì}! Evo nam drevnogblagdana. Kroz mra~ne maglovite doline ori sepomirljivi, blagoslovni glas starih zvona. Jo{ malo ime|u harmonijom planeta zapalit }e se zvijezda, kojaje u skromnost betlehemske pojate dovela tri bajna,daleka kralja...Tako je u svoje vrijeme, skoro prije 100 godina,zborio i u svojim pjesmama u prozi pisao velikihrvatski knjièvnik, pisac, pjesnik i feljtonist AntunGustav Mato{.A prije vi{e od dvije tisu}e godina obistini{e seproro~ke rije~i navje{tenja: "Za~et }e Djevica i roditiSina!Nadjenut }e mu ime ....! On }e spasiti narodsvoj od grijeha njegovih"!I tajna Djeteta u jaslama objavljena je svemusvijetu, ìdovskom i poganskom. @idovskim imenomKrist {to zna~i Mesija, Davidov je potomak kojega suproroci najavljivali i stolje}a o~ekivala. Poganskomsvijetu s imenima Spasitelj i Gospodin. Helenisti~kije svijet, kako znamo, nazivao svoje bogove i vladarespasiteljima i gospodarima, a onda mu je objavljeno,da je samo to Dijete koje leì u jaslama Spasitelj iGospodin. To su imena koja se u Starom zavjetupridijevaju isklju~ivo Bogu. Primjenjuju}i ih, pak,na Isusa, evan|elist Luka upozorava na njegovoboànsko dostojanstvo te je kroz protekle vijekovepostalo uboi~ajeno govoriti Isus Krist, koji nije odovoga svijeta, ve} od Kraljevstva Bo`jeg i nebeskog.Prema evan|elistu Mateju, mudraci su pokloniliIsusu zlato, tamjan i smirnu i to, kako se smatra- zlato i tamjan kao znakove njegove kraljevskeodnosno boànske ~asti, a smirnu kao znak njegovaljuskog dostojanstva. Od ro|enja do danas, kako sesmjenjuju nara{taji pa i obi~aji te svjetovi, uvijekje pred o~ima Bogo~ovjek u jaslama. Dijete ~ije jero|enje, prema rije~ima prof. Radovana Grgeca, kaoi nekih darovitih pisaca poput Andersena, SelmeLagerloff ili Jagode Truhelke (i mnogih drugih usvjetskoj knjièvnosti, sakralnoj i svjetovnoj), ma{tapobo`ne tradicije zaogrnula ~arobnim vilinskimozra~jem. Me|utim, ~uvstva vjere, nade i ljubavipoti~u nas na poklonstvo i dar koji se razlikujeod u mnogim zemljama uvrijeènog klanjanjakomercijaliziranom Boì}u i od darova tobo`njegDjeda Boì}njaka. Isus traì od nas dar srca.KAKO RAZMI[LJATI O BO@I]U?Nije ~udno {to se pristup betlehemskomDjetetu, u kojem nam se objavio Bog, bitno razlikujeod uobi~ajenog boì}evanja u komercijaliziranomi sekulariziranom dru{tvu, kako kaè prof. Grgec.Lik maloga Boga - Boì}a, valjalo bi povezati sasna`nom slikom "nuklearne fuzije" u duhovnojdubini i srì bi}a, zna~i s revolucijom koja je itekakopotrebna ~ovje~anstvu.Zacjelo bi o Boì}u trebalo razmi{ljati druk~ijenego {to se, na àlost, uobi~ajilo. Stoga je, primjerice,organizacija Pax Christi uo~i Boì}a pozvala katolikeda ga slave "ekolo{ki", odnosno da po{tuju}i zakoneZemlje i Svemira u tom svjetlu donose Radosnu vijestsvim ljudima dobre volje. Tako }emo se u radostipripraviti na svetkovanje Boì}nih blagdana i Novegodine u ime Isusovo, daruju}i Isusu svoje srce,koje treba kucati u ritmu njegova Srca za Boga i zabli`njega. To je zapravo i ujedno najljep{i dar i poklonIsusu, dar i poklon srca Srcu.Hrvati imaju doista mnogo boì}nih narodnihpjesama, me|u kojima se ljepotom izdvajaju onenajpoznatije i najstarije: "U to vrijeme godi{ta" i„Narodil nam se Kralj nebeski". Jedna od manjepoznatih zavr{ava stihom o poklonstvu pastirabetlehemskom Djetetu: "Do|osmo sebi Tebe`rtvovati, /Tebe, Boè, darivati!" Uistinu, najljep{i dari poklon Boì}u, od mudraca, pastira ili kojega odvjernika, jest dar i poklon srca Srcu, `rtvovanje sebeza Boga i bli`njega. To je i osnovna poruka Boì}asvim ljudima na{e Domovine i ~itavoga svijeta.ZA[TO JE TO BA[ TAKO?U vrijeme Boì}a, kao {to pokazuje ìvotnoiskustvo i vjekovna spoznaja, napose govoromsakralne umjetnosti i narodne predaje, kaè paterMijo Niki}: „Bog dolazi kao maleno Dijete, koje ve}iz jaslica {iri svoje ru~ice da zagrli ~itav svijet. Iste}e te ruke hrabro ra{iriti na kraju svojega ìvota kadbude dao da se na kri` razapne za spasenje svijeta.To je ljubav od koje nema ve}e. To je ljubav kojaspa{ava i donosi nam ìvot u izobilju. Odista, u tuljubav treba vjerovati, prihvatiti i na nju velikodu{noodgovoriti. Na taj }emo na~in najbolje proslavitisveto Isusovo porodjenje. Jer, budu}i da se jednomrodio u Betlehemu, Isus se èli danomice ra|ati una{im srcima. Sveti Pavao kaè da se srcem vjeruje.Srce je ~itav ~ovjek, prema shva}anju Biblije iEvan|elja. Prema tomu, tko srcem vjeruje i ljubi, zna~ida ~itavim svojim bi}em vjeruje i ljubi“.Boì} zna~i mali Bog a veliku ljubav. Budu}i daje veliki Bog postao mali Boì}, postao je da namabude blizak, u svemu jednak, osim u grijehu. Pastirisu ga u Betlehemu mogli zagrliti i poljubiti, a i mi gadanas u presvetoj Euharistiji, klju~nom i sredi{njemdijelu svete mise, moèmo dodirnuti. Isus je Bog kojise dade dodirnuti te je red da ga na Polno}ki i nasam Boì}, ba{ kao u svakom euharistijskom slavlju,prepoznajemo u njegovoj povijesnoj i stvarnojveli~ini, prenose}i i daruju}i jedan drugomu ìvot iljubav, a nikako mr`nju ili zlobu i zavist. Istinu, a nela` i licemjereje, duhovnost i kulturu, a ne pusto{.Uljudbu i stvarala{tvo, a ne rat i ru{ila{tvo. Za to jei zato – Boì} – nikako trì{ni ve} otajstveni svetiblagdan, najljep{i blagdan obitelji, blagdan doma}egognji{tva, blagdan ku}e, blagdan Domovine i ovogna{eg u svemiru jedinstvenog svijeta, koji je stvorio idarovao nam Svevi{nji Gospodin.Josip Vukovi}48HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

NOVA KNJIGAAkademik Boò Udovi~i}:„Pad umjesto uspona“GODINA NIKOLE TESLESve~ana simpozijalna akademija zaokruìla Teslinu GodinuEgoizam ipohlepa zaprofitombez radaS Teslomu razvojHrvatske^lan Uprave HEP-a, mr.sc. Ivica Toljan govorio je oTeslinim izumima za podru~je prijenosne djelatnosti snaglaskom na aspekt vo|enja i upravljanja sustavomKnjigu su, uz autora, predstavili prof.dr.sc. Slavko Kuli},dr.sc. Danko Plevnik te, u ime izdava~a Kigen, NenadLihtarU Kristalnoj dvorani Hotela Westin uZagrebu, 5. prosinca o.g. odràno je sve~anopredstavljanje knjige „Pad umjesto uspona“akademika Boè Udovi~i}a. Knjiga nosi podnaslov„Statisti u demokraciji II dio“, jer se odnosi nadoga|aje u Hrvatskoj od 1996. do 2006. godine,dok su u prvoj knjizi opisane okolnosti u i okoHrvatske do 1996. godine.„Pad umjesto uspona“ odgovor je akademikaB. Udovi~i}a na stanje u dru{tveno-politi~komsustavu Hrvatske koji, prema njegovim rije~ima,obiljeàva egoizam i besramna pohlepa zaprofitom bez rada.Knjigu su pred mnogobrojnim uglednimposjetiteljima, uz autora, predstavili prof.dr.sc.Slavko Kuli}, dr.sc. Danko Plevnik te, u imeizdava~a Kigen, Nenad Lihtar.S. Kuli} je naglasio da je autor ostvariosusret svoje moralne svijesti s hrvatskomstvarno{}u, s dru{tvenim ~injenicama u svomvremenu, {to je vrlo rijetko i te{ko. Svoj moralniprigovor upu}uje hrvatskim intelektualcima, ali iznanstvenoj zajednici.- Knjiga akademika Udovi~i}a predstavljasustavnu i kriti~ku kronologiju doga|aja uHrvatskoj, pisanu bez frustracija iz pera neovisnogintelektualca, rekao je D. Plevnik. Rije~ je oopse`nom djelu podijeljenom na deset poglavlja,koja obuhva}aju vi{e od 900 stranica. Politikaprema BiH, rad tajnih slu`bi, uloga hrvatskihintelektualaca u dru{tveno politi~kim promjenama,uloga Katoli~ke crkve u dru{tvu - neke su od temakoje akademik Udovi~i} op{irnije obra|uje u svojojknjizi.Tomislav [nidari}U Muzeju Mimara, u prostoru Sve~ane dvorane,24. studenoga o.g. odràn je zadnji slu`beni doga|aj unizu aktivnosti kojima se u Hrvatskoj obiljeìla 2006.godina kao Godina Nikole Tesle, a u povodu 150.obljetnice njegova ro|enja. Sve~ana simpozijalnaakademija u organizaciji Hrvatske akademije tehni~kihznanosti i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti,obrazovanja i {porta, okupila je velik broj uglednihosoba iz gospodarskog, znanstvenog, politi~kog,obrazovnog, diplomatskog i medijskog okruènja.Odràna pod naslovom „S Teslom u razvoj Hrvatske“,prikazala je status i mogu}nosti Hrvatske u vrijemenjezinih priprema za ~lanstvo u Europskoj uniji.U ime Ministarstva znanosti obrazovanja i{porta, Skup je pozdravio Slobodan Uzelac - dràvnitajnik za visoko obrazovanje, izdvojiv{i posebno tvrtkei institucije zaduène za projekt obiljeàvanja Teslineobljetnice, me|u kojima je posebno bila nagla{enauloga HEP-a.Predsjednik Hrvatske akademije tehni~kihznanosti Zlatko Kniewald, ocijenio je da ovim skupomAkademija zaokruùje svoj dio aktivnosti u 2006. kojesu vezane za 150. obljetnicu Teslina ro|enja.FENOMEN PRIJENOSAProfesor Draèn Viki}-Topi} dràvni tajnik zaznanost u Ministarstvu znanosti obrazovanja i {porta,govorio je o implementaciji novih znanja i trajnojedukaciji u radnim procesima u Republici Hrvatskoj uokviru projekta dràva znanja. O primjeni bolonjskogprocesa na sveu~ili{tu, specifi~no na FER-u, govorioje njegov dekan Vedran Mornar.Predstavnik Hrvatske elektroprivrede, kaojednog od nositelja ovog doga|aja, mr. sc. IvicaToljan - ~lan Uprave, izloìo je temu „Uloga Hrvatskeelektroprivrede u prijenosu elektri~ne energije“.Najprije je uvodno govorio o povijesnom razvojueuropskih interkonekcija i o temeljnim postavkamaprijenosa elektri~ne energije. Potom je povezao TeslineAkademiji su nazo~ili brojni du`nosnici iz gospodarstva, kulture, politike, diplomacijeizume i njegove zasluge za prijenosnu djelatnost,prikazuju}i fenomen prijenosa s naglaskom naaspekt vo|enja i upravljanja sustavom. Uz ~injenicuda su elektroenergetski sutavi ìvi sustavi, posebnose osvrnuo na iskustvo rekonekcije dviju europskihzona, koja je provedena upravo posredovanjemhrvatskih stru~njaka u hrvatskom prijenosnomsustavu prije malo vi{e od dvije godine . Rekonekcija,ili interkonekcija sustava, ima svoje prednosti ali i svojenedostatke: prednosti zbog povezanosti, raspoloìvostiprijenosnih tokova za kolanje energije, ali i nedostatkezbog lak{e ranjivosti, osjetljivosti sustava zbognjegove veli~ine i lo{ije kontrolbilnosti.O primjeru odnosa tvrtke Ericsson-Tesla premaTeslinu geniju, prema Teslinim izumima te posebno oprimjeni i stvaranju znanja, govorila je predsjednicaUprave Ericsson-Tesle mr. sc. Gordana Kova~evi}, a oprimjeni Teslinih izuma u izravnoj proizvodnji u tvrtkiKon~ar, govorio je Darinko Bago, predsjednik UpraveKon~ar Elektroindustrije.Me|u glavnim projektima, naveo je proizvodnjurotacijskih strojeva primjenom Teslina rotacijskogmagnetskog polja, projekt vjetroelektrana u Hrvatskojs izvoznim mogu}nostima, izgradnju 70-metarskogregionalnog vlaka s brzinom do 160 km/sat, i drugom.Posebno je presti`nim za Kon~ar naveo utemeljenjeCentra izvrsnosti, zajedni~kim projektom s Fakultetomelektrotehnike i ra~unarstva u Zagrebu, Sveu~ili{temu Splitu i Osijeku. Izme|u ostalog, D. Bago je kaopovijesni detalj naveo ~injenicu da jer prvi dekanFER-a prof. Dolenc, bio direktor Kon~ara.Sve~ana akademija „S Teslom u razvoj Hrvatske“,zavr{ila je sve~anim kulturno-glazbenim programomansambla Lado, koji je izveo plesno-glazbene nasloveiz Like i drugih hrvatskih krajeva. Na zavr{etku su sudioniciAkademije, u predprostoru Dvorane razgledaliprigodnu izlo`bu dokumentacijskih predmeta, naslovai izdanja objavljenih tijekom 2006. Tesline godine.Mihovil Bogoslov Matkovi}HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 49

GODINA NIKOLE TESLENepoznato o poznatom Tesli (7)Pokazao kako se obi~naigra~ka moè pretvoritiu stroj pun snagePripremio:Josip Moser>Kroz ~itavi prostor oko nasproteè se energija. Je li taenergija stati~ka ili kineti~ka?Ako je stati~ka, na{e su nadeuzaludne. No, ako je kineti~ka –a mi sigurno znamo da je takva– tada je tek pitanje vremenakad }e ljudima po}i za rukomda svoje strojeve priklju~eizravno na sam pogonskikota~ prirode50HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.„Na stotine proizvo|a~a struje preuzimalo jeTesline patente“, zabiljeìo je John J. O'Neill u jednomsvom privatnom pismu, „a kad bi ih Westinghouseuni{tio po sudovima i potpuno smrvio ove neovla{tenekorisnike, mr`nja tih gubitnika svom bi se snagomobru{ila na Teslu.“Steimetz je u dokumentu dostavljenomAmeri~kom institutu elektrotehni~ara ustvrdio:„Ferraris je sagradio samo malu igra~ku, a njegovisu magnetski krugovi, koliko mi je poznato, bili dovr{eniu zraku, ne u èljezu, premda to ne ~ini neku razliku.“NIJE BILA IZGOVORENA VE]A EKSPERIMENTALNAISTINA NA TOLIKO JEDNOSTAVAN I JASAN NAÎNWilliam A. Anthony, osniva~ katedre zaelektrotehniku na Sveu~ili{tu Cornell, uvidio je zna~ajTeslina sustava. Nakon usporednog ispitivanja saistosmjernim motorima javno je dao svoju potporu Teslii njegovu motoru. Njegova je izjava:„To nije samo novi motor, ve} vrlo vjerojatnoi za~etak jedne potpuno nove tehnologije. Sr` togsustava bila je predivna jednostavnost indukcijskogmotora, koji da gotovo nije imao potro{nih dijelova kojibi izazivali kvarove i zastoje u radu.“Zaslugom profesora Anthonyja, Tesla je biopozvan da 16. svibnja 1888. godine odrì predavanjepred Ameri~kim institutom elektrotehni~ara (danasAEEE). Naslov njegova predavanja je bio: Novi sustavmotora i transformatora na izmjeni~nu struju.O tom je predavanju dr. B. A. Behrend rekao:„Jo{ od pojave Faradayevih Eksperimentalnihistraìvanja elektri~ne struje nije bila izgovorena ve}aeksperimentalna istina na toliko jednostavan i jasanna~in … Onima koji tek dolaze za njim, nije ostavio ni{ta{to bi jo{ trebali u~initi. Jer, njegovi su papiri sadràvalikostur ~ak i za matemati~ku teoriju.“(B. A. Behrend, Zapisnici, Godi{nja skup{tina AIEE,New York, 18. svibnja 1917. Smithsonian Institution)PUPIN O TESLIMihajlo Pupin je u po~etku bio me|u onimakoji su odmah uvidjeli velike prednosti Teslinasustava izmjeni~ne struje. âk u svojoj autobiografijitvrdi da su ga skoro otpustili s Elektrotehni~kogfakulteta Sveu~ili{ta Columbia zato jer je „uzdizaou zvijezde“ tu novu tehnologiju. Bio je uz Teslu, nezato {to su bili zemljaci, nego zato jer je prepoznaozna~aj Teslina sustava. Ina~e, bio je iz sela Idvara uBanatu, na granici Rumunjske, a u SAD je do{ao kaopetnaestogodi{nji dje~ak s pet centa u dèpu. Radioje na dokovima New Yorka, pretovaruju}i ugljenza pedeset centa po toni i sam se {kolovao. Dobioje stipendije za sveu~ili{ta Columbia i Cambridgete postao profesorom fizike i elektrotehnike naColumbiji. U vrijeme kada je Tesla zapo~injao, PupinPRISILIO JE SNAGU JEDNE NIJAGARE DAKROZ PRAKTI^NE MOTORE SLU@I UDALJENIMGRADOVIMAEdisonova tvrtka General Electric poduzimalaje sve kako bi dokazala kako su njihovi izumiteljipreduhitrili Teslu. Govorio je u ime Waltera Bailyja,Marcela Depreza i Charlesa S. Bradleya. âk i u imeCharlesa Steinmetza, briljantnog matemati~ara i{ahista, koji je izumio «monocikli~ki» sustav, premdaon sam nikada nije osporavao Teslino prvenstvo napodru~ju izmjeni~ne struje. O tomu je presudio sudacTownsend u rujnu 1900. godine i to u Teslinu korist. Evo{to je izrekao u sudnici Dràvnog suda u Connecticutu ikasnije napisao u presudi:„Teslinu je geniju pripala ~ast da zahvatinepravilne, neobuzdane i me|usobno suprotstavljeneelemente iz podru~ja prirode i tehnike te da ih upregnekako bi pokrenuli strojeve koje je osmislio ~ovjek. On jebio taj koji je prvi pokazao kako se obi~na igra~ka moèpretvoriti u stroj pun snage; kako Bailyjev «laboratorijskipokus» moè postati u~inkovit i prakti~an motor; kakoindikator moè postati pogonski pokreta~; on je prviosmislio ideju da se zapreke pri obrtanju u suprotnismjer te kontradikcije alternacije mogu pretvoriti urotacije koje proizvode struju, u pravi vihor.Ono {to su ostali dràli nesavladivim preprekama,neprohodnim strujama i suprotstavljenim snagama,on je nadvladao te uskladiv{i njihovo kretanje prisiliosnagu jedne Nijagare da kroz prakti~ne motore sluìudaljenim gradovima.Ova se presuda moè unijeti u sudski nalog iodnosi se na sve podnesene tu`be.“PODUÂVAO VELIÂNSTVENOM MA[TOVITO[]UTeslini pokusi prikazani na izlo`bi u Chicagu bilisu spektakularni. Prikazao je, izme|u ostalog, i svjetle}uzrakopraznu cijev s dvije elektrode, koja je svijetlila aje ve} bio poznat u Americi.Pupina je jako ljutilo {to se borba izme|uistosmjerne i izmjeni~ne struje, bolje re}i izme|uWestinghousea i Edisona, vodi javno, a o tomuse ne pitaju visoko {kolovani elektrotehni~kistru~njaci, odnosno on. Prigovarao je da seprvaci elektroindustrije brinu samo o tomu danjihove sustave istosmjerne struje ne bi zamijenilaizmjeni~na. Zato je javno izrekao:„Nevjerojatan i potpuno neameri~ki mentalnistav! Svakom je nepristranom i pametnomstru~njaku bilo jasno da ova dva sustava jedandrugog prekrasno nadopunjuju.“Istina, kasnije }e se Pupin priklju~iti Edisonui Marconiju i u pitanju prvenstva u otkri}uradioprijenosa postati vrlo o{tri protivnik Tesli.

da nije bila spojena vodi~ima na neki izvor elektri~neenergije. Poslovi~no nezainteresiran za komercijalnuprimjenu svojih izuma, propustio je da taj izumpatentira pa su to iskoristili drugi.Roland J. Morin, rukovoditelj grupe inènjeratvrtke Sylvania GTE International iz New Yorka, kasnijeje napisao: „Uvjeren sam da su ova Teslina prikazivanjaizvora svjetlosti na Svjetskom sajmu u Chicagu (1893.)potakla D. Mc Farlana Moorea da razvije i objavi svojekomercijalno ostvarenje zvano fluorescentna svjetiljka…“Edvin H. Armstrong dobio je po~asnu nagraduu povodu Teslina 75 ro|endana 1931. za svoje velikedoprinose radioindustriji. On je potvrdio da mu je Teslarazigrao ma{tu te je izjavio: „On nije podu~avao natemelju vlastitih postignu}a, ve} je podu~avao pomo}uveli~anstvene ma{tovitosti koja je odbijala prihvatititrajnost onoga {to se ostalima ~inilo nepremostivimzaprekama – ma{tovito{}u ~iji se ciljevi u najve}embroju slu~ajeva jo{ nalaze u carstvu spekuliranja.»(Govor E. Armstronga u povodu po~asne nagrade1931., Muzej Nikole Tesle, Beograd)Vezano uz objavu Teslina izuma àrulje sugljenom krunicom ili àruljom za molekularnobombardiranje ({to je bio temelj za kasnije otkrivanjeelektrona J. J. Thomsona 1897.), engleski znanstvenik J.A. Fleming je napisao Tesli: „êstitam Vam od sveg srcana velikom uspjehu … Nakon ovoga, vi{e nitko ne}emo}i posumnjati u Va{e kvalifikacije kao ~arobnjakaprvog reda. Recimo, ~arobnjaka Reda ognjenog ma~a.“(Pismo J. A. Fleminga Tesli, 1892., Muzej NikoleTesle, Beograd)U ELEKTRI^NOM PAVILJONU IZVODIO ZADIVLJUJU]EPOKUSEOd 1. svibnja do 25. listopada 1893. u Chicaguje odràna velika Kolumbova izlo`ba u prigodiobiljeàvanja 400. godi{njice otkri}a Amerike (istina sjednom godinom zaka{njenja). Otvorio ju je tada{njipredsjednik Grover Cleveland, koji je okretanjemprekida~a izra|enog od slonova~e i zlata upalio rasvjetutisu}a elektri~nih àrulja. Jer, izlo`bu je osvijetlilatvrtka General Electric Georgea Westinghousea.Organiziran je posebni Elektri~ni paviljon, u kojem suse mogli vidjeti svi najnoviji izumi i proizvodi vezaniuz elektri~nu energiju. U ovom paviljonu je bio glavniNikola Tesla. Otmjeno odjeven, u fraku i s bijelomkravatom, stajao je Tesla u sredi{tu, uz razne ure|ajei izvodio razli~ite pokuse, pokazuju}i {to se sve moèposti}i izmjeni~nom strujom i znatièljnicima oduzimaodah. Izlo`bu je posjetilo blizu 25 milijuna Amerikanaca,{to je bila tre}ina tada{njeg ukupnog broja stanovnika.Neki nepotpisani novinar, posjetitelj i sudionik Teslinihpokusa na izlo`bi, poslao je svom uredni{tvu ovoizvje{}e:„Gospodin Tesla primio je kroz svoje ruke strujunapona ve}eg od 200 tisu}a volti, koja je vibriralamilijun puta u sekundi i iskazivala se u blje{tavoj strujisvjetlosti …Nakon tako zapanjuju}eg pokusa, kojegse usput re~eno, nitko nije pretjerano ùrio ponoviti,tijelo i odje}a gospodina Tesle nastavili su oda{iljatifine odbljeske ili ostatke plavog svjetla. Zapravo, pravavatra stvara se zahvaljuju}i elektrostatski nabijenimmolekulama, a na ovaj neobi~an prizor moè segledati kao na sna`ne bijele, elektri~ne plamenovekoji ne sagorijevaju – oni izbijaju iz krajeva indukcijskezavojnice i neprestano tinjaju poput gore}eg grma nasvetome tlu.Izumitelj o~ekuje da }e se jednog dana ~itavobaviti tim plamenom i u svemu tomu ostati potpunoneozlije|en. Takva struja, ustvrdio je, mogla bi nagog~ovjeka grijati i na samom Sjevernom polu, a njezinauporaba u svrhu lije~enja samo je jedan od na~inanjezine prakti~ne iskoristivosti.“(Chicago News, 15. svibnja 1893.)SUSRESTI SE S TESLOM ZNAÎLO JE ZADRIJETIU PODRU^JE SLOBODE SLOBODNIJE I ODUSAMLJENI[TVAAmeri~ki knjièvnik Julian Hawthorne, koji je uono doba bio poznat po vrlo ki}enom stilu bio je o~aranTeslom od prvog susreta. Evo kako ga je opisao:„Ugledah visokog, vitkog, mladog ~ovjekaduga~kih prstiju i ruku, ~iji su pomalo usporeni pokretiprikrivali izvanrednu snagu mi{i}a. Lice mu je biloovalno, {iroko kod sljepoo~ica, a sna`no oko usana ibrade. Imao je duguljaste o~i nad kojima bi se kapcirijetko potpuno otvorili pa bi izgledao kao da hodau snu privu~en prizorima koji ostalim smrtnicimaostaju skriveni. I smije{ak mu je bio polagan, kao dase budi uslijed zbilje i u njoj nalazi ne{to {aljivo. Usputbi odisao ljubazno{}u i srda~no{}u, koje su gotovograni~ile sa ènstveno{}u, a ispod svega bi se nalazilajednostavnost i netaknutost djeteta … Imao je gustu ivalovitu sme|u kosu, plave o~i i nje`nu koù … Susrestise s Teslom zna~ilo je zadrijeti u podru~je slobodeslobodnije i od usamljeni{tva, jer se obzor toliko proteè…“(Zapisi Juliana Hawthornea, knji`nica Bankroft,Sveu~ili{te California, Berkeley)Ako je Hawthorne napisao da je Tesla imao gustui valovitu sme|u kosu, jedna od Teslinih tajnica (a usvoje doba imao ih je dvije), napisala je da je Tesla imaogustu, crnu kosu i to glatko za~e{ljanu unatrag. Ovoje potvrdio i novinar Franklin Chester u glasilu Citizenod 22. kolovoza 1897., koji je napisao da je Tesla imaoravnu, potpuno crnu i sjajnu kosu, koja je bila za~e{ljanapreko u{iju prema zatiljku. Izgled Tesle Chester je opisaoovako:„Nema toga tko Teslu moè pogledati, a dane osjeti njegovu snagu. Bio je visok, gotovo punadva metra, velikih dlanova s neuobi~ajeno duga~kimpalcima, {to je znak velike inteligencije. Imao je visokosmje{tene kosti lica slavenskog tipa, a upale o~i bile suplave boje i znale bi se grozni~avo zaàriti kao uàrenekugle.Izgledalo je kao da su oni ~udnovati svjetlosnibljeskovi koje izvodi pomo}u svojih instrumenataispaljeni iz njih. Glava mu je duguljasta oblika, a bradavrlo {iljasta … Kad progovori, prisiljeni ste ga slu{ati.Mo`da i ne znate o ~emu govori, ali ipak vas o~arava… Sjajno govori engleski jezik, onako kako ga govorevisoko obrazovani stranci, bez naglaska i vrlo jasno … Ajednako tako dobro govori jo{ osam drugih jezika …“(Franklin Chester, Citizen od 22. kolovoza 1897.)TESLA JE VIZUALNE EFEKTE OPISIVAO STILOMPJESNIKA ZALJUBLJENOG U PLES VATRE IBLJESKOVAKada je 1891. i 1892. godine, u razdoblju odnekoliko mjeseci odrào ~etiri znamenita predavanjau Americi i Europi, postao je vrlo poznat. Kakav je biokao predava~? Temeljem zapisa drugih, moglo bi sezaklju~iti onako kako je zapisala Margaret Cheney:„Bio je ~udnovata pojava na podiju predavaonice,pomalo nalik na rodu sa svojom bijelom kravatomi u fraku, visok gotovo dva metra, jer bi tijekomprikazivanja svojih opasnih pokusa navla~io debelepotplate od pluta. Kad bi se zanio u opisivanju onoga{to upravo radi, njegov bi se povi{eni, gotovo falscetniglas jo{ vi{e utanjio od uzbu|enja. Publika bi ostalaprikovana melodi~nom bujicom njegovih rije~i, igromsvjetlosti i magije te bi zurila u sve to kao u nekomtransu.Budu}i da jezik znanosti tada jo{ nije bio razvijen,Tesla bi vizualne efekte opisivao stilom pjesnikazaljubljenog u ples vatre i bljeskova koji se doga|ajupred njim. Doista se ~inilo da su mu oni jednakozna~ajni kao i zarobljavanje energije koja bi se skrivalau njima. Pa ipak, nijedan znanstvenik ne bi ga mogaooptuìti da je pri tomu zanemario bilo koju tehni~kupojedinost.Usprkos vatrometu, filozofiji i pjesni{tvu, svaka senjegova znanstvena tvrdnja temeljila na pokusima kojeje osobno ponovio najmanje dvadesetak puta. Svaki dioopreme kojom se sluìo bio je nov, on ga je oblikovao,a obi~no i izradio u vlastitoj radionici. No, rijetko bi odjednog do drugog prikazivanja ponovio isti pokus.“(Margaret Cheney, Tesla – ~ovjek izvan vremena,Osoba, Zagreb, 2003.str 85.)ZADIVLJUJU]I PRIKAZ CJEVASTIH SVJETILJKITesla je ~esto za prikazivanje svojih otkri}akoristio svoje izume, koje nikada nije patentirao, a nitiunov~io. Tako je prigodom predavanja na ColumbiaSveu~ili{tu prikazao cjevastu svjetiljku ispunjenuplinom, prethodnicu dana{nje fluorescentne svjetiljke.HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 51

GODINA NIKOLE TESLENepoznato o poznatom Tesli (7)TESLA O IZMJENI^NOJ STRUJU, ELEKTRICITETU IMAGNETIZMUPred tim neobi~nim silama vi{enismo toliko bespomo}niNa predavanju u Ameri~kom institutuelektroinènjera odrànom 20. svibnja 1891. naColumbia Sveu~ili{tu, pod naslovom Ispitivanjaizmjeni~ne struje vrlo visokih frekvencija, Tesla jetuma~io ovako:„Pojave na koje smo obi~no gledali kao na~uda koja vape za obja{njenjima, danas sagledavamou druk~ijem svjetlu. Iskra na indukcijskoj zavojnici,blje{tavilo elektri~ne àrulje, manifestacije mehani~kesnage struja i magneta nisu nam vi{e izvandohvata. Umjesto njihove negda{nje neshvatljivosti,promatranja nas u umu upu}uju na jednostavnemehanizme i premda se tek naga|a o samoj njihovojprirodi, znamo da nam istina ne}e vi{e dugomo}i izmicati i instinktivno osje}amo da njezinorazumijevanje nailazi. Mi se jo{ uvijek divimo timprekrasnim pojavama, tim neobi~nim silama, ali vi{epred njima nismo toliko bespomo}ni …»(Tesla, Predavanje odràno 20. svibnja 1891.na Columbia Sveu~ili{tu, pod naslovom Ispitivanjaizmjeni~ne struje vrlo visokih frekvencija)Na tom predavanju na Columbia Sveu~ili{tugovorio je Tesla o svojoj ~udesnoj op~injenostielektricitetom i magnetizmom rije~ima:„ … o njihovom naoko dvojakom karakteru,jedinstvenom me|u snagama {to djeluju u prirodi,s njihovim fenomenima privla~enja, odbijanja irotiranja te o ~udnovatim manifestacijama njihovihtajanstvenih pokreta~a, koji pokre}u i uzbu|uju um.“Kako je tuma~io svoje pojave lijepo ilustriraTesla u nastavku s tog predavanja:„Neizmjerno si}u{an, infinitezimalni svijet,prepun molekula i atoma koji se obr}u i kre}u svojimorbitama na na~in vrlo sli~an orbitama nebeskihtijela, nose}i i vjerojatno vrte}i sa sobom istodobnoi eter, ili drugim rije~ima – nose}i sa sobom stati~kenaboje, mom se umu ~ini najvjerojatnijim stanjem,koje vrlo vjerojatno vrijedi za najve}i dio promatranihpojava. Obrtanje molekula i njihova etera dovodi donabijanja etera ili do stvaranja elektri~ne povezanosti.Izjedna~avanje naboja etera opet stvara daljnjakretanja, odnosno elektri~ne struje, a orbitalnakretanja proizvode u~inke elektromagnetizma i stalnemagnetiziranosti.»(Napomana autora: Nakon ovakvog tuma~enjapostaje jasnije za{to }e 1905. Tesla odbacitiEinsteinovu teoriju relativnosti i smatrati ju obi~nomglupo{}u. Ipak, doìvjet }e do 1943. godine mnogenalaze iz atomistike, sve do reaktora, lan~ane reakcijepa gotovo do atomske bombe. Ipak, za Teslu „svemiri svijet je bio ne{to apsolutno, a nikako ne ne{torelativno.“)Evo kako je taj pokus opisao T. C. Martin:„Okre}u}i se prema radnom stolu, govornikkoji je ve} potpuno op~inio svoje slu{atelje, opreznoje odabrao jednu krhku cijev i rekao: ovdje viditejednostavnu staklenu cijev iz koje je djelomi~no isisanzrak. Ja je drìm – svoje tijelo stavljam u dodir sa ìcomkoja }e do njega dovesti izmjeni~nu struju visokognapona, dok }e cijev u mojoj ruci àrko zasjati. U kojigod je poloàj stavio, ma kako je pomicao u prostoru,koliko god mogao rukom daleko dosegnuti, njezinomeko, treperavo svjetlo ne}e se ugasiti, nego }e svijetlitinesmanjenom jasno}om.“Podij s kojega je govorio bio je osvijetljenzadivljuju}im prikazom cjevastih svjetiljaka ispunjenihplinom, od kojih su neke bile fosforescentne kakobi se naglasilo njihovo blje{tavilo, dok je za nekeupotrebljavao uranovo staklo.“(T. C. Martin, Izumi, istraìvanja i zapisi NikoleTesle, Hawthorne, Kalifornija, 1977., str 200-201)(Napomena autora: Fluorescentne svjetiljke se natrì{tu pojavljuju pedesetak godina poslije, oko 1940.kao izum D. McFarlana Moorea.)Pokusi, koje je Tesla svakodnevno pokazivao, bilisu prava senzacija na Svjetskoj Kolumbovoj izlo`bi uChicagu 1893. godine. Roland J. Morin, rukovoditeljgrupe inènjera tvrke Sylvania GTE International izNew Yorka, kasnije je napisao: „Uvjeren sam da suova Teslina prikazivanja izvora svjetlosti na Svjetskomsajmu u Chicagu 1893. potakla D. McFarlana Mooreada razvije i objavi svoje komercijalno ostvarenje zvanofluorescentna svjetiljka.“Tesla je pozorno pratio radove svojih suvremenika,nastoje}i otkriti koliko oni mogu koristiti njegovomradu. êsto je znao nagla{avati {to je i koliko togaupotrijebio koriste}i tu|a otkri}a. Tako je na predavanjuu Columbia Sveu~ili{tu posebnu zahvalnost iskazaoSir Williamu Crookesu, koji je 1870. godine izumiovakuumiziranu cijev s parom elektroda, diodu. Tesla jegovorio o „ tom nerazja{njenom svijetlu“ (koje }e kasnijedobiti ime struja elektrona), i razradio efekte koji sedobivaju zahvaljuju}i izmjeni~noj struji visokog naponai frekvencija.„Promatramo kako se manifestira energijaizmjeni~ne struje koja prolazi kroz ìcu – ne tolikona samoj ìci, koliko u prostoru oko nje – i to naiznena|uju}i na~in, preuzimaju}i oblike topline,svjetlosti, mehani~ke energije i, {to je iznena|uju}e vi{eod svega, ~ak i kemijske privla~nosti.»(T. C. Martin, Izumi, istraìvanja i zapisi Nikole Tesle,Hawthorne, Kalifornija, 1977., str 236)TESLA O ENERGIJIEnergija samo ~eka daju se uhvati i obuzdaOmiljena Teslina tema bila je mogu}nostbeì~nog prijenosa energije kroz prostor. Zato jerado pokazivao motor koji je priklju~en samo najednu ìcu, dok se povratni krug beì~no odvijaokroz prostor. Istodobno je ljudima tuma~io da seto moè posti}i i bez ìca. Tvrdio je da je energija uprostoru oko nas i da ona samo ~eka na to da ju seuhvati i obuzda. A za to je on tu. Rekao je:„Takvi motori bi bili beì~ni, ako ih takonazovemo, i vjerojatno bi se mogli pokretatipomo}u provodljivosti kroz prorije|eni zrak, ito na znatnim udaljenostima. Izmjeni~ne struje,posebice one visokih frekvencija, nevjerojatnoslobodno prolaze kroz ~ak neznatno prorije|eneplinove. Gornji su slojevi zraka prorije|eni. Da bise dosegle kilometarske udaljenosti u visinama,treba nadvladati samo te{ko}e mehani~ke naravi.Nedvojbeno da bi pomo}u goleme potencijalneenergije, koja bi se mogla izlu~iti uporabomvisokih frekvencija i izdvajanjem nafte, izbijanjesvjetlosti moglo preletjeti kilometrima dug putkroz razrije|en zrak. Tako bi, usmjeruju}i na tajna~in energiju od bezbroj stotina tisu}a konjskihsnaga, motori ili svjetiljke mogli raditi na zna~ajnojudaljenosti od svojih izvora energije. No, takvarje{enja spominjem samo kao mogu}nosti.Nama ne}e biti potrebno prenositi struju na tajna~in. Ne}e nam uop}e biti potreban prijenosstruje. Ne}e pro}i mnogo nara{taja kada }e na{estrojeve pokretati struja koja }e se mo}i dobitina svakoj to~ki zemaljske kugle. A ova ideja nijenikakva novost … Nalazimo je u prelijepom mituo Anteju, koji svoju snagu crpi iz zemlje; nalazimoje u profinjenim spekulacijama jednoga od va{ihsjajnih matemati~ara … Kroz ~itavi prostor okonas proteè se energija. Je li ta energija stati~ka ilikineti~ka? Ako je stati~ka, na{e su nade uzaludne.No ako je kineti~ka – a mi sigurno znamo da jetakva – tada je tek pitanje vremena kad }e ljudimapo}i za rukom da svoje strojeve priklju~e izravnona sam pogonski kota~ prirode.»(T. C. Martin, Izumi, istraìvanja i zapisi NikoleTesle, Hawthorne, Kalifornija, 1977., str 263-264)52HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

DRU[TVENA ODGOVORNOSTPriprema se vrednovanje dru{tveno odgovorne prakseJUBILEJ500. broj ABC tehnikeGospodarski rastuskladiti sdru{tvenim razvojemi za{titom okoli{aZadrào statusosobne kartetehni~ke kultureu Hrvatskoj>Jo{ uvijek mali broj hrvatskihtvrtki, osim financijskihizvje{}a, priprema i izvje{}a outjecaju na okoli{ i dru{tvo, ave}ina onih koje ih pripremaju~lanice su HR PSOR-a (CocaCola, Hartmann, Holcim, Lura,Pliva, Podravka, Zagreba~kabanka)Sredinom studenoga o.g. dvije su organizacije,koje poti~u uvo|enje i razvoj prakse dru{tvenoodgovornog poslovanja u Hrvatskoj, odràlesastanke na kojima su rezimirale dosada{nje inajavile budu}e aktivnosti na tom podru~ju.Hrvatski poslovni savjet za odrìvi razvoj (HRPSOR), organizacija koja okuplja 33 hrvatske tvrtkekoje va`nu ulogu u svom daljnjem rastu pridajuodgovornom postupanju prema okoli{u i dru{tvu,odrào je svoju desetu Godi{nju skup{tinu. NaSkup{tini je nagla{ena suradnja s organizacijomGlobalna inicijativa za izvje{tavanje (GRI), uokviru koje je stru~njacima i predstavnicima tvrtkina prezentaciji u Zagrebu u velja~i ove godinepredstavljena tre}a generacija GRI smjernica.VA@NOST ODR@IVOG RAZVOJA I DRU[TVENOODGOVORNIH INICIJATIVANagla{eno je da jo{ uvijek mali broj hrvatskihtvrtki, osim financijskih izvje{}a, priprema iizvje{}a o utjecaju na okoli{ i dru{tvo, a ve}inaonih koje ih pripremaju ~lanice su HR PSOR-a (CocaCola, Hartmann, Holcim, Lura, Pliva, Podravka,Zagreba~ka banka). Kako bi potaknuo {to ve}i brojtvrtki u Hrvatskoj na tzv. trobilan~no izvje{}ivanje,HR PSOR podupire prijevod novih smjernica nahrvatski jezik.U skladu s tim te`njama, HR PSOR je,sura|uju}i s vi{e partnerskih organizacija kao {tosu UPS, MAP Savjetovanja, UNDP i druge, pripremiociklus seminara za obrazovanje predstavnikagospodarstva, ali i studenata, novinara i drugihzainteresiranih skupina. Na seminarima seukazuje na va`nost odrìvog razvoja i dru{tvenoodgovornih inicijativa te potrebu njihove primjene sciljem da se gospodarski rast u Hrvatskoj uskladi sdru{tvenim razvojem i za{titom okoli{a.HGK: JAVNA PRIZNANJA NAJBOLJIMAJedna inicijativa upravo u suradnji s HRPSOR-om bila je sredi{njom temom sjednice Vije}aZajednice za dru{tveno odgovorno poslovanje(DOP) Hrvatske gospodarske komore. Rije~ je ouspostavi trajnog mehanizma godi{nje procjenei nagra|ivanja napora i doprinosa dru{tvenoodgovornih hrvatskih tvrtki.Glavni je cilj te inicijative izrada relevantnihi ~vrstih kriterija ocjenjivanja u ~etiri osnovnapodru~ja - radnoj okolini, trì{tu, okoli{u i zajednici,kako bi se nagradile tvrtke koje ve} provodeprograme odgovornog poslovanja i potaknuloostale tvrtke da primijene na~ela odgovornogposlovanja. Na temelju tog glavnog kratkoro~nogcilja, formulirani su konkretni operativni ciljevi:osmisliti metodologiju za usporednu procjenu irangiranje tvrtki s obzirom na dru{tveno odgovornoposlovanje koja }e biti primjenjiva iz godine ugodinu, na temelju metodologije provesti procjenudru{tveno odgovornog poslovanja hrvatskih tvrtkii napraviti rangiranje najuspje{nijih, dodijeliti javnapriznanja i nagrade te pove}ati vidljivost aktualnihdoma}ih dru{tveno odgovornih praksi u poslovnojzajednici i medijima.UGOVORENI NOVI ZAJEDNI^KI PROJEKTIVije}e Zajednice za DOP izvijestilo je da jeosmi{ljen program {kolovanja Promocija dru{tvenoodgovornog poslovanja, koji se sastoji od petedukacijskih modula: uvod u dru{tveno odgovornoposlovanje i poslovnu etiku, dru{tveno odgovornoupravljanje ljudskim resursima, dru{tvenoodgovorno poslovanje i za{tita okoli{a, dru{tvenoodgovorno ulaganje u zajednicu te izvje{}ivanjeorganizacije o dru{tveno odgovornom i odrìvomposlovanju.Zajednica za DOP HGK odràla je isastanak s predstavnicima AED-a (Academy forEducational Development) u prigodi uspje{norealizirane konferencije Ulaganje u zajednicu.Temeljem zanimanja tvrtki sudionica iskazanogna Konferenciji, ugovoreni su novi zajedni~kiprojekti: trening s temom Employee Engagement(zaposleni~ke obveze), studijsko putovanje u SAD,trening s temom strate{kog ulaganja u zajednicu,poticanje izrade case studyja na tom podru~jute edukacija za medije o dru{tveno odgovornomposlovanju. Navedeni }e se projekti realizirati iuz pomo} UNDP-a (United Nations DevelopmentProgram).Darko AlfirevPredsjednik HZTK prof.dr.sc. Ante Markoti}, predsjednikIzdava~kog savjeta HZTK, akademik Marin Hraste te glavniurednik ~asopisa Dubravko Malvi} svima koji su na bilo koji na~insudjelovali u kontinuiranom izlaènju „ABC tehnika“ u proteklih50 godina, uru~ene su zahvalnice sa zna~kom „ABC tehnike“Urednici ~asopisa osobito su ponosni napriznanje za uspje{no {irenje tehni~kekulture, koje su im tri mjeseca nakonpovratka s Mjeseca uputila trojicanajpoznatijih svjetskih astronauta:Armstrong, Aldrin i Collins.Po~etkom prosinca 2006., Hrvatska zajednica tehni~kekulture u Zagrebu organizirala je sve~anost obiljeàvanja 500.broja ~asopisa za tehni~ku kulturu „ABC tehnika“. Doma}inisu bili predsjednik Izdava~kog savjeta HZTK, akademik MarinHraste, predsjednik HZTK prof.dr.sc. Ante Markoti} te glavniurednik ~asopisa Dubravko Malvi}.Pred brojnim suradnicima i prijateljima ~asopisa,spomenuti su brojni pojedinci i institucije, koji su u proteklih 50godina sudjelovali u projektu stvaranja „ABC tehnika“a. Rije~je o ~asopisu koji je jedan od najstarijih popularno-tehni~kih~asopisa u svijetu, a o njegovoj kvaliteti govori ~esto preno{enjesadràja u mnogim inozemnim i doma}im stru~nim ~asopisima.Od rujna 1957. do prosinca 2006. godine izdano je 500 brojevau skoro deset milijuna primjeraka i s pribli`no 25 tisu}a stranica„ABC tehnika“ dobitnik je mnogobrojnih priznanja, me|ukojima i ono najvrjednije - Dràvna nagrada tehni~ke kulture„ Faust Vran~i}“. Urednici ~asopisa osobito su ponosni napriznanje za uspje{no {irenje tehni~ke kulture, koje su tri mjesecanakon povratka s Mjeseca uputila trojica najpoznatijih svjetskihastronauta: Armstrong, Aldrin i Collins.Na sve~anosti obiljeàvanja 500. broja , bilo je prijateljskoi srda~no ozra~je, jer mnogi sudionici ovog jubileja utkali sudesetlje}a svog marljivog rada i entuzijazma u ~asopis kojije do danas zadrào status osobne karte tehni~ke kultureu Hrvatskoj. Svima koji su na bilo koji na~in sudjelovali ukontinuiranom izlaènju „ABC tehnika“ u proteklih 50 godina,uru~ene su zahvalnice sa zna~kom „ABC tehnike“. Ante Markoti}okupljenima je poru~io kako }e „ABC tehnika“ izlaziti svakimjesec, kao i do sada, dok god bude Hrvatske zajednice tehni~kekulture.Tomislav [nidari}HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 53

RADNIK - POSLODAVACOdràn ciklus seminara Zakonodavstvo i praksa namijenjen ~lanovima radni~kih vije}a HEP grupeRadni~ka vije}a – partnerradnika i poslodavca^lanovi radni~kih vije}a pokazalisu entuzijazam i spremnost dasvojim zalaganjem unaprijedepoloàj radnika HEP–a, kao injihov odnos s poslodavcem,uz ozbiljnost i predanost uobavljanju preuzete ulogeU zemljama razvijene demokracije i ljudskihprava, sudjelovanje u odlu~ivanju njenih gra|ana opitanjima lokalne ili dràvne va`nosti je normalna iop}eprihva}ena pojava. Jednako tako se uvrijeìloi pravo radnika da zajedni~ki odlu~uju o razli~itimaspektima poslovanja tvrtki u kojima rade i da suupoznati s planovima i aktivnostima poslodavca.Premda ~esto prevladava stav da su interesi radnika iposlodavca suprotstavljeni, sve je prisutnije mi{ljenje,a potvr|uje ga i praksa, da je partnerski a nesuprotstavljeni odnos ove dvije strane u~inkovitiji zapostizanje obostranih interesa i koristi.U Republici Hrvatskoj je pravo radnika nasuodlu~ivanje obuhva}eno odredbom ~lanka 55.,stavka 4. Ustava - utemeljenja za sudjelovanjaradnika u skladu sa zakonom - u suodlu~ivanju utvrtkama u kojima su zaposleni. Pravo suodlu~ivanjaradnici ostvaruju preko radni~kih predstavnika. Tosu sindikalni predstavnici i predstavnici koje su naslobodnim izborima izabrali radnici tvrtke, sukladnoodredbama dràvnog zakona, propisa ili kolektivnihugovora. Tako je Zakonom o radu Republike Hrvatskeregulirano pravo na osnivanje radni~kih vije}a zaradnike koji rade u tvrtkama s 20 i vi{e radnika. Ulogai ovlasti sindikata i radni~kih vije}a su to~no zakonskidefinirane i razgrani~ene, ali je njihova zajedni~kasvrha i misija uspostavljanje dugoro~nog kvalitetnogdijaloga i suradnje izme|u radnika i poslodavca, koji bitrebali rezultirati obostranim zadovoljstvom.SEMINAR ZA OBRAZOVNE POTREBE ^LANOVARADNI^KIH VIJE]A HEP GRUPETijekom pro{le godine zapo~elo je formiranjeradni~kih vije}a na razini HEP grupe, a u njihov rad seuklju~ilo vi{e od 160 radnika. U oùjku 2006. godine,Sektor za kadrovske poslove Hrvatske elektroprivredeproveo je anketno ispitivanje o obrazovnim potrebama~lanova radni~kih vije}a na razini HEP grupe te je, natemelju prikupljenih odgovora i u suradnji s Centromza industrijsku demokraciju pri Savezu samostalnihsindikata Hrvatske, za njih organizirao ciklus od {estdvodnevnih seminara pod nazivom Zakonodavstvo ipraksa. Njima su obuhva}ene teme iz podru~ja radnogzakonodavstva va`ne za funkcioniranje radni~kihvije}a, njihovu ulogu, prava i obveze te odnos sasindikatima, kao i razgrani~avanje ovlasti sindikata iradni~kih vije}a kao predstavni~kih radni~kih tijela.Po dva seminara su odràna u Zagrebu (12. i13. lipnja te 20. i 21. studenog) i HEP NOC–u Velika(9. i 10. te 11. i 12. listopada), a po jedan u Splitu(26. i 27. lipnja) i Rijeci (28. i 29. rujna). U kona~nici,seminar je odslu{alo 130 ~lanova radni~kih vije}aHrvatske elektroprivrede te su, budu}i da im je ovoprvi mandat u radni~kim vije}ima, pokazali iznimnodobro poznavanje radnog zakonodavstva, svoje ulogekao ~lanova i dobro snalaènje u rje{avanju stvarnihslu~ajeva s kojima su neka od vije}a ve} bila u prigodisusresti se. Tako|er, ~lanovi radni~kih vije}a pokazalisu entuzijazam i spremnost da svojim zalaganjemunaprijede poloàj radnika HEP–a, kao i njihov odnoss poslodavcem, uz ozbiljnost i predanost u obavljanjupreuzete uloge.Predava~i na seminarima u Zagrebu subile diplomirane pravnice Jasenka Vuk{i}, pravnasavjetnica u Sindikatu graditeljstva Hrvatske i Sun~icaBenovi}, voditeljica i koordinatorica Pravne slu`beSaveza samostalnih sindikata Hrvatske. Seminare uSplitu, Rijeci i Velikoj odràli su diplomirani pravnici- tajnica Sindikata trgovine Hrvatske Dragica Mi{elji},Margareta Malger - izvr{na tajnica Sindikata trgovineHrvatske za regiju Dalmacija, Zlatica [tuli} - izvr{natajnica Sindikata trgovine Hrvatske za regiju Istokte Slobodan Kapor - ùpanijski povjerenik Savezasamostalnih sindikata Hrvatske za Istarsku ùpaniju ipravni zastupnik SSSH.Sektor za kadrovske poslove zahvaljuje svim~lanovima radni~kih vije}a koji su svojim anga`manompomogli organizaciju ovih seminara i najavljujeodràvanje novog ciklusa seminara u 2007. godini,koji }e se konkretnije i iscrpnije baviti specifi~nimproblemima iz podru~ja radnog zakonodavstva,zanimljivima upravo radnicima i radni~kim vije}imaHEP-a.Tihana MalenicaFotozapa@ajZajedni~ko trajanjeU starim spisima stoji da je prva elektri~na energija u graduSplitu potekla iz HE Majdan na rijeci Jadro i da je njen prijenosostvaren dalekovodom 10 kV dugim 6,5 kilometara, postavljenimna drvenim stupovima, koji je povezao spomenutu hidroelektranui prvu trafostanicu na Manu{koj poljani. Od nje su vodili podzemnikabeli 220 V do zgrade kazali{ta na jednoj strani i Hrvojeve kulena drugoj strani. Tako se po prvi put iz srca ove male trafostaniceosvijetlilo srce grada. Dogodilo se to 1920. godine.Od tada pa sve do danas trafostanica nazvana Manu{ 1 stojina istom mjestu, licem okrenuta burama sjevera, a s le|a za{ti}enabedemom. Postojana u svojoj korisnosti. Kroz svojih je devetdesetlje}a nastojanjima Elektrodalmacije vi{e puta popravljanvanjski i unutra{nji izgled, a ~esto je bila ru`no i{arana grafitima inesuvislim slikarijama. Zadnjih se godina - ~ini se, i izvan HEP-a,zapo~elo razmi{ljati o njenoj svojevrsnoj spomeni~koj vrijednostipa su «Parkovi i nasadi» uloìli truda u ure|enje njenog okoli{a.Nedavno su pred ulazom posadili tri stare, ali prelijepo slikovitemasline. Neka zajedni~kim trajanjem slave dugovje~nost.Vero~ka Garber54HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

DRU{TVENA ODGOVORNOSTHEP u humanoj akciji Lift za Zagorkine lumeneFilipova radost -najljep{a zahvalaU Osnovnoj {koli Marije Juri} Zagorke izzagreba~ke Dubrave, ve~er 14. prosinca o.g. bila jeosobito lijepa i sve~ana. Brojni |aci, u~itelji, roditelji,donatori i gosti uveli~ali su svojom nazo~no{}u tuposebnu sve~anost uspje{nog zavr{etka humanitarneakcije Lift za Zagorkine lumene i pu{tanja lifta u rad.S tijekom ove plemenite akcije, koju su inicirali|aci, u~itelji i roditelji jo{ 2005. godine kako bi omogu}ilisvojim malim prijateljima s posebnim potrebamaKristijanu Bosancu i Filipu Vinceti}u da se lak{e kre}ucijelom {kolom, brojne nazo~ne potanko je upoznalaravnateljica Marija Konjevi}, jedna od najzaslu`nijih zanjezinu uspje{nu realizaciju.Sve je krenulo, podsjetila je, pro{le godines premijerom filma ZAGORKINI LUMENI – djeca sposebnim potrebama, a nastavljeno s dobrotvornimkoncertima. Odziv na akciju bio je osobito uspje{an iu vrlo kratkom roku brojni su donatori skupili 270.000kuna, potrebnih za izgradnju lifta. Akcija je pokrenutazbog Filipa, tada u~enika 3. razreda, koji je zbogcerebralne paralize u invalidskim kolicima i Kristijana,tada osma{a, a sada srednjo{kolca, koji je ro|en bezdesne potkoljenice. Ina~e, Kristijan je odli~an pliva~ i ve}je svojim rezultatima osigurao nastup na Paraolimijskimigrama u Pekingu 2008. godine.Prigodnoj sve~anosti, me|u brojnim gostima,nazo~ila je i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji,branitelja i me|ugeneracijske solidarnosti JadrankaKosor i dogradona~elnica Zagreba Ljiljana Kuhta- Jeli~i}.Ozra~ju punom dobrote i pozitivnih vibracijapridonijeli su {kolski dje~ji zbor, prigodne boì}nerecitacije, ali i tri najpopularnija biv{a |aka ove {kole,pjeva~i - prljavac Mladen Bodalec, roker DavorinBogovi} i Mladen Burna~, koji su svojim pjesmama topluatmosferu doveli do usijanja.Ravnateljica M. Konjevi} zahvalila je svimdobrim ljudima, a nazo~nim donatorima – me|uostalima Hrvatskoj lutriji, [kolskoj knjizi i Hrvatskojelektroprivredi, uru~ila prigodne Pohvalnice i dje~jimrukama izra|ene an|ele.Kona~no, Filip se - prvi put liftom popeo na kat{kole! Njegova radost najuvjerljivija je zahvala svimakoji su se odazvali toj humanitarnoj akciji u, o~ito, vrlouspje{noj i naprednoj [koli, u kojoj u~enici odmalenau~e da je dobro ~initi dobro.Dragica Jurajev~i}Filip i brojni |aci, u~itelji, ravnatelji osnovnih {kola idonatori, a me|u njima i ministrica obitelji, branitelja ime|ugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor u ozra~jupunom dobrote i pozitivnih vibracijaJedan od najpoznatijih biv{ih |aka O[ Marije Juri}Zagorke je i prljavac Mladen Bodalec, koji je pjesmomusijao ovu toplu atmosferuOko kulture Rotary klub za djecu Doma TuškanacZlatna dvorana (pre)puna ljudi spremnih pomoćiBožićni koncerti pa i sajmovi humanitarnogobilježja, postali su istinski trend, ne samo uzagreba~kim srednjim i osnovnim školama, već ihumanitarnim udrugama poput Rotary i Lions klubova.Na takvim sajmovima u~enici naj~ešće prodajuono što su sami izradili. Skupljeni novac donirajuu humanitarne svrhe ili daju potporu siromašnijimu~enicima ili novac ulažu u popravak škole. Primjerice,Druga se gimnazija s Božićnim sajmom priklju~ila akciji„Imaš kaj siće za pse vodi~e“ pa će cjelokupni prihoddonirati Udruzi za školovanje pasa vodi~a slijepihosoba. Nadalje, Osnovnoj školi dr. Ivana Merza, jednojod najstarijih škola u Zagrebu, prijeko je potrebnasanacija. Stoga, u~enici i njihovi roditelji pokušavajuprikupiti novac za popravak, a prihod od ovogodišnjegBožićnog sajma iskoristit će za ugradnju ure|ajaza klimatizaciju u školskoj knjižnici, koja se nalazi upotkrovlju školske zgrade.Školski sajmovi ne održavaju se samo u Zagrebu,koji istina u tomu prednja~i, nego i u mnogim manjihhrvatskim gradovima. U~enici i njihovi roditeljitamo naj~ešće izra|uju ~estitke, kola~e, nakit idruge atraktivne predmete, koje prodaju na takvimsajmovima, a prihod namjenjuju uvijek onima kojima jenajpotrebnija takva financijska pomoć.Znamo da živjeti za druge nije samo zakondužnosti, jer poštovanje prema ~ovjeku i ljubavprema bližnjemu treba biti konstruktivna snaga,a ne filantropska slabost. Tu treba u~iti, već umladim danima i u tomu je vrijednost spomenutihhumaniratnih akcija.DOBRA INICIJATIVA I DOBAR ODZIVU takvom ozra~ju, valja spomenuti jedanzanimljiv koncert, koji je krajem godine održan uZlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest uOpati~koj ulici. Operna škola „Mirula“, koju vodiprof. Lidija Horvat-Dunjko – ~lanica Rotary kluba izVaraždina, predložila je predsjednici Me|unarodnogženskog Rotary kluba u Zagrebu Ljiljani Vukelić, daorganizira dobrotvorni koncert za mlade Dje~jegdoma Tuškanac. Naime, u tom su Domu smještenadjeca s blagom retardacijom u razvoju. Zahvaljujućispremnosti Lj. Vukelić, koja je takav prijedlog odmahoduševljeno prihvatila, Zlatna dvorana je bila (pre)punaljudi spremnih za pomoć.Prof. L.H. Dunjko pripremila je koncert sa svojomopernom klasom sa Glazbene akademije, istodobno ipolaznika Operne škole „Mirula“, koja djeluje od 2003.godine u okviru Me|unarodne ljetne glazbene školePu~išća na Bra~u.Naime, prof. L.H. Dunjko, kao vrsni pedagog, držida mladi pjeva~i trebaju što ranije biti na sceni, kako bina koncertu ili u opernom iskušaju obogatili znanje uostvarenju najsloženijih glazbeno-scenskih produkcija.Na tom koncertu, o kojem pišemo, uživali smoslušajući sopranistice Mirnu Ružić, Moniku Cerov~ec,Anu Fortunu, Mihaelu Soko, Anu Jambrek, KristinuAn|elku \opar; mezzosporanisticu Sofiju Cingulu;altisticu Jelenu Kordić. Potom, kontratenora MojmiraPjevca pa baritona Matiju Podnara, koji su teške izahtjevne arije iz opera sjajno predstavili, da bi nakraju gošća Valentina Fija~ko i profesorica L.H. Dunjkoefektno zasladili ovu ve~er, posvećenu mladimaTuškanca.Ratko ângalovićSnimio: Marko ôlićMladi pjeva~i nakon uspjelog koncerta i dobrog djela sasvojom profesoricom L.H. DunjkoHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 55

PUTOPISZaposlenici i umirovljenici HE Senj u TunisuAfri~ka egzotika JadrankoDebeli}Nakon posjeta i obilaskaznamenitosti gradova Hammamet,El Jem, Matmatu, Douz te jednog odnajve}ih slanih jezera u Africi Chotel Jerid, planinskih oaza Chebika iTamerza te jednog od najsvetijihmuslimanskih mjesta Kairouan,bijelo-plavog gradi}a Sidi Bou Saidte glavnog grada Tunis – zadovoljnii prepuni dojmova o~ekujemo novozanimljivo putovanjeNa inicijativu Jadranka Debeli}a. ~lana Izvr{nogodbora sindikata HE Senj, 18. listopada o.g. organiziranje izlet u Tunis, u grad Hammamet. Za izlet se prijavilo 30zaposlenika i umirovljenika, sa ~lanovima njihovih obitelji.Polazak je zbog magle na aerodromu Brnikodgo|en pa smo autobusima prevezeni u Maribor, odaklesmo i krenuli prema Tunisu, u zra~nu luku Monastir.U Hammamet smo stigli u ve~ernjim satima ismjestili smo se u hotelu Paradis. Drugoga dana smo,uz vodi~a, razgledali Hammamet, a sljede}ega danasmo u jutarnjim satima krenuli smo prema El Jem-u.Tu smo posjetili rimski amfiteatar iz III. stolje}a, kojislovi kao jedan od najve}ih u svijetu. Putovanje smopotom nastavili prema Matmati, gdje smo objedovali opotom posjetili trogloditske ku}e izdubljene u stijenama.U popodnevnim satima smo stigli u Douz, mjesto nasamom rubu Sahare. Nakon smje{taja u hotelu, ja{u}i nadevama, obilazimo saharska bespu}a i ispra}amo Suncena njegovu zalasku. Nakon ve~ere u prekrasnom hotelu,pomalo umorni odlazimo na po~inak.Drugoga dana u ranim jutarnjim satima odlazimodo slanog jezera Chot el Jerid, jednog od najve}ihslanih jezera u Africi, gdje svjedo~imo spektakularnomizlasku Sunca. Put nastavljamo prema Touzeuru, gdjese prekrcavamo u dìpove i dalje nastavljamo put popustinji. Posje}ujemo dvije planinske oaze Chebika iTamerza. Putovanje nastavljamo prema Kairouanu,jednom od najsvetijih muslimanskih mjesta te se potomvra}amo prema Hammametu. Ispunjeni prekrasnimdojmovima s izleta po Sahari, ve} sljede}eg danaodlazimo na novi izlet u Tunis-Kartagina-Sidi BouSaid. U dobrom raspoloènju stièmo u Sidi Bou Said(bijelo-plavi gradi}), a nakon razgledavanja grada i{opinga odlazimo u maorski cafe. Nakon Kartagine iposjeta muzeju kr{}anskoj katedrali i Antonijevih termi,odlazimo u Tunis - glavni grad Tunisa. Tu uz pratnju na{egvodi~a, odlazimo do Medine da bi doìvjeli atmosferu{opinga, uz neizbje`no cjenkanje u moru du}ana kojinude sve i sva{ta. Zadnji dan u Tunisu iskoristili smo zaodmor, kupanje i {portove na vodi i na plaì, u kojima susudjelovali svi umirovljenici, ali i oni malo mla|i.Nakon povratka s putovanja u ovu egzoti~nuzemlju, o ~emu najbolje svjedo~e fotografije, svi smo biliiznimno zadovoljni i s nestrpljenjem o~ekujemo novoputovanje.Skupina zaposlenika i umirovljenika HE Senj s obiteljima u El Jem –u, u rimskom amfiteatru iz III. stolje}a, jednom odnajve}ih u svijetuU razgledavanju grada Hammameta - detalj izsvakodnevnog ìvotaDouz - mjesto na samom rubu Sahare, Senjani u tuniskoj odoriObilazak saharskih bespu}a ja{u}i na devama56HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

ODNOSI S JAVO[]UPredstavljen "Priru~nik za razumijevanje odnosa s javno{}u"Uspje{an spojteorije i prakseMario Petrovi}, direktor Millenium promocije, izdava~a Priru~nika i Boò Skoko, autor Priru~nikaMillenium promocija predstavila je po~etkomprosinca o.g. u Zagrebu prvi cjeloviti hrvatski priru~niko odnosima s javno{}u, autora mr.sc. Boè Skoke.Priru~nik za razumijevanje odnosa s javno{}u sadrìeseje i prakti~ne upute za upoznavanje odnosa sjavno{}u i njegovu primjenu u praksi. Svoj je doprinosknjizi, prenose}i osobna iskustva i svjedo~anstva, daloi dvadesetak vode}ih osoba najve}ih doma}ih agencijaza odnose s javno{}u i menadèra odnosa s javno{}uu najve}im hrvatskim tvrtkama, izme|u ostalih irukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u u HEP-uMihovil-Bogoslav Matkovi}.Boò Skoko je jedan od vode}ih hrvatskihstru~njaka za odnose s javno{}u, koji je uspje{no spojioteoriju i praksu tog zanimanja. Predaje „Odnose sjavno{}u“ na Fakultetu politi~kih znanosti Sveu~ili{tau Zagrebu te je savjetnik agencije za odnose sjavno{}u Millenium promocija. Autor je prve knjigekoja problematizira imid` hrvatske dràve Hrvatska– identitet, image, promocija.Kao preporuku knjizi, navodimo zapaànjarecenzenata:Dr.sc. Dejan Ver~i~, docent na Fakultetu zaNa predstavljanju knjige bili su skoro svi koji ne{to zna~e u odnosima s javno{}u u Hrvatskojdru{tvene znanosti Sveu~ili{ta u Ljubljani - Civilizacijase odraàva u civiliziranosti odnosa me|u ljudimai njihovim organizacijama. Zato se PR-ovci morajuposebno pozabaviti pitanjem, kako se postavljati i kako sepona{ati u javnosti i za javnost. To znanje i ta sposobnostnisu priro|eni, niti dolaze sami od sebe - civilizaciju trebau~iti: u poslu, u politici, u dru{tvenom ìvotu. Kolega BoòSkoko je napisao knjigu koju moraju pro~itati, ne samosvi koji se èle baviti s odnosima s javno{}u, nego i svikorisnici njihovih usluga: menadèri, politi~ari i drugi.Dr.sc. Zoran Tomi}, docent na Fakultetu politi~kihznanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu - Ju~er je bio oklop. Danassu to zra~ne snage. Ju~er je bilo ogla{avanje. Danassu to odnosi s javno{}u. Nitko nije bolje shvatio logikuovih ~injenica od autora ove knjige. Skoko, kao jedanod vode}ih prakti~ara odnosa s javno{}u u Hrvatskoji regiji, umjetnosti odnosa s javno{}u ve} godinamadodaje i teorijski i znanstveni okvir. Kao recenzent netrebam knjigu preporu~ivati {irokoj javnosti. Njezinsjajno odabran okvir, sadràj i stil pisanja jam~e uspjeh,a iza svega stoji, {to je jako bitno, imid` ve} afirmiranogstru~njaka.Darko AlfirevIz eseja o PR-u, Mihovila B. Matkovi}a,rukovoditelja Odjela za odnose s javno{}uu HEP-uOdnosi s javno{}u– kao kategorija istineOdnosi s javno{}u, da se izravno o~itujem,predstavljaju autenti~ni, organski emanat, onipredstavljaju autenti~ni izbor, autenti~nu odlukuo informiranju i uvaàvanju druge strane kako bise dobila potvrda dvosmjerne vrijednosti. Odnosi sjavno{}u su stajali{te, oni su jednostavno vrlina. Onipripadaju ~istoj kategoriji istine.Da se plasti~nije definiraju odnosi s javno{}u,(suvremene ga okolnosti uglavnom dokidajupretvaraju}i ìvot u potpuni marketing) uvjetno uokvirima ovog kratkog zapisa, usporedit }u marketings PR-om. Za marketing nije neprimjenjiva dvojba:iluzija ili ni{ta. U sivilu marketizirane stvarnosti, onje ~esto u `rvnju te dvojbe. Tu malignu sliku na{esuvremenosti - ako nije smiono ustvrditi - moglibi ispraviti upravo spomenuti istinski, organskiuvaàvaju}i odnosi s javno{}u. U istinskom PRuafirmiraju se odnosi dvojice, odnosi dvajudostojanstava ili odnosi dostojanstvenog partnerstva.Kao digeresiju spominjem uglednog francuskogautora, poznavatelja ideologija za suvremenoobezli~enje Michela Schooyansa, koji blistavo zapaàzlokobno podvrgavanje pojedinca sveprisutnommarketin{kom instantu, koji kao takav fokusira ~ovjekana puko pribliàvanje nekom istaknutom, poèljnommi{ljenju pojedine skupine ili svih oko ni~ega,hedonizma i profita. Pri tomu nije bitna, ne uvaàva sespoznaja o povratnom statusu sugovornika.I jo{ na kraju:- Istinski odnosi s javno{}u podiù va`nostonomu prema komu se upu}uju i istodobno potvr|ujuozbiljnost i presti` onog tko ih upu}uje;- Odnosi s javno{}u ne upravljaju ljudima,oni upravljaju odnosima me|u ljudima.- Odnosi s javno{}u ne poti~u, ne proizvodefrustraciju u okruènju, oni poti~u zadovoljstvo;- U okruènju u kojem postoje istinskiodnosi s javno{}u, okruènje se kandidira za sre}u:moè li biti i{ta afirmativnije re~eno u korist ovogfenomena?I kao PR-ovac, jedan lagani defetisti~ki upit nakraju: je li ikomu tko svjesno kreira, vodi, uklju~uju}i igurue PR-a, u svijesti ~ovjekova sre}a i sre}a njegovezajednice?!HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 57

NOVI UMIROVLJENICIFilip Kosor, umirovljenikSa svima sam bio iostao u dobru- Vjerujem da sam jedan od rijetkih koji jesve 43 godine radnoga staà proveo, ne samo uHEP-u, nego i u istom dijelu HEP-a, sada{njemPrP-u Split, kaè mi FILIP KOSOR, fri{ki umirovljenik,koji je krajem ljeta dobio otkaz i odbio potpisatinovi ugovor. Ne zato {to nas vi{e ne voli, ve} je strinaestak svojih kolega iskoristio poticajne mjereponu|ene pri reorganizaciji ovog dijela HEP-ai - oti{ao u mirovinu. S ovim prvim i jedinimzaposlenjem otvorio je radnu knjiìcu u kolovozu1963. godine i zatvorio je u tom mjesecu ovegodine, spreman na novu dinamiku ìvljenja, novazaduènja, ali i nova zadovoljstva.Kada je zavr{io Elektroprivrednu {kolu kaostipendist HE Kraljevac, vjerovao je da }e ga putodvesti u Proizvodnju, ali zadovoljio se i s poslomelektromontera za dalekovode, koji mu je ponu|enu tada{njem splitskom Elektroprijenosu. Uvo|enjemdaljinskog upravljanja iz TS Meterize za TS Ka{telai Su}idar, premje{ten je na radno mjesto deùrnogelektri~ara ili interventnog uklopni~ara, kako mito uvrijeèno zovemo. Kako se Prijenos razvijao igradio nove objekte, tako je i Filip napredovao usvom poslu,pa smo ga 1979. godine sretali kaoprvog pogonskog elektri~ara TS 400/220/110 kVKonjsko. Me|utim, tko se godinama igra strujom,ponekad od nje i strada pa je tako i Filip biosudionikom jedne radne nezgode u TS Su}idar1985. godine, nakon koje se - htio ne htio - moraood struje udaljiti. Premje{ten je na radno mjestoreferenta za ONO i DSZ, odnosno koordinatoraposlova obrane i sigurnosti.A onda je u ove krajeve stigao rat i njegovoradno mjesto ponovno ga je dovelo u opasneokolnosti. Prema zapovijedi Ministra obrane 1991.godine, ustrojio je dobrovolja~ku postrojbu odzaposlenika PrP Split, koja je i slu`beno mobiliziranazajedno s Teritorijalnom obranom [olta. Ni kraj ratane donosi mu smirenje, budu}i da je 1995. godinelogisti~ki vodio deminiranje dalekovoda na podru~juZadra i [ibenika, koje su obavljali djelatnici MUP-ai HV-a.VIDEOKAMERE SU PRAVA STVARPonovno se tih poratnih godina vra}a svomposlu i radi intenzivno na za{titi prijenosnihobjekata. Posebno zadovoljan bio je pro{le godine,kada se zapo~elo s uvo|enjem suvremenog sustavavideoza{tite i kontrole pristupa u transformatorskestanice:- Ovo je najsigurnija za{tita i bilo bi mi dragoda se kamere postavi na sve na{e objekte, isti~e na{kolega koji jo{ negdje u mislima prebire svoje radneobveze.Filip spada u onu sve malobrojniju skupinuljudi koji su uvijek nasmijani i uvijek dobre volje.Kako je to mogu}e, pitate se?! Pa, nije mogu}e,priznat }e i sam Filip, ali na licu se ne mora ba{ svevidjeti i sve i{~itavati. Za tugu, brigu, probleme...imamo i druge organe, a licu ostavimo vedrinu,kako bi onima koji nam idu ususret omogu}ili danam i sami pri|u sa smije{kom. A uz dva smje{kalak{e se i ljep{e komunicira:Sve ova desetlje}a koja sam proveo u HEP-unikada se ni sa kim nisam posva|ao, nikada nijebilo problema u sporazumijevanju i druènju niti skolegama, niti s vanjskim suradnicima. Svima njima,s kojima sam se druìo, èlim da, poput mene, ìvi ,zdravi i naravno, nasmijani, do~ekaju mirovinu. I daje dugo uìvaju, kao {to to i ja namjeravam.POMO]I OBITELJI, ALI UGODITI I SEBIA {to sad?, pitam ga, o~ekuju}i da }e sezbuniti. Ali, ni{ta od toga jer je u poslu pre~estosusretao krilaticu Ni{ta nas ne smije iznenaditi, da jene bi znao i na sebi primijeniti.Sada kada sam slobodan u obitelji me koristekao „privatnog prijevoznika“, pa tijekom danarazvozim suprugu i unuke ({kola i izvan{kolskeaktivnosti), a, po potrebi, i za druge obavim nekiposli}. Uostalom, uz moju unu~ad (Maju, Jelenu,Filipa i [pira) meni ne moè biti dosadno. Rastere}enod poslovnih briga ìvot mi je postao leèrnijipa nastojim malo i sebi udovoljiti. @ivim na @njanu i ~esto {etam uz more ili igram „balote“ sekipom, a ~etvrtkom nastavljam druènje s mojim„prijenosa{ima“ na sportskim terenima Vrborana.Netko tu zaigra na mali „balun“ netko na „balote“, alisvi se predve~er okupimo oko trpeze. Dio vremenaprovodim i u Sevidu, gdje imam vikendicu, pa memore vu~e vi{e nego u Splitu. A treba i ulovit kojuribicu za „marendu“ i „obid“.Treba!, velim ja, i pu{tam ga dalje da plovisvojim ìvotom smireno, s optimizmom i energijomkoja mu ne da da ostari.Marica @aneti} MalenicaPogon KrièvciIspra}aj godine-po Krièva~kiU organizaciji HES-a - Pogon Krièvci, u hotelu Kalnik u Krièvcimaje 15. prosinca o.g. odràn tradicionalni Boì}ni domjenak za zaposlenikei umirovljenike Pogona Krièvci.Uz biv{e i sada{nje zaposlenike tog Pogona, na domjenku je bio idio zaposlenika iz Elektre Bjelovar te prijateljskog Pogona Petrinja, ElektreSisak.Rukovoditelj Pogona Krièvci, Ivan [afran tom je prigodomizrazio zadovoljstvo radom zaposlenika i ukupnim poslovanjem Pogonau 2006. godini Direktor Elektre Bjelovar, Miro Totgergeli obratio seumirovljenicima i poru~io im:- Umirovljenici su stup HEP-a, od njih smo mi u~ili. Ono {to su namoni ostavili moramo nadogra|ivati. U novoj 2007. èlim da i dalje budemojedni drugima na usluzi ovako prijateljski.Nakon pozdravnih govora s puno izre~enih dobrih èlja u prigodiBoì}nih i novogodi{njih blagdana, akcija se preusmjerila na plesni podij.Uspje{no poslovanje Pogona Krièvci u 2006. godini, uz ples idobru krièva~ku kapljicu, utvr|ivalo se do ranih jutarnjih sati – pokrièva~ki.L. Kutle58HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.Biv{i direktor Elektre Bjelovar udubio se u plesne korake

UMIROVLJENICIPredsjedni{tvo Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-aBoì}nica i umirovljenicima!DragicaJurajev~i}Predsjedni{tvo Zajednice umirovljeni~kih udrugaHEP-a na svojoj sjednici, odrànoj 16. studenoga o.g. usjedi{tu HEP-a, raspravljalo je o brojnim za umirovljenikeaktualnim pitanjima. Predsjednik Predsjedni{tvaZajednice Ivan Sokoli} najprije je izvijestio o aktivnostimai zauzimanju stavova Koordinacije umirovljeni~kihzajednica i udruga javnih poduze}a Hrvatske glede radaUmirovljeni~kog fonda, problematici isplate od{tetekorisnicima obiteljskih i limitiranih mirovina te novihumirovljenika.POVRAT DUGA I KORISNICIMA OBITELJSKIH ILIMITIRANIH MIROVINANaime, kod isplate prve rate povrata dugaumirovljenicima, pojavile su se dvojbe imaju li na topravo i korisnici obiteljskih i limitiranih mirovina. VladaRepublike Hrvatske potom je osnovala Radnu skupinu zaizradu mogu}ih izmjena i dopuna Zakona o provo|enjuodluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12.svibnja 1998. godine, s ciljem povrata duga korisnicimaobiteljskih i limitiranih mirovina te Radnu skupinu zaotklanjanje nedostataka u mirovinskom sustavu, osobitoza nove umirovljenike. Budu}i da te radne skupine dosada nisu ni{ta u~inile, Marko Juri{i} je izrazio sumnjuda se s odugovla~enjem mo`da samo kupuje vrijeme, agodi{nje pribli`no 25 tisu}a umirovljenika umire. Ipak,zaklju~io je da je Vlada obvezna to rije{iti sukladnoUstavu i zakonima, a rad Koordinacije, koja ~ini sve {tomoè za opravdane zahtjeve umirovljenika, svakako valjapoduprijeti.Nadalje je bilo govora o Prijedlogu zakonao jednokratnom godi{njem dodatku na mirovinu– boì}nici, kojeg je u ime Hrvatske stranke umirovljenikaHrvatskom saboru predloìo zastupnik Silvano Hrelja.U prijedlogu ovog novog mirovinskog prava za svih1.107.795 hrvatskih umirovljenika, izra~unato je da bi todràvu stajalo pribli`no 300 milijuna kuna, s tim da binajve}e iznose boì}nice - 500 kuna, dobili umirovljenicis najmanjom mirovinom, a najmanje - 100 kuna, onis najve}im mirovinama. Predsjedni{tvo Zajednice je uime {est tisu}a umirovljenika Hrvatske elektroprivredeovom prijedlogu dalo potpunu potporu (Hrvatski saborje u me|uvremenu prihvatio Prijedlog o boì}nici, ali uizmijenjenoj verziji, op.a.)Potom je I. Sokoli} je izvijestio nazo~ne i sinicijativom za promjenu statusa Koordinacije i njezineregistracije kao pravne osoba, a svoje je neslaganje s timobrazloìo nepotrebnim kompliciranjem i pove}anjemtro{kova. Logistiku za samo nekoliko sjednicaKoordinacije godi{nje, rekao je da mogu osigurati Maticaumirovljenika i Sindikat umirovljenika. S tim se suglasiloi Predsjedni{tvo, uz napomenu da umirovljenici imajuHSU kao politi~ku organizaciju, a Koordinacija je samo– glas Uslijedilo je podno{enje izvje{}a o utro{enimsredstvima umirovljeni~kih udruga za ovu godinu tedogovor o zahtjevu za potporu od Uprave HEP-a za 2007.godinu. Nakon izno{enja razli~itih prijedloga o visinipotpore za sljede}u godinu, ipak je zaklju~eno da }e,unato~ pove}anim potrebama svojih ~lanova, zatraìtinepromijenjen iznos za pro{lu godinu. Osim toga, zatraìt}e i boì}nicu za umirovljenike HEP-a u iznosu od 50posto boì}nice za zaposlenike HEP-a.Na kraju je Predsjedni{tvo razgovaralo i o predizbornimaktivnostima, sukladno zajedni~kom Sporazumuo me|usobnoj suradnji i zajedni~kom djelovanju izme|uKoordinacije i Hrvatske stranke umirovljenika.- Zajedni~ki nam je cilj posti}i {to vi{e zastupni~kihmjesta HSU-a u Hrvatskom saboru, koji }e jedini na pravina~in braniti umirovljeni~ke interese. No, Predsjedni{tvonikoga ne obvezuje za koga }e glasovati, zaklju~io je I.Sokoli}.Predsjedni{tvo Zajednice, sredinom studenog raspravljalo je o brojnim, za umirovljenike, aktualnim pitanjimaUmirovljenici Elektre KarlovacOdu{evljeni ljepotama LikeU namjeri da odamo po~ast na{em velikomizumitelju, poznatom diljem svijeta, Nikoli Tesli i èljomda razgledamo Memorijalni centar, otvoren u ~ast 150.obljetnice njegovog ro|enja, krenuli smo 11. listopadao. g. na jednodnevni izlet u Liku. Prekrasan jesenski danna{e je putovanje u~inio jo{ ugodnijim.Prvo odredi{te bio nam je Memorijalni centaru Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle, gdje su nasdo~ekali srda~ni predstavnici umirovljenika ElektreGospi} na ~elu sa M. @arkovi}em i predstavnik ElektreGospi} B. Kula{. U pratnji stru~nog vodi~a razgledalismo rodnu ku}u velikog izumitelja te saznali malo vi{eo njegovom ìvotnom putu i radu, koji je vrlo slikovitoprikazan u unutra{njim i vanjskim prostorima Centra.Kako je dio ~lanova na{e Udruge umirovljenika svojradni vijek odradio na poslovima temeljenim na timpronalascima, to je razgledavanje bilo jo{ zanimljivije.Nakon obilaska Memorijalnog centra, na{i su nasdoma}ini poveli i do Velikog @itnika, gdje je ro|en jo{jedan hrvatski velikan, dr. Ante Star~evi}, otac Domovine.Tu smo imali mogu}nost razgledati njegovu rodnuku}u, autenti~no opremljenu - onako kako je to bilo iza njegova ìvota. Razgledavanje nam je omogu}ilasusretljiva mje{tanka, koja se brine za tu pitoresknutipi~nu li~ku ku}u.Puni lijepih dojmova krenuli smo prema Gospi}u.Znaju}i kako je Gospi} preìvio velika ratna razaranja,ugodno smo iznena|eni njegovom ure|eno{}u ividljivom uredno{}u. U jednom ugodnom restoranuimali smo objed i, nakon ugodnog druènja, oprostili smose s na{im ljubaznim doma}inima, kojima najiskrenijezahvaljujemo na brizi i vremenu koje su nam posvetili.Krenuli smo dalje prema Kuterevu, jo{ jednomlijepom li~kom mjestu, gdje smo obi{li prihvatili{teza medvjedi}e, koji su zbog nekih razloga ostali bezroditeljske skrbi. Ljubazna volonterka upoznala nas je saìvotom i }udima medvjeda u tim krajevima.Kako je vrijeme brzo odmicalo, morali smopoùriti do na{eg posljednjeg odredi{ta, mjestaKrasno, poznatog {irom zemlje po Marijanskom sveti{tu.Recimo samo da je mjesto Krasno doista krasno.Razgledav{i crkvu i panoramu mjesta, spustili smo seprema Oto~cu i dalje prema na{em Karlovcu, u vedromraspoloènju kakvi jesu na{i umirovljenici. Zahvaljuju}inovoizgra|enom autoputu, vrlo brzo smo se vratili ku}i,u na{ tako|er lijepi Karlovac. Prepuni lijepih utisaka, ovimse putem jo{ jednom najiskrenije zahvaljujemo JosipuLemi}u, direktoru Elektrolike Gospi} i Borisu Mlikanu,direktoru Elektre Karlovac, bez ~ije potpore i pomo}i ne biostvarili ovo lijepo putovanje.Podru`nica umirovljenika Elektre KarlovacKarlova~ki umirovljenicibogatiji za jo{ jedan lijepiosje}aj s ugodnog izleta,ovoga puta po LiciHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 59

ÔVJEK ÔVJEKUSkup{tina Kluba darovatelja krvi Elektrodalmacije SplitHEP u malomVero~ka GarberZoranka [anti}, Senka Maras i Marica @aneti} Malenicanagra|ene su za vi{e od 35 darivanja krviU protekle dvije godine, Klub je proveoniz vrlo uspje{nih akcija darivanja tese odazvao traènju Crvenog kriài darovao vi{e od 400 boca krvi,pridruìo im se ve}i broj ~lanova ito i zaposlenici iz splitskog dijelaproizvodne i prijenosne djelatnostiGodi{nja skup{tina Kluba darovatelja krviElektrodalmacije Split , ovoga puta i izborna, odrànaje 14. prosinca o.g. Za dobro raspoloènje i sve~arskoozra~je velikog broja okupljenih ~lanova posloìlose vi{e kockica. Najprije se predsjednik JadrankoLjubica osvrnuo na vrlo uspje{no proteklo dvogodi{njerazdoblje, potom su ~lanovi jednoglasno izabrali novogpredsjednika, da bi na kraju pljeskom ispratili svojenajvrjednije pripadnike i dodijelili im zasluèna priznanja.Sve je zavr{ilo druènjem na lijepo organiziranomdomjenku. Zbog svega toga, ova je informacija zasluìlapro{irenje. Pa, redom izdvajamo.U proteklom spomenutom razdoblju, Klub jeproveo niz vrlo uspje{nih akcija darivanja te se odazvaotraènjeu Crvenog krià i darovao vi{e od 400 bocakrvi. Klubu se pridruìo ve}i broj ~lanova, a kako sume|u njima i zaposlenici iz splitskog dijela proizvodne iprijenosne djelatnosti, s pravom ga moèmo nazvati HEPu malom. Malom po vrijednostima koje su mjerljive, alivelikom po onima koje nadrastaju svaku mjeru.IZABRANA NOVA PREDSJEDNICAU izvje{}u je nagla{ena izvrsna suradnja ime|usobna ispomo} s drugim klubovima u gradu, apoglavito s organizacijom Crvenog krià i Odjelom zatransfuziju splitskog KBC-a.Izborni dio Skup{tine rije{en je vrlo brzo- predsjednik Kluba J. Ljubica, sada ve} biv{i, predlaù}iimenovanje novog, pripomenuo je kako „ona ionakosve radi“, misle}i pritom na tajnicu Senku Maras.Jednoglasno prihva}ena, vodit }e Klub u idu}em~etverogodi{njem mandatu. Za tajnika je imenovan DeanNovak.U sve~anijem nastavku Klub je dodijelio priznanjai nagrade najboljima. Za vi{e od 25 darivanja krvinagra|ene su: Ivanka @itko, Smiljana @upanovi}, VesnaCokari}, Marija Proli} i Gordana Zeni}. S vi{e od 35darivanja: Zoranka [anti} (46), Senka Maras (37) i Marica– @aneti} Malenica (36). (Na{u M@M ne treba posebnopredstavljati u HEP Vjesniku, jer o njoj govore brojninapisi svakoga mjeseca).JUBILARCI KOD @UPANAPriznanja su uru~ena i svim pripadnicima ja~egspola koji su krv darovali vi{e od 50 puta. To su: JadranLjubica, Jure Romac, Dubravko Medar, Goran Tomi}, Nik{a[imi}, Lahor Rako, Ivan Smoljo, Boris Mijat, @eljko Koren,Nediljko Juri{i}, Marijan Budimir i Mladen Bau~i}.Dodajmo na kraju da }e 19. prosinca o.g.,ovogodi{nji jubilarci biti primljeni kod splitskodalmatinskogùpana Ante Sanadera. Iz ovog Klubato su Jadran Ljubica i Ivan Smoljo, koje smo izdvojenopredstavili na na{im stranicama.I zahvalimo poslovodstvima splitskog dijela HEP-ai ~elnicima Podru`nice HES-a na potpori koju su iskazalipri organizaciji ove sve~ane izborne skup{tine. Jer,poduprli su jednu neobi~nu udrugu ~ija je bilanca uvijeku plusu.Fotozapa@ajBožiću KutiniKao i svake godine uprigodi Božićnih i novogodišnjihblagdana, i ove godine suzaposlenici Pogona KutinaElektre Križ dali svoj doprinosblagdanskom izgledu grada. Uzpomoć korpe, postavili su velikujelku u središtu Kutine.Stjepan Vidi~ek60HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

ÔVJEK ÔVJEKUJubilarni darovatelji krvi Jadranko Ljubica i Ivan SmoljoPriznanje za plemenitost,humanost i ljubavprema ~ovjekuVero~ka Garber[teta je {to se darovateljstvoprenosi samo unutar obitelji i{to se u ve}oj mjeri ne radi naanimiranju mladih ljudi, jer oniodrastaju bez osje}aja „da sinapravio ne{to dobro u ìvotu,da si ne{to dao ovom svijetu“,a takvi se osje}aji ne moguni~im zamijenitiNeki me jubileji stavljaju na prave muke. Kaoda mi manjka rije~i, a i one koje zapi{em zvu~e nekako{turo i siroma{no. Do{la sam do zaklju~ka da su za tokrivi jubilarci, ti jednostavni, skromni, obi~ni ljudi, koji osvojim jubilejima govore kao o ne~emu svakodnevnom.Njima je darivanje krvi sastavni dio njih samih, nije tonikakav odvojeni ritual, nikakav odvojeni doìvljaj, oni sus tim osje}ajem zadovoljstva srasli. Ipak, na na{e upornonastojanje da izmamimo ne{to druk~iju reakciju, ispodsloja smirenosti proviri ponos.- Kada dajemo krv, uvijek je to jednaki osje}aj. Nijeto ni{ta posebno, nego ne{to potpuno normalno: sretansi {to si zdrav i {to si krv mogao dati i nada{ se da }e tvojakrv nekomu pomo}i da prebrodi te{ki ìvotni trenutak.Tako si razmi{ljao prvi, a tako razmi{lja{ i trideseti put,rije~i su mojih sugovornika – jubilaraca, ~lanova Klubadarovatelja krvi Elektrodalmacije Split. A, ja ih s ponosompredstavljam.ZAJEDNI[TVO U NEVOLJI I HUMANOSTIPo~et }u od Jadranka Ljubice, koji je krv darovaove} 75 puta. Za to je sredinom studenoga nagra|enprigodnim srebrenjakom i plaketom od splitskepodru`nice Crvenog krià. Krv je prvi put darovao zavrijeme sluènja vojnog roka, „kako bih ga skratio dvadana“, kaè u {ali. Ali, ne treba mu vjerovati, drugi su torazlozi. Jer, nastavio je svoju plemenitu misiju tijekomsvih 36 godina radnog staà u HEP-u. Nikada ne koristini za to odobreni slobodni dan. I danas je Jadrankozaposlen kao poslovo|a u Slu`bi izgradnje. Kao jedan odnajdojmljivijih doga|aja vezanih uz darivanje krvi izdvojit}e stradanje nekoliko radnika trogirskog [kvera, kadase na poziv za pomo} u trenutku odazvalo vi{e od dvijetisu}e ljudi.- To je ne{to {to uvijek razgali du{u, to zajedni{tvou nevolji i humanosti. Bilo nas je toliko da su nas moralivratiti doma, prisje}a se Jadranko.O sebi }e re}i da je uvijek volio vi{e raditi, a manjepri~ati. Ipak, uspjeli smo saznati da ima dva odraslasina, da jedan od njih radi u HEP-u, a da su obojicave} darovatelji krvi. I otkrili pritajeno zadovoljstvozbog njihove skore ènidbe. A, kako su unuci na putu,mirovina pred vratima, a umirovljena supruga i dva psamje{anca moraju «~init skale svaki dan na peti kat», toje nedavno kupio ku}u u Dicmu, mjestu nedaleko Sinja.Zbog svih tih lijepih doga|aja koje o~ekuje i seoske idilekojoj }e se u budu}nosti posvetiti, Jadranko zaklju~uje:- U grad se vi{e ne bih vratio niza{ta, nema tihnovaca.Ali, ono ~emu }e se uvijek vra}ati, dok ga zdravljeili godine ìvota ne sprije~e, je darivanje krvi. JadrankoLjubica je ~ovjek na kojega se uvijek moè ra~unati.KAD SE ZAPO^NE – NE MO@E SE STATIJo{ jedan takav, koji darivati krv nije prestao ninakon odlaska u mirovinu, je Ivan Smoljo, jubilarac s 50darivanja.U Elektrodalmaciju je stigao davne 1959. kao{egrt. Zavr{io je naukovanje i postao monter. Zadnjihje trideset godina proveo u odsjeku za javnu rasvjetuu splitskom pogonu. Krv je zapo~eo darivati 1967.godine. Zatrebala je bolesnom ocu njegovog vjen~anogkuma. Kaè da tada nije znao ni koju krvnu grupu ima.Ali, humanost je neizlje~iva. «Kad se jednom zapo~ne,ne moè se vi{e stati». Na{em je umirovljeniku ostalou sje}anju darivanje krvi neposredno pred jedan odnajve}ih splitskih nogometnih doga|aja, utakmicuHajduk – HSV, tamo negdje krajem sedamdesetih.Njegovu je krvnu grupu trebalo neko dijete i on seodazvao. Do{li su po njega automobilom, odvezli ubolnicu i vratili na stadion petnaestak minuta prijepo~etka utakmice. Ovoga ljeta odràna je vatrogasnopolicijskavje`ba koju su pratili i ~elnici Ministarstvaunutarnjih poslova i @upanije pa je ~asna sestraServacija, voditeljica svih ùpanijskih akcija darivanjakrvi, pozvala i na{eg Ivana:- Kako sam ja u mirovini i imam vi{e slobodnogvremena, tako me uvijek zovu kao nekakvogdemonstratora, a i Senka me uvijek {alje, kaè Ivan. ZnaSenka Maras, tajnica na{eg KDDK, koga treba zvati i tko}e se uvijek odazvati.Ne bih rekla da na{ umirovljenik ima previ{eslobodnog vremena. On jo{ uvijek svakoga dana pliva.- Lani sam pliva sve do 17. studenoga. To je poonoj – {to stariji, to lu|i!, kaè. Uz to, igra balun svakogapetka sa svojim veteranima. Osim toga, ~esto ~uva i svogjedinog unuka te ve} 40 godina pjeva u zboru crkveGospe od Poi{ana. I ne skriva ponos kada kaè da mu sinima 33 godine i da je ve} 33 puta darovao krv.ZAHVALNOST ZA PLEMENITOSTIpak, obojica mojih sugovornika àle {to sedarovateljstvo prenosi samo unutar obitelji i {to se uve}oj mjeri ne radi na animiranju mladih ljudi. Jer, tadarastu bez onog osje}aja „da si napravio ne{to dobro uìvotu, da si ne{to dao ovom svijetu...“ kako su to opisalina{i jubilarci. Svjesni da se takvi osje}aji ne mogu ni~imzamijeniti.U znak zahvalnosti, gradsko ~elni{tvo Crvenogkrià povelo je sve splitske jubilarce na jedan lijepi izletJadranko Ljubica za 75 puta darovanu krv…...i Ivan Smoljo, jubilarac s 50 darivanja, nagra|enisu prigodnim srebrenjakom i plaketom od splitskepodru`nice Crvenog kriàu Krasno na Velebitu. Odu{evljene krasotom Krasnog,obilaskom Kutareva i drugih velebitskih posebnosti,darovatelje je na sve~anom ru~ku do~ekala dodjelazasluènih priznanja.Kako su mi vi{e puta ponovili da je ve}i ponos datikrv nego primati plakete ja }u umjesto na{e zahvale jo{jedanput ponoviti rije~i urezane u njihove srebrenjake:«Hrvatski Crveni kri` izdaje ovaj srebrenjak u znakzahvalnosti za 75 (50) puta darovanu krv, za izraènuplemenitost, humanost i ljubav prema ~ovjeku».HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 61

DRU[TVENA ODGOVORNOSTHEP, podupiratelj Sokolarskog centraBolnica na kraju {umeMarica @aneti} MalenicaGodi{nje od 50 do 120 pticadobije prvu pomo}, kao idugotrajnije lije~enje svedo potpunog ozdravljenja- sokolovi, sove, jastrebovi,orlovi, }ukovi, {kanjci mi{ari,kobci i ostale vrste i podvrstepristiù iz Osijeka, Dubrovnika,\akova, Virovitice, Sinja, Paga...i izlije~eni se vra}aju u svojeprirodno stani{teSelo Dubrava, nekoliko kilometara udaljeno od[ibenika, vjerojatno ni po ~emu ne bi bilo zanimljivoda se tu nije smjestila jedna neobi~na bolnica – onaza ptice grabljivice. Na pitanje tko je i kako do{ao natu nesvakida{nju zamisao, odgovor sam potraìla uovom idili~nom, slabo naseljenom zaseoku, kojemuje tek nedavni prolazak autoceste u neposrednojblizini donio bu|enje iz mira i u~malosti, nemjerljivegodinama niti desetlje}ima. Uz pomo} kolege iz{ibenske Elektre stièm do ogra|enog posjeda na kojimogu stupiti u{av{i na jedna od dvoja vrata. Otvaramona nezaklju~ana s natpisom Sokolarski centar– Poslovi skrbi i drànja za{ti}enih ìvotinjskih svojti.Do~ekuju me dva doma}ina: prvo veliki drvenisokol od crnog hrasta, maskota ovog Centra, a potomi Emilio Men|u{i}, njegov za{titni znak. Po zvanjustrojar, a po zanimanju sokolar-volonter i skrbnikptica grabljivica, Emilio je pokreta~, promotor i du{aove prirodne oaze, u kojoj svoj privremeni azil nalazesve one ranjene, osaka}ene, bolesne i iscrpljene pticegrabljivice. Od njega nisam ~ula jednu od onih tipi~nihpri~a kako ptice voli jo{ od ranog djetinjstva kada je napoklon dobio grdelina, papigu ili neko drugo pernatostvorenje. U svijet ptica lutalica, grabljivica i slobodnihstrijelaca u{ao je samovoljno i odgovorno.AKTIVAN BORAC ZA PRAVA PTICA GRABLJIVICA- Prije dvadesetak godina, kada sam bio ve} zreo~ovjek, pro~itao sam jednu zanimljivu knjigu o pticamagrabljivicama. Po~eo sam o njima razmi{ljati nadruk~iji na~in i poèlio od nezainteresiranog i pasivnogpromatra~a postati aktivan borac za njihova prava.Ta misao me toliko ponijela da sam oti{ao u VelikuBritaniju, gdje sam zavr{io specijalni te~aj i oboruàose dodatnim znanjem o ovoj vrsti ptica o kojoj se kodnas, zapravo, vrlo malo zna. Prvi konkretniji korak kanjihovoj za{titi u~inili smo nas nekolicina zaljubljenikaosnivanjem Udruge „ Sokolarski centar“ , u [ibenikuprije petnaest godina.I tako je sve zapo~elo bivati ozbiljnije. Znaju}i zapostojanje Udruge, ljudi su sve ~e{}e donosili ranjene iza ìvot onesposobljene ptice, koje bi prona{li odlaze}iu polje ili u lov, {to je ~lanove Udruge i ponukalona realizaciju ovog projekta u Dubravi. Uz pomo}sponzora, koji su opremili ambulantu shva}aju}iva`nost ravnoteè u prirodi, ptice graljivice su naprivatnom imanju u vlasni{tvu Emiliove supruge,dobile svoju prvu specijaliziranu bolnicu u Hrvatskoj.Godi{nje od 50 do 120 ptica ovdje dobije prvupomo}, kao i dugotrajnije lije~enje sve do potpunogozdravljenja. Sokolovi, sove, jastrebovi, orlovi, }ukovi,{kanjci mi{ari, kobci i ostale vrste i podvrste pristiù izOsijeka, Dubrovnika, \akova, Virovitice, Sinja, Paga... iizlije~eni se vra}aju u svoje prirodno stani{te.LIJEÊNJE, ALI I REHABILITACIJAU stacionaru je trenuta~no na lije~enju ioporavku dvadesetak pacijenata. Posljednji pristiglibolesnik, {kanjac mi{ar, jo{ uvijek je na intenzivnojnjezi u samoj ambulanti, i to u svojevrsnoj {oksobi.Ambulanta je opremljena najsuvremenijomaparaturom poput: rendgena, mikroskopa, aprataza inhalacijsku anesteziju, EKG-a, ezofagijalnogstetoskopa, digitalnog hematolo{kog aparata... Mojdoma}in sa zahvalno{}u nagla{ava da je me|usponzorima ove medicinske opreme bila i na{aHrvatska elektroprivreda. Dok znatièljno sve torazgledam uz obja{njenja ~emu {to sluì, do{lo jei vrijeme da pacijent s intenzivne primi injekcijus dnevnom dozom lijeka. S ugra|enom {ipkom udesnom krilu nemo}an je i prepla{en, ali ne praviprobleme. Emilio mu nje`no stavlja ùtu kapicu naglavu kako se ne bi uspani~io vidjev{i iglu, smirujega i priprema na injekciju koju mu vje{to daje mladiveterinar Emil Ofner. Zahvat je brzo i bezbolnoobavljen, skida se kapica i bolesnik se, pomalo upla{enod stranih tijela oko sebe, ponovno vra}a u svoju{ok-kutiju.Emil je netom zavr{io studij u Zagrebu i vratio seu [ibenik, koji je odabrao za mjesto svoga ìvljena.- Ovih nekoliko godina tijekom studija nisam seuvjerio u prednosti ìvota u Zagrebu pa sam spremno is rado{}u prihvatio svoje prvo zaposlenje upravo ovdjeu Sokolarskom centru. Izazov mi je to {to }e moji prvipacijenti biti upravo ptice grabljivice, a ne doma}eìvotinje kao {to je uobi~ajeno u ovom poslu. Kadadobijem jo{ jednog kolegu, mo}i }emo danono}nobrinuti o njima.Nakon lije~enja posebna briga poklanja se irehabilitaciji.- Ako je ptica, recimo, tri mjeseca u kavezu - ondaju treba postupno pripremati za ponovni let i povrataku slobodu. Tako smo pro{le godine primili na lije~enjeorla zmijara, ba{ u vrijeme pripreme za odlazak u toplijekrajeve, to~nije u âd. On nije bio spreman za takavnaporan put pa smo ga zadràli na stanu i hrani sveVeliki drveni sokol od crnog hrasta, maskota je ovogCentraAmbulanta je opremljena najsuvremenijom aparaturom poput: rendgena, mikroskopa, aprata za inhalacijsku anesteziju,EKG-a, ezofagijalnog stetoskopa, digitalnog hematolo{kog aparata...62HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

Suri orao poznajeEmilija, ne po licu iliglasu, ve} po na~inukretanja i kad mu seEmilio pribliì i uzme gana ruku, on je miran isigurando prolje}a. Kada se njegova ekipa vratila iz Afrike,pustili smo da im se pridruì. Trenuta~no je na lije~enju ijedan veliki suri orao. Stigao je prije dva mjeseca s Paganeuhranjen, o{te}enog kljuna, oslabljenog perja i punparazita. Orlova, ina~e, na ovom podru~ju od Zrmanjedo Cetine ima jako malo pa ih moramo maksimalno{tititi. Tako, primjerice, imamo samo dva para surihorlova. Stoga planiramo nabaviti satelitski oda{ilja~kojim bismo pratili njihovo kretanje. Kada kod nasstrada nekoliko orlova to je kao da ih u Americi stradatisu}u, obja{njava nam Emilio.VJETROELEKTRANE NEGATIVNO UTJEÛ NAPTI^JU POPULACIJUSuri orao poznaje Emilija, ne po licu ili glasu, ve}po na~inu kretanja. I kad mu se Emilio pribliì i uzmega na ruku, on je miran i siguran. Istina, kljucnuo gaje u ~elo, a na nama je da prosudimo ljubi li ga on tonje`no ili ga opominje da s njim nema {ale ni kad jeizvan stroja. Njegov spasitelj i iscjelitelj vjeruje da jeto izraz nje`nosti kojim mu kaè da ga je prepoznaoi da su prijatelji, ali i da je vrijeme za marendu.Ina~e, njegov dnevni obrok sastoji se od, primjerice,dvadesetak pili}a.Poznavaju}i stajali{ta ove Udruge, nezaobilaznaje i pri~a o utjecaju vjetroelektrana na pti~ji svijet,posebice {to je jedna takva nedavno pu{tena upogon na susjednim brdima Trtar i Krtolin. Emilio jeuvjeren da one negativno djeluju na pti~ju populaciju,posebice na ptice grabljivice. Vjetrenja~e ih, zapo~etak, privla~e jer su njihovi visoki stupovi izvrsnepromatra~nice, ali i pogibeljna mjesta. Stoga predlaèda monitoring utjecaja na okoli{ traje barem godinudana jer je nedvojbeno da se radom vjetroelektranauni{tava stani{te.- U svijetu je kr{ najìvotvorniji dio neke zemlje,izvor ìvota, a kod nas se taj isti kr{ bagatelizira kaoneka beìvotna suhopoljina. Trebamo trajno {tititiono {to imamo kako ne bismo sami sebi uskra}ivaliveliku ljepotu u ìvotu. Studije utjecaja na okoli{ nerade se dovoljno stru~no i sveobuhvatno. Nisam japrotiv izgradnje vjetroelektrana, ali se zalaèm da sekontrolira njihov utjecaj kako bi se moglo pravodobnointervenirati.Od ove godine, njihova bolnica na kraju {ume,kako je oni u Udruzi zovu, postala je licenciranaustanova koju financira Ministarstvo kulture. To, izapo{ljavanje dva mlada veterinara, prvi je korak kasustavnom i trajnom bavljenju ovim poslom. A to traìi pro{irenje kapaciteta, koji su ve} pretijesni za svepernate bolesnike. Zna~i, opet je red na sponzorima!SOKOL, SIMBOL SLOBODE I EGZISTENCIJENjihova vrata otvorena su svim znatièljnicima iposjetiteljima koji tu do|u da ne{to vi{e saznaju o vrstis kojom ~ovjek vrlo rijetko kontaktira, a koja ga svojomulogom u prehrambenom lancu osloba|a mnogih{teto~ina. ^lanovima Udruge osobito je va`no da zaovu problematiku senzibiliziraju mlade nara{taje i da iznjihove sredine generiraju nove zaljubljenike u {arolikipti~ji svijet koji }e, jednog dana, nastaviti ono {to suoni zapo~eli:- Godi{nje nas posjeti pribli`no deset tisu}adjece, {to pove}ava na{ optimizam i nadu da }e zaove vrste, koje su kod nas u izumiranju, biti vi{e sluha.Na{im posjetiteljima demonstriramo odnos ~ovjeka iptice, kako bi djeca vidjela koliko su lijepe i za ~ovjekabezopasne. Kada nestane straha od njih, rodit }e se nekidrugi, puno ljep{i osje}aji, nagla{ava Emilio uvjerljivo is razlogom.Ako se nakon ovih rije~i i u vama pojavio ovajljep{i osje}aj i poèlite, primjerice, postati ponosnivlasnik sokola, takva odluka traìt }e odre|enupripremu. Prvo }ete u Sokolarskom centru moratizavr{iti te~aj i ste}i diplomu, {to vam daje mogu}nosti pravo na kupnju ptice kod uzgajiva~a ptica koji ihdresiraju i pripremaju na suìvot s ~ovjekom. Naime,kako je rije~ o divljoj ptici, i ona mora pro}i svoj te~ajba{ kao i njen budu}i vlasnik. Naj~e{}e ih kupuju lovcipa ptica mora biti obu~ena i za lov.Sokol je, ina~e, imao posebno mjesto u dugojpovijesti ljudskog roda. Bio je simbol slobode ali ina{e egzistencije, na{a pu{ka i na{e oko (i danasnerijetko za nekog s dobrim vidom kaèmo da imaoko sokolovo), hranio nas je i odrào. Vrijeme je, kaèEmilio, da mu vratimo tisu}ljetni dug, da mu vratimosamodostojnost i omogu}imo opstanak u prirodi zanjegovo i na{e dobro.Posljednji pristigli bolesnik, {kanjac mi{ar, jo{ uvijekje na intenzivnoj njezi u samoj ambulanti, i to usvojevrsnoj {ok-sobiSa ùtom kapicom na glavi, kako se ne bi uspani~iovidjev{i iglu, {kanjca s ugra|enom {ipkom u desnom krilu,nemo}nog i prepla{enog Emilio Men|u{i} smiruje ….… a injekciju mu vje{to daje mladi veterinar Emil OfneHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 63

SJE]ANJEVladimir Žani}(1926.-1971.)Dan prije isteka ove godine navr{it}e 35 godina od tragi~ne smrti Vladimira @ani}a, tada{njeg direktora radne organizacijeElektroslavonija-Osijek koji je, zajedno s Ivanom@igom, tada{njim predsjednikom Radni~kogsavjeta Elektroslavonije-Osijek, smrtno stradaou prometnoj nezgodi 30. prosinca 1971. godine.Jedan broj jo{ ìvih tada{njih zaposlenikaElektroslavonije, a danas dugogodi{njihumirovljenika, zaduìo me da napi{em timpovodom ovo sje}anje. [to meni ~ini ~ast, jersmatram V. @ani}a doista nagla{eno zna~ajnim idobrim rukovoditeljem.Vladimir @ani} bio je direktoromElektroslavonije-Osijek u razdoblju od 1965. dosvoje smrti, 1971. godine. Ro|en je 1926. godineu \ur|enovcu, poloìo je stru~ni ispit za zvanjevi{eg specijaliste auto-elektromehani~ara 1951.godine te diplomski ispit 1961. godine na Vi{ojradni~koj {koli u Osijeku, ~ime mu je priznatoobrazovanje potpune srednje {kole dru{tvenoekonomskogsmjera. U Elektroslavoniji-Osijekbio je zaposlen od 1953. godine, a prije du`nostidirektora obna{ao je du`nosti {efa Pogonaproizvodnje te upravitelja Pogona distribucije, a~etiri godine du`nost pomo}nika direktora Radneorganizacije.Direktor V. @ani} zasluàn je ponajprije zaokon~anje ubrzane {iroke elektrifikacije naseljana podru~ju Slavonije i Baranje. Godine 1953.,kada se zaposlio u Elektroslavoniji, stupanjelektrifikacije naselja Slavonije i Baranje bio jeprobli`no 10 posto (zna~i, 90 posto naselja utoj regiji nije uop}e koristilo elektri~nu energiju),1965. godine kada je do{ao na direktorsko mjestoto je naraslo 70 posto. U tom napretku je, tako|er,sudjelovao i V. @ani} na brojnim dotada{njimrukovodnim du`nostima, a 1971. godine to je ve}doseglo 93 posto.Potom je V.@ani} zasluàn za preobrazbutada{nje Termoelektrane 1963. godine u Toplanu ipo~etak toplifikacije grada Osijeka, a proizvodnjase toplinske energije u njegovo direktorsko dobavi{e nego udeseterostru~ila!Kona~no, V. @ani} je neposredno zasluànza dono{enje tzv. saborskog programa razvojaprijenosne mreè u Slavoniji i Baranji 1969.godine i koji je odre|ivao prioritet u financiranjuizgradnje prijenosne mreè u toj regiji jednakprioritetu financiranja izgradnje elektrana nadrugim podru~jima Hrvatske. Naime, prijenosnamreà u Slavoniji i Baranji imala je ulogu «izvora»elektri~ne energije, jer izvora primarne energije natom podru~ju nije bilo. Po~etkom sije~nja 1971.godine osnovan je Pogon prijenosnih postrojenjau sastavu Elektroslavonije-Osijek, od kada je zarazvoj prijenosne mreè na tom podru~ju zaduèn64HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.taj ogon, a Elektroslavonija-Osijek postala je~etvrto elektroprivredno poduze}e u Hrvatskoj(do tada bila je poduze}e za distribuciju).Direktor V. @ani} zasluàn je i za lociranjetransformatorske stanice 400 kilovolta uErnestinovu, nasuprot tada{njem gledanjuu elektroprivrednim krugovima da je trebalocirati najprije u Tuzli, odnosno – poslije – u\akovu. Koliko je va`no bilo dislocirati ~vornutransformatorsku stanicu 400 kilovolta od ~vornestanice 220 kV u Slavoniji, pokazali su doga|ajikoji }e uslijediti 20 godina kasnije...Direktor V. @ani} formirao je respektabilnoelektroprivredno poduze}e u Hrvatskoj, kojeje – na temeljima koje je on postavio, doistauspje{no nastavio voditi i dalje razvijati VladimirTomi}, naslijediv{i @ani}a i ostav{i na direktorskojfunkciji sljede}ih dvadeset godina (PTE Osijek,mreà 400 kV, EL-TO Osijek, plinofikacija,...).Osobno sam imao intenzivnije kontakte sdirektorom V. @ani}em u pripremama za izgradnjumreè 400 kilovolta u Slavoniji i Baranji. Iz togadoba ispri~at }u jednu istinitu anegdotu.Na elektroni~kom ra~unalu (tada jedinomu Osijeku, IBM-360 s bu{enim karticamakao ulaznim medijem) ra~unali smo teì{teelektroenergetskog optere}enja podru~jaSlavonije i Baranje, dokazuju}i i time da lokacija\akovo nije pogodna za ~vornu opskrbnustanicu tog podru~ja, ve} da je to {ire podru~jeErnestinova. Debeo sveànj papira sa zelenobijelimuzdu`nim crtama, formata A3, ~inio jeizlazne liste tog ra~una izvedenog u brojnimvarijantama. Direktor V. @ani} nosio je taj sveànju svom slu`benom Mercedesu neprekidno, jer nijeznao unaprijed na kojem }e slu`benom putovanjubiti potreban. A na brojnim putovanjima u Zagrebi (tada dakako) Beograd, nastojao je pridobiti skupza lokaciju Ernestinovo. Tada bi slavodobitno znaore}i «To je izvan svake sumnje optimalna lokacija– moji de~ki su to izra~unali na elektronskommozgu, vidite rezultate!». I tada bi pljusnuoonu debelu knjiùrinu na stol, impresioniraju}iprisutne kori{tenjem elektronskog mozga, {to jeu to doba u nas doista jo{ bilo neuobi~ajeno iuzimalo se – a priori – s respektom.Ivan @igo, koji je smrtno stradao saV. @ani}em, ro|en je 1934. godine. Bio jevisokokvalificirani elektromonter, a od 1956.godine radio je u Elektroslavoniji-Osijek. Utrenutku pogibije, bio je poslovo|a u~eni~kegrupe, koja je okupljala 70 u~enika i predsjednikRadni~kog savjeta te osniva~ i aktivan sudionikstrelja~ke druìne u Radnoj organizaciji.Marijan KALEANapustili su nas…LAZO GOLU@A (1937.-2006.)Dvadesetre}eg rujna 2006. godine, usedamdesetoj godini ìvota preminuo je LazoGoluà, umirovljenik Prijenosnog podru~ja Zagreb. Urazdoblju od 1960. godine sve do odlaska u mirovinu1992. godine, radio je u Odjelu za informati~kisustav na odràvanju telefonskih centrala, instalacijaslabe struje. i dispe~erskog centra. Nakon odlaska umirovinu bio je aktivno uklju~en u rad Podru`niceumirovljenika PrP-a Zagreb.JURAJ FILIPÎ] (1930.-2006.)Devetog listopada 2006. godine, u 76. godiniìvota preminuo je Juraj Filip~i}, umirovljenikPrijenosnog podru~ja Zagreb. Od dolaska utada{nji Elektroprijenos 1957. godine radio je utransportnom odsjeku na mjestu voza~a motornihvozila. Bio je i jedan od grupe zaposlenika osniva~aElektroprijenosa Zagreb, gdje je radio sve do odlaskau mirovinu 1990. godine. Za 30 godina vjernostiElektroprijenosu dobio je posebnu nagradu.ZVONKO MARIN (1946.-2006.)êtrnaestog studenoga 2006. godine, u{ezdesetoj godini ìvota preminuo je Zvonko Marin,zaposlenik Prijenosnog podru~ja Osijek. Ve}i dio svogradnog vijeka je odradio u Elektroslavoniji Osijek, od1967. do 1991. godine, kada prelazi u PrP Osijek.Bio je izniman {porta{, a najvi{e je bioangaìran u stolnom tenisu te u tenisu i malomnogometu. Naime, dugo godina bio je jedan odnajboljih stolnotenisa~a na podru~ju Osijeka,igraju}i u prvoliga{kom klubu Metalac-Olt, ~iji jebio i trener. Na Europskom i Svjetskom veteranskomstolnoteniskom prvenstvu je tako|er ostvarioodli~ne rezultate. Nekoliko je godina bio i najboljistolnotenisa~ radni~kih {portskih igara HEP-a, avelike je uspjehe postizao i u tenisu na {portskimigrama HEP OPS-a i kao trener u teniskom klubuOlimpija.Svestrani i samozatajni {porta{ Zvonko Marin,ostat }e zapam}en po svojim {portskim uspjesima ikao dobar kolega i prijatelj velikom broju ljudi.MATIJA @I@EK (1930.-2006.)Devetanestog studenog 2006. godine, u 77.godini ìvota preminuo je Matija @ièk. U PogonuElektrana-toplana radio je od velja~e 1962. godinesve do mirovine, do kraja 1991. godine, na mjestuvode}eg majstora odràvanja. Njegovi kolege pamtit}e ga kao vrijednog radnika i dobrog ~ovjeka.

sje]anjeBorisu Markov~i}u, u spomenAutoritet ju~era{njeg svijetaBoris Markov~i} pripada generaciji utemeljiteljajugoslavenske i hrvatske elektroenergetike. Bio jeprakti~ar i graditelj, stru~njak izrazitog osje}anjafizikalnosti doga|anja i inìnjerske intuicije dobrogrje{enja. Njegov pristup problemu bio je spontan ipragmati~an, tehnicisti~ki u najboljem smislu rije~i.Bio je potpun i realiziran inènjer, ne znam moè lise re}i: specijalist op}e prakse. @ivio je u vremenuizgradnje, i rastao sa sustavom: od podizanjaprijenosnog voda, zimi, na terenu, u ratno vrijeme– do komotnih modelskih analiza sustava; odrehn{ibera i kru`nog dijagrama do kompjutorskihemulacija.Iza njega ostaju stotine studija koje suugra|ene u razvitak elektroenergetskog sustavaposebno Hrvatske, studije logi~ne u metodologiji,naslonjene na realnost u provedbi, jasnih i konciznihzaklju~aka. Nastajale izme|u modela i dispe~eraja,izme|u apstrakcije i prakse – te su Markov~i}evestudije bile sinonimom kvalitete i visokog standarda,~itljivosti i jasno}e. Prisje}amo se njegovih temeljnihrazvojnih studija zasnivanja poratne hrvatske mreè110 kV, istraìvanja povezivanja Splita i Zagrebana 220 kV, koncipiranja i pogona jugoslavenskemreè 400 kV uz elaboriranje posebnih i novihpitanja poput vodi~a u snopu, prigu{nica ili prepletavodi~a. Neke monografske studije i danas ìve: napr.„za{titno uè“, ili „kompenzacija jalovih snaga“, aposebno „regulacioni transformator“ – iz koje jeBoris Markov~i} izveo filozofiju ìvota i pona{anjaelektroenergetskog sustava (posebno stati~kekarakteristike i vladanje sustava pri abnormalnimnaponima).PRATIO STRU^NU LITERATURU DO POSLJEDNJEGDANABoris Markov~i} nije izbjegavao svoju stru~nuodgovornost: od prvog ~lanka objavljenog 1951.u „Selja~koj slozi“ do ljeta ove godine, njegovimnogobrojni prilozi iz vlastite prakse bili su uvijekaktualni i intrigantni. Pratio je do posljednjih danastranu stru~nu literaturu, i rezimirao zanimljivostiza hrvatsku javnost. Trajno }e biti referentandvodijelni „Razvoj elektrifikacije Hrvatske“: djelo kojeje uredio i bio jednim od suautora, kao i op}enitoradovi iz povijesti elektroprivrede. Pa suautorski“Tehni~ki propisi za gradnju nadzemnih vodova skomentarom“. Podsjetit }u na jo{ neke pionirskemonografije, kao naslje|e koje }e trebati nastaviti:„Prijenos najvi{im naponima“, „Istosmjerni prijenos“,„Jalova snaga u elektroenergetskom sustavu“.Bio je suradnikom Op}e i Tehni~ke enciklopedijeJugoslavije, i njegovi prilozi iz podru~ja prijenosaulaze u antologiju elektrotehni~ke esejistike. Zna~ajanje njegov doprinos u prijenosnoj terminologiji u„Tehni~kom rje~niku“. Boris Markov~i} bio je glavniurednik „Energije“: od polovice 1963. do kraja 1985.,preko dvadeset godina dakle, bdio je Markov~i} nadegzistencijom i supstancom najstarijeg stru~nog~asopisa kontinuiranog izlaènja u ovom dijelusvijeta.Ne samo pisanom rije~ju nego i predavanjimaprenosio je Boris Markov~i} svoje izuzetno iskustvo:predavao je vi{e od ~etrdeset godina, od 1952, uokviru Zavoda za visoki napon i energetiku na ETF-u,za kolegij „Veleprijenos elektri~ne energije“. Uz ovajZavod vezan je jo{ jedan fundamentalni Markov~i}evdoprinos inìnjerskoj edukaciji: zasnovao je i postavioLaboratorij za tehniku visokog napona (1954).ZADR@AO TAJNI[TVO CIGRé U ZAGREBUBoris Markov~i} bio je i dru{tveno vezan uzsvoju profesiju. Kroz ~etrnaest godina bio je glavnimtajnikom Jugoslavenskog ogranka Me|unarodnogvije}a za velike elektroenergetske sustave (CIGRÉ),od 1976. do 1989. Velikom borbom uspio je zadràtiTajni{tvo nacionalne CIGRÉ u Zagrebu, i na starojadresi u Domu inìnjera i tehni~ara. Uz taj dru{tvenianga`man, sudjelovao je i referatima na gotovo svimsavjetovanjima Nacionalnog ogranka CIGRÉ. Bio je~lanom studijskih odbora za planiranje i za pogonelektroenergetskog sustava, i njegovim djelovanjemi autoritetom u tim odborima zadràvao je prijenosravnoteù s majoriziraju}om energetikom. Bio jei dugogodi{njim predsjednikom, do umirovljenja,tehni~kog odbora „Standardni naponi, struje ifrekvencije“ nacionalnog ogranka Me|unarodnogpovjerenstva za elektrotehniku (IEC), i promotorom teproblematike u nas.Boris Markov~i} ro|en je 9. travnja 1915. uZagrebu. U Zagrebu se {koluje, i maturira 1933.Diplomirao je 1940. u elektrotehni~kom smjerustrojarskog odsjeka Tehni~kog fakulteta u Zagrebu– i zaposlio se u Banovinskom, kasnije Dràvnomelektri~nom poduze}u (DEP). Sudjeluje u izgradnjiprvog u Hrvatskoj voda 110 kV Brestanica (tada:Rajhenburg)—Rakitje kojim je Zagreb dobivao strujuiz tek izgra|ene brestani~ke elektrane (~etrdesetgodina kasnije sli~no se ponavlja s Kr{kim). Vod jepu{ten u pogon pod 30 kV u jesen 1943. – i to }eiskustvo odrediti njegov profesionalni put u domenuprijenosa elektri~ne energije, u rasponu interesai djelatnosti od realnosti konstrukcije dalekovoda(posebno aspekte meteorolo{kih uvjeta, uèta; tepropisa) do ezoteri~nosti korone u pogonu.VODITELJ "PRIJENOSNE MRE@E" VI[E OD DVADESETLJE]AOd 1946. postavljan je na razli~ite du`nostiu Ministarstvu elektroprivrede u Beogradu. 1950.premje{ten je u Sekretarijat za elektroprivredu uZagreb. 1952. prelazi za asistenta u Zavod za visokinapon Tehni~kog fakulteta. Honorarno sura|uje uInstitutu za elektroprivredu, u kojeg trajno prelazi1957. za Voditelja jedinice „Prijenosne mreè“. Natoj je du`nosti do umirovljenja 1980. Umro je 7.studenog 2006. u Zagrebu. Za svoj rad primio jepriznanja i nagrade.ZALJUBLJENIK U MEDVEDNICUBoris Markov~i} imao je i drugih zadovoljstava,hobija. Bio je zaljubljenik u Medvednicu: rijetkoje koja subota pro{la a da nije propje{a~io svojimsljemenskim stazama. Gotovo je znakovito da usvom posljednjem javljanju u dnevnom tisku plediraza vidikovac koji je nekad, od pretpro{log stolje}a,postojao.Bavio se filatelijom, i sakupio je respektabilnuzbirku maraka na temu energetike. Zanimala ga jeastronomija: sam je sastavio svoj teleskop. BorisMarkov~i} je bio zanimljiv sugovornik, imao jespecifi~an humor, znao je aforisti~ki izraziti ìvotnemudrosti.S Borisom Markov~i}em nestaje jo{ jedan odautoriteta ju~era{njeg svijeta.Zdenko Tonkovi}HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 65

@ivotKako lije~iti gripu?Najopasnije komplikacijekoje izaziva gripaAnte-Ton}i Despot, dr. med.Poznato je da nije toliko opasnagripa koliko njene komplikacijei stoga ni u kojem slu~ajukod gripe ne treba ostati nanogama - gripu treba odleàtiRazdoblje je godine kada nam prijeti gripa, kojuje u ìvotu svatko bar jedanput prebolio. Naime, urazdoblju epidemije gripe, svake godine u krevetu zavr{iskoro polovica stavnovni{tva. Njezin nas virus spremnodo~eka i tko nije poduzeo preventivne mjere, u ve}inislu~ajeva, osu|en je na nju.Gripa je virusno oboljenje. Virus gripe,ugnijezdiv{i se u gornjim di{nim putovima, izazivaupalu. U po~etku se gripa manifestira padomzdravstvene kondicije, osje}ajem op}e slabosti u cijelomtijelu i bolovima u mi{i}ima koji se pove}avaju. Ponekadzapo~inje vrlo brzim porastom tjelesne temperature,pove}anim znojenjem i jakim glavoboljama. U o~imase osje}a bol, suzenje i osjetljivost na svjetlo, a uskorose pojavljuju znaci oboljenja du{nika, peckanje u grlu,suhi ka{alj, osje}aj grebanja iza prsne kosti, promuklostglasa. Kod tipi~ne gripe obi~no nema hunjavice, aliako dolazi istodobno s drugim akutnim respiratornimvirusnim infekcijama, dolazi do za~epljenja nosai pojave hunjavice. Ako se gripa ne zakompliciratemperaturom, osnovni simptomi bolesti traju petdo sedam dana. Lije~enje gripe doma}im sredstvimaanalogno je lije~enju prehladnih oboljenja. Kada do|edo komplikacija i visoke temperature, potrebno jezatraìti lije~ni~ku pomo}.Poznato je da nije toliko opasna gripa kolikonjene komplikacije. Stoga ni u kojem slu~aju kod gripene treba ostati na nogama. Gripu treba odleàti. Uprotivnom, komplikacije gripe izbacit }e vas iz kolosijekapa }e lije~enje biti puno ozbiljnije i dulje. Od gripe ljudirijetko stradaju, osim u slu~aju ako je virus vrlo jak, aorganizam previ{e slab. Zbog toga, za vrijeme epidemijegripe, komplikacije ove bolesti dovode do nepopravljivihi àlosnih rezultata. (Naj~e{}e komplikacije gripe subronhitis i upala plu}a. Rinitis (hunjavica) moè izazvatiupalu malih sinusa ili upalu srednjeg uha – otitis.)GRIPU MORATE ODLE@ATIKod teèg tijeka bolesti moè do}i dooboljenja sr~anog mi{i}a (miokarditis) s posljedicominsuficijencije srca. Tako|er moè do}i i do upale mozga(encefalitis) i njegovih opni (meningitis). Zna~i, gripaje vrlo ozbiljno oboljenje i ako je ignorirate, dajeteorganizmu preteàk zadatak kojega on te{ko moèsvladati. Ako bolest odleìmo uz pravodobno intenzivnolije~enje, u pravilu, za tjedan dana moèmo na posaobez straha da }emo zaraziti virusom svoje suradnike.Kada se gripa lije~i kod ku}e, treba dobrorazmisliti o uku}anima koji nas okruùju. Trebalo bi bitiizolirano od njih, jer se gripa prenosi zrakom zaraènimvirusom koji dolazi od bolesnika. Uku}ane bi trebalouvjeriti neka nose povez preko usta i nosa od {estslojeva gaze. Takva se maska svakako moè stavitibolesniku, no kod upale gornjih di{nih putova to zanjega moè biti nepodno{ljivo. Virus gripe moè kratkovrijeme preìvjeti na vla`nim predmetima. Zbog togabolesnik obvezno mora jesti iz posebnog posu|a, kojese treba temeljito prati i preliti kipu}om vodom.Virus gripe djeluje unutar stanice, zbog ~egaje borba s njim oteàna. Nemo}ni su antibiotici isulfanilamidi. Njihova primjena u lije~enju gripe jebesmislena. Pomo}i moè samo jedan ljekoviti preparat– rementadin. Njegovo uzimanje je najefikasnije upo~etku oboljenja. On vrlo efikasno pomaè ljudima kojise nalaze u kontaktu s bolesnikom. Njegovu upotrebupreporu~uju lije~nici u skladu s priloènim uputamakao preventivno sredstvo protiv gripe. U jednaku svrhutreba premazati nosnice dezinficiraju}om kremom.TEMPERATURU KOJA NE PRELAZI 38 ºC, NE TREBAUMJETNO SNI@AVATI!Kod lije~enja gripe najva`nije je ~i{}enjeorganizma od ìvotnih nusprodukata virusa gripe(dezintoksikacija). U tu svrhu treba piti puno teku}ine– vode, ~aja, oparaka od {ipka, soka od jarebike, sokaod maline. Time postièmo smanjenje koncentracijeotrova u krvi, koji }e se izlu~iti s urinom i znojenjem.Za pove}anje efekata neki lije~nici preporu~uju uzimatimale koli~ine sredstva za poja~ano izlu~ivanje urina(diuretike).Virus gripe, osim osnovne {tete, upalesluznice du{nika, tako|er izaziva i povredu stijenkikrvnih ìla. Za u~vr{}enje stijenki krvnih ìlatreba uzimati preparate kalcija – glukonat, laktat,glicerofosfat (u tabletama). U prehranu bolesnikaobvezno treba uklju~iti su{ene marelice, gro`|ice iorahe. U tu svrhu treba uzimati vitamin C i rutin, kojidjeluje na ja~anje imuniteta. Jesti {to vi{e naran~i i piti~aj s limunom. Kod gripe koja se nije zakomplicirala,dopunsko lije~enje nije potrebno. Aspirin i drugilijekovi za sniènje temperature preporu~uju sebolesniku samo ako ima vrlo visoku temperaturu. Akotemperatura ne prelazi 38 ºC, ne treba je umjetnosniàvati! Povi{ena tjelesna temperatura znak je dase organizam s ve}om snagom bori protiv infekcije.Svakako, ako se temperatura digne vi{e od 39 ºC, ondaju je nu`no sniàvati. Tako visoka temperatura ukazujeda su za{titne snage organizma iscrpljene. Vrlo visokatemperatura pogubno djeluje, prije svega na centralniìv~ani sustav. Za brzo skidanje temperature stavite na~elo hladan ru~nik ili ~ak komadi}e leda ili snijega (uplasti~noj vre}ici umotanoj u ru~nik).BITI OPTIMIST I ZNATI U@IVATI U @IVOTU, VELIKOJE UMIJE]ENapregnuti ritam ìvota, brojni problemi,negativne emocije – dovode do toga da se umorbrzo nagomilava, organizam gubi imunitet i javljase sve ve}a èlja za odmorom. Kako se osloboditiproblema? Jedni imaju èlju le}i i dobro se naspavati,drugi – prepustiti se televizoru, tre}i – zadubiti seu novine ili knjige, netko se primi telefona....sve tone daje uvijek dovoljno snage potrebne za odmoranorganizam. Pravi odmor daje prijelaz na neku druguaktivnost, vrlo ugodnu za nas. Zato treba traìti hobi:zanimanje koje nas veseli i koje moèmo primjenjivati urazli~itim okolnostima. Takav hobi }e nam pruìti nuàni punovrijedan aktivan odmor. Spavat }emo bolje, imativi{e ìvotne snage i ìvot }e nam postati zanimljiviji.Ni{ta ne moè biti gore za ~ovjeka od neznanja da uìvau ìvotu. Biti optimist i znati uìvati u ìvotu je velikoumije}e. PRIRODA NEMA LO[EG VREMENA, SVAKOVRIJEME JE BLAGOSLOV.66HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

s moje ponistre MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (39)UKRAJINADomovina bor{~aELEKTRI^NA DIJETAPrije 30 godina u dijelu podrumskog prostora Elektrinezgrade, izgra|en je novi sanitarni ~vor. Malo prostora,puno {koljaka, a svaka mora biti ome|ena zidom i vratima.Projektantica Marija je u projektu predvidjela da se zahodskavrata otvaraju prema unutra. Stolari su upravo postavljalivrata kad je, zbog potrebe, nai{ao na{ poslovo|a Ljubi}ek.Vrlo krupan, u{ao je u mu{ki zahod, ali nije mogao zatvoritivrata. Skoro mu je pobjeglo, dok je do{ao do ènskogzahoda. Stolari su brzinski promijenili projektanti~inupogre{nu ideju i postavili vrata tako da se otvaraju premavan...Danas na{i radnici nemaju problema sa zahodskimvratima, ali imaju s vlastitom masom. Kad bih se ja, slu~ajno,nekomu popeo na glavu (nadam se da nisam), ne bi mu bilolako. Naime, sa svojih 95 kilograma (ujutro), za 15 kilogramasam teì nego kad sam se zaposlio. Gledam u vas i vidimda i vi imate vi{ka kilograma. Tonaè, rekli bi neki. Sve mije jasno. Gledate film na telki, dakako, ameri~ki. U filmu AlPacino ulazi u stan, baca jaknu i, poga|ate, otvara hladnjak;vadi pivo ili kolu. Sjeda na kau~ i uzima vre}icu flipsa,~ipsa ili ~ega ve}. Pratite ga u stopu pa nakon minute i vi usebe ubacujete grickalice, a potom ih vlaìte nekim sokom,kemijskim, u kojem je 100 posto vo}a. Nakon toga filmadrugi film pa ruke zapo{ljavate novom vre}icom grickalica,keksa ili sladoleda. ûdim se da niste uzeli kutlja~u...Sutradan nema Pacina, ali tu je Robert de Niro. I onponavlja scenu. A kad moè on, moète i vi. Ni ostali ~lanoviva{e obitelji nisu imuni na ameri~ke navike.Nakon tri mjeseca natovarili ste na sebe tri kilograma.êga? Ni~ega, ali je te{ko. I nepotrebno. Nisu samo filmoviproblemati~ni, jer uskoro grickate dok gledate informativniprogram. Cijele ve~eri va{i zubi i èludac rade tre}u smjenu.Zapo~injete svakodnevno nositi dodatni teret od osamkilograma i spavate s njim. Va{ se madrac ulegao...Sobni bicikl ste kupili u rujnu, ali ga nema tko voziti.Sprave za vje`banje skupljaju pra{inu u drvarnici. Zna~i, odvje`banja osta samo pusta èlja.^vrsto ste odlu~ili zapo~eti s dijetom. Prva susjedavam je preporu~ila mjese~evu, a druga susjeda UN-ovudijetu, a tre}a neku svoju. U novinama ste na{li ~etvrtu ipedesetpetu.Zapo~eli ste s onom koja vam se u~inila najlak{om idrugog dana odustali, jer ba{ ta dijeta nije dobra. Nije vamdobra ni sljede}a, jer susjeda je samo pri~ala pri~u - nije niona uspjela smr{aviti.No, nije problem u lo{oj dijeti, svaka je dijeta vi{eili manje dobra, ali se treba pona{ati u skladu s njenimpravilima. A, to je najteè. Nakon {to zavr{ite dijetni tretman,nemojte se dati ometati dok gledate filmove. Neka grickaliceostanu u bifeu, a hladnjak zatvoren. I redovne obrokeumanjite. Ne vozajte se automobilom ako do cilja moètedo}i pje{ice.Na kraju se pitam je li va{a tonaà posljedica grickanjauz filmove (ili prekobrojnih pokreta ruku prema ustima) ilidobrog standarda u HEP-u?Dr AènRepublika Ukrajina (Ukraina), kojazauzima podru~je od obale Crnog moraprema sjeveru, zemlja je duge povijesti– tragovi civilizacije stari su i do 7.000godina, a smatra se i pradomovinomSlavena. Tim su prostorima prolazili ibrojni drugi stari narodi (Skiti, Sarmati,Goti, Huni, Bugari, Avari, Hazari, Ma|ari,Tatari, Mongoli itd.), dok se ukrajinski narodpo~eo formirati u 12. st.n.e. nakon raspadaKijevske Rusije.Ukrajina se 1654. ujedinila s Rusijom,a 1781. godine je i potpuno izgubilaautonomiju i postala dijelom carskeRusije. Poslije 'Oktobarske revolucije'me|u osniva~ima je SSSR-a, a od 1991.samostalna dràva.Zbog gra|anskog i potom Drugogsvjetskog rata te nesre}e u NE êrnobil,Ukrajina je izgubila ~ak oko 10 milijunastanovnika, a danas u njoj ìvi oko 48milijuna stanovnika (vi{e od 20 posto suRusi)!Ukrajinska kuhinja jedna je odnajpoznatijih me|u slavenskim kuhinjama,a samostalno se formira u 18. stolje}u, alisu u njoj sa~uvani stariji utjecaji drugihkuhinja (poljske, bjeloruske, njema~ke,ma|arske, tatarske i turske).U prehrani prevladavaju jela odsvinjetine (i sala koje se koristi za pripremumnogih jela i kola~a), p{eni~nog bra{na,jaja i graha, dok cikla vaì za nacionalnopovr}e i osnova je za najpoznatijiukrajinski specijalitet – bor{~.BOR[^ (jednostavni)Sastojci: ½ kg govedine, ¼ glavice(20-25 dag) svjeèg kupusa, 4 krumpira, 1ve}a cikla, 1 mrkva, 1 korijen i 1 velika `licanasjeckanog lista per{ina, 1-2 glavice luka,25 grama svinjskog sala, 25 grama maslaca,2 ve}e raj~ice ili ½ ~a{e koncentrata,½ ~a{e kiselog vrhnja, 1 velika `licarazblaènog octa (3%), 2 `li~ice {e}era, 3lista lovora, 4-5 re`nja ~e{njaka, nekolikozrna papra.Priprema:Meso zajedno s kostima prokuhamo,odvojimo meso, a bujon sa~uvamo. Ciklu,mrkvu, per{inov korijen i luk nasjeckamona sitnije komadi}e sli~ne veli~ine, kupusna re`njeve, a krumpir ogulimo i prereèmona pola.Ciklu propirjamo s octom, dijelomsala ili masno}e skinute s povr{ine bujona,{e}erom i raj~icom (svjeòm usitnjenomili koncentratom), a odvojeno na maslacupoprìmo luk i per{inov korijen. Preostalosalo i ~e{njak zajedno zgnje~imo.U bujonu skuhamo krumpir ikupus, dodamo pirjanu ciklu i prèni luks per{inovim korijenom te kuhamo jo{oko 10 minuta. Dodamo maslac i za~ine,nasjeckani per{in i zgnje~eni ~e{njak sasalom. Prije serviranja umije{amo kiselovrhnje.PEÊNJE @ITOMIRSKOSastojci: ½ kg svinjetine, 10 krumpira,10 dag sala, 3 glavice luka, 2 mrkve, 4-5suhih gljiva, 3 `lice koncentrata raj~ice, 3re`nja ~e{njaka, papar u zrnu, 3 lovorovalista.Priprema:Meso nareèmo na 3-4 komada izape~emo na 5 dag sala da dobije zlatnosme|uboju, dodamo raj~icu i propirjamo.Na preostalom salu poprìmo krumpir imrkvu narezanih na kockice, dodamo luknarezan na koluti}e te papar i sol po èlji.U zdjelu za kuhanje stavimonajprije red pirjanog krumpira s mrkvom,pa sloj mesa, zatim opet povr}a i takoredom s time da posljednji sloj budepovr}e. Suhe gljive prokuhamo u 2 dl vode,izvadimo ih i sitno nareèmo te ponovnovratimo u istu vodu i jo{ malo prokuhamote time prelijemo meso s povr}em, dodamolovor i pirjamo da se svi sastojci pro`mu.Prije serviranja pospemo usitnjenim~e{njakom i jelo poklopimo jo{ nekolikominuta.KOR@IKI SA ^VARCIMASastojci: 40 dag ~varaka, 2-3 jaja(odvojimo ùmanjke od bjelanjaka), 2 ~a{ebra{na, 1 `li~ica sode bikarbone, 1 `li~icakima, sol.Priprema:^varke sitno nareèmo, dodamoùmanjke, sol, sodu i bra{no te zamijesimotvrdo tijesto kojeg potom razvaljamo nadebljinu od oko 0,5 cm. â{om izreèmookrugle poga~ice te ih po povr{inipremaèmo tu~enim bjelanjkom, pospemokimom, probodemo vilicom i zape~emo upe}nici na manjoj temperaturi 15-20 min.Putuje i kuha: Darjan ZadravecU sljede}em nastavku: KenijaHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 67

Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):Bogobojaznost, U registraturi, damast, epilij, iritirati, Ude, M, nanošenje, A(ndres)S(egovia), psi, ovijati, a, Eu, Azir, njisak, škanjac, pe~at, tona, are, Anet, avers,eleroni, narukvica, Sam, S, apel, Kt, Ela, euklas, pri, rt, rilo, E, Izabel, âvori,Emoron68HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

NADARENA DJECAAna Maras, glumicaSvijet teatra najve}a ~e`njaVero~ka GarberNa{a neumorna Ana, koja aktivnogovori ~etiri jezika, ple{e, ja{e, u~i dùdoi paragliding, u studentskim danimaposu|ivala je svoj glas u crti}ima, igralau nekoliko kratkih filmova, snimalaepizodne uloge u televizijskim serijalima,igrala u filmu J. Sedlara Milost mora i usvemu o~uvala svoju toplu, jednostavnui {iroku du{uKada sam po~etkom ljeta 2002. godinepredstavila Anu Maras, tada studenticu druge godinePrirodoslovno-matemati~kog fakulteta u Splitu, uslobodnom vremenu glumicu – po~etnicu koja jeostvarila svoje prve i tada nesigurne korake u toj bran{ipo splitskim kazali{nim pozornicama, ni slutila nisam da}u ~etiri godine nakon toga govoriti o mladoj hrvatskojgluma~koj nadi. Naime, Ana Maras je na zagreba~kojAkademiji dramskih umjetnosti u filmskoj klasi prof.Vinka Bre{ana diplomirala s ocjenom 5,0. (Na samojednu ~etvorku u indeksu komentar majke je bio: @ivadosada od indeksa!) Ana je napravila ba{ sve onakokako je zamislila i kako sam joj ja u starom napisu izaèljela.HEP VJESNIK DONIO SRE]UTe je jeseni poloìla prijemni ispit (jedna odnjih dvanaest) i du{e prepune èlja i htijenja zaputilase tvrdoglavom uporno{}u, samosvjesna, vrijedna inedvojbeno nadarena - u svijet svoga sna. I ostvarila ga.Njena je obitelj, na ~elu s mamom Senkom,referentom u Centru informati~kih poslova i tajnicomKluba darovatelja krvi Elektrodalmacije Split, tadazaklju~ila da joj je na{ HEP Vjesnik donio sre}u. Pa, kadje tako, ispratimo je s dobrim èljama i na sve budu}eìvotne daske.Na{a neumorna Ana, koja aktivno govori~etiri jezika, ple{e, ja{e, u~i dùdo i paragliding, ni ustudentskim danima nije mirovala. Posu|ivala je svojglas u crti}ima, igrala u nekolicini kratkih filmova,snimala epizodne uloge u televizijskim serijalima (BalkanInc., Cimmer fraj, Kad zvoni) i igrala u filmu J.SedlaraMilost mora.I u svemu o~uvala svoju toplu, jednostavnu i{iroku du{u.DALMATINKA SA SLUHOMZarekla se da je ne}e biti u sapunicama i da }esvoje gluma~ko ime izgraditi u kazali{tu. I zato je svijetteatra njena najve}a ~e`nja, a prema svemu {to smo~uli, ona tom svijetu i pripada. Ve} je pro{le godine biladobitnica Rektorove nagrade za izvedbu Balada PetriceKerempuha u Gavelli. (Nema dvojbe – Dalmatinka sasluhom!!!)Honorarni je suradnik satiri~kog kazali{taKerempuh u predstavama Balkanski {pijun i [to jesmije{no bando lopovska?, gdje glumi s nizom velikihdoma}ih glumaca. Ali ono {to Anu u ovom trenutkunajvi{e usre}uje je jedna od glavnih uloga u dramskojpremijeri Kamo je nestao Boò Bauer, {to je kazali{te ITDpriprema za 17. prosinca o.g.Doista, najvi{e nas veseli kada na{a, hepovskanadarena djeca izrastu u ôvjeka s ostvarenim snovima.[PORTUspješna Malonogometnamom~ad EL-TOIzravan plasmanu Premier liguU Zagrebu je nakon završetkajesenskog dijela malonogometnog prvenstvaTINA-ŠPORT Terme-Topusko za 2006.godinu, jedne od tri najpoznatije lige GradaZagreba, malonogometna mom~ad MNKEL-TO ostvarila odli~an rezultat – osvojila jeprvo mjesto u prvoj ligi u konkurenciji desetmom~adi.Natjecanje se održavalo na terenimaXI. gimnazije, MIOC-a i NK Maksimir premana~elu jednostrukog bod sustava (pobjeda - 3boda, neriješeno - 1 bod, poraz - 0 bodova).Tim uspjehom, naši malonogometašisu ostvarili izravan plasman u Premier ligu,gdje ih o~ekuje teška borba za ostanaks poluprofesionalnim malonogometnimmom~adima. Zato im zaželimo puno sreće.MNK EL-TO je osnovan 2001. godine iu malonogometnoj ligi se natje~e od 2002.godine. Igra~i i rukovodstvo Kluba zahvalnisu rukovodstvu pogona EL-TO na pomoći priplaćanju kotizacije za natjecanje i kolegi I.Gali~iću na donaciji garniture dresovaOsim igra~a na fotografiji svoj doprinosodli~nom rezultatu su dali i Bruno i RenatoAnić, Josip Kulušić i Marko Zori~ić.Maksim Mileti}Pobjedni~ka malonogometna mom~ad EL-TO:I. Tanković, K. Coha, D. Žiher, B. Kova~ić, M. Periša(voditelj mom~adi) te S. O~ko, F. Prižmić, T. Tkalec, D.Havrin i M. Žanetić (~u~e)HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 69

NA[I IZVAN HEP-aDavor Simone, elektri~ar, humanist i izumiteljNajnovija simonarija– sprava za razbijanje kamenaSprava za razbijanje kamena jo{ nije patentirana ali je,kao {to se vidi, vrlo u~inkovitaEvo kako funkcionira bera~ica {parogaD. Simone izmislio je i spravuuz pomo} koje se beru {parogebez sagibanja te spravu zaobrezivanje kivija bez napora ibez ljestavaDavor Simone iz Elektroprimorja ve} se vi{e putana{ao na stranicama HEP Vjesnika kao dugogodi{njidarivatelj krvi, predsjednik DDK Elektroprimorja,poznati humanitarac i uporni borac za pobolj{anjeza{tite na radu. Ali manje je poznato da je D. Simoneu slobodno vrijeme i izumitelj. Njegovi pronalasci suposebni jer, premda su prakti~ni i korisni, svima koji ihprvi put vide izmame osmijeh na lice.Najnovija Davorova simonarija jest spravaDavor Simone, elektri~ar, humanist i izumiteljza razbijanje kamena. Napravljena je uz pomo}hidrauli~ne dizalice za automobile i. kao {to se vidi naslici, vrlo je u~inkovita. D. Simone je na ideju do{aokada je morao napraviti otvor na kamenom zidu.„Za{to da se mu~im“ kazao je sam sebi i izmisliospravu na ru~ni pogon za razbijanje kamena, koja tajposao obavlja sjajno i bez napora. O svom pronalaskupolu{aljivo kaè:- Ovu spravu nisam mogao izmisliti dok sam biomla|i, jer mi tada nije trebala. Imao sam jaka le|a, a isve ostalo.Prije najnovijeg pronalaska koji jo{ nijepatentiran, ali jest dokazano u~inkovit, D. Simone jeizmislio spravu uz pomo} koje se beru {paroge bezsagibanja. Njegova inovacija omogu}ava bera~u daizbjegne grebanje po trnju, mogu}e zmijske ujede idruge opasnosti te da o~uva kralje`nicu. Glavni je {tosu tomu da sprava odsijeca i zadràva {parogu.Ima D. Simone i kivije, a njih treba obrezivati paje smislio i spravu uz pomo}u koje se taj posao obavljabez napora i bez ljestava. Sprava odsijeca i zadràvagran~ice.Kako su inovacije D. Simonea pomalo otkva~enei njegovi prijatelji ih komentiraju na {aljiv na~in. Kaùda je Davor ~uo kako su mirovine {to dulje radi{ svemanje, a on radi u Elektroprimorju ve} 37 godina i nemisli brzo oti}i pa je odlu~io za svaki slu~aj osiguratisebi dodatnu zaradu za stare dane. U prolje}e }ebrati {paroge, preko ljeta kivije, a zimi }e drobitikamen i sve to bez tro{enja puno energije. Mi se ipaknadamo da }e mirovina D. Simonea biti dostatnaza dostojanstvenu starost te da }e i u mirovini bitiaktivan i kreativan, kao i do sada.Ivica Tomi}Fotozapa@ajPogled s balkonaAko se ponekad zapitate za{to sesavjetovanja HRO CIGRÉ odràvaju svakegodine u Cavtatu i svake godine u hoteluCroatia, ~ut }ete od Organizacijskog odboraprihvatljivo obja{njenje u vi{e to~aka.Dodajem mu jo{ jednu - pogled s balkona upredve~erje.M.@.M.70HEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.

NA[I IZVAN HEP-aHenrik Frua, umjetni~ki ravnatelj KUD-a JedinstvoNajljep{e predstavljanjeDomovine i njene ba{tine Vero~kaGarberKulturno umjetni~ko dru{tvo Jedinstvo iz Splita,jedno je od najstarijih i najtrofejnijih u na{oj zemlji.Utemeljeno 1919. godine, osvajalo je tijekom proteklihdesetlje}a nebrojeno puno puta presti`ne doma}ei inozemne nagrade na festivalima i smotrama, a usvojim vitrinama ~uva i dragocjenu Povelju PredsjednikaRepublike i dvaput dodijeljenu Nagradu Grada Splita. Akose na{alimo, re}i }emo da je to zato {to im se na mjestuumjetni~kog ravnatelja ~esto na|u ljudi iz HEP-a, to~nijeElektrodalmacije Split. Ranije je tu odgovornu du`nostobavljao na{ kolega Nenad Vujevi}, a posljednjih nekolikogodina palicu je preuzeo Henrik Frua, koordinatorposlova u Odjelu odràvanja kabelskih vodova. Premdaje u HEP-u proveo ve} 26 godina, ipak o tim poslovimadanas ne}emo razgovarati. Jer, u Jedinstvu je skorodesetak godina vi{e.Do{ao je, kako kaè, jako mlad uz èlju da budesvira~ gitare, a kako je u to vrijeme Dru{tvu nedostajaloplesa~a, nije se ni sna{ao a ve} je plesao folklor. Znaoje on na{ mentalitet i s kakvim se glupim mi{ljenjimaponekad sudarao, ali stalna putovanja, prijateljstva, avi{e od svega veliki broj djevojaka, bez ikakvih pote{ko}asu ga zadràli devet godina u plesu. Nakon ~etrdesetakturneja po~elo je biti pomalo naporno i tada napokonprelazi u mandolinski orkestar, gdje svira mandolinu i basprim (tamburicu).OSMISLITI RAD SVIH SEKCIJADjevojkama iz Dru{tva uspje{no je odolijevao,ali ga je Elektrodalmacija zasko~ila. Tamo je upoznaosvoju suprugu Nevenku, tajnicu u Odjelu projektiranja.Njegov je komentar, dakako u {ali, : «@eli{ pobje}i odScile, a naleti{ na Haribdu», a ja se nadam da moja dragakolegica ovo ne}e zamjeriti. Tijekom petnaestogodi{njegsviranja orkestru se pridruìo i njihov sin Berislav, koji jedanas, nakon o~evog odlaska u ravnateljske vode, prvamandolina u mandolinskom orkestru.- Rad u KUD-u provodi se unutar sekcija, aimamo ih nekoliko - od mje{ovite klape, sekcije folklora,mandolinskog i tambura{kog orkestra do {kole folklora,{kole gitare i mandoline. Moj je posao sav taj rad osmislitii objediniti, dakako, u suradnji s Umjetni~kim savjetomkojega tvore voditelji svih sekcija. Na sastancima Savjetadijelimo i prihva}amo na{e zamisli. U suglasnostisa svima ja donosim kona~nu odluku. Primjerice,ako izvodimo deset kola i tu smo izvedbu doveli dosavr{enstva, normalno je da po~nem razmi{ljatikoje novo kolo, koju novu koreografiju ubaciti u na{repertoar...pribliìo nam je H.Frua dio svoga posla.Pridodao je da je posao Savjeta i kadrovskapolitika, to~nije odabir umjetni~kih voditelja, ali i - kakokaè - na~in privla~enja novog mladog svijeta èljnograda, koji su do{li u Dru{tvo preteìto usmenompredajom ili na njihov poziv.TE@AK @IVOT OD VLASTITOG RADAOno {to neizostavno treba naglasiti je da uspomenutim sekcijama radi od 350 do 400 mladih ljudi,preteìto uzrasta od 14 do 23 godine.- Toliko smo, naime, djece oteli ulici, komentirao jena{ kolega. A, mogli bi oni i vi{e kada bi imali vlastitogprostora i uvjeta za rad. Jer, ovi potpuni amateri takvi susamo kada je o novcu rije~. Ovisni su o sitni{u {to ga nakapaljku udijele Grad i @upanija, od ~ega tre}inu morajuodvojiti za pla}anje potro{ene elektri~ne energije. Kakoodgovaraju}eg prostora za uvje`bavanje nemaju, bili suprisiljeni unajmiti {portsku dvoranu O[ Dobri. Da bi popisnedostaju}ega bio potpun, pridodajmo da nemaju negopo dvanaest narodnih no{nji iz nekog podru~ja. Dogodise, kao ovoga ljeta na zajedni~kog koncertu brojnihdru{tava i klapa na Poljudu, da su zbog istodobnognastupa svojih ~lanova na trima pozornicama, moraliposu|ivati no{nje od drugih ansambala.Ovi vrijedni mladi (i oni malo manje mladi) ljudiìve, zna~i, od vlastitog rada, prije svega od koncerata.Rad ih ne stra{i, naprotiv:- Imamo mladu mje{ovitu klapu koju smo nakondulje stanke ponovno formirali pro{le godine. Dali smosebi u zadatak da je u idu}u godinu dana osposobimoda moè odràvati samostalne nastupe i da pripremejedan svestrani repertoar - od {lagera do evergreena.To poglavito zbog inozemne publike kojoj mora{ izme|udva na{a napjeva ubaciti ne{to kao»o sole mio» ne bi li imodrào pozornost, saznajemo od umjetni~kog ravnateljaH. Frue.DRUKÎJI OD DRUGIHNaj~e{}i susreti s inozemnom publikom, ali inajva`nija zbivanja u KUD-u, doga|aju se tijekom ljetnesezone, od 1. lipnja do 1. listopada. U tom razdobljuimaju blizu pedeset nastupa, a dio toga su i barem dvijeinozemne turneje. Ponekad su to festivali, ponekadsmotre. Na festivalima, njihova folklorna sekcija u praviluosvaja prva mjesta.- Preteìto izvodimo vrli~ko kolo i lin|o, u obaslu~aja ritam se postiè plesom, udaranjem nogu i bezpratnje instrumenata, s iznimkom lijerice u lin|u. Tosmo dobro uvje`bali i izvedbu doveli do savr{enstva.Jednostavno, druk~iji smo od ostalih – komentira tuneobi~nu fascinaciju brojnih ìrija na{im prelijepimnaslije|em.Prema izrjeci «Bilo KUD-a, Jedinstvo svuda», obi{lisu Sjevernu Ameriku, Australiju, komadi} Azije, J.Afrikui cijelu Europu. Premda se turneje nov~ano nikako neisplate, oni redovito putuju. Naime, turneje su jedinina~in na koji se moè nagraditi svu tu lijepu mladost kojaiz gu{ta radi to {to radi. I koja punim plu}ima uìva udruènju, ali i natjecanju. Barem desetak sli~nih druìna,ali samo sli~nih, bude na smotrama i festivalima, a njimasu pobjede tako|er dio naslije|a.To je trenutak gdje njihov amaterizam prestaje.U nastupima su pravi profesionalci. Kako kaè H.Frua, dobri duh ovog Kulturno-umjetni~kog dru{tva,komentiraju}i ovoljetni posjet Italiji i Francuskoj:- Organizatori kaù da su imali ludu sre}u kadasu dobili ovako dobar i vrstan ansambl. Na smotri uLijepe mlade ~lanice folklornog ansambla Jedinstva sasvojim umjetni~kim ravnateljem Henrikom FruomS jednog od nastupa folklornog ansamblafrancuskom St.Gironsu nagla{eno je da Hrvatska imatako visoku razinu kulturne ba{tine i jednako visokurazinu njene prezentacije, ponosno je zaklju~io te izrazionadu da }e u idu}em trogodi{njem razdoblju i svojimradom doprinijeti da ovakvih ocjena bude {to vi{e. Miim zahvaljujemo {to na najljep{i na~in predstavljajuDomovinu i njenu ba{tinuHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006. 71

Broj 190, prosinac 2006. - HEP Grupa

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?