struktura metamorfnih stijena

OSNOVNI POJMOVI O PETROGRAFIJI• sve stijene litosfere, ovisno o načinu postanka, razvrstavaju se utri glavne skupine:1. magmatske (eruptivne) - nastale kristalizacijom magme iliočvršćivanjem lave2. sedimentne - nastale u vodi ili na kopnu kao rezultat taloženjamaterijala koji potječe e od razaranja površinskih dijelovalitosfere, mehaničkom ili kemijskom aktivnošću u egzodinamskihfaktora i organogeno3. metamorfne - nastale metamorfozom magmatskih,sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena• posebna skupina - piroklastične stijene

• prema američkim geokemičarima Clarck-u i Washington-u -litosfera do 16 km dubine izgrađena od 95% eruptivnih stijena i 5%sedimentnih stijena - na površini obrnut odnos• stijene - monomineralne ili polimineralne• ovisno o količinskom udjelu i važnosti minerala koji izgrađujustijene, minerali - bitni, sporedni i akcesorni• struktura stijene - definirana je stupnjem kristaliniteta teveličinom, oblikom i međusobnim odnosom minerala, a ovisi onačinu postanaka stijene• tekstura stijene -označava način na koji su minerali zauzeliprostor u stijeni, a ovisno o utjecaju vanjskih faktora, bilo prilikomnastanka stijene ili nakon toga.

Ovisno o krupnoći minerala koji ih izgrađuju, stijene se mogupodijeliti na:1. fenokristalne - ako se minerali mogu razlikovati okom ilipovećanjem do 10 puta2. mikrokristalne - ako se minerali mogu razlikovati samopetrografskim mikroskopom, u specijalno pripremljenimizbruscima3. kriptokristalne - ako se minerali ne mogu (ili mogu teško)razlikovati ni mikroskopom povećanja do 1000 puta

MAGMATSKE (ERUPTIVNE) STIJENEOvisno o mjestu njihova postanka, možemo ih podijeliti na:1. dubinske, intruzivne ili plutonske, nastale postupnomkristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere2. površinske, izljevne ili efuzivne, nastale brzomkristalizacijom i očvršćivanjem lave na površini ili pripovršinskim dijelovima litosfere.3. žične ili hipabisalne stijene - spona između ovih dvijuglavnih skupina eruptivnih stijena čine

• podjela minerala s obzirom na način postanka:1. primarni - nastali kristalizacijom iz magme2. sekundarni - nastali alteracijom primarnih pod djelovanjemendogenih i/ili egzogenih procesa• podjela minerala ovisno o boji:1. salski ili bezbojni - svećim udjelom silicija i aluminija2. femski ili obojeni -svećim udjelom željeza i magnezija• oblici pojavljivanja eruptivnih stijena s obzirom na mjesto nastanka:1. dubinski2. žični3. površinski

• intruzivne (dubinske ili plutonske) stijene :1. batolit - veliko tijelo nepravilnog oblika koje vidljivim dijelom zauzimapovršinu veću u od 100 km 2 , dopire u veliku dubinu2. greda - tijelo slično batolitu, ali površine manje od 100 km 23. lakolit - gljivasta ili zvonolika forma intruziva - nastala prodorommagme u slojevite stijene, pri čemu izdiže e krovinski dio4. masiv - izbočena okruglasta, eliptična ili nepravilna forma5. fakolit - lećasta forma intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnusinklinale.

• žične (hipabisalne) stijene:1. žila - tanak pločasti oblik pretežito uspravnog položaja, nastaoutiskivanjem magme u pukotine2. sklad - pretežito pločast oblik sukladan slojevima, debljine odnekoliko cm do više e stotina m3. dimnjak - cjevasto tijelo, većinom ostatak vulkanskog kanala..

• efuzivne (površinske) stijene:1. ploča - nastala relativno mirnim izljevom lave kroz većepukotine ili kroz krater -ako se to odvijalo u velikim količinamainamai povremeno, tada su mogli nastati sustavi ploča a velikedebljine2. vulkanski stošci - stožaste izbočine ine u litosferi različiteiteveličine, ine, a pretežito su izgrađene od slojeva lave ipiroklastičnog materijala

STRUKTURE MAGMATSKIH STIJENA:1. zrnasta (granitna) struktura – minerali se nalaze u formi zrnanepravilnog oblika koja se dodiruju, a približno su jednake veličine -značajka svih intruzivnih stijena2. porfirska struktura – relativno krupni i pravilno kristaliziraniminerali su nepravilno rasuti u staklastoj ili sitnokristalastoj osnovi -karakteristična svim efuzivnim stijenama3. ofitska (dijabazna) struktura – čini prijelaz između zrnaste iporfirske, karakterizira se neorijentiranim štapićastim plagioklasima,a u međuprostoru se nalazi piroksen augit4. hijalinska (staklasta) struktura – nastaje pri naglomočvšćivanju lave, a karakteriziraju je štapičasti minerali u staklastojosnovi

porfirska struktura

Neke strukture magmatskih stijenazrnastaporfirskaofitska

TEKSTURE MAGMATSKIH STIJENA1. homogena tekstura – mineralna zrna su u stijeni ravnomjernoraspoređena, bez vidljive orijentacije - značajka intrizivnih stijena2. fluidalna tekstura – mineralna zrna su zadržala smjer toka lave3. vezikularna tekstura – karakterizirana je šupljinama nastalihoslobađanjem plinova i para za vrijeme kristalizacije - posljedicanaglog hlađenja lave• ako se šupljine naknadno ispune sekundarnim mineralima, onda setakva tekstura naziva mandulastom ili amigdaloidnom.

Neke teksture magmatskih stijenaHomogena tekstura granitaVezikularna i mandulastatekstura bazalta

KLASIFIKACIJA MAGMATSKIH STIJENATri kriterija:1. mjesto postanka – razina kristalizacije2. kiselost (sadržaj SiO 2 komponente)3. mineralni i kemijski sastav

• prema mjestu postanka:1. dubinske, intruzivne ili plutonske2. žične ili hipabisalne3. površinske, efuzivne ili izljevne• prema količini ini SiO 2 komponente:1. kisele - više e od 65 % SiO 2 - rezultat veće e količine ine kvarca i mineralas većim sadržajem ajem Si u njima2. neutralne - od 55% do 65 % SiO 2 - pretežito rezultat veće e količineineSiO 2 u feldspatima i mjestimične pojave kvarca3. bazične- od 45% do 55 % SiO 2 - rezultat sadržaja aja SiO2 uplagioklasima i drugim silikatnim mineralima4. ultrabazične- manje od 45 % SiO 2 - od olivina i drugih silikatnihminerala s manjim sadržajem ajem SiO 2

granit – dubinska, kisela(K-feldspat)granodiorit – dubinska, kisela(Ca-Na plagioklasi)

diorit – dubinska, neutralna(Ca-Na plagioklasi)gabro – dubinska bazična(Ca-Na plagioklasi)

dacit – površinska, kisela(Ca-Na plagioklasi)andenzit – površinska, neutralna(Ca-Na plagioklasi)bazalt – površinska, bazična(Ca-Na plagioklasi)

GENEZA MAGMATSKIH STIJENA• ishodište postanka eruptivnih stijena – magma• magma - taljevina Zemljine unutrašnjosti koja iz srednjeg dijelaplašta prodire u litosferu, gdje može kristalizirati u dubini ili napovršini• 99.25% magme čine O, Si, Al, Fe, Mg, Ca, Na, K, i Ti, ostatak -volatili (plinovi i pare)• temperatura magme - u rasponu od 600° C do 1200° C - ovisno dali je bazična ili kisela

Bowen (1956)• postoji samo jedna izvorna magma bazičnog sastava iz kojekristalizacijskom diferencijacijom nastaju sve vrste eruptivnih stijena• padom temperature dolazi do kristalizacija pojedinih minerala koje jesvrstao u dvije skupine - feromagnezijski minerali i feldspati; njihovakristalizacija teče paralelno.Pad temperature

- magmatski stadij(sve magmatske stijene)- pegmatitski stadij(pegmatiti i apliti)teško se odvajaju- pneumatolitski stadij(ležišta ekonomski vrlo vrijednih minerala)- hidrotermalni stadij(bogata rudna ležišta)

PRIMJENA KAMENA MAGMATSKOGPODRIJETLA1. Svježe magmatske stijene su izvrsna podloga za temeljenje objekata.2. Svježe intruzivne (dubinske) i žičnemagmatske stijene daju odličanarhitektonsko – građevni kamen i tehničkikamen.3. Svježeefuzivne (površinske) magmatskestijene su kvalitetanprirodni građevinski materijal koji se pretežito koristi kao tehničkikamen.4. U hidrogeološkom smislu, magmatske stijene su vodonepropusne.Voda se zadržava ava samo u zoni raspadanja i u pukotinama.

SEDIMENTNE STIJENE• postanak sedimentnih stijena - rezultat složenog i dugotrajnogprocesa koji sadrži:1. mehaničkoi/ili kemijsko trošenjesedimentnih i metamorfnih stijenapostojećih eruptivnih,2. transport mehanički usitnjenih fragmenata i otopljenih tvari3. taloženjerastrošenog materijala• nakon taloženja, uz određene fizičko-kemijske procese, može doćido litifikacije sedimenta

Mehaničkotrošenjestijena• uzrokovano silama koje djeluju iz atmosfere, hidrosfere i biosfere• ne dolazi do promjene kemijskog sastava stijene, već samo dokomadanja i usitnjavanja• olakšano je sustavima pukotina i prslina.Kemijsko trošenjestijena• svodi se na otapanje komponenata topivih u vodi• moć otapanja vode ovisi o njezinom pH faktoru, količini ini otopljenogCO 2 , anorganskim, organskim i humusnim kiselinama te količini ini kisika,klorida i nekih drugih soli• kompaktna i glatka stijenska masa lakše odolijeva kemijskomtrošenju nego ona s puno pukotina, prslina i šupljina, koja je uz to ihrapava

• fragmente stijena pokreće i transportira kinetička energija vode, vjetra iledenjaka• niz padine materijal se pokreće i djelovanjem gravitacije• najznačajniji faktor transporta - voda - prenosi velike količine materijalau obliku vučenog i suspendiranog nanosa ili u obliku otopljenih tvari

• Pri transportu čestica vodom razlikujemo:1. transport vučenjem2. transport saltacijom3. transport suspenzijom4. transport gustim turbulentnim suspenzijskim tokovima5. transport tokovima pri dnu mora i oceana6. tok sedimenata7. podvodna klizanja• Transport čestica vjetrom- ovisi o brzini vjetra i o masi čestice-težečestice vjetar kotrlja, a lakše nosi- u pustinjama mehanički rastrošeni materijal uglavnom transportira vjetar- sedimenti transportirani vjetrom - eolski sedimenti

• Transport ledenjacima- odvija se u glacijalnim područjima veoma malom brzinom- npr. ledenjaci Himalaja - oko 1300 m/god, a na Alpama oko 150m/god- ledenjaci mehanički razaraju stijene i prenose materijal dimenzija odmilimetra do blokova- litifikacija - proses stvrdnjavanja sedimenta, a posljedica je zbijanja,cementacije, otapanja, prekristalizacije…- dijageneza - skupni naziv za sve kemijske i mineralne promjene dokojih dolazi tijekom litifikacije

• alotigeni i autigeni sastojci sedimentnih stijena- alotigeni sastojci – potječu od mehaničkog razaranja stijene,transportirani su i taloženi dalje od matične stijene (kvarc, tinjci, kalcit,dolomit, minerali glina...)- autigeni sastojci – nastali su na mjestu taloženja kristalizacijom izvodenih otopina (kvarc, kalcit, dolomit...)• mineralni sastav sedimentnih stijena- ovisi o sastavu stijena čijim trošenjem su one nastale- najčešće se nalaze kvarc, feldspati, tinjci, kalcit, dolomit i mineraliglina

STRUKTURA SEDIMENTNIH STIJENA- definirana je veličinom i oblikom čestica i/ili minerala koji sudjeluju unjezinoj građi1. klastična struktura2. kristalasta struktura

• klastična struktura- sedimentne stijene izgrađene od fragmenata stijena i minerala,različitih po veličini i obliku- prema veličini zrna klastične se strukture dijele na:1. psefitske (krupnozrnate) –veličine zrna su iznad 2 mm2. psamitske (srednjezrnate) –veličine zrna su od 2 mm do 0,06mm3. siltitske (sitnozrnate) –veličine zrna su od 0,06 mm do 0,002mm4. pelitske (finozrnate) –veličine zrna su manje od 0,002 mm

• detritična struktura- karakteristična za mehanički nastale karbonatne stijene- ovisno o veličini zrna razlikuju se:1. kalkruditi –zrna veća od 2 mm2. kalkareniti – zrna između 2 mm i 0,06 mm3. kalklutiti - zrna manja od 0,06 mm• organodetritična na struktura- ako u strukturi karbonatnih stijena, nastalih mehanički, sudjeluju i ostaciorganizama• prema obliku zrna u klastičnoj strukturi sedimentnih stijena mogu biti:uglasta, poluuglasta, poluzaobljena, zaobljena i dobro zaobljenablik zrna u klastičnoj strukturi: A-uglast, B-poluuglast, C-poluzaobljen, D-zaobljen, E-dobrozaobljen

• kristalasta struktura- karakteristična za kemijske sedimentne stijene- ovisno o veličini minerala koji stijenu izgrađuju, može biti:1. makrokristalasta - mineralna zrna veća od 0,1 mm2. mikrokristalasta - mineralna zrna dimenzija od 0,1 do 0,01 mm3. kriptokristalasta - mineralna zrna dimenzija manjih od 0,01 mm- oolitska i sferolitska struktura- značajka kemijskih sedimentnih stijena- karakteristične koncentrične nakupine oko centra kristalizacije - zrnopijeska ili fosilni ostatak- organogena struktura- karakteristična za stijene izgrađene od netransportiranih ostatakabiljaka i životinja - organogene sedimentne stijene

Neke strukture sedimentnih stijenaoolitskaorganogenapsefitska

TEKSTURA SEDIMENTNIH STIJENA-definiraznačajke unutarnje građe stijene u svezi sa rasporedom česticai njihovim odnosom, a može biti:1. homogena – minerali jednoliko zauzeli prostor u stjenskoj masi2. slojevita –karakteristična za slojevite sedimentne stijene kod kojihse u stijenskoj masi izmjenjuju slojevi različitih značajki3. brečasta– stijenska masa sastavljena od vezanih većih i manjihčestica

• postoje sedimentne stijene koje u sebi sadrže različita tijela, odkojih su važnija:1. nodule – grudasta nepravilna tijela, kojih je sastav različit odsastava stijene u kojoj se nalaze (npr. nodule rožnjaka...)2. sferuliti – kuglasta tijela radijalnotrakaste strukture, najčešćekalcedonskog sastava3. konkrecije – kuglaste tvorevine nastale koncentričnimpovećanjem mineralne mase oko neke jezgre (fragment fosila iliminerala), sastava različitog od stijene u kojoj se nalaze

KLASIFIKACIJA SEDIMENTNIH STIJENA• klasifikacija temeljena na genezi ili postanku sedimentnih stijena

konglomeratbreča

Pješčenjaci

prapor (praporna lutka)lapor

litotamnijski vapnenac -litavacvapnenac

čert – kemijska sedimentna stijena

PRIMJENA KAMENA SEDIMENTNOGPODRIJETLA1. Šljunci, pijesci i kršje koriste se u pripravi betona, asfalta te zaodržavanje i nasipanje makadamskih putova.2. Šljunak se koristi i kao tamponski sloj u gradnji prometnica.3. Pijesak se koristi i za izradu žbuke, ako ne sadrži tinjce.4. Tereni izgrađeni od šljunka i pijeska povoljni su za vodoopskrbu(sadrže velike količine podzemne vode). Negativna značajkaovakvih terena je lako zagađivanje.

5. Lapor ima posebnu ekonomsku važnost za proizvodnju cementa.6. Glina i prapor se koriste kao sirovina u u industriji opeke i crijepa.7. Određene vrste glina (bentonit) koriste se i kao isplaka kodbušenja, za održavanje stijenki bušotina i kao suspenzije ( spotrebnim dodacima) za injektiranje.8. Breče, konglomerati, pješčenjaci, vapnenci i dolomiti koriste se kaotehnički i arhitektonsko - građevni kamen.9. Vapnenci i dolomiti koriste se i kao sirovine za dobivanje vapna iostalih veziva, te u cementnoj industriji.

10. Temeljenje:• šljuncii pijesci – stabilnost i nosivost takvih terena ovisi o zbijenosti igranulometrijskom sastavu; ako su dobro zbijeni, značajke zatemeljenje su povoljne• prah – treba izbjegavati kao medij za temeljenje, posebice ako jesaturiran vodom (mulj) i zaglinjen zbog velike stišljivosti• glina – treba izbjegavati kao medij za temeljenje zbog izraženekomponente slijeganja koje se odvija u dvije faze i zbog lake promjenekonzistencije – detaljni istraživački radovi za decidirani zaključak omogućnostima temeljenja• vezane klastične stijene (breče, konglomerati, pješčenjaci, lapor) – činestabilnu podlogu za temeljenje, problem fliša (heterogenost i brzaizmjena litoloških članova različitih fizičko - mehaničkih svojstava, uvertikalnom i lateralnom smislu)…• vapnenci i dolomiti – vrlo povoljan medij za temeljenje

VULKANOKLASTIČNENE(PIROKLASTIČNE) STIJENE• genetski vezane za vulkanizam i sedimentacijske procese• nastaju iz materijala izbačenog vulkanskim erupcijama imaterijala sedimentnog porijekla• taloženje se odvija bliže ili dalje od mjesta erupcije - ovisi oveličini čestica i fragmenata, na kopnu ili moru, s izraženomslojevitošću ili bez nje

• izbačeni vulkanski materijal je različitog oblika i veličine:1. vulkanske bombe – zaobljeni komadi dimenzija većih od 32 mm2. vulkanski blokovi – uglati komadi dimenzija većih od 32 mm3. lapili – fragmenti dimenzija između 32 mm i 4 mm4. vulkanski pepeo (tuf) – čestice manje od 4 mm

• vulkanski konglomerat – nastaje litifikacijom vulkanskih bombi ilapila• piroklastična (vulkanska) breča – nastaje litifikacijom vulkanskihblokova i lapila• lapil – nastaje litifikacijom lapilnog materijala• ovisno o vrsti sitnih čestica koje izgrađuju tuf, razlikuju se:1. vitroklastičnituf – pretežito od čestica vulkanskog stakla2. kristaloklastičnituf –odrazličitih minerala i njihovih krhotina3. litoklastičnituf – od sitnih fragmenata stijena• struktura tufova – klastična• tekstura - tufitska• tufit - litifikacijom piroklastičnog materijala manjeg od 4 mm (50-90%) i sedimentnog materijala (10-50%) gline i/ili praha i/ili pijeska

tuf – vezani vulkanski pepeolapili

vulkano klastit

PRIMJENA KAMENA PIROKLASTIČNOGPODRIJETLA1. Tuf se lokalno koristi za gradnju i pokrivanje poljskih kuća.Vitroklastični tuf se koristi kao dodatak u proizvodnji cementa.2. Osim tufova i tufita, preostale piroklastične stijene predstavljajumedij na kojem je temeljenje moguće.

METAMORFNE STIJENE• nastale metamorfozom postojećih eruptivnih, sedimentnih imetamorfnih stijena, pri promjeni tlaka i temperature• postojeća stijena podvrgnuta brojnim mineraloškim, strukturnim iteksturnim promjenama• posljedice se očituju ou prekristalizaciji, škriljavosti i promjeni sastava1. regionalni metamorfizam - u većim dubinama Zemljine kore -visoki tlakovi i temperature - metamorfizmom mogu biti zahvaćenevelike mase stijena na širem području2. kontaktni metamorfizam - pri prodoru magme uz povećanutemperaturu i umjereniji tlak - metamorfizmu su podvrgnute manjemase stijena na užem upodručju• kod metamorfizma - tlak - hidrostatski (svestran) ili bočni(stres)

• s obzirom na tlak i temperaturu, idući od površine prema dubljimdijelovima litosfere - tri zone u kojima se događa metamorfozastijena:1. epizona – najbliža površini s umjerenim tlakom i temperaturom• pretežito bočni tlak - metamorfoza se odvija uglavnom mehaničkimputem2. mezozona – u dubljim dijelovima litosfere, s visokim hidrostatskimtlakom i temperaturom• metamorfoza dovodi do djelomične rekristalizacije postojećihminerala a time i do promjena u strukturi i teksturi3. katazona – u najdubljim dijelovima litosfere, vrlo visokihidrostatski i bočni tlak te vrlo visoka temperatura

1. progradnametamorfoza - povećanjemp i t određenamineralna asocijacija, stabilna pri uvjetima nižegap i t, , postajenestabilna - prelazi u asocijaciju koja je stabilna u promjenamauvjeta (ilit i montmorilonit prelaze u sericit i klorit, odnosnoglineni sedimenti u filite, mikašiste iste i gnajseve) - odvija se brže2. retrogradna metamorfoza - padom t i smanjenjem p uzutjecaj različitih itih otopina nastaje nova asocijacija koja je stabilnau promijenjenim uvjetima (gabro prelazi zeleni škriljevac, aperidotit u serpentin, iz granata nastaje klorit, a iz hornblende e irazličitih itih plagioklasa nastaju klorit i sosirit) - odvija se veomasporo

• vrste metamorfizma:1. kataklastična metamorfoza – stijene su podvrgnute jakomstresu pri relativno niskoj t u površinskom dijelu litosfere -drobljenje minerala i stijena2. termalna (kontaktna metamorfoza) – stijene su podvrgnutepovišenoj t i relativno niskom p - djelomična promjena kemizmastijene i rekristalizacija već postojećih minerala3. dinamotermalna (regionalna) metamorfoza – stijene supodvrgnute djelovanju visoke t i stresa u većim dubinama litosfere -prekristalizacija minerala, odnosno djelomična ili potpuna promjenakemizma, strukture i teksture stijene4. plutonska metamorfoza – stijene su podvrgnute djelovanjuvisoke t i hidrostatskog p u najdubljim dijelovima litosfere -promjena kemizma, strukture i teksture stijene

• polimetamorfoza - ako je neka stijena bila višekratno podvrgnutametamorfozi u različitim itim geološkim razdobljima• metamorfoza moguća a do temperature 1 500 ˚C• na višoj temperaturi većina se stijena tali• Metamorfne stijene izgrađuju mnogi minerali koji sukarakteristični za eruptivne (kvarc, tinjci, feldspati, amfiboli) isedimentne stijene (kvarc, tinjci, feldspati, kalcit i dolomit), dok suneki minerali tipično metamorfni (staurolit, disten, granat).

STRUKTURA METAMORFNIH STIJENA1. blastična - rezultat prekristalizacije i rekristalizacije minerala učvrstom stanju2. klastična - rezultat drobljenja stijena3. reliktna• blastičnastruktura1. homeoblastična- minerali približno iste veličine2. heteroblastična- minerali različitih veličina• heteroblastičnastruktura – najčešća-porfiroblastičnastruktura - neki minerali u strukturi izrazito veći i od drugih (sličnoporfirskoj strukturi kod magmetskih efuzivnih stijena)

• homeoblastična struktura:1. granoblastična na (zrnasta) struktura - karakteristična za gnajs,mramor i kvarcit2. lepidoblastična (listićava) struktura - karakteristična za filit imikašistist3. nematoblastična na (štapi(tapićasta) asta) struktura - tipična za amfibolitNeke strukture metamorfnih stijena

• klastična struktura1. porfiroklastična struktura - manji fragmenti primarne stijeneili veća a mineralna zrna - u sitnozrnatoj zdrobljenoj masi (akonalazimo fragmente primarne stijene – flaserska struktura, , aako su ostali veći i minerali - okasta ili augenska struktura)2. mortarska ili brečasta struktura - ostale sačuvane jezgreprimarnih minerala obrubljenih sitnozrnastim, zdrobljenimagregatom3. kataklastična struktura - minerali zdrobljeni i razlomljeni -posljedica mehaničkog drobljenja primarnih stijena zbogdjelovanja usmjerenog tlaka• ako su u metamorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarnestijene - reliktna struktura

TEKSRURA METAMORFNIH STIJENA1. škriljava– minerali su zauzeli međusobno paralelan položaj zbogdjelovanja stresa u epizoni i mezozoni2. okasta (flaserska) – neki minerali (najčešće kvarc i feldspati) tvorelećaste forme unutar sitnozdrobljenog materijala - karakteristična zametamorfne stijene nastale u dubljim dijelovima litosfere3. homogena (masivna) – zrna raspoređena bez vidljive orijentacijeČvorasta (a) i škriljasta (b) tekstura

SISTEMATIKA METAMORFNIH STIJENA1. vrsta i intenzitet metamorfoze2. podrijetlo minerala od kojih su izgrađene3. kvantitativni mineralni sastav i teksturna svojstva• sistematika prema podrijetlu minerala - nije u cijelostipouzdana - u većini slučajeva nije moguće e odrediti podrijetlominerala, odnosno razlikovati ortoškriljavce(nastalemetamorfozom magmetskih stijena) od paraškriljaca(nastalihmetamorfozom sedimentnih stijena)• sistematika prema kvantitativnom mineralnom sastavu iteksturnim karakteristikama - obrađuje samo onemetamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom– manjkava

• sistematika prema vrsti i intenzitetu metamorfizma• prekristalizacijom se povećava veličina ina zrna - od vapnencanastaje mramor, od pješčenjaka enjaka kvarcit itd.• škriljavostnastaje tako da novi minerali rastu okomito na smjernajveća a tlaka• škriljavcimogu biti različitoga itoga stupnja metamorfizma

KLASIFIKACIJA METAMORFNIH STIJENA

• slejt - najniži i stupanj metamorfizma gline, šejla i dr.• filiti - slični slejtu, ali krupnijeg zrna i višeg stupnja metamorfizma

• tinjčeviškriljavci- pokazuju još jaču u prekristalizaciju i viši i stupanjmetamorfizma - škriljavost- dobro razvijena zbog velike količine ine tinjca• kloritni škriljavac- još uvijek relativno niskog stupnja metamorfizma- kloriti mu daju zelenu boju• zeleni škriljavac (grinšist)ist) - proizvod zajedničkog djelovanjakinetičkih kih promjena i mineralnih otopina - stupanj metamorfizma - jošuvijek nizak

• glaukofanski škriljavac- posljedica visokog tlaka, uz relativno nižutemperaturu• amfiboliti - kristalasti škriljavci srednjeg do visokog stupnjametamorfizma - nastali od različitih itih stijena

• gnajsi - metamorfiti obično visokog stupnja promjena - nastali odkiselih eruptivnih stijena ili od sedimenata

• mramor

• granuliti - metamorfne stijene nastale pod visokim tlakom i visokomtemperaturom - sastav im je dosta varijabilan - granitni, piroksenski,dioritni, bazični i drugi granuliti - granitni granulit s piroksenom -čarnokit• eklogiti - metamorfne stijene složenog sastava (od granata ipiroksena) i velike gustoće - stupanj metamorfizma – visok – mogaobi nastati i izravnom kristalizacijom iz magme

• škriljavci visokog stupnja metamorfizma - kristalasti škriljavci:1. ortoškriljavci- nastali od eruptivnih stijena2. paraškriljavci- nastali pretvorbom sedimnata• metamorfne stijene različitoga itoga mineralnog sastava postižu u ravnotežutijekom metamorfizma u nekim određenim, , dovoljno širokimgranicama p i t - nastaju uvijek iste mineralne zajednice -metamorfni facijes - nastaju stijene različitog itog kemijskog sastava uodređenim fizičkim uvjetima

Važniji metamorfni facijesi u ovisnosti o tlaku, temperaturi i dubini

PRIMJENA KAMENA METAMORFNOGPODRIJETLA• primjena kamena metamorfnog podrijetla u građevinarstvuograničena zbog škriljavosti1. Svježi i varijateti serpentinita koriste se kao arhitektonsko-građevnikamen.2. Amfibolit se koristi kao izvrstan tehnički kamen.3. Mramor se koriste kao arhitektonsko – građevni kamen, , te ukiparstvu.4. Kvarcit se koristi samo kao lomljeni kamen, , za sve grubegrađevinske radove.