Skripta - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJASTROSSMAYERA U OSIJEKUGRAĐEVINSKI FAKULTETŽ. Koški, V. Slabinac, D. Stober, N. Bošnjak, I. BrkanićELEMENTI VISOKOGRADNJE IIOsijek, 2013.

Sažetak predavanja iz predmeta ELEMENTI VISOKOGRADNJE II sastavljen je zapotrebe izvođenja nastave na Građevinskom fakultetu u Osijeku po novomnastavnom programu usklađenom sa Bolonjskom deklaracijom koji se primjenjujeprvi puta u akademskoj godini 2005/06.SADRŽAJ :stranica1. Krovišta 22. Žlijebovi 563. Krovni pokrovi 584. Ravni krov 755. Građevinska fizika 786. Hidroizolacija 1017. Stubišta 1068. Podovi 1209. Prozori 12310. Vrata 132

1.1. VRSTE KROVOVA PREMA OBLIKUA - RAVAN KROVB - JEDNOSTREŠAN KROVC - DVOSTREŠAN KROVD - SKOŠEN KROV3

PODROŽENIÈKA ILI KROVIŠTA S PODROŽNICAMAA) JEDNOSTRUKA VISULJAgornja podrožnicad o 4 , 5 mrog ili roženicadonja podrožnicakosnikvezna gredastupdo 7,0 md o 2 , 5 mB) DVOSTRUKA VISULJArazuporad o 4 , 5 m1/3 1/3 1/3do 11,0 md o 4 , 5 m do 4,5 mC) TROSTRUKA VISULJAsrednja podrožnicakliješta1/4 1/4 1/4 1/4do 14,0 m7

PODROŽENIÈKA ILI KROVIŠTA S PODROŽNICAMAA) JEDNOSTRUKA STOLICAgornja podrožnicado 4,5 mrog ili roženicadonja podrožnicakosnikstupAB konstrukcijado 7,0 mdo 2,5 mB) DVOSTRUKA STOLICAdo 4,5 mkliješta1/3 1/3 1/3do 11,0 md o 4 , 5 m do 4,5 mC) TROSTRUKA STOLICAsrednja podrožnica1/4 1/4 1/4 1/4do 14,0 m8

ROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV(sa veznim gredama)DETALJ 2ROG ILIROŽENICA 12/16DETALJ 1VJETROVNI VEZOD DASAKA 4,8/10 cmPRIROŽAKVEZNA GREDA 16/20do 5,5 metaraTLOCRT70 - 90 cm70 - 90 cm 70 - 90 cm9

ROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV(sa veznim gredama)DETALJ 1ß/2Min 25 cmß/2ROG 12/16NAZIDNICA2 cmMax H/4VEZNA GREDA 16/22HDETALJ 2 - SPOJ ROGOVA U SLJEMENU10

ROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV(sa veznim gredama)perspektivni prikaziROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV(sa veznim gredama)11

ROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTE IAB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDASLJEMENSKAGREDA 10/12KLIJEŠTA2 x 4,8/16DETALJ 1VJETROVNI VEZOD DASAKA 4,8/10 cmROG ILIROŽENICA 12/16do 10 metaraTLOCRT70 - 90 cm70 - 90 cm 70 - 90 cm12

ROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTE IAB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDAROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTE IAB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDA13

ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM IAB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDAPAJANTA 12/16DETALJ 1DETALJ 2VJETROVNI VEZOD DASAKA 2,4 cmDETALJ 3ROG ILIROŽENICAdo 12 metaraDETALJ 1ÈELIÈNA“PAPUÈA”30-50 cm14

DETALJ 2SPOJ PAJANTE I ROGAPOMOÆU TESRSKOGVEZA NA “LASTIN REP”ROG ILIROŽENICA2/31/3PAJANTA 12/1616cmDRVENI TRN ILI VIJAKTLOCRT12cm1. ETAPAROG ILIROŽENICADETALJ 3SPOJ PAJANTE I ROGAPOMOÆU DASAKA I ÈAVALA2. ETAPAROG ILIROŽENICADASKA2 x 4,8 cmPAJANTA 16/12VIJAKTLOCRT15

ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM IAB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDA(perspektivni prikazi)16

ROŽENIÈKI KROVDETALJ SPOJA ROGA ILI ROŽENICE SA SERKLAŽOM(perspektivni prikazi)17

ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM I AB NADOZIDOMPAJANTADETALJ 1VJETROVNI VEZOD DASAKA 2,4 cmROG ILIROŽENICAVIJAKAB NADOZIDILI NADSTREŠNASTIJENASTREHAdo 12 metaraDETALJ 150-70 cmROG 12/16GREDA 12/16VIJAKÈELIÈNA TRAKA 2-4 mmAB NADOZID18

ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM I AB NADOZIDOM(perspektivni prikazi)19

ROŽENIÈKI KROVDETALJ SPOJA ROGA ILI ROŽENICE S AB NADOZIDOM(perspektivni prikazi)20

ROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTEMIJENA OKO DIMNJAKADIMNJAKSLJEMENSKAGREDA 10/12KLIJEŠTA2 x 4,8/16ROG ILIROŽENICA 12/16do 10 metaraTLOCRT70 - 90 cm 70 - 90 cmDETALJ MIJENE 12/16IZOMETRIJA21

KROVOVI SA PODROŽNICAMA - PODROŽENIÈKI KROVOVIJEDNOSTRUKA VISULJA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)GORNJAPODROŽNICA 14/16ROG ILIROŽENICA 12/14DETALJ 2do 4 , 5 mDETALJ 1STUP 14/14KOSNIK 14/14VEZNA GREDA 16/20DONJAPODROŽNICA 14/16DETALJ 31/2 1/2do 7 metaraTLOCRT70 - 90 cm3 - 5,5 metara70 - 90 cm70 - 90 cm 70 - 90 cm22

DETALJ 1 - SPOJ VEZNE GREDE I KOSNIKAROG ILIROŽENICA 12/14DONJAPODROŽNICA 14/16MIN 25 cmß/22 cm2 cmß/2NAZIDNICA 14/14AVEZNA GREDA 16/20KOSNIK 14/14HA= 1/6 H ako je 50 A= 1/4 H ako je 50 ooSPOJ VEZNE GREDE I KOSNIKA MOŽE BITI :a) JEDNOSTAVNIM ZASJEKOM b) ZASJEKOM SA ÈEPOMMIN 25 cmMIN 25 cmß/22 cmß/21/4HHß/22 cmß/21/3HHTLOCRTTLOCRT1/31/3 1/323

DETALJ 2ROG ILIROŽENICA 12/14a/2a/2GORNJA PODROŽNICA 14/16a/2a/225-30 cmKOSNIK 14/14Max d/4dMax d/4STUP 14/14DETALJ 3 - SPOJ STUPA I VEZNE GREDE1/3 1/31/3 1/3 1/3 1/3dVIJAK30-40 cm2-4 cmÈelièni lim 2-4 mm24

KROVOVI SA PODROŽNICAMA - PODROŽENIÈKI KROVOVIJEDNOSTRUKA VISULJA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)(perspektivni prikazi25

DVOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)do 2, 5 mDETALJ 2GORNJAPODROŽNICA 14/16ROG ILIROŽENICA 12/14do 4 , 5 mRAZUPORA 14/14STUP 14/14DONJAPODROŽNICA 14/16DETALJ 1KOSNIK 14/14KLIJEŠTA2 X 8/16STUP 14/14VEZNA GREDA 16/20do 11 metara1/31/3 1/3TLOCRTRAZMAK PUNIH VEZOVA 3 - 5,5 metara70 - 90 cm70 - 90 cm70 - 90 cm 70 - 90 cm26

ROG ILIROŽENICA 12/14DETALJ 1DONJAPODROŽNICA 14/16VIJAKKLIJEŠTA2 X 8/16VEZNA GREDA 16/2088 8TLOCRT KLIJEŠTASTUP 14/14DETALJ 2 - SPOJ STUPA, KOSNIKA I RAZUPOREROG ILIROŽENICA 12/14GORNJA PODROŽNICA 14/16a/2a/225-30 cmÈELIÈNI LIM 2-4 mmKOSNIK 14/14VIJAKRAZUPORA14/14Max d/4 Max d/4d27

DVOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)(perspektivni prikazi)28

TROSTRUKA VISULJA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)GORNJAPODROŽNICA 14/16do 4 , 5 mDETALJ 1SREDNJAPODROŽNICA 14/16STUP 14/14do 4, 5 mROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16KOSNIK 14/14DONJAPODROŽNICA 14/16VEZNA GREDA 16/20do 14 metara1/4 1/4 1/41/4TLOCRT70-90 cm70-903 - 5,5 metara70-90 cm 70-9070-90 cm29

DETALJ 1ROG ILIROŽENICA 12/14SREDNJAPODROŽNICA 14/16KOSNIK14/14VIJAK2 cmKLIJEŠTA2 X 8/16VIJAKa/2a/2a/2a/2ÈELIÈNI LIM 2-4 mmMax d/4 Max d/4dSTUP 14/1430

TROSTRUKA VISULJA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)(perspektivni prikazi)31

JEDNOSTRUKA STOLICA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na AB stop)GORNJAPODROŽNICA 14/16ROG ILIROŽENICA 12/14DETALJ 1do 4 , 5 mSTUP 14/14KOSNIK 14/14DETALJ 2DONJAPODROŽNICA 14/14do 7 metara1/2 1/2TLOCRT70 - 90 cm3 - 5,5 metara70 - 90 cm70 - 90 cm 70 - 90 cm32

DETALJ 1ROG ILIROŽENICA 12/14a/2a/2GORNJA PODROŽNICA 14/16a/2a/225-30 cmKOSNIK 14/14Max d/4 Max d/4dSTUP 14/14DETALJ 2ÈELIÈNA “PAPUÈA”1/31/3 1/3ÈELIÈNI LIM 2-4 mmÈELIÈNA “PAPUÈA”33

JEDNOSTRUKA STOLICA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na AB stop)(perspektivni prikazi)34

DVOSTRUKA STOLICA- sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop)do 2, 5 mDETALJ 2GORNJAPODROŽNICA 14/16ROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16do 4 , 5 mKOSNIK 14/14STUP 14/14DONJAPODROŽNICA 14/16KLIJEŠTASTUP 14/142 X 8/16STUP 14/14DETALJ 1DONJAPODROŽNICA 14/14do 11 metara1/31/3 1/3TLOCRTRAZMAK PUNIH VEZOVA 3 - 5,5 metara70 - 90 cm70 - 90 cm70 - 90 cm 70 - 90 cm35

DETALJ 1ROG ILIROŽENICA 12/14VIJAKGORNJA PODROŽNICA 14/16a/2a/2KLIJEŠTA2 X 8/16KOSNIK 14/14STUP 14/14Max d/4dDETALJ 2ÈELIÈNA “PAPUÈA”KOSNIK 14/14ÈELIÈNI LIM 2-4 mmVIJAKÈELIÈNA “PAPUÈA”SIDRENJE UAB PLOÈI36

DVOSTRUKA STOLICA- sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop)(perspektivni prikazi)37

TROSTRUKA STOLICA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na AB strop)GORNJAPODROŽNICA 14/16do 4 , 5 mSREDNJAPODROŽNICA 14/16STUP 14/14do 4, 5 mROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16KOSNIK 14/14DONJAPODROŽNICA 14/14do 14 metara1/4 1/4 1/41/4TLOCRT70-90 cm70-903 - 5,5 metara70-90 cm 70-9070-90 cm38

TROSTRUKA STOLICA - bez nadozida(optereæenje se prenosi na AB strop)(perspektivni prikazi)39

KOSA ILI POLOŽENA STOLICACENTRALNI KROVIŠNI PROSTOR MOŽE SE OSLOBODITI OD STUPOVAI PRIJENOSA OPTEREÆENJA UNUTAR RASPONA TAKO DA SE IZVEDEKONSTRUKCIJA S KOSIM ILI POLOŽENIM STOLICAMA.JEDNOSTRUKA KOSA STOLICA - bez nadozidaDETALJ 1GORNJAPODROŽNICA 14/16ROG ILIROŽENICA 12/14d o 4 , 5 mKOSI STUP 14/14DONJAPODROŽNICA 14/14do 7 metaraDETALJ 1GORNJAPODROŽNICA 14/16VIJAKRUKE 10/14ROG ILIROŽENICA 12/14KOSI STUP 14/1440

DVOSTRUKA KOSA STOLICA- sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop)DETALJ 1do 2, 5 mGORNJAPODROŽNICA 14/16do 4 , 5 mROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16KOSI STUP 14/14DONJAPODROŽNICA 14/16STUP 14/14KLIJEŠTA2 X 8/16do 11 metara1/31/3 1/3DETALJ 1VIJAKROG ILIROŽENICA 12/14GORNJAPODROŽNICA 14/16RUKE 10/14KLIJEŠTA2 X 8/16KOSI STUP 14/1441

TROSTRUKA KOSA STOLICA - sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop)GORNJAPODROŽNICA 14/16do 4 , 5 mDETALJ 1SREDNJAPODROŽNICA 14/16RUKE 10/14do 4, 5 mROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16KOSI STUP 14/14DONJAPODROŽNICA 14/14do 14 metara1/4 1/4 1/41/4DETALJ 1VIJAKROG ILIROŽENICA 12/14KOSI STUP 14/14SREDNJAPODROŽNICA 14/16RUKE 10/14SMOŽDENA GREDA 14/14KLIJEŠTA2 X 8/16VIJAKKOSI STUP 14/1442

LEPEZASTA KOSA DVOSTRUKA STOLICA- sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop i srednji zid)DETALJ 1do 2, 5 mGORNJAPODROŽNICA 14/16do 4 , 5 mROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16KOSI STUP 14/14KOSNIK 14/14DONJAPODROŽNICA 14/16KLIJEŠTASTUP 14/142 X 8/16STUP 14/14do 11 metara1/31/3 1/3DETALJ 1VIJAKROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16KOSNIK 14/14KOSI STUP 14/1443

1.3. JEDNOSTREŠNA KROVIŠTA SA PODROŽNICAMAJEDNOSTREŠNI KROVOVI IZVODE SE NAJÈEŠÆE KADA SE UZDUŽNI ZIDZGRADE NALAZI NA GRANICI PARCELE PREMA SUSJEDU. TADA NIJEMOGUÆE IZVESTI STREHU ODNOSNO PREPUST ROGOVA PA SE ZABATNI ZIDIZVODI KAO VATROBRANI ZID.JEDNOSTREŠNI KROVOVI TAKOÐER SE IZVODE KOD ZGRADA SA MANJIMTLOCRTNIM POVRŠINAMA.JEDNOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)VATROBRANIZIDdo 4, 5 m do 4,5 mROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA 2x8/16STUP 14/14SUSJEDPODROŽNICA 14/146ZABATNI ZIDKOSNIK 14/14KOSNIK 14/14STUP 14/14VEZNA GREDA 16/20do 7 metara44

DVOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)do 4, 5 mVATROBRANIZIDdo 4,5 mdo 4,5 mROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA2 X 8/16KLIJEŠTA2 X 8/16STUP 14/14STUP 14/14SUSJEDKOSNIK 14/14VEZNA GREDA 16/20do 11 metara1/31/3 1/3JEDNOSTRUKA STOLICA- sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop)d o 4,5 mdo 4 ,5 mSTUP 14/14ROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA 2x8/16STUP 14/14ZABATNI ZIDVATROBRANIZIDSUSJEDKOSNIK 14/14do 7 metara45

JEDNOSTRUKA KOSA STOLICA- sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop)do 4,5 mdo 4, 5 mKOSI STUP 14/14ROG ILIROŽENICA 12/14KLIJEŠTA 2x8/16STUP 14/14ZABATNI ZIDVATROBRANIZIDSUSJEDKLIJEŠTA 2x8/16do 7 metaraDVOSTRUKA STOLICA - sa nadozidom(optereæenje se prenosi na AB strop)do 4,5mVATROBRANIZIDdo 4 ,5 mROG ILIROŽENICA 12/14do 4,5 mKLIJEŠTA2 X 8/16KLIJEŠTA2 X 8/16STUP 14/14STUP 14/14SUSJEDKOSNIK 14/14do 11 metara1/31/3 1/346

1.4. SKOŠENI KROVOVISKOŠEN KROV IMA ONOLIKO KROVNIH PLOHA KOLIKO IMA STRANICA U TLOCRTU.GREBENSLJEMEUVALASLJEMEGREBENSTREHA47

KONSTRUKCIJA SKOŠENOG KROVAKARAKTERISTIÈAN KROVNI ELEMENT JE DRVENA GREDA U SPOJU DVIJE KROVNE PLOHE.TO JE DRVENA GREDA PETEROKUTNOG PRESJEKA KOJU ZA VISNO OD OBLIKA ZOVEMOGREBEN ILI UVALA. DVIJE GORNJE PLOHE GREBENA ILI UVALE NALAZE SE U RAVNINAMASUSJEDNIH KROVNIH PLOHA. NA BOÈNE STRANICE POPREÈNOG PRESJEKA GREBENA ILIUVALE OSLANJAJU SE ROGOVI KROVNIH PLOHA.GORNJAPODROŽNICAROG ILIROŽENICAGORNJAPODROŽNICAGREBENGREBENUVALADETALJ ADONJAPODROŽNICAGREBENROGDONJAPODROŽNICAPOPREÈNI PRESJEKKROZ GREBENPOPREÈNI PRESJEKKROZ UVALU48

REDOSLIJED RJEŠAVANJA SKOŠENOG KROVAZA PODROŽENIČKE KROVOVE1. Deskriptivno rješenje tlocrta krova.2. Određivanje karakteristične konstrukcije prema rasponu krova (tzv.Puni vez). Nacrta se prevaljeni presjek sa strane tlocrta.3. Ucrtavanje podrožnica u tlocrtu koje projiciramo iz prevaljenogkarakterističnog presjeka.4. Na mjestima gdje podrožnica prestaje ili mijenja smjer u tlocrtuucrtavamo stupove.5. Ispod stupova ucrtavamo vezne grede (samo za visulju).6. Ucrtava se u tlocrtu položaj rogova ili roženica. Međusobnaudaljenost osi rogova ovisi o vrsti pokrova, a kreće se od 60 do 90cm i treba u pravilu biti ista na cijelom krovištu.7. Određuje se položaj ostalih punih vezova između već ucrtanih(krovna konstrukcija). Os punog veza uvijek se poklapa sa osijednog para rogova. Razmak punih vezova je obično između 3,00 –5,50 metara.8. Svi horizontalni dijelovi krovne konstrukcije ucrtavaju seredoslijedom od sljemena prema dolje. Svi stupovi se crtaju kaopresječeni kako bi se vidio njihov položaj u odnosu na kose drveneelemente koji se u tlocrtu crtaju samo kao crtkana os. Na mjestimaspojeva horizontalne građe sa kosim elementima crtaju se usjeci izasjeci na horizontalnim elementima.49

SKOŠEN KROV S JEDNOSTRUKOM OKOMITOM STOLICOM(optereæenje se prenosi na AB strop)LEGENDA :PODROŽNICA7 metaraROG ILI ROŽENICAKLIJEŠTASTUPÈELIÈNA “PAPUÈA”ÈELIÈNA “PAPUÈA” U TLOCRTU12 metaraSA NADOZIDOMBEZ NADOZIDA70-90 cm70-90 cm70-90 cm70-90 cm50

SKOŠEN KROV S JEDNOSTRUKOM VISULJOM(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)LEGENDA :PODROŽNICA7 metaraROG ILI ROŽENICAKLIJEŠTASTUPVEZNA GREDA3 - 5,5 metaraRazmak punih vezovaTESARSKI VEZSA NADOZIDOMBEZ NADOZIDA70-90 cm70-90 cm70-90 cm70-90 cm51

SKOŠEN KROV S DVOSTRUKOM VISULJOM(optereæenje se prenosi na vanjske zidove)11 metaraRazmak punih vezova3 - 5,5 metaraSA NADOZIDOMBEZ NADOZIDA52

SKOŠEN KROV S DVOSTRUKOM STOLICOM(optereæenje se prenosi na AB strop)11 metaraRazmak punih vezova3 - 5,5 metaraSA NADOZIDOMBEZ NADOZIDA70-90 cm70-90 cm70-90 cm53

SKOŠEN KROV S DVOSTRUKOM VISULJOM(bez nadozida - optereæenje se prenosi na vanjske zidove)7 metaraRazmak punih vezova3 - 5,5 metara70-90 cm70-90 cm70-90 cm11 metara54

ROŽENIÈKI SKOŠEN KROV(bez nadozida)10 metara70-90 cm70-90 cm70-90 cm55

2. ŽLIJEBOVIVISEÆI ŽLIJEB12-18 cm12-18 cm8-10 cm2-6 cmPadLEŽEÆI ŽLIJEB56

STOJEÆI ŽLIJEB15-20 cm5-7 cm3-4 cm57

3. KROVNI POKROVIPokrov treba zaštititi krovnu konstrukciju i cijelu zgradu odnepovoljnih vanjskih utjecaja kao što su kiša, snijeg , led, vjetar, hladnoća,požar i sl.Pokrov mora biti nepropustan za vodu, postojan na vremenskimpromjenama i siguran od djelovanja vatre.Prema vrsti materijala razlikujemo sljedeće vrste krovnih pokrova:1) Pokrov od pečenih glinenih proizvodaa) običan ravan crijep – nagib 22 O do 35 Ob) utoren crijep – jednostruko 33 O do 45 O dvostruko 22 O do 45 Oc) žljebnjaci – nagib od 20 O do 35 O2) Pokrov pločama od naravnog i umjetnog kamenaa) naravni - sedimentni kamen-deblje ploče, škriljevac do 1 cm debljineb) umjetni – ravne i valovite salonit ploče3) Pokrov od limaa) pocinčani limb) cinčani limc) bakreni limd) olovni lime) aluminijski lim4)Namazi i ljepenkea)bitumenski namazb)bitumenska ljepenka, šindra-bitumenskac)asfaltni namaz5) Pokrov od dasaka6) Pokrov od daščica ili šindre, slame i trskePOKROV CRIJEPOMVrste : običan ravni crijep, utoren-tlačen, utoren-vučen, žljebnjak,sljemenjak ,cementni crijepVrste pokrivanja običnim biber crijepom:a) jednostruki pokrov – nagib krova 45 O do 50 O , na 1 m 2 krova treba 19 crijepova ioko 3,4 m letava. Razmak letava je 30 cm kod izmjeničnih sudarnica.Kod istosmjernih sudarnica razmak letava je 22 cm. Za 1 m 2 treba 4,55 m letavai 27 crijepova. Na sudaru crijepova postavlja se limena ili traka od bitumenskeljepenke. Ova vrst pokrova izvodi se samo na provizornim ili manje važnimobjektima.b) dvostruki pokrov ili gusto pokrivanje – nagib krova oko 33 O do 60 O . Za 1 m 2treba 42 crijepa i oko 6,7 m letava. Letve se postavljaju na razmak od 15,5 cm.c) krunsko pokrivanje - Nagib krova 33 O do 60 O . Za 1 m 2 treba oko 40 crijepova ioko 3,35 m letava. Razmak letava je 28 do 30 cm.58

OBIÈAN ILI BIBER CRIJEP181,41818129384JEDNOSTRUKI POKROV BIBER CRIJEPOMPRESJEKDAŠÈANA OPLATA2,4 cmLETVA 2,4/4,838243030 30POGLED NA KROV59

DVOSTRUKI ILI GUSTI POKROV BIBER CRIJEPOMDAŠÈANA OPLATA2,4 cmPRESJEKLETVA 2,4/4,83815 1515152215DETALJ SLJEMENAŽLJEBNJAKCEMENTNI MORTPOGLED NA KROV60

KRUNSKI POKROV BIBER CRIJEPOMDAŠÈANA OPLATA2,4 cmPRESJEKLETVA 2,4/4,83824 28- 033 28- 0 28-30POGLED NA KROV61

POKROV ŽLJEBNJACIMAPRESJEK38DAŠÈANA OPLATA2,4 cmLETVA 3,8/4,830-3230-3230-32ŽLJEBNJAK13,52483517POGLED NA KROV2525 25 2562

KONSTRUKCIJA KOSOG KROVA POTKROVLJAPOKROV BIBER CRIJEPOMLETVE 2,4/4,8VENTILIRANI ZRAÈNI SLOJ 2,4 cmBITUMENSKA LJEPENKADAŠÈANA OPLATA 2,4 cmZATVORENI ZRAÈNI SLOJ 2cmTOPLINSKA IZOLACIJA 12 cmPARNA BRANAGIPSKARTONSKA PLOÈA 1,2 cmPRESJEKPRESJEK POPREÈNO NA ROGOVEROG 12/1463

4. RAVNI KROVOVIRAVNI KROVOVI imaju nagib gornje površine od 1° do 5°.PODJELA RAVNIH KROVOVA:1. NEPROHODNI - nisu predviđeni za korištenje2. PROHODNI - predviđeni za korištenje (terase...)RAVNI NEPROHODNI KROVBETON ZA PAD SE NALAZI IZNAD TOPLINSKE IZOLACIJE-KLASIČAN NAČINUVALJANI ŠLJUNAK 3-5 cmHIDROIZOLACIJA (3+4)CEMENTNI NAMAZ 2 cmBETON ZA PAD 6-12 cm (1°- 5°)BITUMENSKA TRAKA ILI PE FOLIJATVRDA TOPLINSKA IZOLACIJA 10 cmPARNA BRANAPARORASTERETNI SLOJAB PLOČA 16 cmŽBUKA1°RUBNI LIMTRAPEZASTA KLADICARUBNI LIMTRAPEZASTAKLADICAPOCINČANA KUKA 3/25 mm75

ᘇ升 U 7 cm(3+4)10 cmUMៗ呧 UČ16 cm6-12 cm (1°- 5°)1°ᘇ升 U - šៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧cៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧 ៗ呧šៗ呧ៗ呧ၷ啗ៗ呧nៗ呧ៗ呧 ៗ呧 ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧kៗ呧nៗ呧gៗ呧sៗ呧nčៗ呧nៗ呧ៗ呧- šៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧 pៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧bៗ呧ៗ呧ៗ呧nskៗ呧ៗ呧 vៗ呧ៗ呧ៗ呧- šៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧 pៗ呧ៗ呧kៗ呧mៗ呧ៗ呧ៗ呧nៗ呧g gៗ呧bៗ呧ៗ呧kៗ呧ៗ呧ៗ呧pៗ呧ៗ呧nៗ呧 ៗ呧 ៗ呧ៗ呧mskៗ呧m pៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧 ៗ呧ៗ呧ៗ呧skៗ呧 ៗ呧ៗ呧pៗ呧ៗ呧nៗ呧 ៗ呧 ៗ呧gៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧nៗ呧m pៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧- šៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧 pៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 vៗ呧ៗ呧ៗ呧nៗ呧 pៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧 vៗ呧šៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧nៗ呧ៗ呧ៗ呧 sៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧vៗ呧 ៗ呧ៗ呧vnៗ呧g kៗ呧ៗ呧vៗ呧- pៗ呧vៗ呧ៗ呧ៗ呧n ៗ呧ៗ呧 sៗ呧 vៗ呧nៗ呧skៗ呧mៗ呧ៗ呧ៗ呧kៗ呧m ៗ呧 ៗ呧ៗ呧vៗ呧ៗ呧ៗ呧 vៗ呧ៗ呧ៗ呧nៗ呧 pៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧vnៗ呧 ៗ呧ៗ呧vៗ呧n ៗ呧gៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧(ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧čnៗ呧cៗ呧)- fៗ呧ៗ呧mៗ呧ៗ呧ៗ呧 nៗ呧gៗ呧b pៗ呧ៗ呧ៗ呧ៗ呧 ៗ呧ៗ呧vnៗ呧g kៗ呧ៗ呧vៗ呧pៗ呧ៗ呧mៗ呧 sៗ呧ៗ呧vnៗ呧cៗ呧mៗ呧76

RAVNI NEPROHODNI KROVTOPLINSKA IZOLACIJA I LAGANI BETON ZA PAD U ISTOM SLOJUSLIVNIK KROVNE VODE - POKROV UVALJANIM ŠLJUNKOMUVALJANI ŠLJUNAK 3-5 cmHIDROIZOLACIJA (3+4)CEMENTNI NAMAZ 2 cmTOPLINSKA IZOLACIJA(PJENOBETON-BETOCEL) min. 20 cm (1°- 5°)PARNA BRANAPARORASTERETNI SLOJAB PLOČA 16 cmZAŠTITNA REŠETKAŽBUKA 2 cm1°DILATACIJSKA REŠKA/BETOCEL/VODOLOVNO GRLOOD LIMA1°BRTVILOODVODNA CIJEV KANALIZACIJEKULIR PLOČE 4 cmPIJESAK 4 cmPE FOLIJAHIDROIZOLACIJA (3+4)RAVNI PROHODNI KROVCEMENTNI NAMAZ (RABICIRANI) 4 cmTVRDA TOPLINSKA IZOLACIJA 10 cmPARNA BRANAKULIR PLOČE 4 cmPARORASTERETNI SLOJBETON ZA PAD 6-12 cm (1°-5°)AB PLOČA 16 cmŽBUKA 2 cmLAGANI BETON1°A BZAŠTITNA REŠETKAZRAK 4 cmBET. PLOČAUZ SLIVNIK GUMENI PODLOŽAK1°CEMENTNI MORTBRTVILOVODOLOVNO GRLOODVODNA CIJEV KANALIZACIJE77

5. GRAĐEVINSKA FIZIKAZNANOST O TOPLINITOPLINA – nekog tijela jednaka je zbroju kinetičkih energija nesređenoggibanja svih molekula tog tijela- oblik energijeTEMPERATURA - fizikalno svojstvo svih tijela- promjena fizikalnih svojstava tijela nekog tijela uslijed promjenenjegove temperature može se uzeti kao osnova za mjerenjetemperature- temperaturne ljestvice – fizikalna svojstva vode (Celzius i Kelvin)- 1 o K = 1 o C 273 o K = 0 o C- Da bi povećali temperaturu nekog tijela potrebno je tom tijeludovesti određenu KOLIČINU TOPLINE (Q)- Q = toplinska energija koja prelazi s jednog tijela na drugo- Mjerna jedinica je J = Joul 1 J = 0,2388459 calSPECIFIČNI TOPLINSKI KAPACITET (c)Pokusima je dokazano da između količine topline (Q) dovedene nekom tijelu, mase tijela(m) i porasta temperature ( T) postoji linearna veza.Q = c * m * ∆Tc = Q / m * ∆T [J/kg*K]Vrijednost veličine c ovisi o temperaturi pri kojoj je mjerena, a različita je odtvari do tvari. U građevinskoj praksi koristi se srednja vrijednost za svaki materijalPRENOŠENJE TOPLINETo je prirodni proces koji se događa uvijek kad postoji razlika temperatura.Prenošenje topline može biti na 3 načina :1. vođenje ili kondukcija (u čvrstim, tekućim i plinovitim sredstvima)2. prijelaz strujanjem ili konvekcija (u tekućim i plinovitim sredstvima)3. prijelaz zračenjem ili radijacija (u plinovitim sredstvima i vakumu)78

TOPLINSKA PROVODLJIVOST GRAĐEVINSKIH MATERIJALAKOEFICIJENT TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI λ [W/mK]služi kao mjera toplinske vodljivostiλ = q*d / ∆T [W/mK]q = gustoća toplinskog toka (W/m2)d = debljina materijala (m)∆T = razlika u temperaturi ( o K )ako je : d=1 i t 2 -t 1 = ∆T = 1 o K tada je λ = qVrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti (λ) je vrlo promjenljiva čak i za istimaterijal, a ovisi o :a) obujamskoj masi tj. poroznostimaterijalab) kemijskom sastavu materijalac) vlažnosti materijalad) temperaturi materijala79

TOPLINSKA IZOLACIJA GRAĐEVINSKIH ELEMENATAPRENOŠENJE TOPLINE KROZ OBODNE GRAĐEVINSKE ELEMENTEα i = koeficijent unutarnjeg prijelaza topline = količina topline koja u jedinici vremena prijeđesa zraka u prostoriji na jedinicu površine građevinskog elementa pri jediničnoj razlicitemperature zraka i površine elementa kada je postignuto stacionarno stanje. [W/m 2 K]1/αi = RiRi = otpor unutarnjeg prijelaza toplineΛ = λ/d = koeficijent toplinske propustljivosti [W/m 2 K]1/ Λ = d / λ = R R = otpor toplinskoj propustljivosti ilitoplinski otpor [m 2 K/W]Λ= količina topline koja u jedinici vremena prođe okomito kroz jedinicu površinegrađevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperatura graničnih površinaelementa, kada je postignuto stacionarno stanje.α e = koeficijent vanjskog prijelaza topline = količina topline koja u jedinici vremenaprijeđe s jedinice vanjske površine građevinskog elementa na vanjski zrak prijediničnoj razlici temperatura, kada je postignuto stacionarno stanje.1/α e = R eR e = otpor vanjskog prijelaza topline [m 2 K/W]80

KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE GRAĐEVINSKIHELEMENATA “U”(PO STARIM PROPISIMA : KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE “k”)U = količina topline koja u jedinici vremena prođe okomito kroz jedinicupovršine građevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperatura zraka sa objestrane elementa, kada je postignuto stacionarno stanje.Mjerna jedinica : [W/(m 2 K)]A) za homogene građevinske elemente________1_________1/α i + d/λ + 1/α eB) za višeslojne građevinske elemente___________________1_______________1/α i + d 1 /λ 1 + d 2 /λ 2 + . . . . + d n /λ n + 1/α eC) građevinski elementi sa zatvorenim slojem zraka___________________1_______________1/α i + d 1 /λ 1 + d 2 /λ 2 + Rz + d n /λ n + 1/α eD) heterogeni građevinski elementid = debljina pojedinog sloja (u metrima)α i = koneficijent unutarnjeg prijelaza topline (W/m 2 K)α e = koeficijent vanjskog prijelaza topline (W/m 2 K)λ = koeficijent toplinske provodljivosti (W/m K)Rz= toplinski otpor zatvorenog zračnog sloja (m 2 K/W)TEMPERATURNA KRIVULJAAko u crtežu presjeka građevinskog elementa u nekom mjerilu nanesemo proračunatetemperature na granicama pojedinih slojeva i spojimo ih pravcima dobit ćemotemperaturnu krivulju. Ta krivulja pokazuje temperaturu svake točke presjeka elementaza stacionarni toplinski tijek.81

AKUMULACIJA TOPLINESvojstvo građevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, uSebi je akumulirati i nakon hlađenja okoline ponovo je predavati okolini.W = koeficijent akumulacije topline = količina topline koju građevinskielement akumulira po jedinici površine, za jediničnu razliku temperaturaunutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje.W = U [d 1 *G 1 *c 1 (1/α e + d 1 /2λ 1 ) + d 2 *G 2 *c 2 (1/α e + d 1 /λ 1 + d 2 /2λ 2 ) +.............+ d n *G n *c n (1/α e + d 1 /λ 1 + d 2 /λ 2 +.........+d n /2λ n )] (kJ/m 2 K)U = koeficijent prolaska topline (W/m 2 K)d = debljina pojedinog sloja (u metrima)G = specifična težina (kg/m 3 )c = specifični toplinski kapacitet (J/kg K)λ = koeficijent toplinske provodljivosti (W/m K)82

SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKAZrak uvijek sadrži određenu količinu vodene pare.Količina vodene pare u zraku ograničena je, a ovisi o njegovoj temperaturi.Što je veća temperatura zraka to on može primiti veću količinu vlage.NAJVEĆI MOGUĆISADRŽAJ VODENEPARE U ZRAKU UOVISNOSTI OTEMPERATURI ZRAKAZasićen zrak - ima najveću moguću količinu vlage.Masa vodene pare u jedinici volumena zraka (m 3 ) zove se apsolutna vlagaOmjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak, pri istojtemperaturi i tlaku, sadržavao, kada bi bio potpuno zasićen, zove serelativna vlaga zraka = v (%).Spuštanjem temperature zraka dolazi do temperature pri kojoj vlažan zrak postajezasićen ⇒ hlađenje ⇒ suvišak vlage se kondenzira.ts = temperatura rosišta v = 100 %Prisustvo vodene pare u zraku može se odrediti i njenim tlakom.Tlak vodene pare u zraku zove se parcijalni tlak vodene pare (p).Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku određenetemperature zove se tlak zasićenja (p’).Relativna vlaga zraka može se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare(p) promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja (p’) pri određenoj temperaturizraka.v = p/p’ (%)83

KONDENZACIJA VODENE PARE NA UNUTRAŠNJOJSTRANI GRAĐEVINSKOG ELEMENTADo kondenzacije dolazi uvijek kada je temperatura te površine manja odtemperature rosišta zraka koji je dodiruje.Da bi se to spriječilo građevinski element mora imati dovoljno veliku vrijednostotpora prolazu topline R o .Za sprečavanje kondenzacije treba zadovoljiti :odnosno :ts < ti – [(ti – te)/Ro] * RiRo > [(ti – te)/(ti – ts)] * Rits = temperatura rosištaRo = toplinski otpor građevinskog elementaAko nas zanima temperatura vanjskog zraka kod koje dolazi do kondenzacijevodene pare na unutrašnjoj strani građevinskog elementa poznatog otpora prolazutopline Ro može se izračunati :te < ti – [(ti – ts)/Ri] * RoTOPLINSKI MOSTOVITo su dijelovi vanjskog građevinskog elementa koji imaju manji toplinski otpor odtipičnog presjeka tog elementa.Temperatura unutrašnje površine elementa na toplinskom mostu manja je odtemperature preostale površine elementa što povećava potencijalnu opasnostkondenziranja vodene pare na ovim mjestima.Toplinske mostove treba dodatno izolirati, a postava toplinske izolacije ovisi ograđevinskim materijalima elementa o kome se nalazi toplinski most.84

TOPLINSKI MOST U VANJSKOM ZIDUVANI1 2 1oKU 1 >R 2TiTi minDIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAĐEVINSKE ELEMENTEAko je u mirnom zraku koncentracija vodene pare nejednolika, dolazi do kretanjamolekula vodene pare s mjesta veće koncentracije ka mjestu manje koncentracije, stežnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka.Ta pojava zove se difuzija vodene pare.Vodena para će prolaziti kroz svaki porozni građevinski element koji odjeljuje dvaprostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare.Difuzija će se odvijati iz prostora s većim parcijalnim tlakom vodene pare premaprostoru s manjim tlakom.85

DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAĐEVINSKI ELEMENTt i = 20 o Cv i = 50 %p' i = 2,337 kPap i = 0,5 * 2,337== 1,169 kPaT e = - 5 o Cv e = 90 %p' e = 0,401 kPap e = 0,9 * 0,401== 0,361 kPaSvaki građevinski element, u ovisnosti od strukture materijala, pružaodređen i otpor difuziji vodene pare.Vodena para vrlo se sporo kreće kroz građevinske elementeq m= gustoća difuznog toka vodene pareqm = 0,62 *p i- p ed 1µ 1+ d 2µ 2+ …[g/(m 2 h)] - opći izrazµ = faktor otpora difuziji vodene pare kroz građevinski elementFaktor µ pokazuje koliko puta je veći otpor difuznom prolazu vodenepare, kroz promatrani građevinski element, nego kroz sloj mirnog zrakajednake debljine i jednake temperature.µ = karakteristika materijala, a ovisi najviše o poroznostiµ za zrak je jednako 1,0d * µ = r r = relativni otpor difuziji vodene parepojedinog sloja građevinskog elementa (m)d = debljina građevinskog materijala (m)86

KARAK TERISTIČNE SHEME DIFUZIJE VODENE PARE POPRIBLIŽNOJ GLASEROVOJ METODI1 2 3kPa p, p’p iunutrap’vanip eA - NE DOLAZI DO KONDENZACIJEVODENE PAREp = parc ijalni tla k vodene parep’ = tlak zasi ćenj a vodene parer 1r 2 r 3su ma r1 2 3kPa p, p’p iunutrap’vaniB - KONDENZACIJA VODENE PAREU RAVNINI KONDENZACIJ Ep’ kp er 1r 2 r 3r’ r ’’1 2 3kPa p, p’p iunutrap’vaniC - KONDENZACIJA VODENE PAREU ZONI KONDENZA CIJEp’ k1p’ k2p er 1r 2 r 3r’ r ’’87

Za slučaj B (ravnina kondenzacije) vrijedi jednadžba za gustoćudifuzijskog toka koji ulazi u građevinski element :q m1= 0,62p i– p' kr'a gustoća difuznog toka koji izlazi iz građevinskog elementa je :p' k- p eq m2= 0,62r''Za slučaj C (zona kondenzacije) vrijedi :q m1= 0,62p i– p' k1r'q m2= 0,62p' k2- p er''Kondenzirana vodena para q'm u (g/m2h) koja ostaje ugrađevinskom elementu računa se jednadžbom :q'm = qm1 – qm2 (g/m 2 h)Proračun ukupne količine kondenzata unutar građevinskogelementa na završetku perioda difuzije vodene pare :q'mz = q'm * 24 * d (g/m 2 )d = računski broj zimskih dana88

KRITERIJI ZA OCJENU GRAĐEVINSKIH ELEMENATAU POGLEDU DIFUZIJE VODENE PARE1. Vanjski građevinski element treba projektirati tako da u njemu nedođe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz tajelement.2. Kondenzacija vodene pare nije dozvoljena u sloju elementa odmaterijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti, kao na primjer drvo.3. Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti,kondenzacija je dozvoljena u određenim granicama, tako da uslijedkondenzacije ne nastane građevinska šteta.3.1. Do štete neće doći ako je ukupna vlažnost materijala ukojem se kondenzirala vodena para na završetku razdobljadifuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja odnajveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal.3.2. Građevinski element u kome se kondenzirala vodenapara, mora zadovoljiti i uvjet da se ukupna količina u njemukondenzirane vodene pare na završetku perioda difuzijevodene pare (q'mz) može isušiti kroz period difuznog isušenja(ljetni period).U tu svrhu računa se potrebno vrijeme T za isušenje elementa, kojiovisi o mjesnim klimatskim prilikama.89

DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJANA GRAĐEVINSKE ELEMENTEKada sunčevo zračenje snage P padne na vanjskupovršinu nekog građevinskog elementa, dio snage Pαelement će apsorbirati, dio snage Pρ reflektirati, a dio Pτpropustiti.Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage Pα iukupne dozračene snage P koja je pala na površinupromatranog elementa zove se koeficijent apsorpcije α.α = Pα / P - koeficijent apsorpcijeρ = Pρ / P - koeficijent refleksijeτ = Pτ / P - koeficijent transparentnosti ili prozračnostiP = Pα + Pρ + Pτ = (α + ρ + τ) P(α + ρ + τ) = 1Za kratkovalno sunčevo zračenje od presudnog je utjecajaboja površine građevinskog elementa. Što je boja svjetlijato će manji dio snage sunčevog zračenja biti apsorbiran, aveći dio reflektiran.BOJA POVRŠINE GRAĐEVINSKOG ELEMENTAKOEFICIJENTAPSORPCIJEBIJELA 0,2 – 0,3ŽUTA, NARANČASTA, SVIJETLO CRVENA 0,3 – 0,5TAMNO CRVENA, SVIJETLO ZELENA 0,5 – 0,7SMEĐA, TAMNO ZELENA, TAMNO PLAVA 0,7 – 0,9TAMNO SMEĐA, CRNA 0,9 – 1,0ZA DUGOVALNO ZRAČENJE NA VRIJEDNOST KOEFICIJENTA APSORPCIJENE UTJEČE BOJA POVRŠINE VEĆ FINOĆA 90 OBRADE POVRŠINE.

NEPROZIRNI GRAĐEVINSKI ELEMENTIZLOŽEN SUNČEVOM ZRAČENJUapsorbirano zračenjekoje odlazi prema vanreflektiranosunčevozračenjeupadnosunčevo zračenjeVANIteTeUNUTRAtiTiapsorbirano zračenjekoje odlazi prema unutraNEPROZIRNI GRAĐEVINSKI ELEMENT S VENTILIRANOM OBLOGOMIZLOŽEN SUNČEVOM ZRAČENJUapsorbirano zračenjekoje odlazi prema vanreflektiranosunčevozračenjeupadnosunčevo zračenjeVANIventilirani zračni slojUNUTRAapsorbirano zračenjekoje odlazi prema unutratetiapsorbiranozračenjekoje odlaziprema vanventilacijomzračnog sloja91

ZAŠTITA OD SUNCARazlikujemo 3 osnovna tipa protusunčane zaštite :1) protusunčana zaštita paralelna sa vertikalnim građevinskim elementom2) protusunčana zaštita okomita na vertikalni građevinski elementom3) protusunčana zaštita ravnog krova92

PROZIRNI GRAĐEVINSKI ELEMENT IZLOŽEN SUNČEVOM ZRAČENJUupadnosunčevo zračenjeapsorbirano zračenjekoje odlazi prema vanapsorbirano zračenjekoje odlazi prema unutrareflektiranosunčevozračenjepropuštenosunčevo zračenjeupadnosunčevo zračenjeapsorbirano zračenjekoje odlazi prema vanventilacijomzračnog slojaupadnosunčevo zračenjeapsorbirano zračenjekoje odlazi premaunutra ventilacijomzračnog slojaapsorbiranozračenjekoje odlaziprema vanreflektiranosunčevozračenjeapsorbiranozračenjekoje odlaziprema unutraapsorbiranozračenjekoje odlaziprema vanreflektiranosunčevozračenjeapsorbiranozračenjekoje odlaziprema unutra93

AKUSTIKAFizikalne (objektivne) karakteristike zvukaZvuk je fizikalna pojava titranja čestica u elastičnoj sredini.Elastični medij kojim se šire zvučni valovi može biti makoja plinovita, tekuća ili čvrsta tvar.Zvuk koji se širi zrakom ⇒ zračni zvukBroj periodičnih promjena gustoće zraka u jednojtočki zvučnog polja u jedinici vremena zove sefrekvencija zvuka (f)Mjerna jedinica je 1 / s ⇒ hertz (Hz)Prosječno ljudsko uho čuje kao zvuk samo onatitranja koja imaju frekvenciju između 16 Hz i 20.000Hz.To je čujni zvuk. Titranja frekvencije niže od 16 Hzzovemo infrazvuk, a titranja frekvencije više od 20.000Hz zovu se ultrazvuk.94

SHEMATSKI PRIKAZ ZVUČNIH VALOVA KOJESTVARA «DIŠUĆA» POLUKUGLAPsihofiziološke (subjektivne) karakteristike zvukaZvuk je fizikalni podražaj koji se posredstvom organa sluhapretvara u slušni osjet.Osnovne karakteristike tog osjeta su visina, glasnoća i bojazvuka.Frekvenciji čistog tona odgovara osjet visine zvuka, azvučnom tlaku osjet glasnoće zvuka.Boja zvuka ovisi o spektru složenog tona.95

BUKABukom nazivamo svaki zvuk kojeg smatramo neželjenim, neugodnim iliometajućim. Razlika između buke i zvuka je dakle subjektivna.Za grubu procjenu djelovanja buke na čovjeka može poslužiti vrijednostnjene razine prema sljedećoj klasifikaciji :- do 60 dB samo psihološko djelovanje- od 60 do 90 dB jako psihološko djelovanje i fiziološki efekti- preko 90 dB pored jakih psiholoških i fizioloških djelovanja pojavljuje se ioštećenje sluha.Buka koja sadrži pretežno duboke tonove manje ometa od buke s visokimtonovima jednake razine.ZVUČNI VALOVI U ZATVORENOM PROSTORUKada zvučni val koji se širi zrakom udari u graničnu plohu koja omeđujeneku prostoriju, dio energije tog vala apsorbira materijal granične plohe, apreostali dio energije vraća se s reflektiranim valom u prostoriju.Sposobnost apsorpcije nekog materijala karakterizira se koeficijentomapsorpcije α koji je jednak odnosu apsorbirane snage Pα i ukupne snage P.⇒ α = Pα / P96

APSORPCIJSKI MATERIJALI I ELEMENTITo su materijali i elementi koji imaju relativno velikuvrijednost koeficijenta apsorpcije zvuka u prostoriji. Moguse podijeliti u 3 grupe :1. Porozni materijali2. Akustički rezonatori3. MembranePRENOŠENJE ZRAČNOG ZVUKA IZ PROSTORIJE U PROSTORIJUPREDAJNAPROSTORIJAPRIJEMNAPROSTORIJA97

IZOLACIJSKA MOĆ PREGRADE (R)U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva putaprenošenja zvuka iz predajne u prijemnu prostoriju.1) Direktni put prijenosa zvuka preko pregradne stijene kojaodvaja dvije prostorije.2) Svi ostali putovi su posredni putovi prijenosa zvukaEnergija zvučnog vala koji udari u pregradnu stijenu između predajne iprijemne prostorije djelomično se reflektira (1) od površine pregrade ivraća natrag u predajnu prostoriju, a dio se predaje pregradi koja zbogtoga počinje vibrirati.Dio energije vibriranja pregrade vraća se natrag u istu prostoriju (2),manji dio širi se uzduž pregrade (3) , a preostalu energiju (4) zračipregradna stijena u prijemnu prostoriju.Ako je pregrada porozna, dio zvučne energije (5) može prijeći u prijemnuprostoriju zračnim putem kroz pore pregrade.Kod prenošenja zvuka preko pregrade dio energije (6) i (7) uvijek sepretvori u toplinu.98

PRENOŠENJE ZVUKA UDARA IZ PROSTORIJE UPROSTORIJUZvuk udara ili topot zove se zvuk kojeg zrače građevinskielementi pobuđeni na vibriranje direktnim mehaničkim silama.(hodanje, trčanje, pad predmeta, rad kućanskih aparata)Za ispitivanje ponašanja međukatnih konstrukcija na udare,konstruiran je poseban uređaj koji zovemo izvor zvuka – toptalica.To je 5 čekića od 0,5 kg koji naizmjenično pojedinačno udaraju uispitivanu međukatnu konstrukciju slobodno padajući sa visine 4cm tako da izvedu 10 udaraca u sekundi.ISPITIVANJE MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE NA UDAR99

Poboljšanje izolacijske moći međukatnih konstrukcija odzvuka udara može se izvesti na nekoliko načina :1) Izvedba međukatne konstrukcije sa mekanim završnimpodnim slojem (tepih, sintetičke podne obloge, spužvastepodloge, guma, filc i sl.)2) Izvedba plivajućeg poda- kruta betonska podloga «pliva» na mekanom elastičnomsloju3) Izvedba spuštenog stropa- treba biti nepropustan za zrak i male krutosti- dobro je da svi pregradni zidovi dopiru samo do spuštenogstropa.100

Grafička oznaka hidroizolacije:6. HIDROIZOLACIJATemelji kao najniži elementi zgrada su najizloženiji vlazi pa se zato izrađuju od materijalakojem vlaga ne šteti (beton) tako da ih nije potrebno štititi od vlage.Ostali elementi zgrada se moraju određenim tehničkim mjerama zaštititi i izolirati (odvojiti)od vlažnog zemljišta i vlažnih temelja.MATERIJALI ZA IZOLACIJU OD VLAGE1. Bitumen - crna smolasta masa dobivena destilacijom nafte. Upoterbljava se u kobinacijis izolacijskim trakama ili kao samostalan premaz.2. Asfalt - prirodna ili umjetna mješavina bitumena i mineralnih agregata.Upotrebljava se kao samostalni premaz.3. Katran - tamna i gusta tekućina dobivena suhom destilacijom kamenog ugljena.Upotrebljava se isto kao i bitumen.4. Emulzije - tekući ili rijetki rastvori bitumena i katrana, a služe kao hladni premazipovršina prije vrućih namaza ili kao dodaci izolacijskim sredstvima koji sestavljaju u betonsku smjesu, mort ili žbuku (resitol, ceresit, trikosal i dr.)5. Izolacijske trake - sirove ljepenke ili filcevi impregnirani bitumenom ili katranom,obostrano posute mineralnim posipom (kvarcni pijesk, škriljevac, talk, plutovina) ili neposute.Proizvode se u trakama širine 1.00 m ili 1.25 m.a) Krovna ljepenka (krovni kartona) - sirova ljepenka (papir) impregnirana bitumenom ilikatranom.b) Filc - juta, stakleni voal, staklena tkanina, poliesterski filc impregnirani bitumenom.c) Aluminijske folije debljine 0.10, 0.15, 0.20 mm obostrano premazane bitumenom.Jednostrano premazane al. folije se upotrebljavaju kao završni izolacijski sloj ravnih izaobljenih krovnih površina s al. folijom okrenutom na vanjsku stranu tako da odbijajusunčeve zrake i štite donje slojeve od pretjeranog zagrijavanja.IZOLACIJA PROTIV PROCJEDNE I KAPILARNE VLAGEIzolacijom protiv vlage iz okolnog zemljišta štite se podrumski, podnožni zidovi i zidoviprizemlja i podovi prizemlja i podruma.Izolacija protiv vlage se dijeli na:1) horizontalnu hidroizolaciju zidova koja se izrađuje povrh horizontalnih površinatemelja, kako bi se spriječilo vertikalno (kapilarno) prelaženje vlage iz temelja upodrumske, podnožne zidove i zidove prizemlja,2) horizontalnu hidroizolaciju podova koja se izrađuje povrh podnih podloga kako bise spriječilo vertikalno (kapilarno) prelaženje vlage iz podnih podloga u podrumske iprizemne podove,3) vertikalnu hidroizolaciju zidova koja se izrađuje sa vanjske strane podrumskih ipodnožnih zidova.Površina na kojoj se izvodi horizontalna i vertikalna hidroizolacija zidova i podova mora bitiravna, glatka i potpuno suha. Podložne površine se zaglađuju cementnim mortom 1:2.101

HORIZONTALNA IZOLACIJA ISPOD ZIDOVA IPODOVA PRIZEMLJA ZGRADA BEZ PODRUMAPOD U RAVNINI OKOLNOGTERENACEMENTNI MORT 3 cmPOLISTIREN (zaštita HIi toplinska zaštita)HIDROIZOLACIJA (2+3)CEMENTNI MORTZID OD OPEKE 25 cmmin. 30 cm-0.15GRIJANA PROSTORIJA±0.00min. 80 cm-0.95TERACO 2 cmGOR. BET. PODLOGA 6 cmPE FOLIJATOPLINSKA IZOLACIJA 5 cmHIDROIZOLACIJA (2+3)DONJA BET. PODLOGA 8 cmNABIJENI ŠLJUNAK 15 cmPOD IZNAD RAZINEOKOLNOG TERENAGRIJANA PROSTORIJA±0.00KAMENE PLOÈE 3 cm40-50CEMENTNI MORT 2 cm-0.65min. 80 cmTERACO 2 cmGOR. BET. PODLOGA 6 cmPE FOLIJATOPLINSKA IZOLACIJA 5 cmHIDROIZOLACIJA (2+3)DONJA BET. PODLOGA 8 cmNABIJENI ŠLJUNAK 15 cm-1.45102

HIDROIZOLACIJA ZGRADE SA PODRUMOMAPREKLOPI SLOJEVA VIŠESLOJNE HIDROIZOLACIJE10A preklop slojeva vertikalne hidroizolacije zidaB preklop horizontalne i verikalne hidroizolacije zidaC preklop slojeva horizontalne hidroizolacije zida i podaD preklop slojeva horizontalne hidroizolacije podaB45451010 10105CD1D2100ZAŠTITNA ŽBUKA 1.5 cmTOPLINSKA IZOLACIJAZID OD BLOK OPEKEPRODUŽNA ŽBUKA 2 cmGRIJANA PROSTORIJACEMENTNA ŽBUKA 3 cmPARKETCEMENTNI ESTRIH 4 cmPE FOLIJAZVUÈNA IZOLACIJA 2 cmAB PLOÈA 12-16 cmTOPLINSKA IZOLACIJAPODGLEDNEGRIJANI PODRUMAZID OD OPEKE 6.5 cmHIDROIZOLACIJA (2+3)CEMENTNI MORT 2 cmBETONSKA STIJENAPRODUŽNA ŽBUKA 2 cmTERACO 2 cmGOR. BET. PODLOGA 6 cmHIDROIZOLACIJA (2+3)DONJA BET. PODLOGA 8 cmNABIJENI ŠLJUNAK 15 cmBCD1D2103

DRENAŽA ZGRADA SA PODRUMOMU sluèaju kada se graðevina gradi namjestu izdašnog toka podzemen vodepotrebno je temeljni iskop proširiti za20 do 30 cm, a stranice iskopa izvestiu kosini. Poslije betoniranja temeljnihstopa uz njihov vanjski rub postavljajuse drenažne cijevi u padu od 2 % do3% od mjesta najjaèeg pritjecanjavode prema nižoj strani odakle sevoda može odvesti u povoljnuprirodnu odvodnju ili u javnukanalizaciju. Drenažne cijevi se dopolovice visine polažu u slojnepropusne gline, a zatrpavaju seprvo krupnijim šljunkom pa pijeskomi zatim zemljom. Takav rasporedslojeva omoguæava odvoðenje iprocjedne vode drenažnim cijevima.93.0092.5092.0091.5091.00ATOKOVI PODZEMNE VODENAJVIŠA TOÈKA DRENAŽEZGRADA PODRUMLJENA UCIJELOJ SVOJOJ POVRŠINIAKONTROLNO OKNO90.5090.00ODVODNJAGRIJANA PROSTORIJA89.50PLOÈEPIJESAKŠLJUNAKNABOJ ILOVAÈEPIJESAKŠLJUNAKTUÈENACDRENAŽNA CIJEVO 75-700 mmNABOJ MASNE GLINEPROCJEDNA VODAmin. 15 cmPARKETCEMENTNI ESTRIH 4 cmPE FOLIJAZVUÈNA IZOLACIJA 2 cmAB PLOÈA 12-16 cmTOPLINSKA IZOLACIJAPODGLEDNEGRIJANI PODRUMZID OD OPEKE 6.5 cm(zaštita HI)TERACO 2 cmGORNJA BET. PODLOGA 6 cmHIDROIZOLACIJA (2+3)DONJA BET. PODLOGA 8 cmNABIJENI ŠLJUNAK 15 cmDRENAŽNA CIJEV(perforirana keramièka cijev)100 6-740-60O 75-100 mm104

ZAŠTITA OD PODZEMNE VODEZAPORNI LONACsluži za smanjenjepritiska podzemne vodeÈELIÈNA CIJEVAB PROTUPLOÈAZAŠTITNI SLOJHIDROIZOLACIJAPODLOŽNI BETONGRIJANA PROSTORIJAZABETONIRANONAKONIZVAÈENJAÈELIÈNE CIJEVImin. 30 cmZID OD OPEKE 12 cmCEMENTNI MORT 2 cmHIDROIZOLACIJA (3+4)BETONSKA STIJENAPRODUŽNA ŽBUKAPARKETCEMENTNI ESTRIH 4 cmPE FOLIJAZVUÈNA IZOLACIJA 2 cmAB PLOÈA 12-16 cmTOPLINSKA IZOLACIJA 8 cmPODGLEDNIVO PODZEMNE VODENEGRIJANI PODRUMPodrum graðevine jepotrebno štititi od prodorai tlaka podzemne vodeu sluèaju kada je najvišivodostaj podzemne vodeiznad nivoa podrumskogpoda.Pod podruma se štiti odtlaka vode izvedbomarmiranobetonskeprotuploèe koja se upireo podrumske zidove(vlaèna zona u gornjojzoni ploèe). Protuploèase mora dimenzioniratina temelju statièkogproraèuna.TERACO 2 cmGORNJA BETONSKA PODLOGA 6 cmAB PROTUPLOÈA 20-30 cmCEMENTNI MORT (ZAŠTITA HI) 5 cmHIDROIZOLACIJA (3+4)DONJA BETONSKA PODLOGA 8 cmNABIJENI ŠLJUNAK 15 cm105

7. STUBIŠTAStubišta su konstrukcije za kretanje ili promet između različitih etaža nekegrađevine.STUBEVisina jedne stube kreće se od 14 do 19 cm.Širina gornje plohe jedne stube ili širina gazišta je od 25 do 35 cm.Odnos visine i širine stube proizlazi iz duljine prosječnog ljudskog koraka i trebazadovoljiti formulu:2v + š = 63 (u cm)Visina stube u javnim zgradama i u zgradama sa više stanova je 14 – 16 cm.Interne stube u stanovima i obiteljskim kućama mogu imati visinu do 20 cm.STUBIŠNI KRAKOVINiz triju i više stuba, koji povezuje dvije horizontalne površine različitih visina tvorijedan stubišni krak.U jednom kraku ne bi trebalo biti više od 18 stuba.Najmanja širina stubišnog kraka je 75 cm. (interna stubišta)Najmanja širina kraka u višestambenim zgradama je 90 cm.U stambenim zgradama do 20 stanova i u poslovnim zgradama za promet do 100ljudi širina stubišnog kraka je 120 cm.U stambenim zgradama s više od 20 stanova i u poslovnim zgradama za prometod 100-200 ljudi širina stubišnog kraka je 150 cm.Za promet od 200-300 osoba u poslovnim zgradama širina stubišnog kraka je180 cm.Za promet od 300-400 osoba u poslovnim zgradama širina stubišnog kraka je210 cm.Za promet veći od 400 osoba ne smiju se koristiti samo jednim stubišnim krakom.Visina prolaza iznad stubišnih krakova u pojedinim etažama treba biti jednakasvijetloj visini prostorija.STUBIŠNI PODESTI ILI POČIVALIŠTARazlikujemo glavne podeste i međupodeste.Širina podesta treba biti najmanje koliko je i širina stubišnog kraka.Glavni podest u pravilu treba biti širi od širine stubišnog kraka.STUBIŠNE OGRADE I PRIHVATNICIZbog sigurnosti kretanja visina ograde treba biti najmanje 90 cm mjereno odsredine širine jedne stube.106

PODJELA VERTIKALNIH KOMUNIKACIJA U ZGRADAMAPREMA NAGIBU90°DIZALALJESTVE75°IZUZECI ZA STEPENASTE LJESTVEv=25POKRETNESTEPENICE60°STEPENASTELJESTVESTEPENICESA STUBAMAv=20-2545°STEPENICESTEPENASTE RAMPE30°RAMPE20°15°v=13-19v>19š=52-4/3v iliš=500/vvv

STUBIŠNI KRAKPRESJEKVISINA KRAKAVISINA STUBEŠIRINA STUBEDULJINA KRAKAš = ŠIRINA STUBEv = VISINA STUBEn = BROJ VISINA STUBA U JEDNOM STUBIŠNOM KRAKUDULJINA KRAKA = (n-1) * šVISINA KRAKA = n * vTLOCRT(n-1) x šn x vLINIJA HODA OZNAÈAVASMJER PENJANJA NA STUBIŠTU108

OBLICI STUBIŠTAJEDNOKRAKODVOKRAKODVOKRAKODVOKRAKOTROKRAKOTROKRAKOTROKRAKO ZA VEÆI PROMETÈETVEROKRAKOSPIRALNOZAVOJITO109

DVOKRAKO STUBIŠTETLOCRT I KATAPRESJEK1509 x 3310 x 153009 x 3310 x 15300150TLOCRT PRIZEMLJA-1500,0-1509 x 3310 x 150,0-2709 x 3310 x 15TLOCRT PODRUMA-2707 x338 x15-270110

TLOCRT I KATAJEDNOKRAKO STUBIŠTE28815 x 2716 x 18288TLOCRT PRIZEMLJA0,015 x 2716 x 1813 x 2714 x 180,0TLOCRT PODRUMA-25213 x 2714 x 18-252PRESJEK2880,0-252111

VRSTE STUBIŠTA PREMA NAÈINU OSLANJANJAA - KONZOLNOB - DVOSTRANOKONZOLNOC - OSLONJENONA DVA LEŽAJAD - UGRAÐENOE - POLOŽENO NADVA NOSAÈAF - MONTAŽNO NAAB TETIVAMAG - MONTAŽNO NAAB KOSOJ PLOÈI112

KONSTRUKTIVNO RJEŠAVANJE DVOKRAKOG STUBIŠTAA - STUBIŠTE SA PODESTNIM GREDAMAPODESTNA GREDATLOCRTPRESJEKPODESTNA GREDAB - STUBIŠTE NA LOMLJENOJ AB PLOÈITLOCRTPRESJEKLOMLJENA AB PLOÈA113

DVOKRAKO UMJETNO KAMENO KONZOLNO STUBIŠTEKONZOLNA STUBIŠTA SU ZBOG SIGURNOSTI OD POTRESAZABRANJENA U VIŠESTAMBENIM I JAVNIM ZGRADAMASTUBA UGRAÐENA U ZID MIN. 25 cmABCPODESTNA GREDA UGRAÐENAU ZID MIN. 10 cmPRESJEK APRESJEK BPRESJEK CIZOMETRIJAPODESTNA GREDA IMA TRIRAZLIÈITA PRESJEKA114

MONTAŽNE UMJETNO KAMENE STUBE NA AB PLOÈI82082014MONTAŽNE “L” STUBE NA AB NAZUPÈANIM TETIVAMA(stube leže na tetivama)4510TETIVA U POGLEDU115

MONTAŽNE STUBE SA UZDUŽNIM ŠUPLJINAMANA AB TETIVAMA U OBLIKU SLOVA “L”PRESJEK KROZ TETIVUTETIVA U POGLEDU6PRESJEK KROZ JEDNU STUBU632-3610MONTAŽNE “L” STUBE NA AB NAZUPÈANIM TETIVAMA(stube izmeðu tetiva)PRESJEK KROZ JEDNU STUBU44PRESJEK KROZ TETIVUTETIVA U POGLEDU116

Ⴧ刧ELIჇ刧NO STUBIŠTEჇ刧LჇ刧Ⴧ刧NE Ⴧ刧Ⴧ刧STE Ⴧ刧ELIჇ刧NIჇ刧 ELEჇ刧ENჇ刧TჇ刧 Ⴧ刧Ⴧ刧 TETIჇ刧E STUBჇ刧vᘗ升 = 30-40-50 mmv = 150-200-220 mmd = 8-10-12 mmdᘗ升PLOSNO ŽELᘗ升EჇ刧O Ⴧ刧Ⴧ刧Lᘗ升Ⴧ刧NI ᘗ升Lᘗ升 PჇ刧Oᘗ升IL Ⴧ刧Ⴧ刧Lᘗ升Ⴧ刧NI ᘗ升Uᘗ升 PჇ刧Oᘗ升ILUჇ刧ᘗ升UŽNI PჇ刧ESᘗ升Eᘗ升POPჇ刧EჇ刧NI PჇ刧ESᘗ升Eᘗ升Ⴧ刧EBჇ刧Ⴧ刧STI LIჇ刧Ⴧ刧EBჇ刧Ⴧ刧STI LIჇ刧Ⴧ刧Ⴧ刧Ⴧ刧NI Ⴧ刧ELIჇ刧NI LIჇ刧TETIჇ刧Ⴧ刧Ⴧ刧Ⴧ刧Lᘗ升Ⴧ刧NI ᘗ升Uᘗ升 PჇ刧Oᘗ升ILჇ刧Ⴧ刧Ⴧ刧IŠTჇ刧POPჇ刧EჇ刧NI PჇ刧ESᘗ升Eᘗ升ᘗ升ULIჇ刧ᘗ升Ⴧ刧Ⴧ刧OჇ刧ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升 ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升 ᘗ升 ᘗ升ᘗ升vᘗ升ᘗ升m ᘗ升 ᘗ升ᘗ升ᘗ升mᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升m ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升dᘗ升mᘗ升Ⴧ刧Ⴧ刧Lᘗ升Ⴧ刧NI ᘗ升Uᘗ升 PჇ刧Oᘗ升ILჇ刧EBჇ刧Ⴧ刧STI LIჇ刧Ⴧ刧ETჇ刧LNOჇ刧EŠETᘗ升Ⴧ刧STO Ⴧ刧Ⴧ刧Ⴧ刧IŠTE117Ⴧ刧ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升 ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升 ᘗ升ᘗ升ᘗ升dᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升m ᘗ升ᘗ升ᘗ升ᘗ升dᘗ升mᘗ升

XDRVENE STEPENICEA - MASIVNE STEPENICEB - NASTUPNE DASKE NA LETVAMAZATEGAC - NASAĐENE STEPENICEGAZIŠTEGAZIŠTEČELOČELOTETIVAX - TREBA STATIČKI ISPITATI(min. 15 cm)TETIVAD - UMETNUTE STEPENICETETIVAZATEGA118

ᘇ厗Č119

120

121

122

123

124

125

126

127

128

129

130

131

132

133

134

135

136

137

138