Harmonizacija izravnih poreza u Europskoj uniji - Ekonomski Fakultet

184EUROPSKA UNIJASmjernica rjeπava problem dvostrukog oporezivanjadividendi tako da se dividenda koju isplaÊuje zavisnodruπtvo matiËnom ne oporezuje, s time da svakazemlja Ëlanica mora poπtovati odredbe Smjernicesamo prema, tzv. kvalificiranim druπtvima 6 .Kvalificirana druπtva prema Smjernici 90/435/EECsu (EU Taxation, 2005a):- ona druπtva koja imaju jedan od pravnih oblikanavedenih u Aneksu Smjernice (2003/123/EC),- ona druπtva koja se smatraju tuzemnim poreznimobveznicima (rezidentima) prema poreznim propisimaodreappleene zemlje Ëlanice za potrebe oporezivanjate- da su podloæni oporezivanju barem jednom od oblikakorporativnih poreza navedenih u Smjernici.Smjernica toËno odreappleuje uvjete prema kojima bise odreappleeno poduzeÊe smatralo matiËnim u nekojzemlji Ëlanici. MatiËno druπtvo (druπtvo majka) smatrase ono druπtvo koje ima minimalno 20% udjela,odnosno 20% glasaËkih prava u zavisnom druπtvu(druπtvu kÊeri). Zemlja Ëlanica moæe uskratiti povlastiiz Smjernice ukoliko matiËno druπtvo nije vlasnik tihudjela dvije godine zaredom.Osim πto Smjernica toËno odreappleuje status matiËnogi zavisnog druπtva, ona nakon πto se utvrde odnosimeappleu povezanim poduzeÊima propisuje metodeizbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Bez obzira nakoriπtenu metodu, da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanjedividende, istu metodu moraju primjenjivatizemlja Ëlanica u kojoj se nalazi matiËno druπtvoi zemlja Ëlanica u kojoj se nalazi zavisno druπtvo. PremaSmjernici zemlja matiËnog druπtva moæe neoporezivatidividendu isplaÊenu od zavisnog druπtvaili je oporezivati ali uz moguÊnost odbitka plaÊenogporeza koje je platilo zavisno druπtvo. Ukoliko je zavisnodruπtvo porezni obveznik u drugoj zemlji Ëlanici,ta dræava ne smije oporezivati dividendu koja seisplaÊuje matiËnom druπtvu u drugoj zemlji. 72.2. Porezni tretman spajanja, dijeljenja tetransfera imovine i udjela meappleupoduzeÊimaSmjernicom VijeÊa 90/434/EEC 8 od 23. srpnja1990. godine o sustavu zajedniËkog oporezivanja vezanouz spajanja, dijeljenja te transfer imovine i udjelameappleu poduzeÊima razliËitih zemalja Ëlanica EUnastojala se ukloniti problematika oporezivanja okoistoimenog problema. Naime, u sluËaju spajanja, diobei reorganizacije povezanih poduzeÊa moglo je doÊi6Termin kvalificirana druπtva je preuzet iz Arbutina et al. (2002.). InaËeu Smjernici se kvalificirano druπtvo naziva “kompanija zemlje Ëlanice”(engl. Company of a Member State).7Viπe o harmonizaciji oporezivanja matiËnih i zavisnih druπtava,odnosno o dvostrukom oporezivanju dividendi u EU vidi: EU Taxation(2005a).8Nadopune 2005/15/EC, (OJ L 58).do poveÊanja ili pak smanjenja porezne obveze premaporeznim zakonima odreappleene zemlje Ëlanice. Dabi se ispravile te neujednaËenosti i raznolikosti poreznogtretmana spajanja, dijeljenja te reorganizacijepoduzeÊa meappleu zemljama Ëlanicama EU, Smjernicapredviapplea da se obveza plaÊanja poreza proizaπla iztih razloga odgaapplea do prodaje imovine treÊoj osobi.Smjernica toËno odreappleuje pojmove, odnosno slu-Ëajeve kada se radi o spajanjima poduzeÊa, dijeljenjupoduzeÊa, transferu imovine meappleu poduzeÊima terazmjeni vlasniËkih udjela meappleu poduzeÊima. Razlikujuse Ëetiri vrste takvih transakcija na koje se primjenjujeodgoda plaÊanja poreza (EU Taxation,2005b):- Spajanje (engl. merger) - kada jedno ili viπe druπtavaprenosi svoju imovinu i obveze na drugodruπtvo, s time da to drugo druπtvo mora izdatisvojim dioniËarima nove dionice za spojeno druπtvo(naËelo “dionica za dionicu”);- Dijeljenje (dioba) (engl. division) - kada jedno druπtvoprenosi svoju imovinu i obveze na dva ili viπedrugih druπtava, s time da druπtvo Ëija se imovinadijeli prestaje postojati. Takoappleer, za zamjenu zapodijeljeno druπtvo dioniËarima se moraju izdatinove dionice opet prema naËelu “dionica za dionicu”;- Prijenos imovine (engl. transfer of assets) - kadajedno druπtvo prenosi svoje cjelokupno poslovanjeili dijelove svog poslovanja (poslovne jedinice)na drugo druπtvo. U zamjenu za transfer poslovanjaprvo druπtvo dobiva udjele u druπtvu na kojese poslovanje prenijelo;- Zamjena udjela (engl. exchange of shares) - kaoπto i sam naziv kaæe, kada jedno druπtvo stjeËeveÊinu udjela u drugom druπtvu, i to od strane ve-Êinskog vlasnika u tom drugom druπtvu. Zauzvrat,veÊinski vlasnici iz drugog druπtva koji su prepustilisvoje udjele druπtvu stjecatelju postaju ve-Êinski vlasnici tog istog druπtva stjecatelja.Sama odgoda plaÊanja poreza prema Smjernici neznaËi i odustajanje odreappleene zemlje Ëlanice odoporezivanja tih kapitalnih dobitaka. Nakon spajanja,odnosno prijenosa imovine zemlja Ëlanica moæe oporezivatirazliku izmeappleu prodajne cijene i vrijednostiimovine. Od povlastica utvrappleenim Smjernicom zemljaËlanica moæe i odustati ukoliko smatra da je isklju-Ëivi cilj spajanja, odnosno jednog od navedenih oblikatransfera imovine bilo izbjegavanje plaÊanja poreza(evazija).Smjernica 90/434/EEC je u 2005. godini proπirenai nadopunjena Smjernicom 2005/19/EC u cilju poboljπanjasustava oporezivanja u sluËaju spajanja, diobei reorganizacije poduzeÊa. 99Viπe o harmonizaciji poreznog tretmana spajanja, dijeljenja itransfera imovine meappleu povezanim poduzeÊima u EU vidi: EU Taxation(2005b).RaËunovodstvo i financije184

EUROPSKA UNIJA 1852.3. Arbitraæni postupak u sluËajevimadvostrukog oporezivanjaIsto kad i prethodno spomenuta Smjernica o spajanjimate Smjernica o druπtvima majka-kÊer, nasjednici VijeÊa 23. srpnja 1990. godine donesena jeKonvencija 90/436/EEC 10 o eliminaciji dvostrukogoporezivanja u sluËaju transfera dobiti (profita) povezanihdruπtava. Konvencijom je zapravo uveden arbitraænipostupak za sprjeËavanje dvostrukog oporezivanjaukoliko zemlje Ëlanice EU razliËito tumaËetransferne cijene za zajedniËke aktivnosti povezanihpoduzeÊa.Ukoliko doapplee do dvostrukog oporezivanja, poduzeÊeiznosi svoj sluËaj nadleænim poreznim vlastima.Ukoliko se obje porezne vlasti koje su nametnule obvezuplaÊanja poreza ne mogu sloæiti oko iznijetogproblema da je samo jedna od njih nadleæna u sluËajuoporezivanja, problem se izlaæe savjetodavnoj komisijikoja predlaæe svoj naËin rjeπavanja problema. Poreznevlasti bez obzira na prijedlog savjetodavne komisijemogu joπ uvijek postiÊi zajedniËki dogovor. Akodo njega ne doapplee, odluka savjetodavne komisijepostaje obligatorna za obje zemlje Ëlanice.Novom Konvencijom 96/C 26/01 od 21. prosinca1995. godine u arbitraæni postupak ukljuËene suAustrija, ©vedska i Finska, a iste godine sam postupakje produæen za narednih pet godina, toËnije do 2000.godine. VijeÊe je nadopunom 1999/C 202/01 iz 1999.godine pokrenulo postupak produæenja arbitraænogprotokola za narednih pet godina, ali poπto ga svezemlje Ëlanice nisu ratificirale u 2000. godini arbitraænaKonvencija je prestala djelovati. 1110Nadopune 96/C 26/01, (OJ C 26) i 1999/C 202/01, (OJ C202).11Viπe o arbitraænom postupku u sluËaju dvostrukog oporezivanja uEU vidi: EU Taxation (2005d).12Nadopune 2004/76/EC, (OJ L 157 i OJ L 195).2.4.Oporezivanje kamata i autorskih naknadaizmeappleu povezanih kompanijaPoreznim paketom iz 1997. godine prvi puta seozbiljnije nakon 1990. godine proπirio sustav harmonizacijeizravnih poreza u EU. Razlog tome je jaËanjeπtetne porezne konkurencije meappleu zemljama Ëlanicamakoja se prije svega ogledala u sustava izravnogoporezivanja dohotka i dobiti.Tako je VijeÊe 3. lipnja 2003. godine donijeloSmjernicu 2003/49/EC 12 o sustavu zajedniËkog oporezivanjavezano uz oporezivanje kamata i autorskihnaknada izmeappleu povezanih druπtava u razliËitimzemljama Ëlanicama EU. Smjernicom se u okviru, tzv.“poreznog paketa” æelio uspostaviti svojevrsni regulatorniinstrument koji bi osigurao eliminaciju πtetneporezne konkurencije u segmentu oporezivanjakamata i autorskih naknada izmeappleu povezanihpoduzeÊa.Prije donoπenja Smjernice neusklaappleenosti su sejavljale u situaciji kad bi jedno druπtvo isplaÊivalo drugomdruπtvu u drugoj zemlji Ëlanici kamatu i/ili naknaduza autorska prava. Prilikom takvih transakcijaubirao bi se porez po odbitku (engl. witholding tax)u zemlji izvora, odnosno u zemlji iz koje se isplaÊujutakve transakcije. Takva porezna zapreka utjecala jena slobodnu alokaciju kapitala unutar EU i πirenje poreznekonkurencije, ali i na moguÊu pojavu dvostrukogoporezivanja.Prema Smjernici 2003/49/EC kamate i naknadeza autorska prava se oporezuju u onoj zemlji Ëlaniciu kojoj je sjediπte druπtva koje je stvarni korisnik kamatai naknada za autorska prava. To znaËi da zemljaizvora kamata i autorskih naknada ne oporezuje kamatei autorske naknade ukoliko se stvarni korisniknalazi u drugoj zemlji Ëlanici EU. 132.5. Kodeks ponaπanja pri oporezivanjupoduzeÊa u Europskoj unijiModel Europske unije u sprjeËavanju πtetne poreznekonkurencije sadræan je u Kodeksu ponaπanjapri oporezivanju poduzeÊa koji je sastavni dio zakljuËakaVijeÊa ECOFIN-a (VijeÊe ministara gospodarstvai financija zemalja Ëlanica EU) odræanoga 1. prosinca1997. godine. 14 Kodeks ponaπanja pri poslovnomoporezivanju stupio je na snagu 1. 1. 1998. godine.Kodeks ponaπanja pri oporezivanju poduzeÊa(engl. Code of Counduct for Business Taxation) jedokument kojim se dræave Ëlanice Europske unije (EU)obvezuju da neÊe prihvaÊati nove sustave oporezivanjakoji bi meappleu njima uzrokovali πtetnu poreznukonkurenciju. Tim se dokumentom takoappleer zemljeËlanice EU obvezuju da postupno uklanjaju stare,odnosno postojeÊe, sustave koji u sebi sadræe razneoblike poreznih poticaja i drugih instrumenata kojiuzrokuju poreznu utakmicu meappleu zemljama ËlanicamaEU. U ovom kontekstu vaæno je napomenutikako Kodeks nije obligatorna zakonska uredba. Kodeksse moæe shvatiti kao smjernica koje bi se zemljeËlanice EU trebale pridræavati prilikom donoπenja,izmjena i provoappleenja svojih poreznih propisa.Osim donoπenja Kodeksa, osnovana je i posebnaRadna skupina (tzv. Primarolo Group 15 ) u okviruVijeÊa, koja je imala za cilj da otkrije i procijeni kojesu to porezne mjere i porezni elementi unutarpostojeÊih poreznih sustava, koji bi se mogli opisatikao πtetni i koji uzrokuju poreznu konkurenciju meappleuzemljama Ëlanicama EU. Takoappleer, Primarolo skupinaje dobila zadatak da vrπi nadzor nad uklanjanjemtakvih πtetnih poreznih elemenata. Zemlje Ëlanice EUsu se obvezale na meappleusobno izvjeπÊivanje o svakompredloæenom poreznom reæimu kojeg namjeravaju13Viπe o harmonizaciji oporezivanja kamata i autorskih naknadaizmeappleu povezanih kompanija u EU vidi: EU Taxation (2005c).14Za cijeli tekst zakljuËaka VijeÊa ECOFIN-a kao i za tekst Kodeks vidi:European Commission (1998).15Nazvana po gospoapplei Primarolo koja je imenovana za voditelja teskupine za prve dvije godine rada.veljaËa 2006.185

EUROPSKA UNIJA 187Smjernica se primjenjuje i na odnose s treÊim zemljama(npr. ©vicarskom, Lihtenπtajnom, Monakom,Andorom i San Marinom) pod uvjetom da se zakljuËiugovor o jednakim mjerama ili onakvima kakve seprimjenjuju u Austriji, Belgiji i Luksemburgu.Sve zemlje Ëlanice EU duæne su ustrojiti sustav razmjeneinformacija, osim Austrije, Belgije i Luksemburga.Za Austriju, Belgiju i Luksemburg se primjenjujeprijelazno rjeπenje, odnosno te zemlje ubiru porezna izvoru (porez po odbitku) na isplaÊene kamate.Na kraju prijelaznog razdoblja Austrija, Belgija i Luksemburgmorat Êe ustrojiti sustav razmjene informacija,dok istovremeno cijelo prijelazno razdobljeimaju pravo primati informacije drugih zemlja Ëlanica.U prijelaznom razdoblju do 1. sijeËnja 2011. godine,u prve tri godine one Êe ubirati 15% poreza poodbitku, za druge tri godine 20%, a nakon toga 35%.U istom tom razdoblju 75% prihoda tog ubranog porezana kamate morat Êe dostaviti zemlji Ëlanici Ëijije πtediπa rezident, a 25% posto tih prihoda Êe zadræatisebi.Austrija, Belgija i Luksemburg ustrojit Êe sustavrazmjene informacija tek nakon πto EU sa ©vicarskom,Lihtenπtajnom, Monakom, Andorom i San MarinomzakljuËi sporazum o automatskoj razmjeni informacijaprema OECD-ovom standardu o isplati kamatana πtednju iz OECD - Ugovora o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja iz 2002. godine. VijeÊe je takavprijedlog jednoglasno prihvatilo, no Austrija,Belgija i Luksemburg kao drugi uvjet zahtijevajujednoglasno prihvaÊanje takvog ugovora sa SADom.1919Viπe o harmonizaciji oporezivanja kamata na πtednju u EU vidi: EUTaxation (2005e).20COM (2003) 810 final - nije objavljena u Sluæbenom listu EU (Officialjournal).3.2. Oporezivanje dividendiProblematika oporezivanja dividendi fiziËkih osobanije usklaappleena unutar EU. Kao πto je prethodnospomenuto ne postoji namjera zakonodavstva EU dase previπe mijeπa u taj segment oporezivanja.Tako je Komisija 19. prosinca 2003. godine uputilaVijeÊu, Parlamentu i Europskom ekonomskom i socijalnomodboru Komunikaciju (Obavijest) 20 o oporezivanjudividendi fiziËkih osoba na zajedniËkomtræiπtu.U Komunikaciji se pozivaju sve zemlje Ëlanice nasuradnju oko pitanja oporezivanja dividendi fiziËkihosoba. Zemlje Ëlanice EU ne smiju ograniËavati slobodnokretanje kapitala, stoga dividende koje ostvarujurezidenti druge zemlje Ëlanice ne mogu se oporezivativeÊim porezom nego πto ih ostvaruju ti rezidentiu vlastitoj zemlji Ëlanici. Isto vrijedi obrnuto,dividende isplaÊene u inozemstvo ne smiju se oporezivativeÊim porezom od domaÊih. Ukoliko odreappleenazemlja Ëlanica ne prihvati upute Komisije odnosnone poπtuje Ugovor o osnivanju EU, Komisija, moæepoduzeti pravne radnje protiv takve zemlje Ëlanice. 213.3. Oporezivanje mirovinaSliËno kao i kod oporezivanja dividendi pojedinaca,Komisija je 19. travnja 2001. godine uputila VijeÊu,Parlamentu i Europskom ekonomskom i socijalnomodboru Komunikaciju (Obavijest) 22 pod naslovom“Eliminacija poreznih prepreka kod prekograniËnihprofesionalnih mirovina”.Zbog omoguÊavanja slobode kretanja kapitala,namjera Komisije je da se uklone prepreke i u buduÊnostiomoguÊi pojedincima uplaÊivati u mirovinskeinstitucije izvan zemlje Ëlanice u kojoj imaju stalnoprebivaliπte. Isto kao i kod dividendi, namjera Komisijeje da se oko pitanja oporezivanja mirovina postignesuradnja meappleu zemljama Ëlanicama, ne poseæuÊipri tome za harmonizacijom porezno-pravnogzakonodavstva. 234. SURADNJA ME–U ZEMLJAMA »LANICAMAMoæe se slobodno reÊi kako EU u segmentu izravnogoporezivanja ulaæe viπe napora u razvijanje meappleusobnesuradnje meappleu zemljama Ëlanicama EU negou samu harmonizaciju porezno-pravnog zakonodavstva.JaËanjem meappleusobne suradnje zemaljaËlanica i njihovih poreznih uprava nastoji se olakπatirazmjena informacija te suzbiti porezna utaja i poreznaevazija. Suradnja zemalja Ëlanica u podruËjuizravnih poreza zapoËela je joπ 1977. godine donoπenjemSmjernice VijeÊa 77/799/EC 24 kao nadopunomza postojeÊe odredbe u bilateralnim ugovorima o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja.Nakon uspostave zajedniËkog træiπta potrebno jebilo opÊenito ojaËati poreznu suradnju meappleu zemljamaËlanicama posebno oko pitanja povrata poreza,carina, i drugih porezno-pravnih problema vezanihuz nepostojanje fiziËkih granica. 25Stalnim razvojem i jaËanjem zajedniËkog træiπta iuspostava, tzv. elektroniËkog træiπta potrebno je biloi osuvremeniti meappleusobnu suradnju zemalja ËlanicaEU. U podruËju izravnih poreza donijeta je Smjernica2004/56/EC, u podruËju PDV-a Uredba VijeÊa 1798/2003, u podruËju troπarina Uredba VijeÊa 2073/56/EC i Smjernica 2004/106, te u podruËju povrata porezaSmjernica 2001/44/EC i Smjernica Komisije2002/94. 2621Viπe o inicijativama harmonizacije oporezivanja dividendi kaodohotka pojedinca u EU vidi: EU Taxation (2005f).22COM (2001) 214 final - nije objavljena u Sluæbenom listu EU (Officialjournal).23Viπe o inicijativama harmonizacije oporezivanja mirovina u EU vidi:EU Taxation (2005g).24Nadopune 79/1071/EEC i 92/12/EEC.25To podruËje ureappleeno Smjernicom 79/308/EC.26O meappleusobnoj suradnji zemalja Ëlanica u podruËju oporezivanjavidi viπe: EU Taxation (2005h).veljaËa 2006.187

188EUROPSKA UNIJA5. UMJESTO ZAKLJU»KAEuropska unija posljednjih godina ulaæe dosta naporau sprjeËavanju πtetne porezne konkurencije kaoi ostalih nepoæeljnih pojava koje negativno utjeËu naproces jaËanja zajedniËkog europskog træiπta. Osimharmonizacije neizravnih poreza (PDV i troπarine) kaoosnovnog uvjeta postojanja zajedniËkog træiπta, sadase javlja pojava za veÊom harmonizacijom izravnihporeza koji izravno ili neizravno utjeËu na alokacijukapitala u EU. Osim harmonizacije, sve se viπe naporaulaæe u razvijanje meappleusobne suradnje meappleu zemljamaËlanicama EU.Hrvatska kao kandidat za punopravno Ëlanstvo uEU mora Ëiniti znatne napore u usklaappleivanju svogazakonodavstva s pravnom steËevinom EU. PosebanznaËaj u svemu tome ima porezni sustav i njegovaprilagodba smjernicama i drugim pravnim aktima izEU. Iako je sustav neizravnog oporezivanja (PDV i troπarine)u velikoj mjeri veÊ usklaappleen sa smjernicamaEU, i u tom podruËju potrebno je joπ uËiniti odreappleenausklaappleivanja i prilagodbe. Kao πto je u radu prikazano,u sustavu izravnog oporezivanja ne postoje preciznijesmjernice o usklaappleivanju tog segmenta poreznog sustava.Tu Hrvatska ima otvorenije ruke urediti poreznisustav tako kako bi bio u funkciji uËinkovitog gospodarskograzvoja i socijalne politike, pritom poπtujuÊipostojeÊu porezno-pravnu steËevinu EU. 27 Tose prije svega odnosi na neusklaappleenosti koje su navedeneu miπljenju Europske komisije u okviru ukupnogosvrta na usklaappleenost hrvatskog zakonodavstvas pravnom steËevinom EU. 28Literatura:1. Arbutina, H.; Kuliπ, D. & PitareviÊ, M., (2002.),“Us-poredba i usklaappleivanje hrvatskog poreznog sustavas poreznih sustavima Europske unije” u K.Ott (ur.), Pridruæivanje Hrvatske Europskoj uniji:izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Zagreb: IJFi Zaklada Fridrich Ebert, 83 - 105.2. EU Taxation, (2005a), Common taxation of parentcompanies and their subsidiaries. Dostupno na:[http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l26037.htm], 20. 11. 2005.3. EU Taxation, (2005b), Common system of taxation:mergers, divisions and contributions of assets. Dostupnona: [http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l26039.htm], 20. 11. 2005.4. EU Taxation, (2005c), Common system of taxation:interest and royalty payments made between associatedcompanies. Dostupno na: [http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l31039.htm],20. 11. 2005.5. EU Taxation, (2005d), Elimination of double taxation(arbitration). Dostupno na: [http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l26038.htm],20. 11. 2005.6. EU Taxation, (2005e), Taxation of savings income.Dostupno na: [http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l31050.htm],20. 11. 2005.7. EU Taxation, (2005f), Dividend taxation of individuals.Dostupno na: [http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l31052.htm], 20. 11.2005.8. EU Taxation, (2005g), Tackling tax obstacles to thecross-border provision of occupational pensions.Dostupno na: [http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l31056.htm],20. 11. 2005.9. EU Taxation, (2005h), Mutual assistance by MemberStates in the field of direct taxation and taxationof insurance premiums. Dostupno na: [http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/lvb/l33029.htm], 20. 11. 2005.10. European Commission, (1998), “Council Conclusionsof the ECOFIN Council meeting on 1 December1997 concerning taxation policy”. Official Journalof European Communities, C 2/01, 06. 01. 1998.11. European Commission, (2001), Towards an InternalMarket without tax obstacles. Dostupno na:[http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/publications/official_doc/IP/ip1468/communication_en.pdf],25. 04. 2005.12. Europska Komisija, (2004): “Miπljenje o zahtjevuRepublike Hrvatske za Ëlanstvo u Europskoj uniji”.COM (2004), 257, 20. 04. 2004. (hrvatski prijevod).Dostupno na: [www.mei.hr].13. Lier, A. P. (ed.), (1993.), Tax and Legal Aspects of ECHarmonisation. Deventer; Boston: Kluwer Law &Taxation Publishers.14. MijatoviÊ, N., (2004a), “EU-Smjernica o oporezivanjukamata”. RaËunovodstvo i financije, 50 (2), 100- 102.15. MijatoviÊ, N., (2004b), Oporezivanje imovine sposebnim osvrtom na oporezivanje nasljedstva idarova. Zagreb: Pravni fakultet.16. ©imoviÊ, H., (2004), “©tetna porezna konkurencijau Europskoj uniji i mjere za njezino sprjeËavanje”.RaËunovodstvo i financije, 50 (11), 73 - 77.17. ©imoviÊ, H. (2005.), “Fiskalni aspekti pridruæivanjaHrvatske Europskoj uniji”. XIII. tradicionalno savjetovanjeHrvatskog druπtva ekonomista Ekonomskapolitika Hrvatske u 2006., Zbornik radova,Opatija, 16. - 18. studenoga, 2005., 396 - 411.27OpÊenito o fiskalnim aspektima pridruæivanja Hrvatske EU vidi:©imoviÊ (2005.).28Za miπljenje Europske komisije o usklaappleenosti hrvatskogzakonodavstva s europskim vidi: Europska komisija (2004.).MR. SC. HRVOJE ©IMOVI∆, Ekonomski fakultet ZagrebRaËunovodstvo i financije188