Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Monitoring procesa evropskihintegracija Bosne i HercegovineGodišnji izvještaj za 2011.

SadržajUvod.....................................................................................................................................................9Glava IOpći principi....................................................................................................................................13Glava IIPolitički dijalog...............................................................................................................................17Glava IIIRegionalna suradnja....................................................................................................................21Glava IVSlobodno kretanje robe..............................................................................................................27Glava VKretanje radnika, pružanje usluga, zajedničke odredbe.................................................33Glava VPoglavlje II, Poslovno nastanjivanje.......................................................................................39Glava VPoglavlje 4. Tekuća plaćanja i kretanje kapitala................................................................47Glava VIUsklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila konkurencije................................55Glava VIIPravda, sloboda, sigurnost .......................................................................................................65Glava VIIIPolitike suradnje ..........................................................................................................................75Glava IXFinancijska suradnja.....................................................................................................................83Zaključak........................................................................................................................................89

UvodU izvještaju za 2010. godinu naveli smo da se proces evropskih integracija Bosne iHercegovine odvijao između jednoga pozitivnoga i jednoga negativnoga primjera– vizne liberalizacije za bh. građane i kršenja Privremenog sporazuma s Evropskomunijom. Iz potrebe da svojim izvještajima pošaljemo i pozitivnu poruku, oslanjajućise na sporadične primjere agilnosti vlasti ili državne službe u implementaciji nekih odevropskih reformi, trudili smo se uvijek naglasiti pojedine uspješne primjere kolikogod oni bili skromni. Nažalost, i pored velike volje, u proteklom izvještajnom periodunismo uspjeli naći ni minimum pozitivne energije u procesu evropskih integracija nakoji bismo mogli osloniti barem djelomično pozitivnu sliku izvještaja za 2011. godinu.Da budemo još precizniji: smatramo da ne možemo sebi više priuštiti optimizam naosnovu sporadičnih i zanemarivih primjera pomaka u reformama, imajući u vidu dokoje mjere je devalviran cjelokupan proces evropskih integracija i njegova važnost zabudućnost ove zemlje. Evropskoj uniji se ne priključuje povremenim ispadima dobrevolje i pojedinačnim primjerima revnosti državnih službenika. Obimnost zadataka kojeje potrebno ispuniti da bi BiH u narednih desetak godina sustigla susjede zahtijevapotpunu političku opredijeljenost i sistemsku i tehničku posvećenost svim uvjetimakoje pred BiH stavlja EU, a ne samo onima koji su prihvatljivi u datom trenutku i jedinimogući kompromis u aktuelnim političkim prilikama.U prilog ovome svakako ide i negativna ocjena Evropske komisije u Izvještajuo napretku, u kome se, ne birajući riječi, jasno naglašavaju sve oblasti u kojima jenapredak izostao. Destimulativno djeluje i nedostatak reakcija predstavnika vlasti,9

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinepolitičkih partija, pa i medija i nevladinog sektora na negativan Izvještaj o napretkuBiH u 2011. godini. Postavlja se pitanje – je li takav indolentan stav prema najvažnijemslužbenom mehanizmu praćenja procesa evropskih integracija rezultat općerezigniranosti prema političkoj situaciji u zemlji ili nedostatak ozbiljnosti u odnosuprema institucijama EU-a i njihovim mehanizmima praćenja reformskih procesa?Pored opće odsutnosti napretka u većini oblasti implementacije Privremenogsporazuma (PS), krajnje je zabrinjavajuća i činjenica da Sporazum o stabilizaciji ipridruživanju (SSP) ni u 2011. godini nije stupio na snagu, iako su se formalno stekliuvjeti za to krajem 2010. godine do kada su ga sve zemlje članice Unije ratificirale.U prošlogodišnjem izvještaju o monitoringu izrazili smo nadu da bi se nakon općihizbora u BiH održanih u oktobru 2010. godine reformski kurs mogao okrenuti u pravcuozbiljnijeg provođenja obaveza iz SSP-a. Pri tome nismo bili motivirani konkretnimizbornim rezultatima, već vođeni prvenstveno uvjerenjem da svaka promjena otvaranove prilike da se politički procesi sagledaju iz drugačijeg ugla.Pokazalo se da smo bili previše optimistični, pa možda i naivni, ali opredijeljeni dapredstavnicima bh. vlasti u novom odnosu političkih snaga damo priliku da dokažusvoju opredijeljenost evropskoj viziji BiH. Stoga u ovom izvještaju konstatiramorazočaranost procesima koji su uslijedili, i kojima su uvjeti za stupanje na snagu SSP-abili podređeni uvjetima za formiranje vlasti, čime su ti procesi ponovno zaustavljeni.Tako je proces evropskih integracija postao talac političkih nadmudrivanja tokomkojih je izgubljeno još godinu dana koje je nemoguće nadoknaditi. Bosna i Hercegovinaje sa svojim skromnim tehničkim kapacitetima svakako u podređenom položaju uodnosu na druge zemlje u regiji i svako dodatno kašnjenje nepovratno svrstava našuzemlju na sami rep integracije ovog dijela Evrope u Evropsku uniju.Višegodišnja politička i institucionalna blokada u Bosni i Hercegovini svoju kulminacijudoživjela je tokom 2011. godine, pokazavši da je proces evropskih integracija unašoj zemlji još uvijek na deklarativnoj razini, potpuno zasjenjen “višim političkimciljevima” i da ne postoji čak ni radni konsenzus. Kao što smo navodili i u prethodnimizvještajima, toga konsenzusa nema jer nema suglasnosti ključnih političkih činilacaoko sadašnjosti i budućnosti BiH. Proces evropskih integracija ostao je žrtva,stiješnjena između dvije suprotstavljene doktrine: etničko-teritorijalnog poimanjadruštva i države koja dejtonski sistem prilagođava sebi te doktrine koja bi dejtonskiokvir nadogradila dovodeći građanski koncept makar na jednaku ravan s etničkim.Ako se tome sukobu doda činjenica da postojeći ustavni aranžmani nisu nafunkcionalan način riješili distribuciju ovlasti između države i entiteta, onda postajejasnija kolateralna šteta koju trpi proces evropskih integracija. Tim prije što svaki oduvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ovisi o političkom tumačenju nivoanjegove realizacije.10

Godišnji izvještaj za 2011.Jedna od najmarkantnijih kolateralnih šteta u domenu demokratskih principa i ljudskihprava, a koja je direktno vezana kako za preambulu, Kopenhagenske kriterije, tako iza I. poglavlje SSP-a, jeste usklađivanje Ustava BiH s presudom Evropskog suda zaljudska prava u slučaju Sejdić i Finci vs. BiH, koji je i jedan od uvjeta za stupanje nasnagu SSP-a. Komisija koja je u tu svrhu formirana mogla bi se smatrati izvjesnimnapretkom samo ukoliko uspije napraviti kredibilan napor i od mnoštva dijametralnosuprotnih amandmana usuglasi nekoliko zajedničkih. Međutim, i ova komisija je primjerparadoksa koji prate proces evropskih integracija BiH. Već kod samoga njezinogformiranja određeno je da ona odlučuje konsenzusom, čime je kao imperativ postavljenupravo onaj princip zbog kojeg je i formirana, a to je da ukloni diskriminacijske odredbedejtonskog Ustava BiH. Budući da se odlučuje punim konsenzusom zasnovanimna etničkom principu, a imajući u vidu da su stavovi oko suštinskih pitanja potpunosuprotni, teško je očekivati konkretan napredak i tokom dodatnih mjesec danausuglašavanja koje će se protegnuti i u prva dva mjeseca 2012. godine.Ni u pogledu drugog uvjeta za stupanje na snagu SSP-a nije načinjen napredak.Nastavak rada na zakonskom okviru za reguliranje državne pomoći nije rezultiraousvajanjem zakona. Inicijalne prepreke su opet bile slične prirode kao i u prethodnomprimjeru, pregovaralo se oko etničke zastupljenosti u mehanizmima odlučivanjaumjesto o suštini i tehničkim aspektima zakona. Prvenstveno je problematizirannačin odlučivanja u sedmočlanom Vijeću za državne pomoći. Prijedlog Ministarstvaza vanjsku trgovinu ekonomske odnose i predstavnika Federacije BiH bio je dase odlučivanje vrši po većinskom principu četiri od sedam članova jer se ne radi opolitičkoj već stručnoj primjeni propisa EU-a na državne pomoći u BiH. Nasuprot tomeje bio prijedlog predstavnika bh. entiteta RS-a da odlučivanje bude kvalificirano šestod sedam, uz zahtjev da bar jedan glas za bude iz svakoga od konstitutivnih naroda.Suradnja BiH i Evropske unije djelomično je oživljena pokretanjem strukturalnogdijaloga o reformi pravosuđa. Nažalost, i sam strukturalni dijalog, koji je pokrenut kaospecifičan mehanizam za analizu i prevladavanju niza problema u bh. pravosudnomaparatu, potvrdio je postojanje u potpunosti različitih stavova o nekim ključnimpitanjima u ovoj oblasti, uključujući i samu ustavnost i zakonitost djelovanja nekih odpravosudnih institucija u zemlji. Drugim riječima, upravo kroz održana dva sastankastrukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa najeksplicitnije se ogleda politička, alii zakonodavna i operacionalna suprotstavljenost i fragmentiranost kojom je BiHopterećena, a koja uveliko prevazilazi bilo koji konkretan sektorski okvir i zadire usame temelje na kojima ona kao država počiva. Stoga strukturalni dijalog ne želimosmatrati naročito pozitivnim ni naročito negativnim primjerom. Činjenica je da jenačin na koji je taj dijalog iznuđen ostavio gorak okus u ustima jednoga dijela bh.javnosti, iako je u konačnici prezentiran kao prijeko potreban lijek za sve boljke bh.pravosudnog sistema i kao proceduralni ustupak od strane EU-a. Nažalost, kako smoveć naveli, primjena strukturalnog dijaloga i mnoge nesuglasice koje su iskrsnule na11

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinesamim sastancima potvrdile su ocjenu da je to tek još jedan u nizu nespretnih potezana koje je osuđen proces evropskih integracija BiH.Nastavljen je rad Privremenog odbora i relevantnih pododbora, ali je i u tim tijelima,koja su dominantno ekspertna, ipak dolazilo do nepotrebne politizacije procesa. Tose najplastičnije pokazalo prilikom programiranja i odabira projekata iz Instrumentapretpristupne pomoći (IPA) za 2011. godinu, kada je zbog različitog tumačenjanadležnosti zamalo propalo 96 miliona eura pomoći za BiH. Situacija koja je nastalatokom programiranja IPA sredstava za 2011. godinu razotkrila je ozbiljne strukturalnenedostatke u koordinacijskim mehanizmima vezanim za planiranje i programiranjesredstava iz EU-a. Ujedno je ova situacija indikacija kakvih bi još problema moglo bititokom samog procesa pregovaranja i integracije, posebno vezano za ulogu Direkcijeza evropske integracije (DEI) kao centralni koordinirajući organ u pitanjima od značajaza evropsku integraciju. Naime, iako je na osnovu zaključaka Vijeća ministara BiH DEIkrenuo ka definiranju konkretnih projektnih prijedloga za IPA 2011. godinu, koji subili definirani na osnovu nalaza izvještaja o napretku BiH i prioriteta iz trogodišnjegprograma upotrebe IPA sredstava, predstavnici RS-a su direktno Bruxellese uložiliprimjedbe na šest projekata. Iz Bruxellesa je upućen službeni zahtjev Vijećuministara BiH da se paket projekata usuglasi, iako to je već bilo urađeno u skladu sprocedurom koju je Evropska komisija uspostavila s DEI-jem vezano za programiranjeIPA sredstava. Time je razotkriven aspekt cijele situacije koji najviše zabrinjava – da suDEI preskočili ne samo predstavnici RS-a već i Evropska komisija.Na kraju podsjećamo i na činjenicu da se bh. vlasti nisu blagovremeno pripremaleza ulazak Hrvatske u EU. Određeni broj prioriteta iz oblasti sigurnosti hrane,veterinarstva, fitosanitarnog sektora, životne sredine, transportne i energetskepolitike, čije je ispunjenje bilo predviđeno za 2010. godinu, nije realiziran ni tokom 2011.godine. Štaviše, u prethodnoj godini su ova pitanja marginalizirana i gotovo sasvimiščezla iz javnog diskursa. Pored toga, tek pred kraj 2011. godine u javnosti se počelonešto glasnije razgovarati o problemu postojanja samo dva granična prijelaza na1001 km granice s Hrvatskom koji će biti opremljeni za kontrolu izvoza prehrambenihproizvoda. Time će i onako skromni izvozni potencijali BiH biti dodatno ograničeni ipristup stranim tržištima uskraćen za domaće proizvođače.Umjesto neutemeljenog izražavanja nade da će se prilike popraviti u 2012. godini,pažnji čitalaca nudimo rezultate našeg istraživanja sa fokusom na konkretne primjerei ilustracije svih stavova iznesenih u ovom uvodu.12

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineUsprkos tome primjetno je kako jača želja bh. parlamentaraca da se uključe u procesevropskih integracija, da se otvore prema akademskoj zajednici i nevladinom sektoru.Ohrabruje i činjenica da je prvi put na temu EU integracija krajem novembra 2011. godineodržan radno-konsultativni sastanak Zajedničke komisije za evropske integracije obadoma Parlamenta BiH i Komisije za vanjske poslove Parlamenta BiH s komisijamaza evropske integracije entitetskih parlamenata i Brčko distrikta. Nastavak radaove koordinacije, koji može krenuti putem hrvatskog iskustva, ovisit će nažalost odspremnosti političkih lidera da se kompromis o evropskom reformskom paketu traži uParlamentu, a ne u stranačkim centralama. Komisija za evropske integracije oba domabh. parlamenta ima jasno definirane nadležnosti 5 u kojima nema adekvatne političkesnage i mandata da kao u hrvatsko-crnogorskom primjeru nadzire i politički usmjeravacjelokupan proces. Parlamentarni komitet BiH za nadziranje procesa EU integracija,pored članova Zajedničke komisije, mogao bi imati predsjednike odbora za evropskeintegracije entitetskih parlamenata, Brčko distrikta, te predstavnike entitetskih vlada,Vijeća ministara (Direkcija za evropske integracije BiH - DEI) i Predsjedništva BiH. Ovakvopolitičko tijelo utvrđivalo bi smjernice na osnovu kojih bi vlade utvrđivale dinamiku,predlagale zakone koji bi se na kraju ponovno razmatrali u parlamentima, a svi sporniprethodno u ovom tijelu. To bi uveliko pomoglo da se razgovara i o harmonizacijinadležnosti i, što je još važnije, izbjegle bi se dvije paralelne EU agende.5 Raspravlja o općim pitanjima koja su u vezi s evropskim integracijama; prati izvršavanje prava i obaveza BiH proizašlih iz međunarodnihugovora koji se odnose na Vijeće Evrope; koordinira rad matičnih radnih tijela u vezi s evropskim integracijama i dostavlja mišljenja,preporuke i upozorenja tim tijelima; analizira posljedice integracijske strategije za BiH i pripremanje sveobuhvatnih izvještaja; nadzireizrade studije izvodljivosti i praćenje provođenja pretpristupne (Proces stabilizacije i pridruživanja) i pristupne strategije Bosne iHercegovine; nadzire provođenje usklađivanja zakona BiH s acquis communautaireom (pozitivnom legislativom EU-a) kada Komisijastekne uvjete za to; surađuje s institucijama u Bosni i Hercegovini (posebno s Direkcijom za evropske integracije), institucijamaEU-a i drugih zemalja u vezi s pitanjima integracije; organizira prezentacije javnog mišljenja o pitanjima integracije; nadzire korištenjedodijeljenih sredstava EU-a, te razmatra i druga pitanja u vezi s evropskim integracijama.16

Glava IIPolitički dijaloga) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuTokom 2011. godine Evropska unija unijela je promjene u svoj pristup i prisutnost uBosni i Hercegovini. To je rezultat dugogodišnjeg traganja za načinom da EU premaBiH izgradi sui generis pristup koji polazi od potrebe odvajanja mandata specijalnogpredstavnika EU-a (EUSR) od visokog predstavnika u BiH (HR). Početni entuzijazam daje uspostavljanje Delegacije Evropske unije (DEU) na čelu sa specijalnim predstavnikomEU-a (EUSR) dovoljno da dejtonsku fazu zamijeni evropskom i tako doprinesezatvaranju OHR-a pokazao se neutemeljenim. Delegacija EU-a je preuzela osobljeEUSR-a iz zgrade OHR-a, ali ne može preuzeti OHR-ov mandat, koji je nemogućeugasiti, dijelom zbog neusvajanja zadanih preduvjeta, te većim dijelom zbog činjeniceda je funkcionalno utkan u postojeći ustavni sistem BiH. Stoga je sačinjen tailor madeapproach u kojem bi specijalni predstavnik EU-a (EUSR) s mandatom Vijeća EU-a i visokipredstavnik s mandatom OUN-a trebali da rade u nekoj vrsti sinergije na različitimzadacima. Prvi na evropskome, a drugi na dejtonskome. Da li će tako i biti, ostaje da sevidi. Suočavajući se s ozbiljnim zastojem na evropskom putu, a ponajviše s blokadomSSP-a, Delegacija EU-a odlučila je preuzeti vodeću ulogu u EU procesu, i to s nekolikoprojektnih zadataka: 1. odlediti SSP, što podrazumijeva politički pritisak za ispunjavanjeuvjeta; 2. pomoći u stvaranju uvjeta za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo; 3.pomoći uspostavljanju boljeg sistema koordinacije, kako za IPA-u, tako i cjelokupnepolitičko-tehničke koordinacije u EU poslovima; 4. voditi strukturalni dijalog kao17

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovineodgovor na različito tumačenje (sukob ovlasti) o jednom velikom broju pitanja kojase tiču najmanje triju poglavlja pravne stečevine EU-a; 5. voditi proces oko završetkapripremnih aktivnosti na izgradnji panevropskog koridora 5-C koji ide kroz BiH.Iz ovog pristupa EU-a, osmišljenog nakon detekcije svih sektorskih zastojaprouzrokovanih politizacijom procesa od strane domaćih aktera i nekim ranijimzabludama same međunarodne zajednice, vidi se istinska neusklađenost BiH sKopenhagenskim kriterijima: stabilnost institucija koje osiguravaju demokratskanačela, vladavina prava, ljudska prava i prava manjina. Po svakom od navedenihkriterija BiH u 2011. godini nije napravila gotovo nikakav pomak, a ozbiljan nazadakpredstavlja činjenica da proces formiranja dijela izvršne vlasti na državnom nivou(Vijeće ministara BiH) nije završen ni petnaest mjeseci nakon izbora. Pokretanjestrukturalnog dijaloga o pravosuđu s jedne strane je pokazatelj neefikasnostipravosuđa koje je reformirano u skladu sa zahtjevima međunarodne zajednice, a sdruge koliko je politika duboko zašla i u ovu demokratsku sferu. Sve u svemu, SSP nemože stupiti na snagu ponajviše zbog ovih suštinskih neusuglašenosti, a to više nijesamo neuspjeh BiH, nego i dosadašnje politike EU-a prema njoj.Nedostatak institucionalne koordinacije, koji je posebno naglašen u Izvještaju onapretku za 2011., 6 uočljiv je i u domenu usuglašavanja stavova sa Zajedničkomvanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (ZVSP). Ako je suditi po bazi podataka opridruživanju kojom raspolaže Ministarstvo vanjskih poslova BiH (MVPBiH) i koja je,uz solidna odstupanja u odnosu na onu MVP-a registrirana u Izvještaju o napretkuza 2011. godinu, BiH još nije uspjela poboljšati sistem koordinacije u pridruživanjuizjavama i restriktivnima mjerama EU-a protiv trećih zemalja. Bosna i Hercegovina imaZakon o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja mandataMeđunarodnoga krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te drugih međunarodnihrestriktivnih mjera kojima je reguliran način njihova provođenja. Ono što još nije dokraja regulirano, a na čemu je MVPBiH počeo raditi, jeste sistem koordinacije tokomprocjene (ne)pridruživanja restriktivnim mjerama, izjavama i odlukama EU-a.Širenje dobrosusjedskih odnosa i regionalna suradnja, u duhu ovog poglavlja, moždaje jedini aspekt u kojem BiH bilježi blagi napredak, ponajprije proaktivnom ulogomu regionalnim inicijativama. Susret na vrhu u sklopu Igmanske inicijative, aktivnoučešće na trilateralnim sastancima na vrhu Turska-Srbija-BiH; Turska-BiH-Hrvatska, tebilateralni sastanci na najvišem nivou sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom u toku2011. godine pokazuju da ima pozitivne političke dinamike koja nužno ne generirai pozitivne rezultate. Posebno ne one u rješavanju otvorenih i spornih bilateralnihpitanja, u prvom redu sa Srbijom i Hrvatskom.6http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2011/package/ba_rapport_2011_en.pdf.18

) Primjer: Horizontalna i vertikalna koordinacija u EUposlovimaUspostavljanje efikasnog sistema horizontalne koordinacije (institucije na državnomnivou) i vertikalne koordinacije (državni nivo – entiteti – kantoni - Brčko distrikt) u EUposlovima apsolutni je imperativ pripreme za pregovore o članstvu BiH u Uniji. Brzinai efikasnost pregovora ovisit će upravo o efikasnosti procesa koordinacije. S tim uvezi potrebno je pozdraviti napor Direkcije za evropske integracije koja je, u suradnjisa Delegacijom EU-a i konsultantima iz Slovenije, otpočela proces usuglašavanjakoordinacijskog sistema. Ovaj sistem polazi od postojećeg ustavnog sistema, a želja jenjegovih autora da se uvežu sve instance – od kantona, preko entiteta do državnog nivoa,i to na slijedeći način: a) da budu uključene osobe koje imaju političku moć odlučivanja ilisu veoma visoko pozicionirani državni službenici; b) da imaju odgovarajuću ekspertnupodršku; c) što je moguće jasniju raspodjelu nadležnosti; d) rezistentnost na političkepromjene i blokade. Osnovne su karike prema prijedlogu: 1. resorna ministarstva sasvojim jedinicama za evropske integracije; 2. radne grupe podijeljene po oblastimapravne stečevine EU-a koje po mogućnosti vode zamjenici ministara; 3. Komisija zaevropske integracije kojom koordinira i predsjedava DEI; 4. kolegij za EU kao najvišepolitičko tijelo na čelu s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH a u kojem će sudjelovatientitetski premijeri, članovi Vijeća ministara, gradonačelnik Brčko distrikta.Predloženi model može biti dobra polazna osnova, jer u konačnici uvezuje sverelevantne nivoe vlasti u proces EU koordinacije. Problem je međutim u tome štopredložena koordinacija, ponajprije zbog političke korektnosti, ne anticipira nekesuštinske probleme koji ozbiljno prijete da obesmisle čak i najbolje zamišljenukoordinaciju. Prvo, graditi sistem trajne koordinacije (do članstva) na postojećimustavnim aranžmanima i postojećoj političkoj volji ne može biti održivo rješenje, 7 jerje jasna poruka EU-a da država s ovakvom strukturom teško može postati njezinačlanica. Imamo nedefiniranu raspodjelu ovlasti, borbu za supremaciju između entitetai države. Otuda ovako zamišljen sistem koordinacije, koji polazi od postojećeg sistemai svih njegovih nedorečenosti, ima jedan ozbiljan izazov: stvaranjem entitetskihkoordinacijskih tijela (svojevrsnih replika DEI-ja) imalo bi smisla samo ukoliko biDEIBiH prerastao u ministarstvo za evropske integracije BiH i tako postao snažankanal ne samo koordinacije nego i osmišljavanja politike. No, već se sada polaziod pretpostavke da se to neće dogoditi jer nema političke volje kod predstavnikaRS-a. Stoga će se budući sistem koordinacije naslanjati sve više na entitetske „DEIje“,što neće dovesti do funkcionalne decentralizacije, nego do praktične podjele7 Vijeće za opće poslove EU-a (GAC) u svojim zaključcima od 5. 12. 2011. g. upravo podsjeća na ozbiljnu diskrepanciju izmeđupotrebe da se ustavnim promjenama poboljša sistem i potreba uvođenja održivog sistema koordinacije u EU poslovima. U tački 46.Zaključaka ističe se: “The Council stresses the importance of improving and strengthening the efficient functioning of the state andinstitutions, including through necessary constitutional changes”; dok se u tački 47. Zaključaka naglašava: “The Council underlinesthat establishing an effective coordination mechanism for dealing with EU matters, including IPA related issues, is key”.Vidi: http://consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/genaff/126577.pdf.19

Glava IIIRegionalna suradnjaa) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuU posljednjih godinu dana zabilježene su neke aktivnosti koje pokazuju kako je BiHsamoinicijativno, čak mnogo prije zacrtanog roka, pristupila rješavanju određenihpitanja koja su obaveza iz SSP-a. Potpisivanje bilateralnih ugovora o regionalnoj suradnjiuvjet je iz člana 15. SSP-a. Do sada su ovaj ugovor u cijeloj regiji međusobno potpisalesamo Makedonija i Hrvatska. Ministarstvo vanjskih poslova BiH pokrenulo je bilateralnekonsultacije o evropskim integracijama sa zemljama uključenim u Proces stabilizacijei pridruživanja (Stabilisation and Association Process - SAP) i zatražilo razmjenu nacrtaovog ugovora, na što je za sada načelno odgovorila samo Makedonija, a očekuje se daće se uskoro održati konsultacije s Crnom Gorom, Srbijom i Albanijom.Suradnja s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i dalje jezadovoljavajuća, a nastavljena je i dobra regionalna dinamika u pogledu zajedničkesuradnje u traženju nestalih. U novembru 2011. godine potpisana je Deklaracija otraženju 14.000 nestalih osoba u regiji. Jedan od pozitivnih impulsa je i dogovorregionalnih lidera da se sredinom 2012. godine održi donatorska konferencija na kojojbi se prikupila sredstva za traženje nestalih osoba.Bosna i Hercegovina aktivno je sudjelovala u inicijativama regionalne suradnje, kaošto je Proces suradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), Regionalno vijeće za suradnju21

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine(RCC), zatim Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), Sporazum oenergetskoj zajednici, Evropski sporazum o zajedničkom zračnom prostoru i StrategijaEU-a za dunavsku regiju. Bosna i Hercegovina je usvojila odluku o priznanju carinskogpečata Kosova, koja je važna za provedbu CEFTA-e.Najviše otvorenih bilateralnih pitanja, koja donekle otežavaju regionalnu dinamiku,BiH ima s Hrvatskom i Srbijom.Bosna i Hercegovina i Hrvatska još nemaju definiranu kopnenu i morsku granicu,što je pitanje koje se povlači cijelo jedno desetljeće. Hrvatska vlada je iznenadno ibez obrazloženja povukla Sporazum o granici s BiH iz procedure ratifikacije u Saboru,te je kasnije bh. strani upućenOhrabruje i činjenica da je prvi put natemu EU integracija krajem novembra2011. godine održan radno-konsultativnisastanak Zajedničke komisije zaevropske integracije oba doma bh.parlamenta i Komisije za vanjske posloveParlamenta BiH s komisijama za evropskeintegracije entitetskih parlamenata iBrčko distrikta.zahtjev za revidiranje prethodnodogovorenog sporazuma. Porednedefinirane granice, koja će nakonjula 2013. godine biti granica BiHi EU-a, dvije susjedne zemlje nisuriješile ni imovinsko-pravna pitanja, 8status Luke Ploče, a prolazak krozNeum za robu iz Hrvatske hrvatskisu pregovarači riješili u 35 poglavljuu direktnim pregovorima sa EU-ombez uključivanja bh. strane. 9 Na sličannačin zatvoreno je i poglavlje koje tretira pitanje graničnih prijelaza sa fitosanitarnominspekcijom (Border Inspection Point - BIP) gdje je BiH ostavljena mogućnost samodva BIP-a (Stara Gradiška i Bijača-Metković II). Zahtjev BiH za određivanje četiri takvagranična prijelaza na 1.000 km granice odbijen je uz obrazloženje da bh. strana trebaadekvatnom analizom dokazati potrebu za više BIP-ova.Sa Srbijom BiH ima slična otvorena pitanja kao s Hrvatskom. Srbija se još nije očitovalao inicijativama i prijedlozima Ministarstva pravde BiH o sporazumu o imovinskopravnimodnosima. Što se pak Ugovora o protezanju državne granice tiče, teksttoga ugovora parafiran je 2. 12. 2002. godine u Beogradu još u vrijeme postojanjadržavne zajednice Srbija i Crna Gora (SiCG). Nakon parafiranja ugovora preostala jeizrada tekstualnog opisa granične linije između BiH i SiCG, kao i parafiranje karata8 Ova pitanja ostala su neriješena zbog odluke predstavnika RS-a da blokiraju Prijedlog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima štoga je u februaru 2010. godine pripremilo Ministarstvo pravde BiH, jer se njime ne omogućava da RS bude uknjižena kao vlasniknad nekretninama koje se nalaze na teritoriju Hrvatske.9 U skladu s tim dogovorom kamioni koji su zapečaćeni na teritoriji Hrvatske i prolaze kroz Neum ne smiju biti otpečaćeni odstrane bh. carinskih vlasti, u protivnom povreda plombe znači automatsko vraćanje robe nazad. Luka Ploče isključena je iz ovogaranžmana.22

Godišnji izvještaj za 2011.1: 25000 koji su sastavni dio ovogugovora. Stručne grupe BiH i SiCG Graditi sistem trajne koordinacijesu izvršile identifikaciju granične (do članstva) na postojećim ustavnimlinije. Srpska strana je predložila aranžmanima i postojećoj političkojda se prije parafiranja karata volji ne može biti održivo rješenje, jer jeizmijeni dio identificirane graničnejasna poruka EU-a da država sa ovakvomstrukturom teško može postati članicom.linije na području akumulacijskihjezera HE Zvornik i HE Bajina Bašta,željezničke pruge u području Štrpcai na području Međuriječja kod Rudog (razmjena teritorija).Bosanskohercegovačka strana smatra da je potrebno potpisati sporazum spostojećim granicama (kako je to učinjeno s Hrvatskom), a zatim rješavati pitanjezamjene teritorija na osnovu situacije na terenu. Srbija je na stanovištu da je potrebnoparalelno s potpisivanjem sporazuma potpisati i anekse koji bi regulirali razmjenuteritorija, čime bi se zadovoljio kriterij da je pitanje granica konačno i potpunoriješeno. Kompromis još nije pronađen.Komunikacija Srbije i BiH u vezi s procesuiranjem osumnjičenih za ratne zločinei dalje je otežana. Riječ je o pitanju koje je odavno prevladalo pravne norme ipostalo prvorazredna politička tema koja opterećuje odnose BiH i Srbije. Najnovijiprijedlog sporazuma Tužilaštava BiH i Srbije o procesuiranju osumnjičenihprema mjestu prebivališta naišao je na kritike i u BiH i u Srbiji, te je potpisivanjeodgođeno.b) Primjer: Implikacije skorog ulaska Hrvatske u EU – pitanjegraniceHrvatsko članstvo u Evropskoj uniji nesumnjivo će imati niz pozitivnih implikacijaza BiH i regiju. Naša zemlja kao prvi susjed mogla bi od hrvatskoga članstva u EU-uprofitirati najviše, ali će isto tako biti najviše i pogođena ukoliko se otvorena pitanjane riješe na adekvatan način. Najizraženije je pitanje granice. Bosna i Hercegovinai Hrvatska dijele najdužu granicu u regiji – 1001 kilometar, koja će 1. jula 2013.godine postati granica između BiH i EU-a. I upravo je ta granica u cjelokupnoj svojojdužini sporna, kako na kopnu, tako i na moru. Do sada institucije BiH i Hrvatskenisu ratificirale nijedan dokument koji se tiče rješavanja spornih pitanja granice.Međudržavna diplomatska komisija za identifikaciju, označavanje i održavanjedržavne granice između BiH i Hrvatske u junu 1999. godine usuglasila je i potpisalaPrijedlog ugovora o državnoj granici, koji je naknadno osporen s obje strane. SHrvatske strane u području Neuma, Zavalja, a s bh. strane na području aerodromaŽeljava te dijela toka rijeke Une.23

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineHrvatska je, nažalost, potencirala dodatnu izmjenu, pa čak i povukla dokument izratifikacije, ignorirajući pritom duh i slovo Ugovora o opisu granice između NRBiH i NRHrvatske iz 1959. godine koji je jasno definirao opis granice, naročito kada se radi ograničnim rijekama i koji je de facto i de jure na snazi dok se ne dogovori drugačije.U dokumentu što su ga pripremiliBosna i Hercegovina i Hrvatska dijelebh. eksperti za granična pitanja,najdužu granicu u regiji - 1001 kilometar, a u vezi s mogućim negativnimkoja će 1. jula 2013. godine postati granicaimplikacijama članstva Hrvatske uizmeđu BiH i EU-a. I upravo je ta granica uEU-u ukoliko se otvorena pitanja necjelokupnoj svojoj dužini sporna, kako nariješe, stoji da je Hrvatska u martukopnu, tako i na moru. Do sada institucijeBiH i Hrvatske nisu ratificirale nijedan2007. godine dostavila stajalištedokument koji se tiče rješavanja spornih vezano za granicu u području općinepitanja granice.Neum kojim osporava pripadnostdijelova teritorije BiH, odnosno dvaotočića – Velikoga i Malog Školja irta Punta Klek, koji se nalaze u akvatoriju Neumskog zaljeva. Pozivajući se na Ugovoro državnoj granici potpisan 1999. godine i u njemu sadržana pozitivna međunarodnanačela razgraničenja među državama, autori navedenog dokumenta smatraju da sene može dalje razmatrati ni polemizirati o zahtjevu Hrvatske za promjenu graničnecrte na poluotocima Klek i Pelješac. Oni graničnu i pograničnu problematiku Hrvatskei BiH tijesno vežu za primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, 10 kojom segarantira slobodan pristup teritorijalnim vodama i otvorenom moru svim pomorskimzemljama, a i zemljama koje to nisu. S tim u vezi smatra se da je Hrvatska svojimaktima 11 u potpunosti zanemarila postojanje mora i prava mora BiH.Direktne negativne implikacije graničnoga spora su činjenice da morska granica BiHi Hrvatske nije usklađena s relevantnim konvencijama i međunarodnim pravom načemu će EU sasvim sigurno insistirati u prijelaznom periodu. Bosna i Hercegovina seovdje mora pripremiti za jaku pravnu, ali i političku bitku, budući da o ovom pitanjuneće pregovarati samo s Hrvatskom nego i s EU-om. Imajući u vidu slovensko-hrvatskispor u Piranskom zaljevu, od EU ne treba očekivati ništa više od dobronamjernogposmatrača koji će se voditi logikom međunarodnog prava.U granični problem svakako treba ubrojiti i pitanje BIP-ova, ali i zajedničkih graničnih10 Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora otvorena je za potpisivanje 10. decembra 1982., a stupila je na snagu 16. novembra1994. godine nakon što ju je ratificiralo 60 država, a krajem 2006. godine 152 države. Bulletin No. 62, Law of the Sea, Divisionfor Ocean Affairsand the Law of the Sea, Office of Legal Affairs, United Nations, New York, 2007., str.1-9. Bosna i Hercegovina jepostala strankom Konvencije 12. januara 1994., a Hrvatska 5. aprila 1995. (glavnom tajniku UN notificirana izjava da strankomKonvencije postajemo sukcesijom ranije ratifikacije SFR Jugoslavije).11 Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Republike Hrvatske i Pomorski zakonik.24

prijelaza u Neumu. S tim u vezi BiH i Hrvatska morat će sklopiti novi sporazum opograničnom prometu koji bi bio usklađen sa zakonodavstvom EU-a. I ovdje će,pored službenog Zagreba, adresa za pregovore biti u Bruxellesu.Ukoliko BiH uistinu želi umanjiti negativne implikacije skoroga hrvatskog članstva uUniji, nužno je što prije da se njene institucije pravno, politički i diplomatski pripremeza ozbiljne pregovore sa Zagrebom i Bruxellesom. Pritom bi trebalo revitalizirati ibilateralne mehanizme na najvišem nivou: Međudržavno vijeće za suradnju na nivoušefova država i vlada. Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH moraju biti spremnida, uz pomoć struke, ovo pitanje dignu na najviši nivo komunikacije i sa Zagrebom is Bruxellesom.25

Glava IVSlobodno kretanje robePoglavlje 1. Industrijski proizvodi (čl. 19.-21. SSP-a)Poglavlje 2. Poljoprivreda i ribarstvo (čl. 18.-31. SSP-a)a) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuPrioriteti iz oblasti slobodnog kretanja roba za izvještajni period (15. 12. 2010. – 15. 10.2011. godine) slijedeći su:◊◊◊◊Poboljšati i provesti pravni okvir za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditacijui certificiranje proizvoda kako bi bili usklađeni sa standardima EU-a i najboljompraksom; daljnje približiti tehničke propise acquisu; ojačati kapacitetinfrastrukture kvaliteta i institucija, te stvoriti pravnu osnovu za postupkeocjenjivanja usklađenosti;Osigurati usvajanje zakonodavstva koje je u skladu s evropskim standardimana području sigurnosti hrane, veterinarskoga i fitosanitarnog sektora, tepočeti njegovu provedbu.Osigurati kontinuiran napredak u usvajanju evropskih standarda (EN).Nastaviti uspostavu infrastrukture kvaliteta približavanjem zakonodavstvaacquisu u području standarda, certifikacije, mjeriteljstva, akreditacije iocjenjivanja usklađenosti, te prenošenjem direktiva novoga i globalnogpristupa, kao i direktiva starog pristupa.27

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineU okviru prioriteta navedenog pod tačkom 1. predviđeno je preuzimanje direktivanovog pristupa, što je neispunjena obaveza iz prethodnog izvještajnog perioda.Iako su aktivnosti za preuzimanje direktiva započete tokom 2010. godine, do sadasu objavljene samo dvije naredbe – Naredba o neautomatskim vagama i Naredba osigurnosti opreme pod pritiskom. Ostaje i dalje da se usvoji naredba o sigurnosti uređajaza gas, naredba o sigurnosti uređaja za upotrebu u potencijalno eksplozivnoj atmosferi,naredba o sigurnosti igračaka, naredba o građevinskim proizvodima i uređajima ueksplozivno opasnim atmosferama. Razlog za ovako sporo usvajanje direktiva u ovomslučaju je slaba komunikacija i koordinacija između nadležnih institucija, što se možepripisati nedostatku potrebnih institucionalnih kapaciteta.Kada je u pitanju zakonodavstvoIako je prošlo dosta vremena od stupanja iz veterinarske oblasti, što jena snagu Privremenog sporazuma, joštakođer obaveza koja se odnosi nauvijek nije postignuta zadovoljavajuća prethodni izvještajni period, Uredkomunikacija ministarstava i institucijaza veterinarstvo BiH još uvijekkoje su nadležne za preuzimanje i provedbunije izradio prijedloge zakona odirektiva. Nedovoljni institucionalnianimalnom otpadu, stočnoj hrani,kapaciteti i do kraja nedefiniraneveterinarskim lijekovima niti suodgovornosti usporavaju procesusklađivanja zakondavstva, ali i njegovu usvojene izmjene i dopune Zakonaprovedbu, tako da je pred BiH i dalje veliki o veterinarstvu BiH. Međutim, ovaizazov.oblast je pokrivena entitetskimzakonima koji u velikoj mjeriispunjavaju zahtjeve EU-a. Ured zaveterinarstvo BiH, s druge strane, pokazao je spremnost za donošenje podzakonskihakata.Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) usvojio je 2695 evropskihstandarda (EN) kao nacionalne standarde, što je zadovoljavajući napredak. Ukupanbroj usvojenih EN standarda je 12.306, a ukupno postoji 49 tehničkih odbora.Evropska komisija je ovo ocijenila pozitivnim pomakom, kao i činjenicu da je Institutobavio prvu godišnju provjeru svog sistema za upravljanje kvalitetom. Međutim,EU stavlja akcent na potrebu za intenziviranje aktivnosti na planu postizanjapunopravnog članstva u Evropskom odboru za standardizaciju i Evropskom odboruza standardizaciju u elektrotehnici.U okviru prioriteta pod tačkom 4. nije učinjeno mnogo. Institut za akreditacijuBiH je 2010. godine predao aplikaciju za potpisivanje Multilateralnog sporazuma opriznavanju s Evropskom suradnjom u akreditaciji (EA) za kalibracijske laboratorije,ispitne laboratorije i inspekcijska tijela. Uz dosta uloženog napora Instituta,predocjenjivanje realizirano tokom 2011. godine prošlo je zadovoljavajuće, očekujese da će termin punog ocjenjivanja od strane EA biti u drugoj polovini 2012. godine.28

Godišnji izvještaj za 2011.S druge strane, preuzimanje direktiva novoga i globalnog, kao i starog pristupa idalje ostaje slaba karika u ispunjavanju preuzetih obaveza. U izvještajnom periodupredviđeno je da bude usvojeno 19 direktiva, ali nadležna ministarstva i institucijenisu još započeli aktivnosti. Iako je prošlo dosta vremena od stupanja na snaguPrivremenog sporazuma, još uvijek nije postignuta zadovoljavajuća komunikacijaministarstava i institucija nadležnih za preuzimanje i provedbu direktiva. Nedovoljniinstitucionalni kapaciteti i do kraja nedefinirane odgovornosti usporavaju procesusklađivanja zakonodavstva ali i njegovu provedbu, tako da je pred BiH i dalje velikiizazov.b) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuProgram mjera za provedbu Privremenog sporazuma / Sporazuma o stabilizacijii pridruživanju (PS/SSP) u periodu koji je predmet analize predvidio je usvajanjecarinskih tarifa za 2011. godinu za industrijske i poljoprivredne proizvode. Snižavanjeuvoznih carina odvija se po zadanom planu. Uvozne carine na industrijske proizvodeporijeklom iz EU-a ukinute su(Dodatak I.b Protokola) i na 40%od polazne carine (Dodatak I.cProtokola). Na uvoz poljoprivrednihproizvoda iz Dodatka II. Protokola I. iDodatka III. d uvozne carine sniženesu na 40% od polazne carine, a zaproizvode navedene u DodatkuIII.c potpuno su ukinute. Usvojenesu carinske tarife za 2011. godinuza industrijske i poljoprivredneproizvode, kao i odluke o tarifnimkvotama za poljoprivredneproizvode te vina i alkoholna pića(Protokol 7). Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosanapravilo je prednacrt zakonao integriranoj carinskoj tarifi ido momenta sačinjavanja ovogizvještaja nije došlo do stavljanjau parlamentarnu proceduruU 2012. godini je predviđeno da se nastavis uspostavom infrastrukture kvalitetapribližavanjem zakonodavstva acquisuu području standarda, certifikacije,mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanjausklađenosti te prenošenjem direktivanovoga i globalnog pristupa, kao i direktivastarog pristupa. Između ostalog, predviđenoje jačanje jedinice za unutrašnjetržište u Ministarstvu vanjske trgovinei ekonomskih odnosa, jačanje jedinice zaimplementaciju direktiva novog pristupau nadležnim institucijama te pružanjepodrške privrednim subjektima za uvođenjesistema kvaliteta prema seriji standardaISO i podršku za certificiranje proizvoda idobivanje CE znaka. Sada je sasvim izvjesnoda zadani rokovi neće biti ispoštovani.prijedloga ovog zakona. Još uvijek nije došlo do usvajanja Zakona o vinu BiH. Dakle,iako je u posmatranom periodu zadatak bio usvajanje svega dva zakona, ni to nijerealizirano. Zakon o vinu je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine29

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineBiH, ali je odbijen u Domu naroda, te je sve vraćeno na početak. U međuvremenu jeusvojen Zakon o vinu i rakiji FBiH, pa je to donekle riješilo probleme proizvođača uFederaciji, ali je regulativa ove oblasti na nivou države i dalje prioritet.U cilju usklađivanja Zakona o zaštitipotrošača u BiH s komunitarnim pravom,Ministarstvo je formiralo dvije radnegrupe, i to Radnu grupu za izradu nacrtazakona o izmjenama i dopunama Zakonao zaštiti potrošača u BiH i Radnu grupuza izradu nacrta zakona o nedopuštenomoglašavanju. U obje radne grupe imenovanisu predstavnici relevantnih institucija izoba bh. entiteta ali nijedna od ove dvijeradne grupe nije izradila navedene nacrtezakona jer su predstavnici, odnosnočlanovi radnih grupa iz Republike Srpskeotkazali svoje učešće u daljnjem radu,uz obrazloženje da se radi o prijenosunadležnosti. Možda je ipak nerealnoočekivati da se oblast slobodnog kretanjarobe regulira na način da se stvarafunkcionalan jedinstveni ekonomskiprostor sve dotle dok se ne ispune političkipreduvjeti, a u ovom momentu teško jepredvidjeti kada bi se to moglo desiti.Praksa iz prethodnog periodanastavljena je i dalje – otvaranjetržišta se odvija po planu, a problemise javljaju kod regulacije unutarnjegtržišta. U Izvještaju Evropskekomisije o napretku naglašenaje potreba za uspostavu dijalogaizmeđu javnoga i privatnog sektorao tržišnim potrebama. Dakle,uočeni su problemi kod provedbeusvojenih mjera jer privatni sektorjoš uvijek nema potrebna znanjada primjenjuje preuzete direktive,odnosno da usklađuje svojeproizvode sa njihovim zahtjevimakako bi prošao proceduruocjenjivanja usklađenosti. Trenutnose ocjenjivanje usklađenosti ne vrši niza domaće ni za uvezene proizvodeprije plasiranja na tržište jer jošuvijek nisu utvrđene odgovarajućeprocedure za određivanje tijela zaocjenjivanje usklađenosti. Kao što jenaglašavano u svakom dosadašnjemizvještaju, BiH jednostavno nije institucionalno spremna za ispunjavanje preuzetihobaveza u zadanim rokovima. Koordinacija između nadležnih institucija najčešćeizostaje, a usklađivanje pravnih propisa nije u skladu s prioritetima i potrebamatržišta. U izvještajnom periodu načinjen je izvjestan pozitivan pomak u određenimoblastima, naročito u oblasti zaštite potrošača, međutim, sveukupno gledajući, to nijena zadovoljavajućem nivou.Bosna i Hercegovina u narednom periodu treba uložiti velike napore kako bi realiziralasve predviđene aktivnosti za provedbu Privremenog sporazuma iz oblasti slobodnogkretanja robe. U 2012. godini je predviđeno da se nastavi uspostava infrastrukturekvaliteta približavanjem zakonodavstva acquisu u području standarda, certifikacije,mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti, te prenošenjem direktivanovoga i globalnog pristupa, kao i direktiva starog pristupa. Između ostalog,predviđeno je jačanje jedinice za unutrašnje tržište u Ministarstvu vanjske trgovine30

i ekonomskih odnosa, jačanje jedinice za implementaciju direktiva novog pristupau nadležnim institucijama te pružanje podrške privrednim subjektima za uvođenjesistema kvaliteta prema seriji standarda ISO i podrške za certificiranje proizvoda idobivanje CE znaka. Sada je sasvim izvjesno da zadani rokovi neće biti ispoštovani.c) Primjer : Zaštita potrošača u BiH- uspjesi i izazoviKada je u pitanju slobodno kretanje robe, BiH je najznačajniji napredak zabilježilau oblasti zaštite potrošača. Kako se navodi u izvještaju o napretku, povećane sutehničke sposobnosti nadležnih državnih i entitetskih institucija i njihove informativneaktivnosti za javnost, a Ured ombudsmana za zaštitu potrošača dovoljno je ojačanza izvršavanje dužnosti utvrđenih Zakonom o zaštiti potrošača. Tokom 2010. Uredje radio na 317 predmeta, od kojih je 295 riješeno. Ombudsman je dao 35 stručnihmišljenja, 880 pravnih savjeta i odgovorio na 1515 zahtjeva za informacije. Usvojen jeDržavni godišnji program za zaštitu potrošača za 2011. i Izvještaj o realizaciji Državnoggodišnjeg programa za zaštitu potrošača za 2010. godinu. Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH - Odsjek za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošačai konkurenciju, u funkciji stručno-operativne podrške Vijeću za zaštitu potrošačaBiH - koordiniralo je izradu dokumenta o izvršenju Državnoga godišnjeg programaza zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine za 2010. godinu. Opća je ocjena da su sveinstitucije ostvarile većinu zacrtanih ciljeva, ali i u ovom slučaju nije moglo proći bezproblema političke prirode. Naime, u cilju usklađivanja Zakona o zaštiti potrošača uBiH s komunitarnim pravom, Ministarstvo je formiralo dvije radne grupe, i to Radnugrupu za izradu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošačau BiH i Radnu grupu za izradu nacrta zakona o nedopuštenom oglašavanju. U objeradne grupe imenovani su predstavnici relevantnih institucija iz oba bh. entiteta,ali nijedna od ove dvije radne grupe nije izradila navedene nacrte zakona jer supredstavnici, odnosno članovi radnih grupa iz Republike Srpske otkazali svoje učešćeu daljnjem radu, uz obrazloženje da se radi o prijenosu nadležnosti. Možda je ipaknerealno očekivati da se oblast slobodnog kretanja robe regulira na način da se stvarafunkcionalan jedinstveni ekonomski prostor sve dotle dok se ne ispune političkipreduvjeti, a u ovom momentu teško je predvidjeti kada bi se to moglo desiti.31

Glava VKretanje radnika,pružanje usluga,zajedničke odredbePoglavlje 1. Kretanje radnika (čl. 47.–49. SSP-a)Poglavlje 3. Pružanje usluga (čl. 57.-59. SSP-a)Poglavlje 5. Zajedničke odredbe (čl. 63.–69. SSP-a)a) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuIzuzev u oblasti transporta, koja je zbog svoje važnosti detaljnije obrađena, napredaku drugim oblastima obuhvaćenim ovim poglavljem zanemariv je. To se prije svegaodnosi na oblast kretanja radnika, gdje je teško i zamisliti značajan napredak dok jezakonodavstvo fragmentirano i različito među entitetima i kantonima. Na forumuna kome je Evropska komisija predstavila novu strategiju za povećanje zaposlenosti,najvažnijem susretu aktera u oblasti zapošljavanja u EU-u održanom 22. i 23.novembra 2011. godine, oblast mobilnosti radne snage je istaknuta kao jedan odprioriteta u Uniji i poduzete su dodatne konkretne mjere kako bi se stanje u ovojoblasti poboljšalo na nivou EU-a. Konkretno, to znači da će se jaz u pogledu stanjastagnacije u BiH još više povećati jer će EU napredovati i uvesti poboljšanja na tržišturada. Nijedan od predstavnika bh. vlasti nije prisustvovao navedenom skupu, štosamo po sebi dovoljno govori o spremnosti i zalaganju da se u BiH poboljša situacijau oblasti zapošljavanja.33

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineU oblasti transporta domaće institucije ulažu određene napore, međutim, susreću ses brojnim problemima koji su najčešće izvan njihove kontrole, kao što je nedostatakpolitičkog dogovora ili nedostatak resursa. Napravljene su radne verzije potrebnihdokumenata koji čekaju više nivoe vlasti za nastavak procesa izrade i usklađivanja. Zbogpolitičkih razloga i neslaganja predstavnika RS-a neki dokumenti nisu prihvaćeni, kaona primjer dokument Politika i strategija transporta, zbog čega će Delegacija EU-a u BiHfinancirati izradu strategije transporta iz sredstava u okviru IPA fondova za 2012. godinu.Nije bilo pomaka u zakonodavnim aktivnostima. Prijedlog zakona o međunarodnomi međuentitetskom cestovnom prijevozu nisu podržali poslanici iz RS-a uPredstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Kao razlog neusvajanju ovogzakona oni su naveli svoje protivljenje samome konceptu državnog zakona koji biuređivao ovu oblast.• U odnosu na standarde EU-a i prakse,tržište rada u BiH je u katastrofalnojsituaciji, a njegova fragmentiranost, uzslabu mobilnost radne snage, predstavljakočnicu ekonomskom razvoju.• Zbog sporosti u poboljšanju osnovnecestovne i željezničke infrastrukture BiHgubi nekoliko stotina hiljada eura svakesedmice.• Potrebno je hitno riješiti status Neuma;najpovoljnije i najjeftinije rješenje zaBiH i za Hrvatsku jeste zamjena koncesija,gdje bi Hrvatska gradila i dobila koncesijuna tunel u zaleđu Neuma koji bi zaobišaobh. teritorij, a BiH bi dobila na korištenjeLuku Ploče, također od strateškogznačaja.• Hitno pokrenuti pitanje zamjene koncesijaizmeđu BiH i Hrvatske kao što je izloženo ustudiji slučaja (Neum-Luka Ploče)Značajan pomak koji će bitipotrebno načiniti jeste usklađivanježeljezničke regulative s acquisem.Navedene propise potrebno jeprevesti na jezike konstitutivnihnaroda u BiH, a potom lektoriratii usvojiti kao službene propise,što je u planu Regulatornogodbora za 2012. godinu. Poteškoćeleže i u nedostatku novca.Željezničkim kompanijama u obaentiteta nedostaje sredstava zamnoge aktivnosti, a vidjeli smo uproteklom periodu da nedostajenovca i za plaće radnika.Sektor civilne avijacije je u dobromstanju u pogledu ispunjenostiprioriteta i transpozicija acquisaje izvršena, odnosno, acquiscommunautaire je postao važeći, tepreostaje samo da se on prevede sengleskog na lokalni jezik.34

Godišnji izvještaj za 2011.b) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuEvropska komisija je ocijenila da je u Bosni u Hercegovini, izuzev u oblasti željezničkogtransporta, situacija u oblasti cestovnog i zračnog transporta jednaka ili čak boljaod situacije zemalja iz regije. U oblasti transporta Hrvatska je nakon pregovoras predstavnicima EU-a donijela katastrofalne odluke za ekonomiju BiH, odnosnoza njen izvoz. Ostavljena su samo dva granična prijelaza za izvoz robe, od kojih jejedan prijelaz Bijača, gdje trenutno ne postoji granični punkt, te u Gradišci, za kojuse ne zna kada će punkt biti napravljen. Sva roba za izvoz u EU morat će prijećipreko navedenih punktova, što već sada predstavlja problem koji je potrebno početirješavati. Važno je navesti da je ova odluka i rezultat neodgovornosti domaćih vlastikoje nisu bile sposobne adekvatno reagirati kada se ukazala prilika za dokazivanjeda je BiH potrebno više graničnih prijelaza s Hrvatskom. Naime, vlasti Bosne iHercegovine imale su priliku ponuditi analizu koja ide u prilog tvrdnji da našoj zemljitreba više graničnih prijelaza od ponuđena dva, međutim, kako navedena aktivnostnije provedena, Hrvatska je iskoristila ovu slabost bh. vlasti.Bosna i Hercegovina je postigla napredak u primjeni Multilateralnog sporazumao zajedničkoj evropskoj zrakoplovnoj oblasti – ECAA, zaključeno je tokom nedavneposjete Delegacije Evropske komisije zadužene za praćenje napretka BiH. Što setiče zračnog saobraćaja, Delegacija Evropske komisije, koju su sačinjavali eksperti iznekoliko oblasti civilnog zrakoplovstva (ekonomska pitanja, aerodromi, zrakoplovnasigurnost, upravljanje zračnim saobraćajem, operacije zrakoplova, istraživanjaistraga i nesreća i obavezno izvještavanje o događajima, plovidbenost zrakoplova)konstatirala je da je BiH postigla napredak u primjeni ECAA sporazuma u odnosuna prošlu godinu. Evidentan je i napredak u oblasti sigurnosti letenja, uz sugestijekoje se odnose na obavezu propisivanja kaznenih odredbi u Zakonu o zrakoplovstvuBiH kako bi se mogao vršiti adekvatan nadzor te je BiH vodeća zemlja u okruženju utranspoziciji evropskih regulativa iz oblasti zračnog saobraćaja.Naglašen je također i napredak u transpoziciji propisa EU-a u oblasti zrakoplovnesigurnosti, kao i upravljanja zračnim saobraćajem iako se ne radi o obavezi iz prvefaze ovog sporazuma.Što se tiče cestovnog transporta, radi se na unapređenju transportne mreže (izgradnjamostova na rijeci Savi, granični prijelazi Gradiška i Svilaj), na jačanju cestovne mrežeprema Crnoj Gori i Albaniji (shodno tripartitnom Sporazumu o izgradnji cestovnemreže između BiH, Crne Gore i Albanije).Jedini je problem nizak nivo razvoja osnovne cestovne i željezničke infrastrukture.Razlozi kašnjenja razvoja osnovne infrastrukture vezani su za nedovoljan brojispunjenih mjera za provedbu SAA i različitih su vrsta (od nedostatka sredstava,35

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinepreko dugotrajnih tenderskih procedura, pa do tehničkog izvođenja remonta prugeili izgradnje autoceste). Kao konkretnu posljedicu možemo navesti i neostvarenuzaradu na željeznicama zbog kašnjenja remonta i zbog uskih grla koja nastaju.Procjenjuje se da navedeni potencijalni gubitak iznosi minimalno 600.000 KMdnevno zbog nepreuzimanja transporta u Luci Ploče, sudeći po informacijama izuprave korporacije Željeznice BiH i Željeznica FBiH (na primjer, gubitak uzrokovankatastrofalnom infrastrukturom jer Ivan-tunel nema dovoljan gabarit za prolazkontejnera s robom). Putna infrastruktura također prouzrokuje gubitak novca jerse naplata putarine vrši na ograničenoj dionici, a prisutno je i kašnjenje u izgradnji.Infrastruktura, dakle, može biti značajan izvor prihoda i tome se treba posvetiti.U željezničkom transportu napredak je zadovoljavajući, štaviše, u pojedinimsegmentima BiH je vodeća u regiji, npr. izdavanje licenci drugim operaterima željeznica,ali jedini razlog iz kojeg ova aktivnost nije započela jeste što drugi regulatorni odboriželjeznica u regiji nisu u stanju da izdaju licence drugim operaterima niti su dovoljnousklađeni s acquisem.Problem je u BiH što su formalno entitetske željeznice ispunile uvjete acquisa ipodijelile aktivnosti na menadžere infrastrukture i na operatere, ali kažnjiva praksa„presipanja“ novca iz jedne kategorije u drugu nastavlja se i dalje. Proces nijeproveden do kraja i nije prihvaćen savjet Delegacije Evropske unije u BiH oko podjeleaktivnosti i neminovnog otpuštanja dijela radnika. Delegacija EU-a u BiH takođerje sugerirala da bude samo jedan menadžer infrastrukture za BiH, što je efikasnijei sigurnije, ne tražeći od entiteta da se odreknu željezničke infrastrukture. Opet je,međutim, izabrano pogubnije i skuplje rješenje za bh. ekonomiju.Nekvalitetna infrastrukturna mreža u željezničkom transportu postaje sve većiproblem, uzevši u obzir stalni rast željezničkog transporta i veoma lošu infrastrukturukoja se mora koristiti, što iziskuje hitan remont preostalih dijelova pruge. DelegacijaEU-a pokušava ubrzati proces i investirati sredstva u izradu projektne dokumentacijena koridoru 5-C i za željeznice i za ceste. Problem za investiranje u željeznički sektor uFederaciji BiH jeste neadekvatan stav menadžmenta Željeznica FBiH koji cijeli procesdonošenja odluka zasniva bez korištenja analiza, studija i činjenica, što je pogubno zaekonomiju cijele države.Što se tiče vodenog saobraćaja, EU je pred potpisivanjem sporazuma sa Svjetskombankom (WB) o razminiranje obale Save i projekta obnove plovnog puta, kaopreduvjeta za izvođenje radova koje financira ova banka.36

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineVlasti BiH još uvijek ne spominju ovakav razgovor iako im je ponuđena pomoć odinstitucija EU-a, pa čak i servirano ovo rješenje.Tranzit kroz Neum je problem koji se mora riješiti. Predloženo rješenje ne bi koštalo BiHjer bi Hrvatska svojim sredstvima izgradila tunel i bila zadovoljna jer je znatno jeftinijeod mosta do Pelješca koji je trenutna opcija. S druge stran, davanjem koncesije BiHna korištenje terminala u Luci Ploče Hrvatska ne riskira ništa jer terminali, s obziromna to da su uknjiženi kao nacionalno dobro, ne mogu promijeniti vlasnika.Napomenimo i opasnost ukoliko se navedeno rješenje ne postigne. Riskiramo dabudemo primorani graditi granične prijelaze (dva prijelaza u Neumu, koja bi koštalaoko devet miliona eura, bez troškova eksproprijacije). Osim što zauzima veliki teritoriji dragocjeno tlo, to skupo rješenje bilo bi kratkoga vijeka jer po ulasku BiH u EU ti biprijelazi morali biti uklonjeni jer gube svrhu. Isti projekt bi morala napraviti i Hrvatska,tako da je sve to dvostruko neproduktivno i neisplativo.Za kraj, postoji mogućnost investicije EU-a u iznosu oko 100 miliona eura u navedeniprojekt u korist Hrvatske, što bi ona vrlo rado prihvatila, a sama situacija je apsolutniwin win slučaj jer su mogućnosti za loš ishod vrlo ograničene zbog međusobnepovezanosti i ovisnosti. 123456789101112131415161718191234567891011121314151617181938

Glava VKretanje radnika , poslovnonastanjivanje, pružanje usluga,kretanje kapitalaPoglavlje II, Poslovno nastanjivanje (čl. 50-56 SSP-a)a) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuSporazum o stabilizaciji i pridruživanju integralni je dio strategije proširenja koju EUprimjenjuje prema zemljama Zapadnog Balkana. Za zemlje potpisnice Sporazuma toje način postepene prilagodbe političkog i ekonomskog sistema pravnoj stečevini EU.Ekonomska prilgodba podrazumijeva stvaranje jedinstvenog unutarnjeg ekonomskogprostora koje osigurava lakšu mobilnost roba, usluga, kapitala i radne snage. Stoga jeefikasna primjena članova 50. do 56. Sporazuma koji je BiH potpisala sa EU 2008.godine,a koji se odnose na pravo poslovnog nastanjivanja, jedna od bitnijih komponenti zakreiranje jedinstvenog ekonomskog prostora. Glava V, poglavlje II ovog Sporazumadefinira pravo poslovnog nastana kao pravo uspostavljanja poslovne djelatnostiputem osnivanja novog preduzeća, podružnica i subsidijarnih društava. 12 U praktičnomsmislu, provedba navedenih članova podrazumijeva jednak tretman rezidentnih inerezidentnih poslovnih subjekata u pogledu osnivanja poslovnih subjekata.Uprkos težnji da se politička i ekonomska tranzicija BiH okonča punopravnimčlanstvom u EU, njen ekonomski prostor je još uvijek isfragmentiran, opterećenadministrativnom neefikasnošću i neujednačenim tempom usaglašavanja domaće12 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, član 50, stav d.39

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinelegislative sa acquis-em. Kada je poslovni nastan u pitanju, mnogi od problema koji suu ranijim godinama usporavali proces kreiranja povoljnije poslovne atmosfere su jošuvijek prisutni. Neki od najznačajnih su nedosljedna primjena zakona u praksi (međusudovima, a ponekada čak i među različitim sudijama), troškovi vezani za obaveznoučešće notara u procesu registracije poslovnih subjekata, banalne greške u softveruza elektronsko evidentiranje dokumenata u procesu registracije poslovnih subjekata,problem nostrifikacije diploma za nerezidente u BiH.Pored ograničenog napretka u oblastiposlovnog nastanjivanja, problem i daljepredstavlja isfragmentirana i neefikasnaadministrativna struktura, međuentitetskaneharmoniziranost propisa vezanih za pravastranaca pri osnivanju poslovnih subjekata,obavezno učešće notara u procesu registracijeposlovnih subjekata.Ipak posljednji izvještaj Evropskekomisije o napretku BiH na putu kaEU članstvu konstatuje ograničennapredak u oblasti poslovnognastanjivanja i mobilnosti usluga.Tako je naprimjer, Zakon o privrednimdruštvima djelimično harmonizirankako sa pravnom stečevinom EUtako i među entitetima. S tim uvezi, ocjenjuje se da je došlo doodređenog napretka po pitanju procedura vezanih za registraciju poslovnih subjekata,što je moguće posljedica poboljšane međuentitetske koordinacije na polju donošenjalegislative. Federacija BiH je tokom 2011.godine osnovala Revizorsku komoru s ciljempraćenja kvaliteta obavljanja revizija poslovnih subjekata od strane ovlaštenih revizorskihkuća. U Republici Srpskoj nadzor nad radom reviozorskih kuća vrši Savez računovođa irevizora. 132Oba entiteta su usvojila izmjene postojećih zakona kojima se reguliše koordinacijabankarske supervizije. Iako je napravljen određeni pomak ka harmonizaciji postojećihpropisa vezanih za registraciju poslovnih subjekata od strane nerezidentnih lica idobijanja radnih dozvola u FBiH, poslovno okruženje se i dalje čini nepovoljnim. Usaradnji sa International Finance Corporation, Federalni Zavod za zapošljavanje jesredinom 2011.godine uspio uskladiti propise vezane za dobijanje radnih dozvolaza nerezidente smanjujući broj potrebnih dokumenata sa 18 na 8 te propisao da seradna dozvola ima izdati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. 143 Iako seovo može izdvojiti kao pozitivan primjer ka kreiranju povoljnije poslovne atmosferena teritoriji FBiH, činjenica da svaki kanton i dalje zadržava pravo da odredi visinutakse za izdavanje radne dozvole ne doprinosi kreiranju jedinstvenog ekonomskogprostora. Nadalje, BiH još uvijek nije napravila bitan napredak kada je u pitanjupriprema za preuzimanje Direktive o uslugama.13 Evropska komisija, Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine: Strategija proširenja i ključni izazovi 2011-2012.14 Federalni Zavod za zapošljavanje, Procedura za izdavanje radne dozvole, u primjeni od 06.06.2011.godine.40

Godišnji izvještaj za 2011.Pored ograničenog napretka u oblasti poslovnog nastanjivanja, problem i daljepredstavlja isfragmentirana i neefikasna administrativna struktura, međuentitetskaneharmoniziranost propisa vezanih za prava stranaca pri osnivanju poslovnihsubjekata, obavezno učešće notara u procesu registracije poslovnih subjekata.Iz svega navedenog stiče se utisak da rješavanje problema vezanih za poslovnonastanjivanje nije na listi prioriteta nadležnih organa.b) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuKreiranje povoljnijeg poslovnogokruženja u BiH bi trebao bitiimperativ institucija u čijoj jenadležnosti provedba ekonomskihkriterija SSP-a. Ease of DoingBusiness izvještaj Svjetske banke za2011.godinu Bosnu i Hercegovinusmješta na 127. mjesto od ukupno183. zemlje, a komponentaU praksi je primjećeno da zbogkomplikovane procedure vezane zanostrifikaciju diploma određeni brojnerezidenata svjesno odustaje od istei prijavljuje se za radnu dozvolu kaonekvalificirani radnik.Izvještaja koja se odnosi na mjerenje lakoće pokretanja poslovnih aktivnosti smještaBiH na 162. mjesto. Ovo svakako nije zavidna pozicija, posebno ako se uzme u obzirzabilježeni pad stranih direktnih ulaganja (SDU) u BiH u toku 2011.godine u odnosuna isti period 2010.godine. Prema podacima Ministarstva za vanjsku trgovinu iekonomske odnose BiH, strana direktna ulaganja su za prvo polugodište 2011.godineiznosila 65 milliona KM, što je za 19.5% manje ulaganja u odnosu na isti period prošlegodine, dok drugo polugodište 2011.godine pokazuje blagi trend porasta stranihdirektnih ulaganja. U toku 2011.godine zabilježen je i pad investicija od 15% iz zemaljačlanica EU u odnosu na prethodnu godinu. 15415 Direkcija za ekonomsko planiranje, Bosna i Hercegovina: Ekonomski trendovi, Januar – Juni 2011.41

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineTabela 1. Pregled registrovanih stranih firmi u BiH za period 01.01. do30.06.2011.PodručjeNove firme saznačajnijimiznosomkapitalaNove firme saminimalnimosnivačkimkapitalomBroj registrovanihfirmi saizvršenomdokapitalizacijomUkupan brojregistrovanihstranih firmiFBiH 14 73 256 343RS 1 35 76 112BD 2 25 38 65BiH 17 133 370 520Izvor: MVTEOAko se posmatra struktura stranih direktnih ulaganja vidljivo je da je najveća koncentracijaposlovnih subjekata sa minimalnim osnivačkim kapitalom (KM 2.000,00), a najmanjeje visokokapitaliziranih novoosnovanih poslovnih subjekata. Odsustvo značajnijeginteresa stranih ulagača u BiH posljedica je sveukupne nesređenosti ekonomskogsistema čiji je sastavni dio pitanjeAko bi BiH trenutnih 12 proceduralnihpostupaka potrebnih za registraciju poslovnihsubjekata svela na 6, a broj dana potrebnih zaregistraciju umanjila sa trenutnih 40 na 20,popravila bi svoj položaj sa trenutnog 125.mjesta na 118. mjesto od ukupno 183 zemljeobuhvaćene ovim izvještajem.(ne)ispunjenosti odredaba vezanihza poslovno nastanjivanje.Izvještaj Vijeća stranih investitoraza 2011.godinu identificirao jenajznačajnije probleme iz domenaposlovnog nastanjivanja:42

Godišnji izvještaj za 2011.Tabela 2. Najznačajniji problemi iz domena poslovnog nastanjivanja 5POSLOVNA REGISTRACIJAProblemi Preporuke InstitucijeZAKONODAVSTVOZasnivanje založnog pravana udjelima u društvu saograničenom odgovornošću (FBiHI RS)Neprecizno definisanje uzrokaprekida procesa registracije (FBiH)Učešće notara u procesuregistracije (FBiH)U PRAKSINeadekvatna dostupnostinformacija o procesu registracijeposlovnih subjekata i primjenaprincipa javnosti uvida uinformacije (FBIH i RS)Nedosljednost u obradi zahtjevaza registraciju (FBiH i RS)Konsultacije sa registracionimsudijama u Opštinskom suduSarajevoDopuna zakona o registracijikojom se omogućava registracijazaložnog prava na udjelima priregistarskim sudovima (FBiH I RS)Precizirati konretne slučajevekoji mogu prekinuti processregistracije (FBIH)Izmjene Zakona o notarima Ipropisa o registraciji na način dase minimizira učešće notara uobradi osnivačkih akata i statuteposlovnih subjekata kao i njihovihizmjena (FBiH)Objava informacija na webstranicama i kontakt osoba zadetaljnije informacije o procesuregistracije i osnovnih podataka oregistrovanim subjektima (FBiHi RS)Pojednostaviti i unificiratibirokratske procedure vezane zaregistraciju (FBiH i RS)U drugim sudovima uobičajena jepraksa obavljanje konsultacija saregistracionim sudijom pa bi bilopotrebno istu praksu uvesti i naOpštinskom sudu SarajevoMinistarstva pravde FBiH I RSMinistarstvo pravde FBiHMinistarstvo pravde FBiHRegistarski sudoviNadležni registarski sudovi inadležna ministarstva pravdeNadležni registarski sudovi inadležna ministarstva pravdeOpštinski sud SarajevoPRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLEU specifičnim slučajevimaizdavanje radne dozvole jeuslovljeno potpisanim ugovorom oradu (FBiH, RS, BD) 16Nedosljednost u poštivanjuzakonom propisanih rokova zatrajanje postupka odobrenja iproduženja privremenog borava inedostatak razmjene informacijaizmeđu relevantnih institucijaNeusaglašenost zakona i praksevezano za postupak dobijanjaradne dozvole prije pribavljanjaprivremene boravišne dozvole(Kanton Sarajevo, FBiH)Izmjena Zakona o kretanju iboravku stranaca i azilu u BiH iliizmjena Zakona o zapošljavanjustranaca FBiHPoboljšati međusobnukoordinaciju i komunikacijuizmeđu Službe za rad sastrancima i sudova nadležnih zaregistraciju poslovnih subjekataUskladiti Zakon o kretanju iboravku stranaca i azilu BiH iZakon o zapošljavanju stanacaFBiH kada je u pitanju dobijanjeradne dozvole po prvi putParlamentarna skupština BiHi Parlament FBiH, NadležnaministarstvaMinistarstvo sigurnosti BiHNadležni sudovi za registracijuposlovnih subjekataNadležna Služba za poslove sastrancimaNadležna ministarstvaSlužba za zapošljavanje KantonSarajevo16 Npr, u FBiH nerezident je dužan prvo pribaviti boravišnu dozvolu, pa potom zaključiti ugovor o radu da bi konačno dobio radnudozvolu. S druge strane u Republici Hrvatskoj radna dozvola i boravišna dozvola su isti dokument.43

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineZakon o politici direktnih stranih ulaganja BiH u svojoj posljednjoj dopuni oslobađastrane ulagače obaveze registriranja svojih pojedinačnih ulaganja kod Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Strani ulagači ostaju u obavezi da registrujusvoja ulaganja kod nadležnih registracionih sudova, koji po službenoj dužnosti o ovomeobavještavaju Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Da bi nerezidentotpočeo poslovnu aktivnost u BiH potrebno je provesti 12 proceduralnih postupaka utrajanju od 60 dana, a ukupan trošak je 15.75% BND po glavi stanovnika. 176I pored određenog napretka u harmonizaciji registracionih propisa (posebno nateritoriji FBiH), i dalje postoji jaz između zakonske regulative i njene praktičneprimjene. Zakoni o registraciji poslovnih subjekata (FBiH i RS) nalažu registracionimsudovima da po hitnom postupku i u roku od 5 dana izdaju rješenje o registraciji kakodomaćih tako i stranih poslovnih subjekata. U praksi, dobijanje rješenja o registracijitraje i do 20 dana za prvi upis u registar poslovnih subjekata, dok registracije statusnihpromjena nekada traju i duže. Cijeli proces dodatno je usložnjen i poskupljenobaveznim učešćem notara kako u prvobitnoj registraciji poslovnih subjekata takoi pri svakoj narednoj izmjeni.Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2011.godinu je naglasio da nije bilonikakvog napretka po pitanju priznavanja profesionalnih kvalifikacija. U praksi jeprimjećeno da zbog komplikovane procedure vezane za nostrifikaciju diplomaodređeni broj nerezidenata svjesno odustaje od iste i prijavljuje se za radnu dozvolukao nekvalificirani radnik. 187c) Primjer: Zakon o notarima FBiHZakon o notarima FBiH predviđa obavezno učešće notara kako u procesu registracijeposlovnih subjekata tako i u statusnim promjenama poslovnog subjekta. U praksiova zakonska odredba usložnjava i poskupljuje rad poslovnih subjekata, posebnozato što se u većini slučajeva uloga notara svodi na puko kopiranje odluka donešenihod strane organa upravljanja poslovnih subjekata. Naprimjer, to znači da odlukao osnivanju nove poslovnice kao i odluka o izmjeni lica ovlaštenih za zastupanjeposlovnog subjekta mora biti verificirana od strane notara. Veliki broj stranihinvestitora smatra ovakvu vrstu formalizma nepotrebnim teretom za njihovoposlovanje. Izmjenom Zakona o notarima i propisa vezanih za registraciju ovajformalizam bi se mogao izbjeći, pri čemu bi notari zadržali ulogu verifikacije potpisalica ovlaštenog za zastupanje poslovnih subjekata.17 Vijeće stranih investitora, Bijela Knjiga za 2010-2011.godinu.18 Služba za zapošljavanje, Federalni Zavod za zapošljavanje.44

Godišnji izvještaj za 2011.Smanjenjem broja proceduralnih postupaka i vremena neophodnog za osnivanjeposlovnog subjekta, BiH bi mogla značajno popraviti svoj poredak na Ease of DoingBusiness ljestvici Svjetske Banke. Primjerice, ako bi BiH trenutnih 12 proceduralnihpostupaka potrebnih za registraciju poslovnih subjekata svela na 6, a broj danapotrebnih za registraciju umanjila sa trenutnih 40 na 20, popravila bi svoj položajsa trenutnog 125. mjesta na 118. mjesto od ukupno 183 zemlje obuhvaćene ovimizvještajem. 198Kada je započinjanje biznisa u pitanju, određene razlike postoje i među BiH gradovima.Tabela 3. Procedure i troškovi vezani za registraciju poslovnih subjekata u trigrada BiHBanjaLukaMostarSarajevoProsjekIstočneEvropeLakoća osnivanja poslovnog subjekta(Rangiranost među 26. drugih evropskihgradova)18 20 19Broj potrebnih procedura 10 12 12 6Vrijeme (u danima) 21 47 50 16Trošak osnivanja (% BDP po glavi stanovnika) 16 22,1 15,4 8,3Sačinjavanje osnivačkog akta i ovjera kodnotara (u KM)Registracija kod nadleđnog registracionogsuda (u KM)335 335 400500 1055 555Pečat poslovnog subjekta (u KM) 40 40 40Statistički broj poslovnog subjekta (u KM) 70 -- --Radna dozvola od opštine (u KM) 102 -- --Statistički broj kompanije (u KM) 70 -- --Izrada statuta od strane advokata (u KM) 250 250 250Izvor: Baza podataka Doing Business Izviještaja Svjetske BankePremda ispunjavanje odredaba vezanih za usklađivanje oblasti prava poslovnognastana sa pravnom stečevinom EU-a predstavlja bitan preduslov za kreiranjekonkurentnog tržišta ipak se ne nalazi u vrhu liste prioriteta odgovornih institucija.19 Kalkulacije napravljene korištenjem Doing Business Reform Simulator-a.45

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineU narednom periodu biće potrebno obratiti posebnu pažnju na nastavak reformi upodručju registracije imovine i preduzeća, provedbe ugovora, procedura bankrota,licenciranja preduzeća. Od posebne važnosti je eliminacija duplih propisa nametnutihkompliciranom strukturom vlasti (npr. oporezivanje dohotka i uplata doprinosa zarezidenta RS koji je uposlen u FBiH).46

Glava VKretanje radnika , poslovnonastanjivanje, pružanje usluga,kretanje kapitalaPoglavlje 4. Tekuća plaćanja i kretanje kapitala (čl. 60. - 62. SSP-a)a) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuU odnosu na 2010. godinu nisu postignuti značajni pomaci u provedbi obaveza kojise tiču tekućih plaćanja i kretanja kapitala. Evropska komisija je ustanovila umjereninapredak u pogledu pripreme za potpunu liberalizaciju tržišta kapitala u Bosni iHercegovini. Oblasti u kojima je usporen napredak, po ocjeni Komisije, odnose sena privatizaciju preduzeća koja još imaju državnog kapitala, kao i postojanje nekihograničenja na vanjske transfere stanovništva, ograničenja na držanje računa uinozemstvu, te iznosa koji nerezidenti mogu slobodno prenijeti. 20 Konačna je ocjenaEvropske komisije da je potrebna veća koordinacija u pogledu privlačenja stranihinvesticija u cijeloj zemlji, posebno u izradi i provedbi pravnih reformi u ovoj oblasti,te da općenito tržišta kapitala u BiH još nisu potpuno funkcionalna.Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, koji je donesen 1998. godine, snaknadnim izmjenama u 2003. i 2010. godini, definira temeljne politike stranog ulaganjau BiH i usklađen je u bitnim segmentima s relevantnim regulativama EU-a u ovoj oblasti.Entitetski zakoni o stranim ulaganjima - Zakon o stranim ulaganjima Republike Srpskei Zakon o stranim ulaganjima FBiH harmonizirani su s odredbama Zakona o politicidirektnih stranih ulaganja, s posljednjim izmjenama koje je inicirala RS u 2011. godini.20 Evropska komisija, 2011., Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2011.47

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineOdredbama ovog zakona stranim ulagačima garantirana su mnoga prava:◊◊◊◊◊◊ostvarenje vlasničkih prava na nekretninama;pravo na otvaranje računa kod bilo koje poslovne banke u domaćoj ilikonvertibilnoj valuti;pravo na konverziju domaće valute u BiH u bilo koju konvertibilnu valutu radiplaćanja koja se odnose na njihova ulaganja u BiH;pravo na transfer u inozemstvo u konvertibilnoj valuti dobiti koja nastanekao rezultat njihovog ulaganja, uključujući i dobit u obliku profita, dividendi,kamata i sl.;pravo na transfer u inozemstvo u konvertibilnoj valuti sredstava koja straniulagači steknu nakon djelomične ili potpune likvidacije svojih ulaganja u BiH, iliod prodaje imovine, odnosno vlasničkih prava;pravo da ulaganja neće biti nacionalizirana, eksproprirana ili rekvirirana, tepodvrgnuta mjerama sa sličnim posljedicama, izuzev u javnom interesu i uskladu s važećim zakonima i uz plaćanje primjerene naknade. 21Tokom 2010. godine Zakon o politici direktnih stranih ulaganja BiH izmijenjen je kakobi stavio izvan snage prethodne procedure za registraciju stranih ulaganja kodMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 22 te se ta obaveza prebacilana entitetske sudove koji su obavezni po službenoj dužnosti dostaviti informaciju ostranom ulaganju Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležnimentitetskim organima. Zanimljivo je da je jedan od prijedloga projekata za financiranjeiz IPA 2011. bio prijedlog za financiranje nabavke opreme i programa za uspostavuposlovnih registara u entitetskim sudovima. Ovi poslovni registri bi, pretpostavljase, trebali pomoći potpunoj i pravovremenoj registraciji stranih ulaganja. Ovaj jeprojekt, međutim, bio među nekolicinom projekata na koje su predstavnici RS-astavili primjedbu zbog pitanja ovlasti, te na koncu nije odobren za financiranje iz IPA2011. godine.U pogledu funkcioniranja tržišta kapitala tokom 2011. godine je u Brčko distriktuinicirano usvajanje Zakona o komisiji za hartije od vrijednosti i Zakona o preuzimanjudioničkih društava usklađenih s propisima EU-a. 23 S druge strane, tokom dobrogdijela 2011. godine Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je poslovala utehničkom mandatu, što je uzrokovalo da su sudovi ocijenili kako su rješenja Komisijedonijeta u tom periodu bila pravno ništavna. Nije poznato da li je Narodna skupština21 Izvor: www.fipa.gov.ba.22 Što je bilo regulirano Uputstvom o registraciji direktnih stranih ulaganja („Službeni glasnik BiH“ br. 22/99 i 21/00).23 Informacija o Polugodišnjem pregledu realizacije aktivnosti iz Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropskogpartnerstva sa BiH za period 1. 1. 2011. – 30. 6. 2011. upućena Komisiji za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH.48

Godišnji izvještaj za 2011.RS-a u međuvremenu imenovalanove članove Komisije za hartijeod vrijednosti. Prema posljednjimraspoloživim informacijama,slična je situacija i s Komisijom zavrijednosne papire Federacije BiH.U priloženoj tabeli dat je detaljnijipregled realizacije obavezaiz Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju (SSP) te o mjeramapotrebnim za njihovo potpunoispunjenje.Generalno gledajući, Bosna i Hercegovinaje do sada ostvarila umjeren napredak urealizaciji obaveza iz ove oblasti. Međutim,ostaje nekoliko vrlo bitnih pitanja zakoja se zajednička politika mora definiratiprije iniciranja daljnjih napora premaliberalizaciji tržišta kapitala, među kojimasu: pitanje utvrđivanja ograničenjana strano vlasništvo određenih vrstapreduzeća, pitanje efekata liberalizacijetržišta nekretnina na domaće stanovništvo,uvođenje zaštitnih mjera is člana 61.stav 5. SSP-a i pitanje uspostave Vijeća zastabilizaciju i pridruživanje. Dugoročnomora postojati jasan zajednički stav upogledu posljedica koje liberalizacijatržišta kapitala ima na postojećiregulatorni okvir.49

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineOdredba izSSP-aČlan 60.Član 61.Stav 1.Stav 2.Zahtjev iz SSP-aStrane se obavezuju da ćeodobravati sva plaćanja itransfere na tekući računplatnog bilansa izmeđuZajednice i Bosne i Hercegovine,u slobodno konvertibilnoj valutii u skladu s odredbama članaVIII. Statuta Međunarodnogmonetarnog fondaU pogledu transakcija nakapitalnom računu i financijskomračunu platnog bilansa, nakonstupanja na snagu ovogsporazuma, strane će osiguratislobodno kretanje kapitala u vezis direktnim ulaganjima u društvakoja su osnovana u skladu sazakonima zemlje domaćina i sulaganjima koja su obavljena uskladu s odredbama iz PoglavljaII. Glave V., kao i likvidaciju ilipovrat tih ulaganja i bilo kakvedobiti nastale na osnovu njih.2. U pogledu transakcija nakapitalnom i financijskomračunu platnog bilansa, nakonstupanja na snagu ovogsporazuma, strane će osiguratislobodno kretanje kapitalau vezi s potraživanjima kojase odnose na komercijalnetransakcije ili pružanje uslugau kojima učestvuje lice kojeima prebivalište u jednoj odstrana, kao i u vezi s financijskimzajmovima i kreditima s rokomdospijeća dužim od jednegodine.Nivo usklađenosti u domaćimzakonodavstvimaPrema nalazima posljednjeg izvještajao napretku BiH, Evropska komisija jekonstatirala da „Bosna i Hercegovina imamoderan platni sistem za žiro-kliring ibruto poravnanja u realnom vremenu“, teda su te transakcije činile „31% ukupnogbroja transakcija i 36% vrijednostitransakcija u unutrašnjem platnomprometu u državi“. 16Zakon o politici stranih ulaganja u BiH(s kojim su usklađeni entitetski zakonio stranim ulaganjima) usklađen jesa zahtjevima ove odredbe. Izuzetakčini član 4. Zakona o politici stranihulaganja u kojem se ograničava omjerstranog vlasništva u određenim vrstamapreduzeća. U Izvještaju o napretkuEvropska komisija ukazuje na ovoograničenje, mada ukoliko je ova odredbadio usuglašene politike na nivou cijele BiH,onda su to pozicije s jasno definiranomargumentacijom, koje se trebaju zauzetikada pregovori u ovoj oblasti započnu.Obaveze iz ovog člana su ispunjene krozharmonizaciju entitetskih propisa.2424 Evropska komisija, 2011., Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2011.50

Godišnji izvještaj za 2011.Odredba izSSP-aStav 3.Stav 4.Zahtjev iz SSP-aOd dana stupanja na snagu ovogsporazuma Bosna i Hercegovinaodobrit će potpunom iekspeditivnom primjenom svojihpostojećih propisa i procedurakupovinu nekretnina u BiHdržavljanima država članica.U roku od šest godinaod stupanja na snaguovog sporazuma BiH ćepostepeno prilagođavatisvoje zakonodavstvo u vezisa sticanjem nekretnina uBosni i Hercegovini kako bidržavljanima država članicaosigurala isti tretman kao isvojim državljanima.Strane će također osigurati,od pete godine od stupanjana snagu ovog sporazuma,slobodno kretanje kapitala.Ne dovodeći u pitanje stav 1.,strane neće uvoditi nikakva novaograničenja na kretanje kapitalai tekuća plaćanja između lica sprebivalištem u Zajednici i BiHi neće dodatno ograničavatipostojeća rješenja.Nivo usklađenosti u domaćimzakonodavstvimaPrema prošlogodišnjem izvještaju DEI-ja orealizaciji obaveza iz SSP-a, ova pitanja suse trebala riješiti putem entitetskih zakonao stvarnim pravima. Međutim, ako je suditipo iskustvima drugih zemalja, 17 BiH bimorala poduzeti određene mjere da sezaštiti od mogućih negativnih posljedicakoje liberalizacija tržišta nekretnina nosipo domaće stanovništvo.Prije liberalizacije i tokom stupanja upristupne pregovore, BiH kao cjelina morajasno da utvrdi koji su mogući ekonomski,sociološki pa i ekološki efekti liberalizacijetržišta nekretnina, te na osnovu toga jasnodefinira nacionalne interese koji mogu bitizaštićeni tokom samih pregovora.Iako je rok za provedbu obavezeosiguravanja slobodnog kretanjakapitala u vezi s portfeljnim ulaganjimai financijskim zajmovima i kreditimas rokom dospijeća kraćim od jednegodine pet godina od stupanja na snagusporazuma, nije poznato koje su aktivnostipoduzete u ovoj oblasti.Pitanje reguliranja kretanja kapitalai tekuća plaćanja su u potpunosti unadležnosti entiteta, te ne postojeformalni mehanizmi usklađivanja politikai propisa. Tako da ostaje pitanje: kojeinstitucionalne garancije BiH ima zaispunjavanje ove obaveze?2525 Pogledati Komparativni izvještaj VPI-ja za 2010. godinu.51

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineOdredba izSSP-aStav 5.Stav 6.Stav 7.Član 62.Stav 1.Stav 2.Zahtjev iz SSP-aNe dovodeći u pitanje odredbečlana 60. i ovog člana, kada uizuzetnim okolnostima kretanjekapitala između Zajednice i BiHuzrokuje ili prijeti da uzrokujeozbiljne teškoće u funkcioniranjupolitike deviznog kursa ilimonetarne politike u Zajedniciili BiH, Zajednica, odnosno BiHmože poduzeti zaštitne mjereu pogledu kretanja kapitalaizmeđu Zajednice i BiH tokomperioda od najviše šest mjeseci,ako su takve mjere neophodne.Naprijed navedene odredbene mogu ograničavati pravaprivrednih subjekata obijustrana da koriste svaki povoljnijitretman predviđen bilo kojimpostojećim bilateralnim ilimultilateralnim sporazumomkoji uključuje strane iz ovogsporazuma.Strane će se međusobnokonsultirati o olakšavanjukretanja kapitala izmeđuZajednice i Bosne i Hercegovineradi promoviranja ciljeva ovogsporazuma.Tokom prvih pet godina oddana stupanja na snaguovog sporazuma, straneće poduzimati mjere kojeomogućavaju stvaranjepotrebnih uvjeta za daljnjupostepenu primjenu pravilaZajednice o slobodnom kretanjukapitala.Po isteku pete godine oddana stupanja na snaguovog sporazuma, Vijeće zastabilizaciju i pridruživanjeutvrdit će detaljne aranžmaneza potpunu primjenu pravilaZajednice o kretanju kapitala.Nivo usklađenosti u domaćimzakonodavstvimaČlanovi 17. i 18. Nacrta zakona o okvirudevizne politike Bosne i Hercegovine, kojinije usvojen u Parlamentarnoj skupštiniBiH tokom 2010. godine i koji naknadnonije više stavljan u parlamentarnuproceduru, predvidjeli su odredbe zazaštitne mjere. Međutim, s neusvajanjemovog zakon ovo pitanje je ostaloneriješeno.Pitanje reguliranja zaštitnih mjera nijeaktualizirano tokom 2011. godine.Slično je pitanje kao za stav 4. u članu61., samo obrnuto, to jeste – kojeinstitucionalne mehanizme vlasti BiHimaju za korištenje povoljnijih tretmanas obzirom na nedostatak formalnekoordinacije?Mehanizmi ovih vidova konsultacija inačini koordinacije između nivoa nisuutvrđeni.Pretpostavka je da će ove mjere bitidefinirane unutar institucionalnih okvirakoji budu uspostavljeni za daljnji procespridruživanja Evropskoj uniji.Ponovo nisu poduzete nikakve aktivnostina uspostavi Vijeća za stabilizaciju ipridruživanje, te je u rok prolongiran dokraja 2011. godine.52

Godišnji izvještaj za 2011.b) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma /Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuZa realizaciju članova 60. do 62. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kojareguliraju pitanja tekućih plaćanja i kretanja kapitala potrebno je u narednom perioduhitno riješiti slijedeća pitanja, posebno na nivou Privremenog odbora i Privremenogpododbora koji je zadužen za ovu oblast:◊◊◊◊što se tiče direktnih stranih ulaganja, i dalje ostaju ograničenja na omjerinozemnog kapitala u preduzećima koja se bave proizvodnjom i prodajomoružja, municije, eksploziva za vojnu upotrebu, vojne opreme te javniminformiranjem. Ukoliko su ova ograničenja u općem javnom interesu, trebada budu definirana kao dio zajedničke politike, i takav stav treba zauzeti, sodgovarajućom argumentacijom, tokom procesa pridruživanja. Ovaj stav trebabiti utvrđen na slijedećem sastanku Privremenog odbora i / ili Privremenogpododbora.što se tiče omogućavanja državljanima država članica Evropske unije dabudu vlasnici nekretnina u BiH, potrebno je definirati zajedničke politikekojima bi se zaštitilo domaće stanovništvo od eventualnih negativnihposljedica liberalizacije tržišta nekretnina. Ovo bi uključivalo, naprimjer,oporezivanje preprodaje nekretnina u kratkom vremenskom periodu iliugovaranja moratorija na kupovinu zemljišta od posebnog značaja (kao štoje poljoprivredno zemljište). Stav o ovom pitanju treba da zauzme Privremeniodbor i / ili Privremeni pododbor.zaštitne mjere koje su propisane članom 61. stav 5. ostale su nedefinirane jernije došlo do usvajanja Prijedloga zakona o okviru devizne politike tokom 2010.godine. Privremeni pododbor bi trebalo da na slijedećem sastanku raspravi oovom pitanju te nađe odgovarajuće zakonsko rješenje za definiranje zaštitnihmjera, kako bi BiH imala dovoljno vremena da koristi ove zaštitne mjere prijenjihovog isteka po odredbama SSP-a. 26uspostava Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje (VSP) trebalo je da budeokončana u 2009. godini; ovaj rok je prolongiran najprije do kraja 2010. papotom do kraja 2011. godine. Vijeće ima zadatak, prema SSP-u, da utvrdidetaljne aranžmane za potpunu primjenu pravila EU-a o kretanju kapitala, paaktivnosti na njegovoj uspostavi moraju što hitnije biti inicirane i okončane.26 Pogledati VPI-jev Monitoring izvještaj za 2010. godinu gdje je dato objašnjenje uloge zaštitnih mjera i načina njihovog reguliranja naprimjeru Hrvatske.53

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinec) Dugoročna pitanja za razmatranjeU bilo kojoj ekonomiji financijska tržišta su s pravom jedan od segmenata koji podliježenajrigoroznijim kontrolama i najvećem stupnju regulacije. Regulacija financijskogtržišta je višestruka: zaštita pojedinaca (zaštita zajmodavaca, investitora i osiguranihlica), osiguravanje stabilnosti sistema te osiguravanje nesmetanog funkcioniranjafinancijskih tržišta. Pri tome zakonske odredbe mogu ići u dva smjera: one kojeograničavaju rizike i one koje ograničavaju štete koje mogu nastati financijskimtransakcijama. Kao posljedica globalizacije sve je više prekograničnih povezivanjafinancijskih tržišta, te u tom kontekstu međunarodni standardi imaju velikog utjecajana način reguliranja tih tržišta. 27Regulacija, i što je još važnije, nadzor financijskih tržišta u BiH decentralizirani su natri zakonska okvira (FBiH, RS i Distrikt Brčko). Ukoliko su intencije da se financijskotržište BiH, koje je trenutno malo i nerazvijeno, proširi i dobije na značaju, ovopitanje morat će biti razmotreno posebno u svjetlu činjenice da Centralna banka BiHposluje po principima valutnog odbora bez regulatornih ili supervizorskih ovlastinad bankarskim tržištem ili tržištem kapitala. Ovo pitanje je značajno i sa stanovištapraćenja i prevencije pranja novca i financiranja terorizma, zbog čega su potrebni, unajmanju ruku, konsolidirani regulatorni okviri u BiH. Prijedlog je da Parlamentarnaskupština BiH inicira razgovore na stručnom nivou o ovom pitanju u svjetlu širihdruštveno-ekonomskih implikacija koje će sve veća liberalizacija tržišta kapitala imatite o adekvatnosti postojećih regulatornih okvira da odgovore na te implikacije.27 Adaptirano sa http://www.sif.admin.ch/themen/00489/index.html?lang=en.54

Glava VIUsklađivanje zakona,provođenje zakona i pravilakonkurencijea) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuIspunjenost prioriteta zakonodavnih aktivnosti u procesu realizacije obaveza izSSP-a u ovoj oblasti može se ocijeniti djelomičnom, nepotpunom i nedovoljnom.Pri tome treba naglasiti da je u nekim segmentima, poput zaštite intelektualnogvlasništva, postignut odličan napredak. S druge strane, u oblasti konkurencije ilizaštite mentalnog zdravlja djelomičan, a u pogledu državne pomoći, naprimjer,nikakav konkretan rezultat nije postignut. Može se reći da usklađivanje i provođenjezakona nastavlja bilježiti već kritičnu stagnaciju što ju je uzrokovalo Vijeće ministara utehničkom mandatu i kasno formirana Parlamentarna skupština BiH, koja ipak reagirana zakonske prijedloge koji trebaju doći upravo iz Vijeća ministara BiH. Izvještaj onapretku Bosne i Hercegovine u 2011. ističe generalnu ocjenu da „ukupno gledajući,funkcioniranje tržišnih mehanizama i dalje koče poremećaji, prevelika uloga države inedostatak konkurencije, što onemogućava efikasnu dodjelu resursa“. 28Usvajanje i provođenje zakona u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva već duže28 Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2011., prilog uz saopćenje Evropske komisije Evropskom parlamentu i Vijeću, Bruxelles,12. 10. 2011. SEC (2011) 1206, http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=8562 str. 27.55

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinevrijeme bilježi stalan napredak. 29 Ovi zakoni su u potpunosti usklađeni za zahtjevimaWIPO-a, 30 dok se osposobljenost institucije postepeno povećava.Napredak je zabilježen nakon dužeg vremena u oblasti zaštite mentalnog zdravljausvajanjem zakonskog okvira na nivou BiH i entiteta, te uspostavom potrebnihinstitucija i koordinacijskih mehanizama u regiji, što se navodi i u Izvještaju Evropskekomisije. 31 Pored toga, došlo je i do komplementarnog napretka u oblasti zapošljavanjaosoba s invaliditetom. Naime, Upravni odbor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju izapošljavanje osoba s invaliditetom donio je odluke o objavljivanju javnih poziva uvezi s projektima zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom.Utvrđen je iznos od 850.000 KM za financiranje i sufinanciranje programa i projekatate 150.000 KM za dodjelu novčanog stimulansa. Namjena poziva za financiranje isufinanciranje jeste održavanje postojeće razine zaposlenosti osoba s invaliditetom,dok se javnim pozivom za dodjelu novčanog stimulansa pozivaju pravna i druga licada uposle osobe s invaliditetom čiji je procent 60% i više. 32Konkurencijsko vijeće BiH bilježi daljnji napredak na usuglašavanju vlastitihpodzakonskih akata s praksom u EU-u. Tokom izvještajnog perioda KVBiH je donijeloOdluku o izmjeni i dopuni Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnimradnjama pred Konkurencijskim vijećem.Pri tome bilježi gotovo isti broj slučajeva, ali se bori s nedostatkom resursa kojibi omogućili i rješavanje više slučajeva. Isto se zapaža i u Izvještaju EU-a, no možese dodati da je do 20. 11. 2011. g. Konkurencijsko vijeće BiH donijelo ukupno 48odluka, od toga 20 mišljenja, 12 rješenja, 13 zaključaka i tri obavijesti. U usporedbi sprethodnom godinom može se zapaziti nesrazmjer u broju datih mišljenja u odnosuna ostale odluke u vezi s rješavanjem slučajeva zloupotrebe dominantnog položajai spajanja kompanija. No ipak, dio mišljenja i odluka koje je Konkurencijsko vijeće29 Tako Evropska komisija navodi u Izvještaju o napretku BiH za 2011. slijedeće: Ostvaren je napredak u oblasti prava intelektualnogvlasništva. Stupili su na snagu zakoni na državnom nivou koji uređuju prava industrijskog vlasništva, autorskih i srodnih prava, tesu usvojeni provedbeni propisi. Uspostavljena su tri vijeća u svojstvu savjetodavnih i koordinacijskih tijela Instituta za intelektualnovlasništvo, koja su počela sa provedbom svojih programa rada. Započeta je obuka i stručno osposobljavanje članova ovih vijeća.Poduzete su dodatne mjere u cilju poboljšanja rada Instituta za intelektualno vlasništvo i širenja informacija o intelektualnomvlasništvu. Institut je proširio svoje radne prostorije, te je povećao broj osoblja sa 48 na 50. Međutim, potrebno je popuniti još 22upražnjena radna mjesta. Str. 34.30 WIPO – The World Intellectual Property Organization (Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo).31 Bilježi se napredak u oblasti mentalnog zdravlja. U Federaciji je usvojen Zakon o zaštiti osoba s mentalnim poremećajima, kojimse poboljšava zaštita ljudskih prava i dostojanstva osoba s mentalnim poremećajima, kao i zakonska zaštita odraslih osoba sumanjenim mentalnim sposobnostima. Počeo je s radom Regionalni centar za razvoj mentalnog zdravlja u jugoistočnoj Evropi,smješten u Sarajevu. Međutim, još uvijek treba poduzeti daljnje aktivnosti usmjerene na promoviranje uključenosti osoba sproblemima mentalnog zdravlja i njihovog osposobljavanja. Društveni centri za usluge mentalnog zdravlja visokog kvaliteta, koji sufokusirani na oporavak, trebaju dodatnu podršku. Str. 36.32 http://www.fzzz.ba/.56

Godišnji izvještaj za 2011.davalo ticao se pitanja konkurencije u djelokrugu javnih institucija i javnih kompanija,što je pozitivno s aspekta uvođenja pravila konkurencije u javni sektor (posljednjakolona u Tabeli 1). 33Novi Zakon o javnim nabavkama, koji bi sveukupno trebalo da riješi nedostatkepostojećeg zakona, već dugo se nalazi u parlamentarnoj proceduri. To je uzrokovaloistovjetan proces rada Agencijei Ureda za žalbe kao i u prošlomizvještajnom periodu. Iako Izvještaj Nepostojanje zakona o državnim pomoćimaKomisije o napretku BiH veoma odbija strane investitore, koji se boje daoštro kritizira stagnaciju u reformi će neke firme imati privilegirani status napropisa o javnim nabavkama i radtržištu roba i usluga u regiji jer će bitiugrožena fer tržišna utakmica, s obzirom nanadležnih institucija, mora se rećito da je Bosna i Hercegovina jedina zemljada proces javnih nabavki kako-takou regiji koja nije donijela ovaj zakon.funkcionira u zadanom zakonskomPored toga, odsustvo ovog zakona potičei institucionalnom okviru, uz korupciju i netransparentnost u dodjelimnoštvo problema izazvanih financijskih poticaja privatnim i javnimnedorečenostima u primjeni firmama.propisa. Problem se javlja jer sene otklanjanju uočeni nedostaciu procedurama i primjeni novogacquisa o javnim nabavkama iz 2004. i 2007.33 Prema podacima dostupnim na službenoj internetskoj stranici KVBiH www.bhkonk.gov.ba.57

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineUsporedba ocjena iz Izvještaja EU-a o napretku BiH o aktivnostima Agencije za javnenabavke i Konkurencijskog vijeća - Tabela 1.Agencija za javne nabavkeNa polju javnih nabavki nije ostvaren napredak.Usvojene su smjernice o elektronskoj objavijavnih nabavki i završene su tehničke pripreme zaelektronsko objavljivanje tendera na internetskojstranici Agencije za javne nabavke.Broj osoblja Agencije za javne nabavke i Ureda zarazmatranje žalbi ostao je nepromijenjen.Provedba Strategije razvoja sistema javnihnabavki za 2010.-2015. je odgođena. Potrebnoje preuzeti acquis o javnim nabavkama iz 2004. i2007. godine.Odredbe o javno-privatnom partnerstvu ikoncesiji usluga i radova na svim nivoima nejamče konkurentne ni transparentne postupke,niti neovisnu reviziju postupka u skladu sacquisem.Agencija za javne nabavke i Ured zarazmatranje žalbi nisu dovoljno proaktivni uširenju informacija o sistemu javne nabavke ipružanju praktične pomoći javnim naručiteljimai privrednim subjektima.Suradnja između Agencije za javne nabavke iUreda nije djelotvorna.Konkurencijsko vijećeOstvaren je određen napredak u oblasti antitrusta.Zakon o konkurenciji je uglavnom u skladu sacquisem EU-a, ali ga treba dodatno uskladiti.Aktivnosti Konkurencijskog vijeća su uglavnom bileusmjerene na spajanja i zloupotrebe dominantnogpoložaja.Administrativni kapacitet Konkurencijskogvijeća s ukupno 26 uposlenika nije dostatan zaobavljanje dodijeljenih zadataka.Potrebna je dodatna obuka za osoblje KV-a kakobi se povećali njegovi istražni kapaciteti.Mišljenje na Nacrt odluke o snabdijevanjukvalificiranih kupaca u Brčko distriktu Bosne iHercegovine od 20. 10. 2011.Rješenje po zahtjevu za pokretanje postupkaprivrednog subjekta Radio-televizije Bosne iHercegovine, Sarajevo, protiv privrednih subjektaRadio-televizije Federacije BiH, Pink BH Companyd.o.o, Mreža plus d.o.o., OBN d.d. i Hayat TV radinarušavanja tržišne konkurencije od 5. 5. 2011.Mišljenje po zahtjevu Regulatorne komisije zaelektričnu energiju u Federaciji BiH – FERK od5. 4. 2011.Mišljenje na Pravilnik o uvjetima, načinu ispecifičnosti organizacije obavljanja javnoglinijskog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo(„Službeni glasnik Kantona Sarajevo“ broj28/09) od 23. 3. 2011.Zaključak o odbacivanju zahtjeva za pokretanjepostupka privrednog subjekta Akt. onlined.o.o. Sarajevo protiv privrednog subjekta BHTelecom d.d. Sarajevo zbog sumnje o postojanjuzloupotrebe dominantnog položaja od 2. 3.2011.Rješenje po zahtjevu za pokretanje postupkaElektrokontakta SA d.o.o. Sarajevo protivJP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JPElektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Zavisno društvoEldis-tehnika d.o.o. Sarajevo radi utvrđivanjazloupotrebe dominantnog položaja od 25. 2.2011.58

Godišnji izvještaj za 2011.U pogledu stvaranja zakonskog okvira za reguliranje državne pomoći nije načinjendovoljan napredak koji bi rezultirao usvajanjem zakona. 34 U junu i julu je radna grupakoju predvodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEOBiH)okončala izradu nacrta zakona, nakon čega je resorno ministarstvo poslalo nacrtzakona Vijeću ministara BiH. Prijedlog koji je dostavljen Vijeću ministara usuglašen jes acquisem u ovoj oblasti, ali je i sačinjavao dvije alternative o kojim je trebalo odlučitiVijeće ministara. Prva se ticalanačina odlučivanja u sedmočlanomvijeću. Prijedlog MVTEO-a ipredstavnika Federacije BiH je bioda se odlučivanje vrši po većinskomprincipu četiri od sedam članova jerse ne radi o političkoj, već stručnojprimjeni propisa EU-a na državnepomoći u BiH. Nasuprot tome jebio prijedlog predstavnika RS-ada odlučivanje bude kvalificiranoBosna i Hercegovina je za šest mjeseciprobila rok 1. 7. 2011. da na javnapreduzeća i preduzeća kojima su dodijeljenaposebna i isključiva prava, odnosno dateodređene monopolske pozicije primijeniprincipe politike i prava konkurencijeutvrđene u Ugovoru o osnivanju Evropskezajednice.šest od sedam, uz zahtjev da bar jedan glas za bude iz svakoga od konstitutivnihnaroda. Obrazloženje je bilo u tome da je ovakav sistem odlučivanja već primijenjeni funkcionira u radu Konkurencijskog vijeća BiH, gdje je za svaku odluku potrebno daglasa pet od šest članova, i to bar jedan iz svakoga konstitutivnog naroda.Drugo pitanje, koje se pokazalo kao složenije, ticalo se načina financiranja Vijećaza državne pomoći. Prijedlog MVTEO-a, Ministarstva financija i trezora BiH ipredstavnika Federacije BiH je bio da se ta institucija mora financirati iz budžetainstitucija i međunarodnih obaveza BiH jer tako stoji u članu III, 1. e) Ustava BiH. 35Nasuprot tome je bio prijedlog predstavnika RS-a da se financiranje Vijeća za državnepomoći vrši po 1/3 iz budžeta BiH, RS-a i Federacije BiH, po sistemu kakav vrijedi zaFiskalno vijeće BiH.No analizom ustavnih odredbi i kompatibilnosti rješenja primijenjenog u Fiskalnomvijeću BiH može se zaključiti da nema sličnosti jer je Fiskalno vijeće koordinacijsko tijelou kojem po funkciji sjede premijeri i ministri financija države i entiteta te gradonačelnikBrčko distrikta. Za razliku od Fiskalnog vijeća, Vijeće za državne pomoći je, kako se i u34 Ostvaren je mali napredak kada je u pitanju državna pomoć. Vijeće ministara je usvojilo Nacrt zakona o državnoj pomoći, međutim,preostaje da ga usvoji i Parlament. Nije uspostavljen državni, operativno nezavisni organ za kontrolu državne pomoći u skladu sPrivremenim sporazumom. Nije osigurana transparentnost cjelokupne državne pomoći dodijeljene u Bosni i Hercegovini.35 Ustav BiH u članu III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, tačka 1. Nadležnosti institucija Bosne iHercegovine, izričito navodi:„Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:e) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.“59

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineSSP-u naglašava, „operativno neovisno tijelo“ koje ima obavezu da uspostavi Bosnai Hercegovina. Evropska komisija je izrazila zabrinutost da bi financiranje iz budžetaentiteta omogućilo ovisnost rada Vijeća o volji financijera da daju svoj godišnji doprinosbudžetu ove institucije, što ugrožava operativnu neovisnost tijela za državne pomoćii suprotno je članu 36. Privremenog sporazuma između BiH i EU-a. Entiteti i Brčkodistrikt predstavljaju najveće davaoce državne pomoći i stoga se ne može dopustiti dauvjetovanjem financiranja Vijeća za državne pomoći utiču na donošenje odluka togatijela. Tim prije je upravo budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH pravo mjestoza budžet Vijeća za državne pomoći, jer državni nivo BiH ne pruža državne pomoći ine daje subvencije već samo financira institucije i međunarodne obaveze te je stoganeutralan prema radu Vijeća, što se i traži u članu 36. Prijelaznog sporazuma i članu 71.Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a.Uzevši u obzir sve ove elemente, Vijeće ministara BiH je usvojilo Nacrt zakona održavnoj pomoći, prihvativši šest od sedam kao način odlučivanja u Vijeću za državnepomoći i financiranje iz budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH. Pri tome jedio ministara bio suzdržan, ali dovoljno da se taj nacrt zakona uputi u parlamentarnuproceduru. Nadležna komisija Doma naroda PSBiH podržala je prijedlog. Međutim,u daljnjoj parlamentarnoj proceduri zastupnici iz RS-a u nadležnoj parlamentarnojkomisiji Zastupničkog doma iznijeli su iste zahtjeve kao i u prethodnim stadijima uizradi zakona, uz dodatni zahtjev za većim utjecajem državnih službenika u raduVijeća. Zbog toga je izjašnjavanje u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštineodgođeno 12. 11. za 24. 11. 2011. godine, da bi i tada bilo prolongirano za neku odnarednih sjednica.b) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuGeneralni nivo usvajanja ključnih zakonskih akata u Glavi VI. vezanih za ispunjenjeobaveza iz SSP-a može se ocijeniti neprihvatljivim: nije usvojen nijedan strateškizakonski akt niti je formirana bilo kakva nova institucija. Što se tiče usvajanjaodgovarajućih pravilnika, može se reći da su tome pristupale uglavnom pojedinačneagencije, dok Vijeće ministara BiH nije usvojilo nijedan predmetni podzakonski akt.U vezi s Nacrtom zakona o državnoj pomoći, kao ključnom prioritetu na koji je uprethodnom periodu stavljen izuzetan naglasak, treba istaći da je zbog probijanjarokova u njegovom usvajanju i uspostavi neovisnog operativnog tijela zadobio priličnumedijsku pažnju kroz različite političke, medijske ili međunarodne istupe. Vijećeministara BiH je nacrt ovog zakona uputilo u parlamentarnu proceduru. Svi evropskidužnosnici, kao i predstavnici Evropske komisije iz Bruxellesa ili Delegacije EK-a uSarajevu ističu Zakon o državnoj pomoći kao jedan od najvažnijih preduvjeta. Sam zakon60

Godišnji izvještaj za 2011.je nažalost bio dio paketa političkih pregovora oko formiranja novog Vijeća ministaraBiH zajedno sa Zakonom o popisu i izmjenama Ustava BiH po presudi Sejdić i Finci.Pri tome su implicirane ustavne prepreke za usvajanje potrebnog zakonskog okvirai uspostavu potrebne institucije jer se sukobljavaju dva stava. Jedan koji protežirajueksperti, državne institucije i Federacija BiH – da neovisno operativno tijelo treba bitidržavna institucija jer se u biti radi o vanjskotrgovinskoj materiji, dok drugačiji stavzastupaju predstavnici institucija RS-a koji smatraju da se treba uspostaviti koordinacijaentiteta u ovoj oblasti jer su privreda i financije u nadležnosti entiteta. Stav Evropskekomisije je sukladan stavu eksperata da se radi o vanjskotrgovinskoj materiji koja je unadležnosti institucija BiH, ali da je unutarnji model uređenja institucija stvar dogovorapolitičkih snaga unutar BiH sve dok to ne narušava pravila acquisa o državnoj pomoćikoja su obavezan dio zakona koji treba usvojiti.Posljedica je gore navedenoga da su probijeni svi rokovi za ispunjenje obaveza koje jeBiH preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Bosna i Hercegovina je trebaloda usvoji zakon i uspostavi neovisno operativno tijelo za državne pomoći u julu 2010.Pri tome BiH krši i CEFTA sporazum kao i Sporazum o stvaranju energetske zajednicejugoistočne Evrope, koji također sadrže obaveze BiH u pogledu uspostave sistemadržavne pomoći. Nepostojanje ovoga zakona prepreka je i u daljnjim pregovorimaBiH za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Štaviše, Vijeće ministaraBiH je na svojoj 151. sjednici 25. 5. 2011. primilo k znanju Informaciju Direkcije zaevropske integracije o pokretanju postupka protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenjaUgovora o Energetskoj zajednici upravo u oblasti državnih pomoći. 36Konačno, nepostojanje zakona o državnim pomoćima odbija i strane investitorekoji se boje da će neke firme imati privilegiran status na tržištu roba i usluga u regijijer će biti ugrožena fer tržišna utakmica, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovinajedina zemlja u regiji koja nije donijela ovaj zakon. Pored toga odsustvo ovog zakonapotiče korupciju i netransparentnost u dodjeli financijskih poticaja privatnim i javnimfirmama.Bosna i Hercegovina je probila rokove i u ispunjavanju još jednoga strateškog uvjetasadržanog u članu 72. SSP-a, odnosno 37. Privremenog sporazuma. 37 To se navodii u Izvještaju o napretku BiH za 2011. 38 Naime, Bosna i Hercegovina mora na javna36 http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/?id=1157237 Javna preduzeća: Do kraja treće godine od stupanja na snagu ovog sporazuma Bosna i Hercegovina će na javna preduzeća ipreduzeća kojima su dodijeljena posebna i isključiva prava primijeniti principe utvrđene u Ugovoru o EZ-u, s posebnim naglaskomna član 86.Posebna prava javnih preduzeća tokom prijelaznog perioda neće uključivati mogućnost nametanja kvantitativnih ograničenja ili mjerakoje imaju jednak učinak na uvoz iz Zajednice u BiH.38 Izvještaj o napretku BiH za 2011. navodi da Bosna i Hercegovina nije ispunila svoju obavezu iz Privremenog sporazuma da do 1.jula 2011. primijeni načela Zajednice na javna poduzeća i poduzeća kojima su dodijeljena posebna i isključiva prava.61

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinepreduzeća i preduzeća kojima su dodijeljena posebna i isključiva prava, odnosnodate određene monopolske pozicije, primijeniti principe politike i prava konkurencijeutvrđene u Ugovoru o osnivanju Evropske zajednice, odnosno sada Ugovora ofunkcioniranju Evropske unije. To znači da se svi javni monopoli moraju otvoriti zatržišnu utakmicu. Bosna i Hercegovina je do 1. 7. 2011. trebala donijeti propise kojiovo omogućavaju, no ova obaveza nije realizirana. Može se reći da su za tržišnuutakmicu pojedinačnim propisima otvoreni samo pojedini sektori, kao što je sektortelekomunikacija, mobilne i fiksne telefonije. Ili su otvoreni na jednom djelu teritorijeBiH, npr. segment tržišta usluga održavanja zajedničkih dijelova stambenih zgradau Kantonu Sarajevo, u skladu s nadležnostima ovog nivoa vlasti. Narodna skupštinaRS-a je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima i timedjelomično započela rad na usuglašavanju ovih propisa. Vlada Federacije BiH jeuputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona oprivrednim subjektima po hitnom postupku, ali ga je Parlament Federacije BiH vratiou redovnu proceduru, uz traženje izjave o usklađenosti novih rješenja sa zahtjevima izSSP-a. U vez s izradom ovih zakona nisu se javile nesuglasice jer proces njihove izradenije bio među političkim prioritetima vlasti u BiH, a uglavnom se radilo o direktnimnadležnostima entitetskih i kantonalnih nivoa vlasti.c) Primjer : Posljedice neusvajanja prioritetnih zakona napotrebe građanaU javnom mnijenju često se spominju zakoni koji reguliraju konkurenciju, državnupomoć, zaštitu potrošača, javne nabavke s aspekta ispunjavanja međunarodnihobaveza BiH i u vezi s političkim procesima. No vrlo malo se pažnje posvećuje tomekako ti zakoni, odnosno njihovo nepostojanje ili mnogo češće neprovođenje utiču naživot i potrebe bh. građana.Naprimjer, primjena konkurencijske politike i prava EU-a na javna preduzeća ipreduzeća kojima su dodijeljena posebna i isključiva prava sastavni je dio sistemadržavnih pomoći putem izuzimanja usluga od općeg ekonomskog interesa iz striktnekontrole državnih pomoći.Provođenje propisa EU-a u ovoj oblasti pomoglo bi razbijanju monopola, uvođenjuviše ponuđača usluga i roba na pojedinim tržištima, što bi rezultiralo boljom uslugomi nižim cijenama. Razbijanje monopola u oblasti telekomunikacija, mobilne i fiksnetelefonije na području cijele BiH pokazalo je uspješnost ovog koncepta, koji je natjeraodržavne firme da se takmiče s privatnim sektorom i omogućio izbor ponuđača.Vjeruje se da bi, na primjer, primjena ovog koncepta poboljšala usluge javnogtransporta u većim gradovima, npr. u Kantonu Sarajevo, gdje je GRAS monopolist62

Godišnji izvještaj za 2011.javnog prijevoza koji posjeduje i dio infrastrukture poput stajališta. Ista stvar je sToplanama, Sarajevogasom itd. Vodeći je princip u Evropskoj uniji da je infrastrukturnamreža koja koristi pružanju usluga građanima u javnom vlasništvu, a ne u vlasništvujavnih firmi. Pri tome je omogućeno i privatnim pružateljima usluga da koriste javnumrežu infrastrukture pod istim uvjetima i uz isti traženi kvalitet usluga koji propisujedržava. Rezultat takvog pristupa je konkurencija i dobrobit potrošača koji više nisuupućeni na samo jednoga jedinog i nezamjenjivog pružatelja usluga. Zašto ne bi iprivatne transportne firme dobile dio linija prijevoznih monopolista ili zašto ne biTermoelektrana Kakanj bila snabdjevač Sarajeva toplotnom energijom?Naravno postoje i interesi privatnihkompanija koje žele konkuriratisamo za najprofitabilniji dio pružanjausluga, npr. linije u centru grada, ane u ruralnim i brdskim dijelovima.Tu na snagu stupaju pravilausluga od općeg interesa kojeomogućavaju državne subvencijeza one koji su spremni pokrivati temanje isplative usluge kako građanine bi bili oštećeni.Općenito, pokazuje se da neispunjavanjeobaveza iz Privremenog sporazuma imadirektan utjecaj na kvalitet života građanaBiH, a hronično probijanje rokova postajezabrinjavajuće jer se zbog neusvajanjazakona ne formiraju institucije, ne donosese podzakonski propisi, stagniraju reformskiprocesi, odbijaju se strani investitori,manja je zaposlenost, lošiji kvalitet uslugai konačno – lošiji kvalitet života.Na to se nadovezuje zakonodavstvou oblasti javnih nabavki i davanja koncesija koje treba omogućiti transparentnost iefikasnost nabavki te spriječiti zloupotrebe kako bi budžetska sredstva građana bilausmjerena na postizanje najboljeg rezultata.Konačno, u našoj zemlji već odavno imamo Zakon o zaštiti potrošača, a postoji iUred ombudsmana za zaštitu potrošača i nekoliko udruženja građana za zaštitupotrošača na državnome i entitetskom nivou. Ipak je stanje zaštite potrošača naniskom nivou zbog neusklađenosti propisa i nedovoljne osposobljenosti Instituta zastandardizaciju i odsustva inspekcijskog nadzora kvalitete proizvoda i usluga koje suna tržištu. Iako broj potrošačkih sporova pred Uredom ombudsmana govori u prilogpovećane svijesti potrošača, u cjelini gledano ne može se smatrati zadovoljavajućim,a što opet naglašava ulogu pravosudnog sistema u primjeni i provođenju zakona.Općenito, pokazuje se da neispunjavanje obaveza iz Privremenog sporazuma imadirektan utjecaj na kvalitet života građana BiH, a hronično probijanje rokova postajezabrinjavajuće jer se zbog neusvajanja zakona ne formiraju institucije, ne donosese podzakonski propisi, stagniraju reformski procesi, odbijaju se strani investitori,manja je zaposlenost, lošiji kvalitet usluga i konačno – lošiji kvalitet života. Bosnu iHercegovinu u narednoj godini očekuje obaveza sustizanja propuštenih rokova.63

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineTabela 2. – Obaveze, rokovi i procjene kašnjenja za Glavu VI.Obaveza Rok Probijeno / procjenaUsvajanje zakona i uspostavanezavisnog javnog tijelo zadržavnu pomoć.1. juli 2010. 18 mjeseciFormiranje Vijeća za državnupomoć i donošenje pravilnikao radu koji treba usvojiti Vijećeministara.Šest mjeseci nakonusvajanja zakona.12 mjeseciBiH će ustanoviti inventarprograma pomoći .BiH će uskladiti programepomoći sa kriterijima Zajednice opravilima konkurencije.Na javna preduzeća i preduzećakojima su dodijeljena posebna iisključiva prava primijeniti principekonkurencije utvrđene u Ugovoruo EZ-u, s posebnim naglaskom načlan 86.BiH treba garantirati nivo zaštiteintelektualne, industrijske itrgovinske svojine, sličan onomu Zajednici, uključujući efikasnuprovedbu.1. juli 2012. Potrebno minimalno 12mjeseci nakon početka radaVijeća za državne pomoći.1. juli 2012. Predviđalo se da su potrebna,uz maksimalnu političku volju,24 mjeseca nakon početkarada Vijeća za državne pomoći.1. juli 2011. Šest mjeseci1. juli 2013. Izvodivo i zadanom roku.64

Glava VIIPravda, sloboda,sigurnosta) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuNa generalnoj ravni, nivo implementacije aktivnosti iz Akcionog plana za provođenjeprioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa BiH u oblasti pravde, slobode isigurnosti u izvještajnom periodu bio je nezadovoljavajući. Razloge ozbiljnog zastojau provedbi definiranih aktivnosti neophodno je identificirati primarno na političkojravni, suprotstavljenim platformama i percepcijama koje najistaknutiji politički akterinjeguju u pogledu BiH te njenoga normativnog i institucionalnog razvoja, ali, za razlikuod perioda ispunjavanja uvjeta za dolazak BiH na tzv. bijelu šengensku listu, i odsustvuslične perspektive neposredne valorizacije eventualnog odstupanja od vlastitihpolitičkih stavova i postizanja kompromisnih rješenja kako bi obaveze iz tzv. evropskeagende bile realizirane. Tome treba pridodati i opće okolnosti institucionalnoga, ali ifinancijskog i budžetskog funkcioniranja institucija BiH u najvećem dijelu izvještajnogperioda, kao i vanjski faktor oličen u financijskoj i političkoj krizi u samoj Evropskojuniji i njegove realne, ali i psihološke i interpretativne učinke po evropsku perspektivuBiH i drugih država zapadnog Balkana.Posmatrajući prioritete i aktivnosti za njihovo provođenje po tematskim cjelinama,u oblasti viza, granične kontrole, azila i migracije, naprimjer, neke od aktivnosti sekontinuirano provode. Tako, kada je riječ o zaključenju i implementaciji Sporazuma oreadmisiji i njegovih implementacijskih protokola, predmetni sporazum s Evropskom65

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovineunijom realizira se na zadovoljavajući način, a intenzivirane su i aktivnosti upravcu zaključenja sličnih sporazuma i sa sjevernoafričkim državama, dok je tekstsporazuma s Turskom utvrđen i očekuje se njegovo skoro potpisivanje. Određeneaktivnosti u poboljšanju sistema integriranog upravljanja granicom također sekontinuirano realiziraju: od ukupno 55 graničnih prijelaza za međunarodni saobraćaj29 ih je opremljeno videonadzorom, a 49 čitačima biometrijskih pasoša i povezanou integrirani sistem kontrole graničnih prijelaza i sa svim organizacijskim jedinicamaGranične policije BiH. Na osnovu snažnijeg angažmana IT sektora Ministarstvasigurnosti BiH djeluje se i u jačanju softverskog sistema integriranog upravljanjagranicom i unapređenju različitih baza podataka koje se u okviru njega koriste.U oblasti azila uspostavljanje trajnog azilantskog centra u Trnovu, koji ćezadovoljavati sve međunarodne standarde, nakon određenog kašnjenja ulaziu završnu fazu, te se njegovo stavljanje u funkciju očekuje tokom 2012. godine. Sdruge strane, kada je riječ o oblasti borbe protiv pranja novca, može se registriratiozbiljno zaostajanje u implementaciji prioriteta vezanog za kadrovsko popunjavanjei jačanje Financijsko-obavještajnogodjela SIPA-e: u izvještajnomNezadovoljavajući rezultati i ozbiljnaperiodu kadrovska popunjenostkašnjenja u implementaciji najvećegovog odjela je na nivou od 66%, iakodijela obaveza u oblasti pravde, slobodeje originalni rok implementacijei sigurnosti od strane institucija u BiHu izvještajnom periodu svoje ishodišteprioriteta kontinuirano prolongiranpronalaze prije svega u suprotstavljenim od decembra 2008. godine.političkim percepcijama daljnjegaTakođer, mogu se registrirati iinstitucionalnog i zakonodavnog razvoja slabosti u vezi s metodologijomzemlje, nemogućnosti uspostavljanjapodnošenja izvještaja o sumnjivimnovog Vijeća ministara BiH i više od godinu financijskim transakcijama koja sedana nakon općih izbora, te financijskoj, primjenjuje u okviru odjela, jer onaodnosno budžetskoj situaciji u kojoj se ne podrazumijeva odgovarajućenalaze institucije na državnom nivou.statističke indikatore na osnovukojih se može vršiti procjenarizika i donošenje odluka. Četvrtarazvojna faza AMLS, 39 iako je njen originalni rok realizacije prema Akcionom planubio decembar 2008. godine, još nije započela, kao ni ugradnja ORACLE licence koja jedirektno determinirana okončanjem IV razvojne faze AMLS-a.39 AMLS – Anti-Money Laundering System, odnosno sistem za razmjenu podataka o sumnjivim financijskim transakcijama ubankarskom sektoru u BiH, prema kojem su bankarske institucije u BiH dužne sve relevantne podatke o sumnjivim financijskimtransakcijama dostavljati Financijsko- obavještajnom odjelu SIPA-e.66

Godišnji izvještaj za 2011.Postojeća financijsko-budžetska situacija u kojoj se nalaze institucije BiH nameće se kaofundamentalna prepreka i realizaciji određenih aktivnosti i kada je riječ o prioritetimaiz oblasti borbe protiv trgovine ljudima, kao što je, naprimjer, pospješivanje sistemaobeštećenja žrtava trgovine ljudima. Naime, iako su predviđena, budžetska sredstvaza reintegraciju i rehabilitaciju žrtava trgovine ljudima i seksualnog nasilja, koja seisplaćuju u vidu granta i interventnih sredstava, nisu dostupna za isplatu, s obziromna to da je na snazi odluka o privremenom financiranju.Nakon što u 2010. godini Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona oprogramu zaštite svjedoka nije dobio odgovarajuću podršku u Predstavničkomdomu PSBiH od političkih stranaka iz Republike Srpske, uz obrazloženje da se radio prijenosu nadležnosti, pokrenuta je inicijativa za uspostavljanje nove radne grupekoja bi trebala sačiniti novo odgovarajuće zakonsko rješenje. Samim tim originalnirok implementacije date obaveze iz Akcionog plana prolongiran je na decembar 2011.godine. Međutim, očigledno je da ona neće biti realizirana ni u novom definiranomroku. Kašnjenje u usvajanju navedenog zakonskog akta uzrokuje i kašnjenje urealizaciji obaveze koja podrazumijeva usvajanje podzakonskih akata na osnovukojih bi dati zakonski akt bio implementiran.Odsustvo političke volje može se identificirati kao osnovni razlog i nejednakeimplementacije prioriteta koji se odnosi na usvajanje odgovarajućih zakonskihrješenja kojima će se regulirati pitanje oduzimanje nelegalno stečene imovine. Iakoje originalni rok realizacije date obaveze prolongiran s februara 2009. na decembar2011. godine, do usvajanja odgovarajućeg zakonskog akta došlo je samo u RepubliciSrpskoj, gdje je on na snazi od 1. jula 2010. godine, 40 dok na nivou države i u FederacijiBiH to nije slučaj. Na nivou zajedničkih institucija ova materija je djelomično reguliranaKrivičnim zakonom i Zakonom o krivičnom postupku BiH, a inicijative pojedinihposlaničkih grupa, usmjerene u pravcu usvajanja zasebnog zakonskog akta kojim biovo pitanje bilo regulirano, te bilo uspostavljeno zasebno operativno tijelo na nivouBiH, nisu dobile odgovarajuću parlamentarnu podršku drugih relevantnih političkihsubjekata. U Federaciji BiH je kao jedan od programskih ciljeva političkih subjekatakoji su formirali vlast nakon oktobarskih izbora 2010. godine istaknuta upravoodlučnija borba protiv organiziranog kriminala, na osnovu čega se može očekivati irelativno skoro usvajanje odgovarajućeg zakonskog rješenja.U postojećim otežanim financijskim okolnostima kasni se i u provedbi prioriteta kojise odnosi na kadrovsko jačanje Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH. U izvještajnomperiodu u radni odnos primljeno je novih 18 osoba u činu mlađeg inspektora, a utoku je i konkursna procedura za prijem novih polaznika Policijske akademije, čije je40 Prema podacima MUP-a RS-a iz maja 2011. godine, na osnovu primjene Zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjemkrivičnog djela, određena je privremena mjera zabrane otuđenja i raspolaganja imovinom u vrijednosti od oko 20.000.000 KM.67

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinekonačno angažiranje u SIPA-i, nakon završene obuke, planirano do jula 2012. godine.U toku je i procedura izbora novog direktora SIPA-e, koja također nije lišena različitihpolitičkih utjecaja.Što se tiče unapređenja suradnje s EUROPOL-om, dijelom zbog činjenice da je uprethodnom periodu i sam EUROPOL prolazio kroz proces institucionalne i personalnereorganizacije, BiH još uvijek čeka procjenu Nacrta mape puta za implementacijustrateškog sporazuma s ovom evropskom policijskom strukturom. ProvođenjemMape puta stekli bi se uvjeti za započinjanje pregovora koji bi trebali dovesti dopotpisivanja međusobnoga operativnog sporazuma. Također, komunikacijska vezas EUROPOL-om još uvijek nije postala operativna.b) Analiza ispunjenosti mjera za provođenje Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuUzimajući u obzir činjenicu da je na snazi još uvijek samo Privremeni sporazum,koji ne tretira oblast pravde, slobode i sigurnosti, te da dio Akcionog plana koji seodnosi na obaveze koje nisu obuhvaćene Privremenim sporazumom ne raspolažejasno definiranim rokovima njihove realizacije, postoji objektivna nemogućnostidentifikacije stepena realiziranostiobaveza iz Glave VII. Sporazuma oKontinuitet u realizaciji preuzetih obaveza stabilizaciji i pridruživanju (čl. 78-od strane institucija u BiH može se85). Kada je riječ o jačanju institucijaidentificirati samo u kontekstu očuvanja i vladavine prava, suradnja BiH ipreferencijalnoga – bezviznog režima za Evropske unije predviđena članombh. državljane u šengenskom prostoru, i to 78. SSP-a ostvarena je pokretanjemkako zahvaljujući intenzivnom monitoringustrukturalnog dijaloga o reformikoji u ovom kontekstu vrši Evropskapravosuđa i održavanjem dvakomisija, tako, što je daleko značajnije,i realnoj mogućnosti da se u slučajusastanka – 6. i 7. juna u Banjoj Lucineispunjavanja predmetnih obaveza izgubi te 10. i 11. novembra 2011. godinedati režim, koji predstavlja prvu eksplicitnu u Sarajevu. Na sastancima sui realiziranu evropsku perspektivu za bh. razmatrana pitanja provođenjadržavljane.Strategije za reformu sektora pravdeu BiH i Strategije za ratne zločine,pravosudne i regionalne suradnje,osnovnih sloboda i sigurnosti te funkcioniranja pravosudnih institucija. Nakonodržanih sastanaka Evropska komisija je institucijama u BiH dostavila preporukečija implementacija treba da doprinese unapređenju efikasnosti i neovisnostipravosudnog aparata u BiH, a samim tim ispunjavanju evropskih standarda u ovojoblasti. Nažalost, i sam strukturalni dijalog, koji je pokrenut kao specifičan mehanizamza analizu i prevladavanje niza problema u pravosudnom aparatu BiH, potvrdio je68

postojanje u potpunosti različitih stavova o nekim ključnim pitanjima u ovoj oblasti,uključujući i samu ustavnost i zakonitost djelovanja nekih centralnih pravosudnihinstitucija u zemlji. Drugim riječima, upravo se tokom dva kruga strukturalnogdijaloga o reformi pravosuđa najeksplicitnije ogledala politička, ali i zakonodavna ioperacionalna suprotstavljenost i fragmentiranost kojom je BiH opterećena, a kojauveliko prevazilazi bilo koji konkretan sektorski okvir i zadire u same temelje nakojima ona kao država počiva. Detaljno sagledavanje preporuka Evropske komisije sasastanaka strukturalnog dijaloga zahtijeva izradu zasebnog analitičkog dokumenta,te ćemo se stoga ovdje osvrnuti samo na najznačajnije preporuke s drugog sastanka,održanog u Sarajevu, a koje se odnose na oblast jačanja institucija i vladavine pravaiz člana 78. SSP-a:◊◊◊◊◊◊◊◊◊u Federaciji BiH je neophodno što prije pitanja rada tužilaštava reguliratijednim i jedinstvenim zakonskim aktom, kojim će se omogućiti veća pravnasigurnost u cijelom entitetu, 41 kao i novi Zakon o izvršenju krivičnih sankcija;neophodno je usvojiti okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na nivou BiH,te hitno prevladati postojeću situaciju koja podrazumijeva odsustvo posebnihodredbi kojima je regulirano ovo pitanje u nekim kantonima FBiH;neophodno je što prije završiti projekt izgradnje državnog zatvora visokesigurnosti, te riješiti pitanje njegovog prekomjernog koštanja;neophodno je ojačati suradnju policijskih agencija i tužilaštava u BiH, izmeđuostalog, organizacijom zajedničkih obuka u specifičnim modulima i oblastima;neophodno je hitno zaključiti protokol o razmjeni dokaza u predmetima ratnihzločina između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, kaoi nastaviti sa zaključenjem bilateralnih sporazuma sa državama regije, kojimabi bilo riješeno pitanje ekstradicije;uspostavljanje novih pravosudnih institucija na entitetskom nivou neophodnoje vršiti u suradnji sa VSTV-om, te nakon sagledavanja financijskih implikacija idugoročne održivosti;neophodno je prevladati problem retroaktivnosti kada je riječ o suđenju zaratne zločine i prije donošenja odluke Evropskog suda za ljudska prava uslučaju Maktouf.neophodno je riješiti pitanje apelacione sudske instance na nivou BiH, čime ćese doprinijeti uspostavljanju pravne sigurnosti u cijeloj zemlji;u cilju postizanja njihove potpune neovisnosti, djelotvornosti, nepristranosti,odgovornosti i profesionalizma neophodno je osigurati jedinstvena iodgovarajuća financijska i budžetska sredstva za rad pravosudnih institucijau BiH.41 Prema najavama ministra pravde Federacije BiH iznesenim na 2. sastanku strukturalnog dijaloga, u skladu s predmetnim Akcionimplanom, zakonodavna procedura u ovom kontekstu započet će u februaru 2012. godine.69

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineČlanom 79. SSP-a Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da svoje zakonodavstvou oblasti zaštite ličnih podataka uskladi s evropskim i međunarodnim standardima teuspostavi neovisna nadzorna i operativna tijela u ovoj oblasti. U izvještajnom perioduusvojene su izmjene i dopune Zakona o zaštiti ličnih podataka, čime je nastavljenonjegovo usuglašavanje sa predmetnim acquisem, čime je ostvaren određeninapredak u kontekstu jačanja pozicije službenika za unutarnju kontrolu podataka,uređenja podataka iz bivše SFRJ ijačanja neovisnosti povjerenika zaOdsustvo suglasnosti za uspostavljanjezaštitu podataka. Također, kadanovih zajedničkih institucija ili prijenosje riječ o daljnjem preuzimanjunadležnosti s entitetskoga na državni nivomeđunarodnih standarda u ovojorganizacije vlasti mora biti kompenzirandaleko intenzivnijom suradnjom ioblasti, veoma je važna i činjenicakoordinacijom između postojećihda je BiH ratificirala Konvencijuinstitucija i struktura, kako kada je riječ Vijeća Evrope za zaštitu pojedinca uo zakonodavnom, tako i implementacijskom pogledu automatskog procesuiranjai operativnom djelovanju, uz, naravno,ličnih podataka, a došlo je ieliminaciju dnevnopolitičkih manipulacija do određenog popunjavanjakojima je proces pridruživanja BiHkapaciteta Agencije za zaštitu ličnihEvropskoj uniji opterećen, čini se, snažnije podataka, čime se broj zaposlenihnego u slučaju ijedne druge države uu odnosu na sistematizaciju radnihregiji. U suprotnome, ne samo u oblastimjesta popeo na jednu trećinu.pravde, slobode i sigurnosti, već i u svimS druge strane, na šta ukazujedrugim oblastima u kojima postoje pitanjakoja spadaju u nadležnost različitih nivoa i Evropska komisija, kako bi seorganizacije vlasti u BiH ozbiljniji napredak stvorio kvalitetniji legislativni okviru narednom periodu nije moguće očekivati. u ovoj oblasti u BiH, neophodnoje da se Agenciji za zaštitu ličnihpodataka omogući kvalitetnijeučešće u legislativnom postupku, ali i da se osigura implementacija propisa o zaštitiličnih podataka u svim oblastima djelovanja, uključujući i djelovanje pojedinihpolicijskih i istražnih agencija. Vijeće ministara BiH je usvojilo i novu Strategiju razvojaidentifikacijskih dokumenata u BiH za period 2010.–2015., a u proceduri su i izmjene idopune zakonskih rješenja na osnovu kojih bi od 2013. godine u BiH trebalo započetii izdavanje novih, unaprijeđenih ličnih dokumenata s biometrijskim podacima,kao i zakonskih rješenja kojima se detaljnije uređuje pitanje prebivališta, odnosnoboravišta građana BiH. 4242 Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH 6. decembra 2011. godine, uz Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prebivalištu i boravištu građana BiH, usvojila je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti državljanaBiH, zajedno s amandmanima Vijeća ministara BiH prema kojima bi u novim ličnim kartama, uz državljanstvo BiH, bilo omogućenovoditi i evidenciju entitetskog državljanstva, te upisivati podatke u ličnu kartu i latiničnim i ćiriličnim pismom. Međutim, rasprava uPSBiH o navedenim zakonskim aktima je odgođena dok se ne postigne suglasnost između političkih partija koje o ovim pitanjimaimaju suprotstavljene stavove, te time omogući njihovo usvajanje.70

Godišnji izvještaj za 2011.U oblasti viza, upravljanja granicom, azila i migracija, reguliranom članom 80.Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pozitivna je činjenica da BiH uglavnomuspješno kontinuirano ispunjava obaveze koje liberalizacija viznog režimapodrazumijeva, uključujući i usuglašenost bh. pozitivnih i negativnih viznih lista slistama Evropske unije. Kod implementacije nekih obaveza, međutim, nailazi sena određene probleme, kao što je, na primjer, obaveza uspostavljanja sistemaza razmjenu podataka između policijskih agencija i tužilaštava u BiH na osnovuSporazuma o elektronskoj razmjeni podataka, pri čemu se ne radi o problemima nanivou cijele BiH, već samo u okviru pojedinih kantona Federacije BiH. Također, ni BiH,kao ni druge zemlje u regiji, nije bila lišena pokušaja zloupotrebe liberalizacije viznogrežima određenih pojedinaca i grupacija koji su na osnovu zahtjeva za politički azilnastojali dobiti dugoročan boravak u okviru šengenskog prostora, međutim, ovedevijantne pojave pravovremeno su i na odgovarajući način reducirane. 43Usvojena je i izmijenjena Strategija integriranog upravljanja granicom i odgovarajući akcioniplan, kao i Migracioni profil BiH za 2010. godinu. 44 U toku je izrada zakona o izmjenama idopunama Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, a ojačani su i kapaciteti Sektora zaazil u okviru Ministarstva sigurnosti BiH, u smislu da su gotovo sva sistematizirana mjestapopunjena. Informacijski sistem za migracije, te njegov modul koji se odnosi na azil,kvalitetno funkcionira i njegova upotreba se proširuje na sve veći broj institucija. S drugestrane, ozbiljne teškoće mogu se identificirati kada je riječ o oblasti borbe protiv pranjanovca i financiranja terorizma. Zakonska rješenja kojima je regulirano pitanje oduzimanjanelegalno stečene imovine nejednaka su u pojedinim dijelovima zemlje, a zbogprotivljenja političkih predstavnika Republike Srpske još uvijek nije došlo do izdvajanjaFinancijsko-obavještajnog odjela iz SIPA-e u samostalnu organizacijsku jedinicu.Također, još uvijek nije usvojen ni zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanjupranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti u skladu s preporukama MONEYVALa.45 Politički razlozi predstavljaju osnovnu prepreku i jačanju institucionalnihkapaciteta za borbu protiv trgovine drogom, posebno kada je riječ o uspostavljanjukomisije / ureda za droge na nivou BiH: prema stavu političkih predstavnika, ali iinstitucija Republike Srpske, dužnosti koje bi obavljala ta komisija može obavljatipostojeći sektor u okviru Ministarstva sigurnosti BiH, te nije potrebno uspostavljatinovu instituciju na nivou države. Zbog ovakvog stava pod znakom pitanja je i usvajanje43 Prema postojećim podacima, najveći broj bh. državljana tražio je politički azil u Švedskoj. Tokom 2011. godine politički azil je uzemljama šengenskog prostora tražilo nešto više od 600 osoba. Iako zemlje zapadnog Balkana ne zauzimaju jedno od prvih desetmjesta po broju upućenih zahtjeva za odobravanje političkog azila u zemljama Schengena, nikako se ne smiju zanemariti za sada,doduše, još uvijek neformalne inicijative da se pooštre mehanizmi sankcioniranja država na tzv. bijeloj Schengen listi u slučajuprekomjernog broja azilantskih zahtjeva, te olakša njihovo vraćanje u okviru “punog” viznog režima.44 Sjednica Vijeća ministara BiH od 14. aprila 2011. godine.45 Ekspertni odbor Vijeća Evrope za evaluaciju mjera država članica protiv pranja novca i financiranja terorizma (Committee of Expertson the Evaluation of Anti-Money Laundering Measuers and the Financing of Terrorism) uspostavljen 1997. godine.71

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinezakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga,kojim je uspostavljanje ureda za droge, kao potencijalno efikasnijeg koordinatorau procesu implementacije Strategije nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja isuzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH za period 2009.–2013. i njenog akcionogplana i predviđeno. Nedostatak političke volje prisutan je i kada se radi o usvajanjuzakonskog akta kojim bi se reguliralo pitanje prijenosa oružja na nivou BiH: institucijeRepublike Srpske smatraju da ne postoji potreba usvajanja predmetnog zakonskogakta na zajedničkom nivou, jer je pitanje civilnog prijenosa oružja već reguliranoZakonom o kontroli granice BiH, a u RS-u – Zakonom o oružju.U oblasti borbe protiv organiziranog kriminala, regulirane članom 84. SSP-a, osnovneslabosti ogledaju se u rascjepkanosti agencija za provođenje zakona u BiH, ali ičinjenici da BiH još nije potpisnica nekoliko značajnih međunarodnopravnih akata,kao što je, na primjer, Konvencija Vijeća Evrope o međunarodnom važenju krivičnihpresuda ili Dodatni protokol o transferu osuđenih osoba, niti je zakonodavstvo nazajedničkom nivou, za razliku od entitetskoga, kao što je ono u Republici Srpskoj,usuglašeno s Konvencijom Vijeća Evrope o cyber kriminalu. Propusti su prisutni i kada jeriječ o suradnji između policijskih agencija i tužilaštava, dok se memorandum kojim jepredviđeno uspostavljanje koordinacijskog tijela za implementaciju međunarodnogprava u BiH, a koji je potpisalo nekoliko resornih institucija na zajedničkom ientitetskom nivou, ne provodi, kako iz financijskih, tako i iz političkih razloga. Iakoinstitucije BiH preuzimaju rješenja sadržana u predmetnim rezolucijama i odlukamaVijeća sigurnosti UN-a kojima se sankcioniraju pojedinci i grupe osumnjičeni zasuradnju s Al-Qaidom, fragmentiranost policijskog aparata, ali i nedovoljna suradnjapolicijskih agencija u zemlji s tim u vezi predstavljaju ozbiljne prepreke uspješnijojborbi protiv terorizma.c) Primjer: Borba protiv nelegalne trgovine drogomKako je registrirano i u Izvještaju Evropske komisije za 2011. godinu, BiH je ostvarilaveoma mali napredak u borbi protiv zloupotrebe droga, te i dalje predstavlja jednood centralnih tranzitnih područja međunarodne trgovine narkoticima u ovom dijeluEvrope. Svakako, razloge za takvo nešto, između ostalog, neophodno je tražiti i uunutarnjoj podijeljenosti policijsko-sigurnosne strukture u zemlji te nedovoljnojkoordinaciji i suradnji između različitih policijskih agencija na državnom, entitetskomi kantonalnom nivou, a koja, opet, svoje ishodište pronalazi u postojanju međusobnoprilično udaljenih političkih percepcija BiH i pravca njenoga budućeg institucionalnog inormativnog razvoja. U skladu s tim, jedna od čestih konstatacija i Evropske komisije,ali i drugih relevantnih međunarodnih subjekata, podrazumijeva da policijske agencijeu BiH ostvaruju kvalitetniju suradnju s međunarodnim i policijskim agencijama drugihdržava nego međusobno.72

Godišnji izvještaj za 2011.Nelegalna trgovina narkoticima predstavlja devijantnu pojavu koja stvara općenegativne efekte koji se ne zadržavaju na granicama bilo kojeg političkoga iliadministrativnog entiteta, a djelovanje u pravcu njene eliminacije po svojoj prirodipredstavlja dovoljno zahtjevan proces i bez dodatnih i nepotrebnih političkihopterećenosti. Na primjer, baza podataka o počiniteljima krivičnih djela vezanih zazloupotrebu droga u BiH unaprijeđena je, međutim, njena funkcionalna vrijednost jekrajnje relativizirana uzimajući u obzir činjenicu da je ne koriste sve policijske agencijeu zemlji, već samo agencije za provođenje zakona na državnom nivou i Federalnauprava policije te većina kantona u FBiH, dok policija Republike Srpske s njom nijepovezana, već koristi zasebnu bazu podataka o korisnicima droga koja obuhvatapostojeće registre iz centara za rehabilitaciju.Jedna od očiglednih slabosti u implementaciji Strategije nadzora nad opojnimdrogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe droga u BiH za period 2009.–2013. godinei njenog akcionog plana također je i odsustvo odgovarajućeg koordinacijskog tijelana nivou BiH, npr. kancelarije / ureda za narkotike, čije uspostavljanje je i predviđenospomenutom strategijom i njenim akcionim planom. Da bi došlo do uspostavljanjaureda, neophodno je usvajanje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanjui suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, 46 ali uzimajući u obzir navedene različitepolitičke stavove u BiH, odnosno međusobno suprotstavljene tendencije ka jačanjuzajedničkog nivoa organizacije vlasti, s jedne, te maksimalno mogućeg očuvanjaregulacione autonomije i odbijanja uspostavljanja novih institucija na državnomnivou, s druge strane, to pitanje je i dalje otvoreno. Vijeće ministara BiH je Prijedlogzakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnihdroga, koji je rađen u suradnji s ekspertima iz Evropske komisije, usvojilo na svojoj155. sjednici, održanoj 17. jula 2011. godine, te ga uputilo u parlamentarnu procedurupo redovnom postupku. Iako će u okviru PSBiH biti razmatran na nekoj od narednihsjednica, njegovo brzo usvajanje nije moguće očekivati. Uopće, odsustvo političkevolje da se stvore odgovarajuća sistemska normativna i operativna rješenja u cijelojzemlji, usitnjenost policijskog aparata i, što je daleko opasnije, odsustvo kvalitetnekoordinacije između postojećih policijskih agencija nesumnjivo predstavljaju neke odosnovnih razloga slabih rezultata koji su ostvareni u pogledu borbe protiv nelegalnetrgovine narkoticima. Tome svakako treba pridodati i druge momente koji, doduše,također nisu oslobođeni političkog utemeljenja, kao što je, na primjer, nepostojanjeodgovarajućih financijskih sredstava za implementaciju Pravilnika o čuvanju iuništavanju opojnih droga, koji je, inače, usuglašen između svih relevantnih subjekatana zajedničkom i entitetskom nivou i Brčko distrikta. Iz tog razloga prilično velikakoličina narkotika zaplijenjenih nakon usvajanja Zakona o sprječavanju i suzbijanjuzloupotrebe opojnih droga još uvijek nije uništena.46 Osnovni tekst ovog zakona objavljen je u Službenom glasniku BiH br. 8 od 7. februara 2006.73

Glava VIIIPolitike suradnjea) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuOsnovna funkcija bh. parlamenta kao najvišega zakonodavnog organa države u procesuevropskih integracija jeste harmonizacija nacionalnog zakonodavstva s acquisem,odnosno usvajanje evropskih standarda u oblasti industrije, poljoprivrede i ribarstva,transporta, energije, informacijskog društva, statistike itd., kao i odgovarajućih razvojnihi strateških dokumenata u navedenim oblastima. Intenzivirana zakonodavna paralizaiz prethodne godine dovela je 2011. godine do potpunog odumiranja zakonodavnogprocesa na državnom nivou. Premda su opći parlamentarni izbori održani početkomoktobra 2010. godine, proces uspostave novog saziva Parlamentarne skupštine BiHokončan je tek polovinom 2011. godine. Osmomjesečno kašnjenje u formiranju ključnogzakonodavnog tijela koje jedino ima kapacitet da usvaja evropsko zakonodavstvo i višenego evidentno političko neslaganje oko suštinskih reformskih pitanja u potpunostisu onemogućili zakonodavni proces na državnom nivou. Tome treba dodati i činjenicuda je dodatno kasnila uspostava izvršne vlasti, kao druge centralne poluge vlasti nadržavnom nivou.Razmjere ove iznutra nametnute samodestrukcije i odumiranja zakonodavnih (iizvršnih) kapaciteta državnih institucija najzornije oslikava podatak da u izvještajnomperiodu, odnosno od momenta inauguracije oba doma Parlamentarne skupštine BiHdo zaključivanja ovog izvještaja ovo tijelo nije usvojilo ni jedan jedini “evropski“ zakon75

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovineniti odgovarajući prateći podzakonski akt i / ili razvojni dokument u oblasti politikasuradnje. Budući da izvršna vlast radi u tzv. tehničkom mandatu, brojni zakonski aktii prateće sekundarno zakonodavstvo koje je trebalo biti pripremljeno nisu realizirani(zakon o zaštiti životne sredine, zakon o gasu, zakon o veterinarstvu itd.). Rad Vijećaministara i nadležnih ministarstava i institucija na državnom nivou u promatranomperiodu, u nedostatku političkog legitimiteta i iščekivane smjene vlasti, bio jeusmjeren na tehnička, a ne reformska pitanja iz evropske agende. S druge strane, zbogpolitičkog ćorsokaka u kojem se BiH našla uslijed nemogućnosti dogovora o formiranjuvlasti na državnom nivou sva druga pitanja, pa tako i ona “evropska“, gurnuta suna marginu. Izuzetak čini “samo“ set zakona kojima je uvjetovano podnošenjeaplikacije za članstvo u EU-u. Imajući u vidu ogroman zaostatak u pogledu izvršavanjapreuzetih obaveza, čini se da je u ovakvoj konstelaciji političkih snaga nezamislivomakar i na razini retoričkogaOsmomjesečno kašnjenje u formiranjuključnog zakonodavnog tijela kojejedino ima kapacitet da usvaja evropskozakonodavstvo i više nego evidentnopolitičko neslaganje oko suštinskihreformskih pitanja u potpunosti suonemogućili zakonodavni proces nadržavnom nivou. Razmjere ove iznutranametnute samodestrukcije i odumiranjazakonodavnih (i izvršnih) kapacitetadržavnih institucija najzornije oslikavapodatak da u izvještajnom periodu,odnosno od momenta inauguracije oba domaParlamentarne skupštine BiH do danas,unutar ovoga tijela nije usvojen ni jedanjedini “evropski“ zakon ni odgovarajućiprateći podzakonski akt i / ili razvojnidokument u oblasti politika suradnje.diskutirati o imperativnoj potrebida se u zakonodavni proces uvedepraksa po kojoj bi se zakoni izoblasti usuglašavanja s pravnomstečevinom EU-a usvajali u ubrzanoj/ hitnoj proceduri.Vjerodostojnost bh. institucijai političkih elita u procesu EUintegracija trebala bi se izražavatiu blagovremenim i energičnimzakonodavnim reformama i njihovojpraktičnoj implementaciji. Političkićorsokak uzrokovan divergentnimpolitičkim stavovima o krucijalnimpitanjima spram napretka u procesuEU integracija na relaciji FBiH-RSnajočitije se prelama u oblastipolitika suradnje. Naime, postignućau ovoj oblasti, s obzirom na entitetsku i kantonalnu nadležnost, najdirektnije supovezana s političkom voljom i (entitetskom) suglasnošću o jačanju državne uloge upojedinim područjima. Evropski standardi u oblasti politika suradnje nalažu veći stupanjcentraliziranog upravljanja nego što je političkim strankama iz RS-a prihvatljivo, zbogčega nije moguće postići politički konsenzus o predstojećim reformama i planu njihoveimplementacije, pa BiH i dalje ostaje zatočena u početnoj fazi procesa zakonodavnogusklađivanja. S druge strane, rascjepkano upravljanje i podijeljena nadležnost bezodgovarajućih mehanizama međuentitetske i međusektorske suradnje i koordinacijedodatno usložnjavaju i otežavaju značajnije iskorake.76

Godišnji izvještaj za 2011.Nije pogrešno konstatirati da je postojeći sukob oko prijenosa nadležnosti zapravou svojoj suštini spor oko izgradnje države. Jasno je da “europeizacija“ BiH krozproces usklađivanja s EU-om per se znači i veći stepen unutarnje integracijebosanskohercegovačkoga socijalnog tkiva razjedinjenoga ratnim i poslijeratnimpolitikama. Kao ključna prepreka u procesu europeizacije pojavljuje se nevoljnostpolitičkog establišmenta bh. entiteta RS-a da u njemu aktivno, konstruktivnoučestvuje.b) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuAnaliza ispunjenosti mjera i aktivnosti za provedbu Privremenog sporazuma /Sporazuma i stabilizaciji i pridruživanju koje tretiraju sektorske politike (Glava VIII.)za period 1. januar – 31. decembar 2011. godine pokazuje da je stupanj njihoverealizacije jednak nuli: u izvještavanom periodu nije usvojen nijedan zakonski aktu oblastima koje tretira poglavlje Politike suradnje. Zbog neusvajanja planiranihzakonskih i podzakonskih akata zamrznuta je i mogućnost implementacije ostalihprogramiranih mjera vezanih za donošenje odgovarajućih strateških dokumenatai njihovu provedbu na nižim nivoima, po principu supsidijarnosti. Pored toga, uizvještajnom periodu nisu usvojeni ni prateći podzakonski akti koji omogućavajuefikasnu provedbu ranije usvojenoga zakonodavstva. Tako se došlo u situaciju daodređen broj prioriteta iz oblasti sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarnogsektora, životne sredine, transportne i energetske politike, čije je ispunjenje bilopredviđeno za prethodnu godinu, nije realiziran ni tokom 2011. godine, odnosnou ovom su periodu ova pitanja marginalizirana i gotovo sasvim nestala iz javnogdiskursa. Posebno zabrinjava činjenica da bh. vlasti nisu blagovremeno vodileračuna i unaprijed se pripremale za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Naime,od 1. jula 2013. godine Republika Hrvatska postat će punopravna članica EU-a ipuna primjena evropskog zakonodavstva u vanjskotrgovinskoj razmjeni s BiHimat će niz negativnih (ali i pozitivnih) implikacija po našu zemlju. Negativneposljedice ovoga procesa posebno će se odraziti na agroindustrijski sektor, kojije od posebnog značaja za BiH, budući da sa 16% učestvuje u ukupnom izvozuBiH u Hrvatsku. Ostajući bez najvećega izvoznog tržišta za svoje proizvode, ovajsektor neminovno će se suočiti s ogromnim gubicima. Naime, primjena evropskeregulative na uvoz roba iz BiH u Hrvatsku od 1. 1. 2013. godine utjecat će nadrastičan pad izvoza iz BiH u Hrvatsku uglavnom zbog neusuglašene zakonskeregulative, ali i neblagovremenog stvaranja uvjeta za izvoz proizvoda u EU(neusklađenost cjelokupnog sistema infrastrukture kvaliteta u ovoj oblasti). Pritome treba imati u vidu da će značajnu prepreku predstavljati i postojanje samodva granična prijelaza na 1010 km granice s Hrvatskom koji će biti opremljeni zakontrolu izvoza prehrambenih proizvoda.77

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineU posmatranom periodu nije bilo značajnih pozitivnih pomaka ni u oblasti jačanjainstitucionalnih kapaciteta relevantnih agencija / institucija na državnom nivou upogledu efikasnije implementacije evropskih standarda u spomenutim oblastimau praksi. Tako, usprkos tome što su Programom mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naprimjer, predviđene određenemjere i aktivnosti na jačanju ljudskih resursa u Odjelu za poljoprivredu, hranu, šumei ruralni razvoj pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, njihovarealizacija je izostala, doprinoseći održavanju slabih kapaciteta državnog nivoa uprocesu izrade politika i koordinacije u oblasti poljoprivrede. Ove primjere mogućeje detektirati i u drugim oblastima. Tako, naprimjer, iako je navedenim dokumentomplanirana, državna agencija za zaštitu okoline, kojom bi se uspostavio mehanizam zauspostavu funkcionalnog sistema praćenja i implementacije harmoniziranog pravnogokvira za zaštitu životne sredine, nije uspostavljena; aktivnosti usmjerene na jačanjeljudskih resursa pri Ministarstva transporta i komunikacija nisu realizirane u oblastiinformacijskog društva i medija, dok je političkim pritiscima ugrožena institucionalnai financijska neovisnost Regulatorne agencije za komunikacije.Pored toga, dešavanja u pojedinim sektorima, poput energetskoga, prijete da zbogpolitičkih pritisaka prerastu u međunarodni, evropski skandal. Često se iznose ocjeneda u globalnoj krizi obnovljivih energenata BiH ima značajnu komparativnu prednostnad drugima: energetski sektor s izrazitim razvojnim kapacitetima, posebno uoblasti hidroenergije. Kako je prema važećem zakonodavnom okviru energetskapolitika u nadležnosti entiteta, postoje značajne razlike između FBiH i RS-a u pogleduvlasništva, organizacije i zakonodavstva u ovoj oblasti. Stoga se jedan od ključnihkratkoročnih prioriteta iz Evropskog partnerstva (2008. godine) odnosi upravona razvoj sveobuhvatne strategije razvoja energetskog sektora, dok Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju predviđa usvajanje evropskog zakonodavstva i standardau ovoj oblasti. Imajući u vidu činjenicu da je energetski sektor sam po sebi širok ikompleksan, te da uključuje nekoliko međusobno povezanih podsektora (naftni,plinski, sektor ugljena, sektor daljinskog upravljanja, elektroenergetski sektor,hidroenergetski sektor) napredak u realizaciji predviđenih aktivnosti izrazito je spor,težak i obojen (političkim) poteškoćama. Ovo je najevidentnije u prolongiranomdonošenju zakona o električnoj energiji i otežanoj uspostavi tijela za implementaciju /agencija na državnom nivou (DERK, NOS, FERK, Elektroprenos).Još su drastičniji politički pritisci u oblasti hidroenergetskog sektora, koji zbogsvoje međunarodne dimenzije mogu imati značajne implikacije i po institucije EUa.Naime, 11. februara 2011. predstavnici vlada Srbije, Italije i RS-a potpisali su uBeogradu Privremeni sporazum o suradnji za izgradnju hidroelektrana na srednjojDrini, u vrijednosti oko 820 miliona eura. Ovim sporazumom predviđena je zajedničkaizgradnja hidrocentrala na lokalitetima Rogačice, Tegare i Dubravice. Riječ je oriječnom pograničnom pojasu između BiH i Srbije.78

Proces pregovora između tri navedena strateška partnera odvijao se u atmosferipotpune ignorancije spram bh. državnih institucija: niti je od vlasti BiH traženapotrebna suglasnost, premda je zbog činjenice da se radi o pograničnom područjutraženje dozvole bila ustavna i zakonska obaveza, niti su nadležne institucije bileuopće informirane i upoznate s tokom pregovora. Situaciju dodatno komplicirapodatak da je Elektroprivreda BiH jošpočetkom 2009. godine dostavilaponudu za dodjelu koncesije zaizgradnju hidroelektrana Kozluk iTegare, čiju je izgradnju planiralazajedno s Elektroprivredom RS-a iElektroprivredom Srbije. Vrijednostplaniranog projekta procijenjenaje na 759 milijuna eura. ZahtjevElektroprivrede BiH za dodjelunavedene koncesije mjesecima jezadržavan u državnom MinistarstvuPosebno zabrinjava činjenica da bh.vlasti nisu blagovremeno vodile računa iunaprijed se pripremale za ulazak Hrvatskeu EU. Negativne posljedice ovoga procesaposebno će se odraziti na agroindustrijskisektor, koji je od posebnog značaja zaBiH, budući da sa 16% učestvuje u ukupnomizvozu BiH u Hrvatsku.vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, da bi u konačnici bio upućen Vladi RSa,koju je državni ministar ovoga resora ocijenio nadležnom za rješavanje ovogapitanja. Iz Vlade RS-a nikada nije stigao odgovor na zahtjev Elektroprivrede BiH, ali jemenadžment kompanije Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara uputio žalbu na odlukudržavnog resornog ministra. U daljoj proceduri žalba Elektroprivrede je prihvaćena, aMinistarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa naloženo da u vezi sa zahtjevomElektroprivrede BiH postupi u skladu sa zakonom, i to u roku od 15 dana. Resornoministarstvo o svemu se ni do današnjeg dana nije očitovalo, dok su vlasti RS-a umeđuvremenu, bez državne suglasnosti, postigle dogovor vrijedan više stotinamiliona eura sa strateškim partnerima iz Srbije i Italije.Ukoliko se dogodi pozitivan scenarij i proces evropskih integracija deblokira,zakonodavna i izvršna vlast na državnom nivou morat će ubrzanim tempom raditi naizvršenju zaostalih, ali i sadašnjih prioriteta i mjera. Ovo bi prije svega podrazumijevaloslijedeće:◊ usvajanje odgovarajućih zakonskih akata koji nisu realizirani u 2009. i 2010.godini (npr. zakon o malim i srednjim preduzećima, zakon o vinu, zakon omeđunarodnom i domaćem cestovnom prometu, zakon o agenciji za razvojinformacijskog društva);◊ izrada novog zakonskog okvira usklađenog s pravnom stečevinom EU-au oblasti životne sredine, veterinarstvu i poljoprivredi, fitofarmaceutskimsredstvima, energetici;◊ izrada i donošenje odgovarajućih strateških / razvojnih dokumenata upojedinim oblastima i njihova pravovremena implementacija;79

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine◊razvijanje institucionalnog okvira i osposobljavanje korespondirajućih agencijai institucija na državnom nivou za provođenje, primjenu i praćenje primjenenovoga zakonodavstva u praksi.c) Primjer: Zakonodavna blokada na primjeru (ne)usvajanjazakona o popisu stanovništvaDonošenje odgovarajućeg pravnog okvira, dogovor o ciljnom datumu i realizacijaaktivnosti usmjerenih na pripremu za provedbu popisa stanovništva navode sekao jedan od četiri kratkoročna prioriteta iz Evropskog partnerstva 2008. godinei neslužbeni ključni uvjet za podnošenje aplikacije za članstvo u Uniji. Usprkostome, nedostatak volje da sepostigne politička suglasnostoko predloženog zakona o popisuPredstavnici vlada Srbije, Italije i RS-apotpisali su u Beogradu Privremeni sporazumo saradnji za izgradnju hidroelektrana nasrednjoj Drini (Rogačice, Tegare i Dubravice),u vrijednosti oko 820 miliona eura. Procespregovora između tri navedena strateškapartnera odvijao se u atmosferi potpuneignorancije spram bh. državnih institucija.Situaciju dodatno komplicira podatakda je Elektroprivreda BiH još početkom2009. godine dostavila ponudu za dodjelukoncesije za izgradnju hidroelektranaKozluk i Tegare, čiju je izgradnju planiralazajedno s Elektroprivredom RS-a iElektroprivredom Srbije u vrijednosti 759milijuna eura. Zahtjev Elektroprivrede BiHza dodjelu navedene koncesije mjesecimaje zadržavan u državnom Ministarstvuvanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dabi u konačnici bio upućen Vladi RS-a, kojuje državni ministar ovoga resora ocijenionadležnom za rješavanje ovoga pitanja.stanovništva, domaćinstava istanova, opravdano prijeti darezultira ne samo činjenicom da ćeBiH ostati jedina zemlja u Evropi kojaneće obaviti ovaj popis 2011. godine,nego i da sasvim onemogući procesevropskih integracija, odnosnopodnošenje aplikacije za članstvo.Tokom 2010. godine, u kojoj jepitanje donošenja zakonskog okviraza provedbu popisa intenzivirano,mjesecima su trajale političke borbei trvenja oko pitanja da li u popistreba uvrstiti pitanja o nacionalnoj,vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, otkadpočeti implementaciju rezultatapopisa na nižim razinama vlasti,te da li popisati rezidencijalnostanovništvo ili i bh. građane udijaspori. Kompromisno rješenje jekonačno pronađeno: u prijedloguzakona predviđeno je da se stanovnici BiH o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnostiizjašnjavaju na dobrovoljnoj osnovi, dok je čl. 48 regulirano da se nacionalna strukturazaposlenih u državnoj upravi shodno rezultatima popisa ima primjenjivati tek pookončanju procesa povratka prognanih i raseljenih osoba. Ovakav prijedlog zakonau junu mjesecu 2010. godine dobio je podršku u Predstavničkom domu PSBiH, alije njegovo donošenje zaustavljeno u Domu naroda, s obrazloženjem da je srpskim80

Godišnji izvještaj za 2011.delegatima u tom tijelu potrebno mišljenje i stav Narodne skupštine RS-a.Potom je uslijedila predizborna kampanja, nakon nje izbori, a od novembra 2010.godine traje postizborni proces političkog dogovaranja o formiranju vlasti nadržavnom nivou. U paketu s političkim razgovorima o uspostavi Vijeća ministaraodvijaju se međustranački i / ili međuentitetski dogovori o setu zakona neophodnihza podnošenja aplikacije za članstvo u EU-u, među kojima je i zakon o popisustanovništva. Politički pregovori do sada nisu urodili plodom. Prijedlog zakona opopisu stanovništva trebao se naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda 14. 9.2011. godine, ali je zbog objektivne bojazni da neće dobiti podršku delegata iz RS-aZajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj odlučila da ovu tačku povuče sdnevnog reda i zatraži od Doma naroda da za 30 dana produži amandmansku fazu. 47U međuvremenu je na prijedlog zakona stiglo više od 40 priloženih amandmana. Iakosu se politička stajališta u proteklom periodu približila, čini se da predloženi zakonskiokvir još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prihvatljiv za sve.Na insistiranje političkih stranaka iz RS-a, SNSD-a i SDS-a, da se iz prijedloga zakonaizbriše sporni član 48. 48 , stranke s bošnjačkima i hrvatskim predznakom zastupljeneu nadležnoj komisiji pokazale su spremnost na kompromis da se sporni član izbriše,ali uz zahtjev da se vlast na entitetskom nivou do donošenja novog ustavnogokvira formira na osnovu nacionalnog pariteta iz 1991. godine. Međutim, u procesuusuglašavanju pojavili su se novi amandmani i nova uvjetovanja, poput onoga kojeutvrđuje entitete kao popisne jedinice. Stajališta su ponovo dijametralno oprečna:stranke iz RS-a uvjetuju usvajanje spomenutog zakona stavom da su entiteti popisnejedinice, dok je za predstavnike bošnjačkog naroda, čini se, donji prag ustupaka kapostizanju kompromisa brisanje člana 48., ali da neće pristati na zahtjev da entitet RSbude posebna statistička jedinica. O tome da bez relevantnih statističkih pokazateljanije moguće razmišljati ni o održivim razvojnim politikama (ekonomskoj, socijalnoj,demografskoj, obrazovnoj, kulturnoj), niti o ispunjavanju upitnika u kontekstupristupnih razgovora s EU-om i korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova nikoviše i ne razmišlja.47 Po isteku prvog amandmanskog perioda Komisija je ponovo produžila amandmansku fazu za narednih 30 dana, očekujući da ćese rješenje naći “u paketu“ međustranačkog dogovora o uspostavi Vijeća ministara i setu zakona vezanih za podnošenje aplikacijeza članstvo u EU-u. U međuvremenu šef Delegacije EU-a u BiH Peter Sorensen aktualizirao je inicijativu da se dogovor o uvjetimaza predaju aplikacije za članstvo odvoji od procesa međustranačkih dogovora o uspostavi Vijeća ministara, kako bi se deblokiraobarem proces EU integracija.48 Član 48. predviđa da se rezultati popisa iz 1991. o etničkoj strukturi stanovništva primjenjuju na formiranje vlasti u BiH do okončanjapovratka izbjeglih i raseljenih osoba.81

Glava IXFinancijska suradnjaa) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuTeška politička situacija u Bosni i Hercegovini odrazila se na sve aspekte evropskihintegracija, uključujući i na programiranje IPA sredstava. Tokom 2011. godine,prvi put otkad se vrši IPA programiranje, došlo je do velike političke krize, što jeriskiralo gubitak osam miliona eura IPA sredstava. Situacija koja je nastala tokomprogramiranja IPA sredstava za 2011. godinu je razotkrila ozbiljne strukturalnenedostatke u koordinacijskim mehanizmima vezani za planiranje i programiranjesredstava iz EU-a. Ujedno je ova situacija indikacija kakvih problema bi moglo bititokom samog procesa pregovaranja i integriranja, posebno vezano za ulogu Direkcijeza evropske integracije (DEI) kao centralnoga koordinacijskog organa u pitanjimaznačajnim za evropske integracije.Desilo se da je na kraju samog procesa programiranja sredstava za 2011. godinu, kadaje paket projekata za financiranje u 2011. bio gotovo kompletiran, došlo do naknadnogdostavljanja primjedbi predstavnika iz RS-a na šest projekata. Ovo se desilo usprkosčinjenici da je procedura oko IPA programiranja i planiranja bila u potpunostipoštovana, te su izvršene konsultacije i na tehničkom nivou, između SPO-a (mreženacionalnih voditelja programa za pristup IPA sredstvima) i predstavnika nadležnihinstitucija, ali i na političkom nivou – IPA Koordinacijskog obora i Vijeća ministara.Vijeće ministara BiH je na svojoj 151. sjednici, održanoj 25. 5. 2011., usvojilo Informaciju83

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovineo trogodišnjoj upotrebi IPA sredstava za period 2011.–2013. i Godišnji program sprijedlogom liste projekata za IPA 2011. Na osnovu tih zaključaka Vijeća ministara BiH,DEI je započeo utvrđivanje konkretnih projektnih prijedloga za IPA 2011. godine kojisu bili definirani na osnovu nalaza izvještaja o napretku BiH i prioriteta iz trogodišnjegprograma upotrebe IPA sredstava. Međutim, predstavnici RS-a su nakon ovogprocesa direktno Bruxellesu podnijeli primjedbe na šest projekata. Iz Bruxellesa jeposlan službeni zahtjev Vijeću ministara BiH da se paket projekata usuglasi, iako je toveć bilo urađeno u skladu s procedurom koju je Evropska komisija uspostavila s DEIjemvezano za programiranje IPA sredstava. Svakako najviše zabrinjava aspekt cijelesituacije – da su DEI preskočili ne samo predstavnici RS-a već i EK-a.Postojali su i tehnički razlozi koji su doveli do ove situacije. Prvi je bio činjenica dase metoda programiranja promijenila i da je EK nametnula obavezu sektorskogplaniranja, prvo na trogodišnjem, a potom na godišnjem nivou, te uvela novu obavezuizrade sektorskih prijedloga koji bi činili osnovu za izradu pojedinačnih projektnihprijedloga. Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja u regiji u kojoj je ovaj novi pristupu programiranju bio testiran u 2011. godini.Naravno, promjena vlasti je uzrokovala dolazak novih ljudi, posebno članova IPAKoordinacijskog odbora, što je značilo da su na pozicije odlučivanja došle osobekoje možda nisu dovoljno poznavale proces i principe IPA programiranja. Također,nije pomogla ni činjenica da je u tim kritičnim trenucima Delegacija EK-a u BiH bilabez adekvatnog rukovodstva. Međutim, cijela situacija nastala oko IPA projekataza 2011. godinu imala je nesumnjivu političku dimenziju. Osnovna je argumentacijapredstavnika RS-a bila da je šest projekta (kasnije je to reducirano na četiri) išlo najačanje bh. institucija za oblasti koje nisu u ustavnoj nadležnosti BiH. Sporni projekti,koji su na kraju izbačeni iz IPA paketa financiranja za 2011. godinu, slijedeći su:◊◊◊◊komponenta „Statistika“ iz projekta „Upravljanje javnim financijama istatistikama“,projekt „Poljoprivreda“ u cijelosti,komponenta „Zapošljavanje“ iz projekta „Zapošljavanje i obrazovanje“,komponenta „Poslovni registar“ iz projekta „Sektor pravosuđa“.Imajući uvid u način programiranja sredstava iz IPA-e, teško je predvidjeti okolnosti ukojima je moglo doći do planiranja projektnih aktivnosti koje izlaze izvan okvira ustavnihnadležnosti i / ili međunarodnih obaveza koje stoje pred BiH. Prije svega zato što se IPAprioriteti utvrđuju na osnovu oblasti za koje EK ocijeni da imaju prioritetan značaj zadaljnju integraciju BiH u EU. To su prioriteti što su, po definiciji, predviđeni relevantnimdržavnim strategijama koje su uvijek usuglašene s entitetima i kao takve usvojilo ih jeVijeće ministara ili Parlamentarna skupština BiH. Međutim, najčešće je riječ o projektima84

Godišnji izvještaj za 2011.koji pomažu institucijama (na svimnivoima) da jačaju kapacitete (kroztehničku pomoć i opremu) kakobi odgovorile na neku od obavezakoje su nametnute od EK-a ili nekemeđunarodne financijske institucije(kao što je recimo Međunarodnimonetarni fond, u slučaju vođenjastatistika za javni sektor i javnefinancije).Na koncu, do izmjene konačnogpaketa projekata (do kojeg je došlousprkos protivljenju FederacijeBiH) stiglo se dogovorom liderapolitičkih stranaka, umjestokoristeći tijela i mehanizmeuspostavljene za programiranje iplaniranje IPA sredstava. UkolikoSituacija oko IPA 2011. pokazala jeomjer slabosti postojećih strukturaIPA koordinacije koje su u potpunostizaobiđene kod konačnog utvrđivanja paketaprojekata koji će biti financirani u 2011.godini. Evropska komisija je ponudila setpreporuka čiji je cilj otklanjanje ovihstrukturalnih nedostataka. Međutim,dugoročno ti prijedlozi mogu imati snažnogutjecaja na buduću poziciju DEI-ja kaocentralnoga organa koordinacije za EUintegracije. Također, od velike je važnostisistemsko rješavanje pitanja SPO-ova.Pitanja koordinacije financijske pomoćiEU-a moraju biti pažljivo riješena jer ćepredstavljati model za strukturiranjebudućeg sistema daljnjih pregovora sEvropskom unijom.ovo postane praksa, to stvara izuzetno loš, potencijalno opasan presedan za budućeaktivnosti ne samo IPA programiranja i planiranja već i za sve ostale aktivnosti koji setiču EU integracija. To je važno zbog toga što bilo koji budući aspekt EU integracijavrlo lako može postati metom političkih manipulacija i opstrukcija. Uspostavafunkcionalnih, stabilnih i iznad svega transparentnih mehanizama koordinacije, kakoEU financiranja, tako i ostalih EU integracijskih napora, zbog događaja vezanim zaIPA 2011. dobila je daleko veći značaj.b) Analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenogsporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuEvropska komisija je u posljednjim mjesecima 2011. godine organizirala nekolikosastanaka na temu koordinacije sredstava iz IPA-e. Pored potrebe da započneaktivnost na programiranju IPA sredstava za 2012. i 2013. godinu, EK je inicirala overazgovore svjesna važnosti uspostave jakih koordinacijskih mehanizama kako bise izbjegli slični ili čak i veći problemi u daljnjem procesu integracija. Na sastankuodržanom 14. 11. 2011. godine, na kojem se raspravljalo o načinu uspostave efikasnihmehanizama koordinacije programiranja sredstava EU-a i ostalim pitanjima značajnimza evropske integracije, a kojem su prisustvovali predstavnici EK-a i dužnosnici sasvih nivou vlasti u BiH, Komisija je predložila niz mjera za unapređenje koordinacije,među kojima su najznačajnije ove:85

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine◊◊◊◊◊konsenzus mora postojati vezano za pitanja od značaja za EU integracijeizmeđu nivoa vlasti, u skladu s ustavnim okvirom BiH;uloga sveukupne EU integracije (uključujući ulogu Nacionalnog koordinatoraza IPA sredstava) treba biti dodijeljena jednom članu Vijeća ministara kogatreba da podržava DEI i koji bi bio direktni politički sugovornik s EU-om;potrebno je inicirati razgovore između Vijeća ministara i entitetskih vlada kakobi se ojačao sistem koordinacije u pitanjima značajnim za EU integracije, a EUje spremna pomoći stranama u ovim razgovorima;sve vladine institucije, na svim nivoima, koje su odgovorne za značajnapitanja EU integracija treba da imaju jedinice ili osobe zadužene za evropskeintegracije;vlasti BiH treba da vide koje su zakonske mogućnosti da se ubrza potpisivanjeSporazuma o financiranju s Evropskom komisijom, uzimajući u obzir mogućnostmodificiranja Okvirnih sporazuma, ukoliko bude neophodno.S obzirom na novi sektorski pristup programiranja, za IPA 2012. i 2013. predlažese osnivanje radnih grupa koje bi činili relevantni SPO-i, predstavnik DEI-ja, kao ipredstavnici relevantnih korisničkih institucija s državnoga i entitetskih nivoa, uskladu s podjelom institucionalnih nadležnosti. Koordinacijski odbor za IPA-u trebabiti konsultiran u ključnim fazama programiranja, te ukoliko je potrebno riješitiprobleme koji se javljaju kod implementacije projekata koje financira EU. Također, EKpreporučuje donošenja poslovnika o radu Koordinacijskog odbora za IPA-u.Za period 2011.–2013. EK je utvrdila sljedeće prioritete za IPA financiranje:◊◊◊podrška u jačanju vladavine prava, pružajući pomoć zemlji u reformipravosudnog sektora i pomoć u borbi protiv organiziranog kriminala ikorupcije;poboljšanje kapaciteta i efikasnosti javne uprave i uspostava profesionalnedržavne službe kako bi se podržali napori zemlje u boljem funkcioniranjuinstitucija na svim nivoima;podrška socijalnom i ekonomskom razvoju, posebno pružajući pomoć u razvojusektora malih i srednjih preduzeća da bi se smanjila nezaposlenost, kako bise reformirao obrazovni sistem te prilagodio sistem davanja kvalifikacija spotrebama tržišta rada i kako bi se investiralo u infrastrukturu koja se tičesaobraćaja i okoliša.86

Godišnji izvještaj za 2011.Evropska komisija je na osnovu prioriteta za IPA 2011.–2013. odlučila da usmjeripomoć na ove sektore:◊◊◊◊◊◊pravda i unutrašnji poslovireforma javne upraverazvoj privatnog sektoratransportokoliš i klimatske promjenesocijalni razvojPo Višegodišnjem indikativnom dokumentu planiranja (MIPD) za 2011.–2013. izvršenaje slijedeća raspodjela sredstava po prioritetnim sektorima:u milionima €Prioritetni sektori za period2011.–2013.Raspoređeno zaperiod 2007.–2010.Raspoređeno za period2011.–2013.Pravda i unutarnji poslovi 38.64 55.00 17.5%Reforma javne uprave 51.55 40.00 12.7%Razvoj privatnog sektora 28.10 50.00 15.9%Transport 22.30 35.00 11.1%Okoliš i klimatske promjene 72.70 54.22 17.3%Socijalni razvoj 46.75 40.00 12.7%Vezano za acquis i ostale aktivnosti 52.54 40.00 12.7%UKUPNO 312.58 314.22 100.00%c) Dugoročna pitanja za razmatranjaIako će većina preporuka koje je Evropska komisija iznijela donijeti poboljšanja uprocesu koordinacije u pitanjima značajnim za evropske integracije, nekolicina ihmože imati vrlo ozbiljne implikacije, kratkoročne, pa možda i dugoročne. Preporukakoja se tiče davanje uloge sveukupne EU integracije (uključujući ulogu Nacionalnogkoordinatora za IPA sredstva) jednom od članova Vijeća ministara, koga trebada podržava DEI i koji bi bio direktni politički sugovornik EU-a, u praksi bi značilaproširivanje nadležnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara ili nekoga od resornihministara u Vijeću ministara za usuglašavanja pitanja značajnih za EU integracije na87

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovinepolitičkom nivou, dok bi, može se pretpostaviti, DEI zadržao operativnu-tehničkuulogu u koordinaciji poslova EU integracija. Postavlja se pitanje – na koji način biovo utjecalo na ulogu DEI-ja kao „glavnog operativnog partnera institucija Evropskekomisije u procesu stabilizacije i pridruživanja“ kako je definirano članom 18. Zakonao ministarstvima i drugim organima uprave BiH? Ovo može dovesti do stvaranjaparalelnih operativno-tehničkih struktura – jedne „službene“ unutar DEI-ja i druge„neslužbene“, koncentrirane u kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara ili nekogaresornog ministarstva. U svakom slučaju, stvara se rizik marginalizacije DEI-ja udaljnjem procesu EU integracija umjesto njegovoga jačanja u tome da bude glavnistručni tehnički predvodnik evropskoga integracijskog procesa. Ovim se stavljaveći pritisak na DEI da svoje kapacitete razvije posebno u stručnim specijaliziranimoblastima evropskih integracija kako bi mogao uspješno koordinirati i usmjeravatiaktivnosti ostalih institucija.Nadalje, sadašnji status SPO-a može dovesti u pitanje djelotvornost rada i validnostodluka koje novoformirane radne grupe donose. Većina SPO-a su nižerangiranislužbenici u državnim ministarstvima kojima uloga u programiranju i koordiniranjuIPA sredstava nije primarna odgovornost (obično to obavljaju zajedno s ostalimposlovima iz sistematizacije). Uzimajući u obzir značaj koji bi ove sektorske grupeimale u stvaranju neophodnog konsenzusa i definiranju tehničkih prioriteta, ovajstatus SPO-a može predstavljati ozbiljnu prepreku u radu. Učesnici SPO-a treba dadobiju službeno priznanje svojih poslova (te kao takvi budu stalni, a ne mijenjajuse s organizacijskim promjenama u institucijama, što je ponekad bio slučaj) ili tiposlovi treba da budu obavljeni zajedno s višerangiranim državnim službenicima(pomoćnicima ministara ili sekretarima) koji bi preuzeli ulogu predsjedavanja ovimradnim grupama (naravno, podrazumijevajući da oni imaju potrebno znanje i vještineu pogledu procesa IPA programiranja i EU integracija).88

ZaključakNedostatak političke volje da se prijeđe s deklarativnoga na radni konsenzus u procesuevropskih integracija obilježio je i 2011. godinu. Različito viđenje političkog procesa inedostatak suštinskog dogovora o distribuciji nadležnosti između države i entitetadoveli su do ponovnog reprogramiranja prioriteta iz Sporazuma za stabilizacijui pridruživanje i Evropskog partnerstva koji su odavno trebali biti ispunjeni. Nisustvoreni neophodni uvjeti za stupanje na snagu SSP-a, te predaju kredibilne aplikacijeza članstvo u Evropskoj uniji. Nakon što je prvo okončana u BiH krajem 2008. godine,procedura ratifikacije u nacionalnim parlamentima zemalja članica EU-a završenaje u decembru 2010. godine. Umjesto da automatski stupi na snagu, SSP je moraobiti privremeno blokiran kako ne bi morao biti suspendiran. 49 Blokada SSP-a do kojeje došlo zbog kršenja jednog broja suštinskih odredbi ugovornog odnosa s EU-omznačajno je usporila i cjelokupnu pripremu institucija BiH za koncept horizontalnei vertikalne koordinacije u EU poslovima. Isplivali su na površinu i problemi okokoordinacije u vezi s Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA). Situacija oko IPAu 2011. je pokazala omjer slabosti postojećih struktura IPA koordinacije koje suu potpunosti zaobiđene kod konačnog utvrđivanja paketa projekata koji će bitifinancirani u 2011. godini.49 Premda duh SSP-a suspenzije reducira na teorijsku ravan, ona je ipak ostala kao formalno-pravna mogućnost u članu 129. SSP-a:“Svaka strana može otkazati ovaj sporazum slanjem obavještenja o tome drugoj strani.Ovaj sporazum prestaje važiti šest mjeseciod dana slanja takvog obavještenja.Svaka strana može suspendirati ovaj sporazum, što odmah stupa na snagu, u slučaju da drugastrana ne poštuje jedan od ključnih elemenata ovog sporazuma”.89

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i HercegovineBosna i Hercegovina nije bila u stanju predati kredibilnu aplikaciju za članstvo u Unijijer je kršila ne samo temeljne odredbe SSP-a (neusklađenost Ustava BiH s Evropskomkonvencijom o ljudskim pravima, neusklađenost s principima slobodne konkurencije),nego i Kopenhagenske kriterije. Jedan od tih temeljnih principa sadržan je i u zakonuo državnoj pomoći, koji je, nažalost, postao dio paketa političkih pregovora okoformiranja novog Vijeća ministara. Posljedica gore navedenoga jeste da su probijenisvi rokovi za uspostavu neovisnoga operativnog tijela za državne pomoći. Pritome BiH krši i sporazum CEFTA kao i Sporazum o stvaranju energetske zajednicejugoistočne Evrope, koji također sadrže obaveze BiH u pogledu uspostave sistemadržavne pomoći, a neusvajanje toga zakona prepreka je u daljnjim pregovorima BiHza članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Povrh toga, BiH je moralana javna preduzeća i preduzeća kojima su dodijeljena posebna i isključiva prava,odnosno date određene monopolske pozicije, primijeniti principe politike i pravakonkurencije utvrđene u Ugovoru o osnivanju Evropske zajednice, odnosno sada uUgovoru o funkcioniranju Evropske unije.Bosna i Hercegovina je do sada ostvarila umjeren napredak u realizaciji obaveza izoblasti tržišta kapitala. Ostaje neriješeno pitanje utvrđivanja ograničenja na stranovlasništvo određenih vrsta preduzeća, pitanje efekata liberalizacije tržišta nekretninana domaće stanovništvo, uvođenje zaštitnih mjera iz člana 61. stav 5. SSP-a i pitanjeuspostave Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Dugoročno mora postojati jasanzajednički stav u pogledu posljedica koje liberalizacija tržišta kapitala ima na postojećiregulatorni okvir.Kada je riječ o oblasti borbe protiv pranja novca, može se registrirati ozbiljnozaostajanje u implementaciji prioriteta vezanog za kadrovsko popunjavanje i jačanjeFinancijsko-obavještajnog odjela SIPA-e: u izvještajnom periodu njegova kadrovskapopunjenost je na nivou od 66%, iako je originalni rok implementacije prioritetakontinuirano prolongiran od decembra 2008. godine. U oblasti borbe protivorganiziranog kriminala, regulirane članom 84. SSP-a, osnovne slabosti ogledaju seu rascjepkanosti agencija za provođenje zakona u BiH, ali i činjenici da BiH još uvijeknije potpisnica nekoliko značajnih međunarodnopravnih akata, kao što je, naprimjer,Konvencija Vijeća Evrope o međunarodnom važenju krivičnih presuda ili Dodatniprotokol o transferu osuđenih osoba.Kreiranje povoljnijega poslovnog okruženja u BiH trebalo bi biti imperativ institucijau čijoj je nadležnosti provedba ekonomskih kriterija SSP-a. Ease of Doing Businessizvještaj Svjetske banke za 2011. godinu Bosnu i Hercegovinu smješta na 127. mjesto odukupno 183. zemlje, a komponenta toga izvještaja koja se odnosi na mjerenje lakoćepokretanja poslovnih aktivnosti smješta BiH na 162. mjesto. Kada je riječ o poslovnomnastanjivanju, uočena je urgentna potreba da se dopuni Zakon o registraciji kojimse omogućava registracija založnog prava na udjelima pri registarskim sudovima90

Godišnji izvještaj za 2011.(FBiH i RS); preciziraju konkretni slučajevi koji mogu prekinuti proces registracije(FBiH); izmijeni Zakon o notarima i propis o registraciji na način da se minimiziraučešće notara u obradi osnivačkih akata i statuta poslovnih subjekata; pojednostavii unificira birokratska procedure vezane za registraciju (FBiH i RS); uskladi Zakon okretanju i boravku stranaca i azilu BiH i Zakon o zapošljavanju stranaca u FBiH kada seradi o dobivanje radne dozvole prvi put.U oblasti kretanja radnika nisu postignuta adekvatna poboljšanja u odnosu nastandarde i praksu EU-a. Tržište rada u BiH je jako fragmentirano, uz izrazito slabumobilnost radne snage, što u konačnici predstavlja kočnicu ekonomskom razvoju.U oblasti transporta iz godine u godinu bilježi se ograničen napredak, gotovo u ravnistagnacije. Državni zakon o cestama nije usvojen, što onemogućava poboljšanja uoblasti transporta na državnom nivou. Značajan pomak koji će biti potrebno načinitijeste usklađivanje željezničke regulative s acquis communautaireom. Zbog sporosti upoboljšanju osnovne cestovne i željezničke infrastrukture BiH gubi nekoliko stotinahiljada eura svake sedmice.Sve gore navedeno doprinijelo je da buduće članstvo Hrvatske u Evropskoj unijimože imati izuzetno negativne implikacije za BiH, prije svega zbog činjenice da senaša zemlja nije na adekvatan način pripremila za izvoz na tržište EU-a, niti je navrijeme pripremila odgovore na brojna otvorena bilateralna pitanja: od granice namoru i kopnu do imovinsko-pravnih pitanja.Da bi pokrenula cijeli evropski integracijski proces s mrtve tačke, Bosna i Hercegovinaće morati učiniti slijedeće korake:◊ prijeći s deklarativnoga na radni konsenzus u procesu evropskih integracija,što podrazumijeva da politika kreira prostor a da ga struka popunjava;◊ neodložno omogućiti da SSP stupi na snagu;◊ ispuniti uvjete za kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU-u do polovine 2012.godine;◊ uspostaviti održiv sistem horizontalne i vertikalne koordinacije u EU poslovimakoji ima povezan i tehnički i politički institucionalni aspekt;◊ koherentno identificirati sve negativne implikacije budućega članstva Hrvatskeu Evropskoj uniji i hitnim međuresornim aktivnostima spriječiti ih;◊ poboljšati oblast prometa i komunikacija, posebno u domenu regulative nadržavnom nivou;◊ riješiti birokratske procedure u domenu poslovnog nastana;◊ usvajanjem zakona o državnoj pomoći stvoriti minimalne uvjete za početakdugoga i mukotrpnog procesa usklađivanja s principima konkurencije kojivladaju u Evropskoj uniji.91

Ovaj nezavisni izvještaj je pripremila Vanjskopolitička inicijativa BH uzfinansijsku pomoć Side. Pogledi izneseni u njemu su stoga pogledi VPI-ja ini u kojem slučaju ne oslikavaju poglede Side.