stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

Rudarstvo 2011 / Mining 2011istraţivanjima uslijed ĉega su informacije koje se nude u literaturi šture. Obzirom da se poslednjih godinaistraţivanja u rudarstvu zahuktavaju osjeća se sve veća potreba za taĉnim podacima.Pretraţivanjem struĉne literature koja nam je bila dostupna, uoĉili smo da se podaci razlikuju ili suneprecizni. Mnoge literature obraĊuju samo odreĊeni period itd. Pretraţivanjem dostupne literature isvjetske baze podataka koje su prikazane u literaturi ovog rada, prezentirali smo opće stanje u industrijiuglja, završno sa 2007. godinom. Preciznost koju smo prikazali u prezentaciji podataka, zahvaljujemoprvenstveno nauĉnotehniĉkom razvoju informacionih tehnologija u ĉemu prednjaĉi internet.6. ZAKLJUĈAKElektriĉna energija, kao oplemenjeni i univerzalno iskoristivi energetski oblik, ima posebnu društvenuvaţnost. Prema dosadašnjim analizama potrošnja elektriĉne energije zavisi od bruto društvenog proizvodapo stanovniku kao i od broja stanovnika. Pošto broj stanovnika u svijetu raste, a jednoj ĉetvrtinistanovništva ovaj vid privilegije nije uopšte dostupan, to moţe biti razlog ubrzane potraţnje zaelektriĉnom energijom u narednom periodu. Prema pisanju struĉnog ĉasopisa Biodiesel Magazine kogaizadaje meĊunarodna tvrtka BBI International procjenjuje se da će do 2030. godine porasti svjetskapotrošnja elektriĉne energije za nepunih 100%, od današnjih 16.100 (TWh) na 31.600 (TWh) godišnje(15). Glavni dio te potrošnje pokrivat će elektrane na ugalj (28%) i kombi elektrane na prirodni plin (28%)(15). Nuklearna će energija u 2020. godini pokrivati oko 19% potrošnje, umjesto današnjih 32% (15). Upojedinim se scenarijima predviĊa porast udjela obnovljivih izvora energije na oko 23% (15). Premaprocjenama struĉnjaka, fosilna goriva će i nadalje pokrivati najveći dio rasta potrošnje elektriĉne energijeu svijetu. U 2030. godini fosilna goriva će pokrivati oko 70% potrošnje elektriĉne energije (15).Obnovljivi izvori energije će igrati znaĉajnu ulogu u svjetskoj primarnoj energetskoj strukturi, dok će unekim zemljama svijeta porasti uloga i vaţnost nuklearne energije.Dakle, uprkos svim problemima koji prate upotrebu uglja u proizvodnji elektriĉnene energije, njegovokorištenje u zadovoljavanju svjetskih potreba za elektriĉnom energijom biće i idućihih desetljećaneizbjeţo. Moţe se reći, da ugalj ne samo da je jedan od najvaţnijih izvora energije, (u SAD-u primjericepokriva polovinu tamošnjih potreba za elektriĉnom energijom) već sve više dolazi u fokus mnogih vlada atako i vlade FBiH. TakoĊer, dobar dio rudarskih kompanija dosad se nije odluĉivao na preuzimanjapreduzeća za proizvodnju uglja iz vrlo pragmatiĉnog razloga (neizvjesnosti o odrţivosti ovog izvoraenergije), danas se ta svijest lagano mijenja.Pod pritiskom neodgodivog investiranja u nove proizvodne kapacitete, ali i svijesti o ekološkim iklimatološkim posljedicama korištenja fosilnih goriva, u svijetu se ulaţu velika sredstva u unaprjeĊenjetehnologije korištenja uglja. Prilikom pretvaranja uglja dolazi do veoma velike emisije ugljiĉnog dioksida,pa se dio javnosti uz razna udruţenja za zaštitu okoline protivi takvim postrojenjima. MeĊutim, kao što jereĉeno procjene analitiĉara govore da će se u idućim godinama brojne zemlje sve više oslanjati na ugaljkojem u prilog idu velike rezerve i dakako niţa cijena u odnosu na druge izvore. Oĉekivanja o snaţnijemiskorištavanju ove sirovine baziraju se i na najnovijim znanstvenim dostignućima, odnosno razvoju novihtehnologija ĉija primjena smanjuje ispuštanje štetnih plinova. Neka dostignuća tog razvoja, poput visoketermiĉke efikasnosti procesa i ostvarivanja niskog nivoa zagaĊenja okoline, sastavni su dio komercijalneponude energetske opreme na svjetskom trţištu. Tehnologije proizvodnje elektriĉne energije iz fosilnihgoriva s nultom emisijom CO 2 u atmosferu još nisu razvijene do nivoa komercijalne isplativosti, ali realnoje oĉekivati da će se i to ostvariti idućih desetljeća. Dostignuća u razvoju tehnologija ĉistog uglja u svijetuse uzima u obzir pri strateškom planiranju izgradnje proizvodnih kapaciteta, jer se jedino oslanjanjem naraznorodne primarne energente, pa jednim dijelom i na ugalj, moţe dugoroĉno osigurati pouzdanostsnabdijevanja elektriĉnom energijom. Rast cijena nafte uz iscrpljivanje njezinih rezervi potiĉe nauĉne iposlovne zajednice na potragu za novim naĉinima dobivanja goriva. Velike ameriĉke rezerve uglja (27%svjetskih zaliha), potaknule su raspravu u SAD-u o ulaganju u razvoj Fischer-Tropschovog procesa,86