stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno dvije milijarde i 650 milijona tona standardnog uglja. MeĊutim, zbog velikog broja stanovnika,potrošnja energenata po glavi stanovnika u Kini je dosegla samo 62% svjetskog prosjeka (4). U strukturikineske energetike, vodeće mjesto zauzima ugalj, oko 70% od ukupnih energenata (4). Radipoboljšavanja energetske situacije u Kini, Drţavna uprava za energente predlaţe korištenje obnovljivihizvora energije za što postoji veliki potencijal, ukljuĉujući izradu odgovarajućih politiĉkih smjernica zapodsticaj razvoja obnovljive energije i planiranje izgradnje još više objekata u tom domenu. Posljednjihnekoliko godina brzo se razvijala eolska energija. Po instaliranom kapacitetu eolskih generatora Kinazauzima peto mjesto u svijetu. Osim toga, centralna vlada je uloţila ogromne investicije u iskorištavanjesolarne energije na Tibetskoj visoravni za proizvodnju struje. Kina je takoĊer najveći svjetski potrošaĉbojlera na sunĉevu energijuTabela 5. Proizvodnja uglja u svijetu 1981 – 2007. godina (2)Drţava / oblast% u1981 1985 1990 1995 2000 2005 2006 2007(million tona)ukupnomUSA 747,3 801,6 933,6 937,1 974,0 1026,5 1054,8 1039,2 18,7Kanada 40,1 60,7 68,4 75,0 69,2 67,6 66,0 69,4 1,2Meksiko 3,0 5,2 6,9 9,3 11,3 10,8 11,5 12,2 0,2Ukupno Sj. America 790,5 867,6 1008,9 1021,4 1054,5 1104,8 1132,3 1120,8 20,1Brazil 5,7 7,7 4,6 5,2 6,8 6,3 5,9 5,9 0,1Kolombia 4,0 9,0 20,5 25,7 38,2 60,6 67,3 71,7 1,5Venezuela ^ ^ 2,2 4,4 7,9 7,2 7,5 8,0 0,2stalor S. & Cent. Amerika 1,7 1,8 2,5 1,4 0,6 0,5 1,2 1,0 wUkupno S. & Cent. Am. 11,4 18,5 29,8 36,7 53,6 74,5 81,8 86,6 1,8Bugarska 29,2 30,9 31,7 30,8 26,4 26,4 27,5 30,4 0,2Ĉeška Republika 117,7 122,8 102,8 74,3 65,2 62,0 62,4 62,6 0,8Francuska 22,7 18,9 13,6 8,9 4,1 0,6 0,5 0,3 wNjemaĉka 492,8 521,6 426,7 245,9 201,0 202,8 197,1 201,9 1,6Grĉka 27,3 35,9 51,9 57,7 63,9 70,6 64,8 62,5 0,3MaĊarska 26,0 24,0 17,6 12,2 14,0 9,6 10,0 9,8 0,1Kazakhstan n/a 130,8 131,4 83,4 74,9 86,6 96,2 94,4 1,5Plojska 198,6 249,4 215,3 200,7 162,8 159,5 156,1 145,8 2,0Rumunija 36,9 46,6 38,2 41,1 29,3 31,1 34,9 35,4 0,2Ruska Federacija n/a 395,2 395,3 262,8 258,3 298,3 309,9 314,2 4,7Spanija 35,6 39,8 36,0 28,5 23,5 19,4 19,2 18,2 0,2Turska 21,0 40,0 47,4 55,1 66,6 61,7 64,9 76,6 0,5Ukraina n/a 189,0 164,9 83,8 81,0 78,8 80,2 76,3 1,3Velika Britanija 127,5 94,1 92,8 53,0 31,2 20,5 18,5 17,0 0,3Ostalir Europa & Eurasia 781,3 100,5 101,7 62,2 62,8 64,1 66,4 68,8 0,5Ukupno Eropa & Eurasia 1916,7 2039,6 1867,2 1300,5 1164,8 1192,0 1208,6 1214,2 14,2Ukupno Bliski Istok 0,7 1,3 1,3 1,1 1,0 1,1 0,8 0,8 wJuţna Afrika 130,4 173,5 174,8 206,2 224,1 244,4 256,8 269,4 4,8Zimbabve 2,9 3,1 5,5 5,5 4,4 2,9 2,1 2,1 wOstali Afrika 2,6 2,4 2,3 2,3 2,0 1,8 1,7 1,7 wUkupno Afrika 135,9 179,0 182,6 214,1 230,6 249,0 260,6 273,2 4,9Australia 126,9 166,6 210,4 245,3 310,9 378,8 385,3 393,9 6,9Kina 616,5 872,3 1079,9 1360,7 1299,2 2204,7 2373,0 2536,7 41,1India 130,1 157,5 223,3 289,0 334,8 428,4 449,2 478,2 5,8Indonezia 0,4 2,0 10,7 41,8 77,0 152,7 181,1 174,8 3,4Japan 17,7 16,4 8,3 6,3 3,1 1,1 1,4 1,4 wNovi Zeland 2,2 2,4 2,6 3,5 3,6 5,3 5,8 4,6 0,1Pakistan 1,6 2,2 2,8 3,2 3,2 3,5 3,9 3,6 0,1Juţna Korea 19,9 22,5 17,2 5,7 4,2 2,8 2,8 2,9 wTailand 1,7 5,2 12,4 18,4 17,7 20,9 19,0 18,3 0,2Vietnam 6,0 5,6 5,1 6,9 11,6 32,6 38,9 41,2 0,7Ostali Asia i Pacifik 52,8 61,8 56,2 38,0 36,7 43,4 42,6 44,3 0,7Ukupno Asia i Pacifi 975,7 1314,5 1628,9 2018,8 2102,0 3274,3 3503,0 3699,9 59,0Ukupno svjetske 3831,0 4420,4 4718,6 4592,6 4606,4 5895,6 6187,2 6395,6 100,0Od toga: Europska Unija 1131,5 1201,3 1036,0 761,9 630,8 609,8 597,7 590,5 5,7OECD 2043,9 2239,8 2261,2 2022,5 2014,0 2103,6 2125,7 2124,4 33,0Bivši Sovjetski Savez 710,5 726,4 703,8 433,6 417,1 467,3 489,6 488,3 7,6Ostali EMEs 1076,6 1454,2 1753,6 2136,5 2175,3 3324,6 3571,8 3782,8 59,583
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela 6. Top 10 - najveći proizvoĊaĉi uglja (2)Drţava (million tona) 1981 1985 1990 1995 2000 2005 2006 20071. Kina 616,5 872,3 1079,9 1360,7 1299,2 2204,7 2373,0 2536,72. USA 747,3 801,6 933,6 937,1 974,0 1026,5 1054,8 1039,23. India 130,1 157,5 223,3 289,0 334,8 428,4 449,2 478,24. Australia 126,9 166,6 210,4 245,3 310,9 378,8 385,3 393,95. Ruska Federacija n/a 395,2 395,3 262,8 258,3 298,3 309,9 314,26. Juţna Afrika 130,4 173,5 174,8 206,2 224,1 244,4 256,8 269,47. Njemaĉka 492,8 521,6 426,7 245,9 201,0 202,8 197,1 201,98. Indonezija 0,4 2,0 10,7 41,8 77,0 152,7 181,1 174,89. Poljska 198,6 249,4 215,3 200,7 162,8 159,5 156,1 145,810. Kazakhstan n/a 130,8 131,4 83,4 74,9 86,6 96,2 94,4Postoje razni podaci o energetskoj vrijednosti uglja. Prema BP jedna tona ekvivalentne nafte uenergetskom pogledu iznosi oko 1.5 tona kamenog i mrkog uglja i oko 3 tone lignita. TakoĊer, vaţipribliţan odnos izmeĊu tone ekvivalentne nafte i tone uglja: toe/t = 0,5 – 0,6 (9).Tabela 7. Najveći potrošaĉi uglja (milioni tona ekvivalentne nafte) (2)Drţava 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 20071. Kina 165,6 196,5 250,9 305,1 410,7 529,9 694,6 667,4 1088,8 1311,42. USA 291,8 309,1 319,1 388,6 440,4 483,1 506,2 569,0 574,2 573,73. India 35,5 37,6 48,1 56,7 72,5 95,5 125,0 144,2 184,4 208,04. Japan 43,6 60,2 54,4 57,6 73,7 76,0 86,2 98,9 121,3 125,35. Juţna Afrika 24,7 27,4 35,2 43,5 66,2 71,3 77,4 81,9 91,9 97,76. Ruska Fed. n/a n/a n/a n/a 195,6 180,6 119,4 105,2 94,2 94,57. Njemaĉka 163,5 151,7 128,3 139,6 147,6 129,6 90,6 84,9 82,1 86,08. Juţna Korea 5,0 5,6 8,0 13,2 22,0 24,4 28,1 43,0 54,8 59,79. Poljska 59,5 70,2 83,7 101,6 99,9 80,2 71,7 57,6 55,7 57,110. Taivan 3,0 2,7 1,9 3,8 7,1 11,0 16,9 28,7 38,1 41,1SAD su povećale proizvodnju na 1039,2 milijona tona, ali je sve manje uglja raspoloţivo zaizvoz. Manjak vlastite proizvodnje SAD podmiruju bilateralnim ugovorom izmeĊu njih i Kanade.SAD uvoze i ugalj iz Kolumbije zbog jeftinog transporta do obale. Svjetska potrošnja uglja rastepo godišnoj stopi od 7% (14). Na taj trend prvenstveno utiĉe ekonomija Republike Kine, koja sa28% uĉestvuje u svjetskoj potrošnji tog goriva i ona je od 1965. godine 8 puta povećalapotrošnju. Od top deset potrošaĉa uglja u svijetu (tabela 7.) samo Njemaĉka i Poljska su smanjilepotrošnju uglja, dok su ostale zemlje znatno povećale. Njemaĉka privreda konstantno ima trendsmanjenja potrošnje uglja, tako da je u posljednjih 40-ak godina ukupna potrošnja uglja smanjenaza 80 miliona tona. Isti trend biljeţi i Poljska koja je u odnosu na 1980. godinu smanjilapotrošnju ovog energenta za nepunih 50 miliona tona uglja. Zemlja sa najvećim rezervama ugljaSAD od 1965. godine udvostruĉila je potrošnju. Pored Republike Kine i SAD kao sve ozbiljnijipotrošaĉi su Indija, Japan i Juţna Afrika. Primećuje se da Kina, SAD i Indija troše većinuproizvedenog uglja, dok su Australija (231 miliona), Indonezija (108 miliona), Rusija (76miliona) i Juţnoafriĉka Republika (73 miliona) najveći izvoznici uglja u svijetu. Kao ozbiljniizvozniici ovdje se pojavljuju još i Kina (72), Kolumbija (56), SAD (45), Kanada (28) i Poljska(21). Najveći uvoznici uglja su Japan (178 miliona tona), Juţna Koreja (77 miliona tona) i Tajvan(61 miliona tona), a od zemalja Evrope, Velika Britanija (44 miliona tona) Njemaĉka (38 milionatona).84
- Page 42 and 43: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kop je
- Page 44 and 45: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 koliĉ
- Page 46 and 47: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izgled
- Page 48 and 49: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.4. LE
- Page 50 and 51: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 52 and 53: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 54 and 55: Rudarstvo 2011 / Mining 2011eksploa
- Page 56 and 57: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Soko 58
- Page 58 and 59: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.200.0
- Page 60 and 61: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kratkor
- Page 62 and 63: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 64 and 65: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 66 and 67: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Re
- Page 68 and 69: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 70 and 71: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- pouzd
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 122 and 123: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊe
- Page 124 and 125: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta ur
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 128 and 129: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉn
- Page 130 and 131: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12] Mi
- Page 132 and 133: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Poseban
- Page 134 and 135: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopav
- Page 136 and 137: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Iz poda
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno dvije milijarde i 650 milijona tona standardnog uglja. MeĊutim, zbog velikog broja stanovnika,potrošnja energenata po glavi stanovnika u Kini je dosegla samo 62% svjetskog prosjeka (4). U strukturikineske energetike, vodeće mjesto zauzima ugalj, oko 70% od ukupnih energenata (4). Radipoboljšavanja energetske situacije u Kini, Drţavna uprava za energente predlaţe korištenje obnovljivihizvora energije za što postoji veliki potencijal, ukljuĉujući izradu odgovarajućih politiĉkih smjernica zapodsticaj <strong>razvoj</strong>a obnovljive energije i planiranje izgradnje još više objekata u tom domenu. Posljednjihnekoliko godina brzo se razvijala eolska energija. Po instaliranom kapacitetu eolskih generatora Kinazauzima peto mjesto u svijetu. Osim toga, centralna vlada je uloţila ogromne investicije u iskorištavanjesolarne energije na Tibetskoj visoravni za proizvodnju struje. Kina je takoĊer najveći svjetski potrošaĉbojlera na sunĉevu energijuTabela 5. Proizvodnja uglja u svijetu 1981 – 2007. godina (2)Drţava / oblast% u1981 1985 1990 1995 2000 2005 2006 2007(million tona)ukupnomUSA 747,3 801,6 933,6 937,1 974,0 1026,5 1054,8 1039,2 18,7Kanada 40,1 60,7 68,4 75,0 69,2 67,6 66,0 69,4 1,2Meksiko 3,0 5,2 6,9 9,3 11,3 10,8 11,5 12,2 0,2Ukupno Sj. America 790,5 867,6 1008,9 1021,4 1054,5 1104,8 1132,3 1120,8 20,1Brazil 5,7 7,7 4,6 5,2 6,8 6,3 5,9 5,9 0,1Kolombia 4,0 9,0 20,5 25,7 38,2 60,6 67,3 71,7 1,5Venezuela ^ ^ 2,2 4,4 7,9 7,2 7,5 8,0 0,2stalor S. & Cent. Amerika 1,7 1,8 2,5 1,4 0,6 0,5 1,2 1,0 wUkupno S. & Cent. Am. 11,4 18,5 29,8 36,7 53,6 74,5 81,8 86,6 1,8Bugarska 29,2 30,9 31,7 30,8 26,4 26,4 27,5 30,4 0,2Ĉeška Republika 117,7 122,8 102,8 74,3 65,2 62,0 62,4 62,6 0,8Francuska 22,7 18,9 13,6 8,9 4,1 0,6 0,5 0,3 wNjemaĉka 492,8 521,6 426,7 245,9 201,0 202,8 197,1 201,9 1,6Grĉka 27,3 35,9 51,9 57,7 63,9 70,6 64,8 62,5 0,3MaĊarska 26,0 24,0 17,6 12,2 14,0 9,6 10,0 9,8 0,1Kazakhstan n/a 130,8 131,4 83,4 74,9 86,6 96,2 94,4 1,5Plojska 198,6 249,4 215,3 200,7 162,8 159,5 156,1 145,8 2,0Rumunija 36,9 46,6 38,2 41,1 29,3 31,1 34,9 35,4 0,2Ruska Federacija n/a 395,2 395,3 262,8 258,3 298,3 309,9 314,2 4,7Spanija 35,6 39,8 36,0 28,5 23,5 19,4 19,2 18,2 0,2Turska 21,0 40,0 47,4 55,1 66,6 61,7 64,9 76,6 0,5Ukraina n/a 189,0 164,9 83,8 81,0 78,8 80,2 76,3 1,3Velika Britanija 127,5 94,1 92,8 53,0 31,2 20,5 18,5 17,0 0,3Ostalir Europa & Eurasia 781,3 100,5 101,7 62,2 62,8 64,1 66,4 68,8 0,5Ukupno Eropa & Eurasia 1916,7 2039,6 1867,2 1300,5 1164,8 1192,0 1208,6 1214,2 14,2Ukupno Bliski Istok 0,7 1,3 1,3 1,1 1,0 1,1 0,8 0,8 wJuţna Afrika 130,4 173,5 174,8 206,2 224,1 244,4 256,8 269,4 4,8Zimbabve 2,9 3,1 5,5 5,5 4,4 2,9 2,1 2,1 wOstali Afrika 2,6 2,4 2,3 2,3 2,0 1,8 1,7 1,7 wUkupno Afrika 135,9 179,0 182,6 214,1 230,6 249,0 260,6 273,2 4,9Australia 126,9 166,6 210,4 245,3 310,9 378,8 385,3 393,9 6,9Kina 616,5 872,3 1079,9 1360,7 1299,2 2204,7 2373,0 2536,7 41,1India 130,1 157,5 223,3 289,0 334,8 428,4 449,2 478,2 5,8Indonezia 0,4 2,0 10,7 41,8 77,0 152,7 181,1 174,8 3,4Japan 17,7 16,4 8,3 6,3 3,1 1,1 1,4 1,4 wNovi Zeland 2,2 2,4 2,6 3,5 3,6 5,3 5,8 4,6 0,1Pakistan 1,6 2,2 2,8 3,2 3,2 3,5 3,9 3,6 0,1Juţna Korea 19,9 22,5 17,2 5,7 4,2 2,8 2,8 2,9 wTailand 1,7 5,2 12,4 18,4 17,7 20,9 19,0 18,3 0,2Vietnam 6,0 5,6 5,1 6,9 11,6 32,6 38,9 41,2 0,7Ostali Asia i Pacifik 52,8 61,8 56,2 38,0 36,7 43,4 42,6 44,3 0,7Ukupno Asia i Pacifi 975,7 1314,5 1628,9 2018,8 2102,0 3274,3 3503,0 3699,9 59,0Ukupno svjetske 3831,0 4420,4 4718,6 4592,6 4606,4 5895,6 6187,2 6395,6 100,0Od toga: Europska Unija 1131,5 1201,3 1036,0 761,9 630,8 609,8 597,7 590,5 5,7OECD 2043,9 2239,8 2261,2 2022,5 2014,0 2103,6 2125,7 2124,4 33,0Bivši Sovjetski Savez 710,5 726,4 703,8 433,6 417,1 467,3 489,6 488,3 7,6Ostali EMEs 1076,6 1454,2 1753,6 2136,5 2175,3 3324,6 3571,8 3782,8 59,583