stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno dvije milijarde i 650 milijona tona standardnog uglja. MeĊutim, zbog velikog broja stanovnika,potrošnja energenata po glavi stanovnika u Kini je dosegla samo 62% svjetskog prosjeka (4). U strukturikineske energetike, vodeće mjesto zauzima ugalj, oko 70% od ukupnih energenata (4). Radipoboljšavanja energetske situacije u Kini, Drţavna uprava za energente predlaţe korištenje obnovljivihizvora energije za što postoji veliki potencijal, ukljuĉujući izradu odgovarajućih politiĉkih smjernica zapodsticaj razvoja obnovljive energije i planiranje izgradnje još više objekata u tom domenu. Posljednjihnekoliko godina brzo se razvijala eolska energija. Po instaliranom kapacitetu eolskih generatora Kinazauzima peto mjesto u svijetu. Osim toga, centralna vlada je uloţila ogromne investicije u iskorištavanjesolarne energije na Tibetskoj visoravni za proizvodnju struje. Kina je takoĊer najveći svjetski potrošaĉbojlera na sunĉevu energijuTabela 5. Proizvodnja uglja u svijetu 1981 – 2007. godina (2)Drţava / oblast% u1981 1985 1990 1995 2000 2005 2006 2007(million tona)ukupnomUSA 747,3 801,6 933,6 937,1 974,0 1026,5 1054,8 1039,2 18,7Kanada 40,1 60,7 68,4 75,0 69,2 67,6 66,0 69,4 1,2Meksiko 3,0 5,2 6,9 9,3 11,3 10,8 11,5 12,2 0,2Ukupno Sj. America 790,5 867,6 1008,9 1021,4 1054,5 1104,8 1132,3 1120,8 20,1Brazil 5,7 7,7 4,6 5,2 6,8 6,3 5,9 5,9 0,1Kolombia 4,0 9,0 20,5 25,7 38,2 60,6 67,3 71,7 1,5Venezuela ^ ^ 2,2 4,4 7,9 7,2 7,5 8,0 0,2stalor S. & Cent. Amerika 1,7 1,8 2,5 1,4 0,6 0,5 1,2 1,0 wUkupno S. & Cent. Am. 11,4 18,5 29,8 36,7 53,6 74,5 81,8 86,6 1,8Bugarska 29,2 30,9 31,7 30,8 26,4 26,4 27,5 30,4 0,2Ĉeška Republika 117,7 122,8 102,8 74,3 65,2 62,0 62,4 62,6 0,8Francuska 22,7 18,9 13,6 8,9 4,1 0,6 0,5 0,3 wNjemaĉka 492,8 521,6 426,7 245,9 201,0 202,8 197,1 201,9 1,6Grĉka 27,3 35,9 51,9 57,7 63,9 70,6 64,8 62,5 0,3MaĊarska 26,0 24,0 17,6 12,2 14,0 9,6 10,0 9,8 0,1Kazakhstan n/a 130,8 131,4 83,4 74,9 86,6 96,2 94,4 1,5Plojska 198,6 249,4 215,3 200,7 162,8 159,5 156,1 145,8 2,0Rumunija 36,9 46,6 38,2 41,1 29,3 31,1 34,9 35,4 0,2Ruska Federacija n/a 395,2 395,3 262,8 258,3 298,3 309,9 314,2 4,7Spanija 35,6 39,8 36,0 28,5 23,5 19,4 19,2 18,2 0,2Turska 21,0 40,0 47,4 55,1 66,6 61,7 64,9 76,6 0,5Ukraina n/a 189,0 164,9 83,8 81,0 78,8 80,2 76,3 1,3Velika Britanija 127,5 94,1 92,8 53,0 31,2 20,5 18,5 17,0 0,3Ostalir Europa & Eurasia 781,3 100,5 101,7 62,2 62,8 64,1 66,4 68,8 0,5Ukupno Eropa & Eurasia 1916,7 2039,6 1867,2 1300,5 1164,8 1192,0 1208,6 1214,2 14,2Ukupno Bliski Istok 0,7 1,3 1,3 1,1 1,0 1,1 0,8 0,8 wJuţna Afrika 130,4 173,5 174,8 206,2 224,1 244,4 256,8 269,4 4,8Zimbabve 2,9 3,1 5,5 5,5 4,4 2,9 2,1 2,1 wOstali Afrika 2,6 2,4 2,3 2,3 2,0 1,8 1,7 1,7 wUkupno Afrika 135,9 179,0 182,6 214,1 230,6 249,0 260,6 273,2 4,9Australia 126,9 166,6 210,4 245,3 310,9 378,8 385,3 393,9 6,9Kina 616,5 872,3 1079,9 1360,7 1299,2 2204,7 2373,0 2536,7 41,1India 130,1 157,5 223,3 289,0 334,8 428,4 449,2 478,2 5,8Indonezia 0,4 2,0 10,7 41,8 77,0 152,7 181,1 174,8 3,4Japan 17,7 16,4 8,3 6,3 3,1 1,1 1,4 1,4 wNovi Zeland 2,2 2,4 2,6 3,5 3,6 5,3 5,8 4,6 0,1Pakistan 1,6 2,2 2,8 3,2 3,2 3,5 3,9 3,6 0,1Juţna Korea 19,9 22,5 17,2 5,7 4,2 2,8 2,8 2,9 wTailand 1,7 5,2 12,4 18,4 17,7 20,9 19,0 18,3 0,2Vietnam 6,0 5,6 5,1 6,9 11,6 32,6 38,9 41,2 0,7Ostali Asia i Pacifik 52,8 61,8 56,2 38,0 36,7 43,4 42,6 44,3 0,7Ukupno Asia i Pacifi 975,7 1314,5 1628,9 2018,8 2102,0 3274,3 3503,0 3699,9 59,0Ukupno svjetske 3831,0 4420,4 4718,6 4592,6 4606,4 5895,6 6187,2 6395,6 100,0Od toga: Europska Unija 1131,5 1201,3 1036,0 761,9 630,8 609,8 597,7 590,5 5,7OECD 2043,9 2239,8 2261,2 2022,5 2014,0 2103,6 2125,7 2124,4 33,0Bivši Sovjetski Savez 710,5 726,4 703,8 433,6 417,1 467,3 489,6 488,3 7,6Ostali EMEs 1076,6 1454,2 1753,6 2136,5 2175,3 3324,6 3571,8 3782,8 59,583

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela 6. Top 10 - najveći proizvoĊaĉi uglja (2)Drţava (million tona) 1981 1985 1990 1995 2000 2005 2006 20071. Kina 616,5 872,3 1079,9 1360,7 1299,2 2204,7 2373,0 2536,72. USA 747,3 801,6 933,6 937,1 974,0 1026,5 1054,8 1039,23. India 130,1 157,5 223,3 289,0 334,8 428,4 449,2 478,24. Australia 126,9 166,6 210,4 245,3 310,9 378,8 385,3 393,95. Ruska Federacija n/a 395,2 395,3 262,8 258,3 298,3 309,9 314,26. Juţna Afrika 130,4 173,5 174,8 206,2 224,1 244,4 256,8 269,47. Njemaĉka 492,8 521,6 426,7 245,9 201,0 202,8 197,1 201,98. Indonezija 0,4 2,0 10,7 41,8 77,0 152,7 181,1 174,89. Poljska 198,6 249,4 215,3 200,7 162,8 159,5 156,1 145,810. Kazakhstan n/a 130,8 131,4 83,4 74,9 86,6 96,2 94,4Postoje razni podaci o energetskoj vrijednosti uglja. Prema BP jedna tona ekvivalentne nafte uenergetskom pogledu iznosi oko 1.5 tona kamenog i mrkog uglja i oko 3 tone lignita. TakoĊer, vaţipribliţan odnos izmeĊu tone ekvivalentne nafte i tone uglja: toe/t = 0,5 – 0,6 (9).Tabela 7. Najveći potrošaĉi uglja (milioni tona ekvivalentne nafte) (2)Drţava 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 20071. Kina 165,6 196,5 250,9 305,1 410,7 529,9 694,6 667,4 1088,8 1311,42. USA 291,8 309,1 319,1 388,6 440,4 483,1 506,2 569,0 574,2 573,73. India 35,5 37,6 48,1 56,7 72,5 95,5 125,0 144,2 184,4 208,04. Japan 43,6 60,2 54,4 57,6 73,7 76,0 86,2 98,9 121,3 125,35. Juţna Afrika 24,7 27,4 35,2 43,5 66,2 71,3 77,4 81,9 91,9 97,76. Ruska Fed. n/a n/a n/a n/a 195,6 180,6 119,4 105,2 94,2 94,57. Njemaĉka 163,5 151,7 128,3 139,6 147,6 129,6 90,6 84,9 82,1 86,08. Juţna Korea 5,0 5,6 8,0 13,2 22,0 24,4 28,1 43,0 54,8 59,79. Poljska 59,5 70,2 83,7 101,6 99,9 80,2 71,7 57,6 55,7 57,110. Taivan 3,0 2,7 1,9 3,8 7,1 11,0 16,9 28,7 38,1 41,1SAD su povećale proizvodnju na 1039,2 milijona tona, ali je sve manje uglja raspoloţivo zaizvoz. Manjak vlastite proizvodnje SAD podmiruju bilateralnim ugovorom izmeĊu njih i Kanade.SAD uvoze i ugalj iz Kolumbije zbog jeftinog transporta do obale. Svjetska potrošnja uglja rastepo godišnoj stopi od 7% (14). Na taj trend prvenstveno utiĉe ekonomija Republike Kine, koja sa28% uĉestvuje u svjetskoj potrošnji tog goriva i ona je od 1965. godine 8 puta povećalapotrošnju. Od top deset potrošaĉa uglja u svijetu (tabela 7.) samo Njemaĉka i Poljska su smanjilepotrošnju uglja, dok su ostale zemlje znatno povećale. Njemaĉka privreda konstantno ima trendsmanjenja potrošnje uglja, tako da je u posljednjih 40-ak godina ukupna potrošnja uglja smanjenaza 80 miliona tona. Isti trend biljeţi i Poljska koja je u odnosu na 1980. godinu smanjilapotrošnju ovog energenta za nepunih 50 miliona tona uglja. Zemlja sa najvećim rezervama ugljaSAD od 1965. godine udvostruĉila je potrošnju. Pored Republike Kine i SAD kao sve ozbiljnijipotrošaĉi su Indija, Japan i Juţna Afrika. Primećuje se da Kina, SAD i Indija troše većinuproizvedenog uglja, dok su Australija (231 miliona), Indonezija (108 miliona), Rusija (76miliona) i Juţnoafriĉka Republika (73 miliona) najveći izvoznici uglja u svijetu. Kao ozbiljniizvozniici ovdje se pojavljuju još i Kina (72), Kolumbija (56), SAD (45), Kanada (28) i Poljska(21). Najveći uvoznici uglja su Japan (178 miliona tona), Juţna Koreja (77 miliona tona) i Tajvan(61 miliona tona), a od zemalja Evrope, Velika Britanija (44 miliona tona) Njemaĉka (38 milionatona).84

Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno dvije milijarde i 650 milijona tona standardnog uglja. MeĊutim, zbog velikog broja stanovnika,potrošnja energenata po glavi stanovnika u Kini je dosegla samo 62% svjetskog prosjeka (4). U strukturikineske energetike, vodeće mjesto zauzima ugalj, oko 70% od ukupnih energenata (4). Radipoboljšavanja energetske situacije u Kini, Drţavna uprava za energente predlaţe korištenje obnovljivihizvora energije za što postoji veliki potencijal, ukljuĉujući izradu odgovarajućih politiĉkih smjernica zapodsticaj <strong>razvoj</strong>a obnovljive energije i planiranje izgradnje još više objekata u tom domenu. Posljednjihnekoliko godina brzo se razvijala eolska energija. Po instaliranom kapacitetu eolskih generatora Kinazauzima peto mjesto u svijetu. Osim toga, centralna vlada je uloţila ogromne investicije u iskorištavanjesolarne energije na Tibetskoj visoravni za proizvodnju struje. Kina je takoĊer najveći svjetski potrošaĉbojlera na sunĉevu energijuTabela 5. Proizvodnja uglja u svijetu 1981 – 2007. godina (2)Drţava / oblast% u1981 1985 1990 1995 2000 2005 2006 2007(million tona)ukupnomUSA 747,3 801,6 933,6 937,1 974,0 1026,5 1054,8 1039,2 18,7Kanada 40,1 60,7 68,4 75,0 69,2 67,6 66,0 69,4 1,2Meksiko 3,0 5,2 6,9 9,3 11,3 10,8 11,5 12,2 0,2Ukupno Sj. America 790,5 867,6 1008,9 1021,4 1054,5 1104,8 1132,3 1120,8 20,1Brazil 5,7 7,7 4,6 5,2 6,8 6,3 5,9 5,9 0,1Kolombia 4,0 9,0 20,5 25,7 38,2 60,6 67,3 71,7 1,5Venezuela ^ ^ 2,2 4,4 7,9 7,2 7,5 8,0 0,2stalor S. & Cent. Amerika 1,7 1,8 2,5 1,4 0,6 0,5 1,2 1,0 wUkupno S. & Cent. Am. 11,4 18,5 29,8 36,7 53,6 74,5 81,8 86,6 1,8Bugarska 29,2 30,9 31,7 30,8 26,4 26,4 27,5 30,4 0,2Ĉeška Republika 117,7 122,8 102,8 74,3 65,2 62,0 62,4 62,6 0,8Francuska 22,7 18,9 13,6 8,9 4,1 0,6 0,5 0,3 wNjemaĉka 492,8 521,6 426,7 245,9 201,0 202,8 197,1 201,9 1,6Grĉka 27,3 35,9 51,9 57,7 63,9 70,6 64,8 62,5 0,3MaĊarska 26,0 24,0 17,6 12,2 14,0 9,6 10,0 9,8 0,1Kazakhstan n/a 130,8 131,4 83,4 74,9 86,6 96,2 94,4 1,5Plojska 198,6 249,4 215,3 200,7 162,8 159,5 156,1 145,8 2,0Rumunija 36,9 46,6 38,2 41,1 29,3 31,1 34,9 35,4 0,2Ruska Federacija n/a 395,2 395,3 262,8 258,3 298,3 309,9 314,2 4,7Spanija 35,6 39,8 36,0 28,5 23,5 19,4 19,2 18,2 0,2Turska 21,0 40,0 47,4 55,1 66,6 61,7 64,9 76,6 0,5Ukraina n/a 189,0 164,9 83,8 81,0 78,8 80,2 76,3 1,3Velika Britanija 127,5 94,1 92,8 53,0 31,2 20,5 18,5 17,0 0,3Ostalir Europa & Eurasia 781,3 100,5 101,7 62,2 62,8 64,1 66,4 68,8 0,5Ukupno Eropa & Eurasia 1916,7 2039,6 1867,2 1300,5 1164,8 1192,0 1208,6 1214,2 14,2Ukupno Bliski Istok 0,7 1,3 1,3 1,1 1,0 1,1 0,8 0,8 wJuţna Afrika 130,4 173,5 174,8 206,2 224,1 244,4 256,8 269,4 4,8Zimbabve 2,9 3,1 5,5 5,5 4,4 2,9 2,1 2,1 wOstali Afrika 2,6 2,4 2,3 2,3 2,0 1,8 1,7 1,7 wUkupno Afrika 135,9 179,0 182,6 214,1 230,6 249,0 260,6 273,2 4,9Australia 126,9 166,6 210,4 245,3 310,9 378,8 385,3 393,9 6,9Kina 616,5 872,3 1079,9 1360,7 1299,2 2204,7 2373,0 2536,7 41,1India 130,1 157,5 223,3 289,0 334,8 428,4 449,2 478,2 5,8Indonezia 0,4 2,0 10,7 41,8 77,0 152,7 181,1 174,8 3,4Japan 17,7 16,4 8,3 6,3 3,1 1,1 1,4 1,4 wNovi Zeland 2,2 2,4 2,6 3,5 3,6 5,3 5,8 4,6 0,1Pakistan 1,6 2,2 2,8 3,2 3,2 3,5 3,9 3,6 0,1Juţna Korea 19,9 22,5 17,2 5,7 4,2 2,8 2,8 2,9 wTailand 1,7 5,2 12,4 18,4 17,7 20,9 19,0 18,3 0,2Vietnam 6,0 5,6 5,1 6,9 11,6 32,6 38,9 41,2 0,7Ostali Asia i Pacifik 52,8 61,8 56,2 38,0 36,7 43,4 42,6 44,3 0,7Ukupno Asia i Pacifi 975,7 1314,5 1628,9 2018,8 2102,0 3274,3 3503,0 3699,9 59,0Ukupno svjetske 3831,0 4420,4 4718,6 4592,6 4606,4 5895,6 6187,2 6395,6 100,0Od toga: Europska Unija 1131,5 1201,3 1036,0 761,9 630,8 609,8 597,7 590,5 5,7OECD 2043,9 2239,8 2261,2 2022,5 2014,0 2103,6 2125,7 2124,4 33,0Bivši Sovjetski Savez 710,5 726,4 703,8 433,6 417,1 467,3 489,6 488,3 7,6Ostali EMEs 1076,6 1454,2 1753,6 2136,5 2175,3 3324,6 3571,8 3782,8 59,583

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!