stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2025.god definisan je plan razvoja proizvodnje elektriĉne itoplotne energije iz uglja. Plan obuhvata: Revitalizaciju postojeće TE ―Pljevlja I‖i Rudnika uglja AD-Pljevlja Izgradnj TE ―Pljevlja II‖ sa toplifikacijom grada Pljevalja.Ugalj u Crnoj Gori iako ima znaĉajan energetski potencijal ipak ima i ograniĉene rezerve koje se morajuracionalno koristiti. U daljoj fazi istraţivanja ne treba oĉekivati povećanje rezervi, iako je istraţenostberanskog ugljenog basena nedovoljna i jedino u ovom basenu moguće je znaĉajnije povećanje bilansnihrezervi uglja.Pljevaljski basen je generalno dosta istrţen i sa velikim stepenom sigurnosti koliĉine ikvalitet uglja neće se bitno promijeniti kroz planirana doistraţivanja.Ugalj je neobnovljiv resurs pa sa tog aspekta i njegova eksploatacija mora biti planirana u okvirimaprognoza razvoja proizvodnje energije iz uglja na svedskom nivou. Sve dosadašnje prognoze ukazuju da uXXI vijeku ugalj će biti jedan od oslonaca proizvodnje elektriĉne energije , bez obzira na sve nedostatkekao gorivo koje ekološki nije najpodobnije.Pravci razvoja proizvodnje uglja i elektriĉne energije iz uglja u Crnoj Gori u velikoj mjeri definisani suStrategijom razvoja energetike do 2025.god. Bez obzira na nedostatak analitiĉkog pristupa dati razvojproizvodnje elektriĉne energije iz uglja mora se prihvatiti kao poĉetna faza, jer znaĉajna ostvarenaulaganja u blok I TE ―Pljevlja‖ ograniĉavaju odredjene varijante koje su mogle biti u opticaju .Pored togaeliminizacija u Strategiji proizvodnje elektriĉne i toplotne energije u Beranama u period do 2025.god. nijeobjektivno obrazloţena iako je nesporan energetski potencijal na kom se moţe bazirati izgradnja TE snage110 MW.Ako uvaţimo rješenja data Strategijom razvoja energetike do 2025. god ine, razvoj treba ostvarivatifazno sa ciljem potpunog iskorišćenja rezervi uglja i proizvodnje elektriĉne i toplotne energije iz uglja.I faza – period do 2015god. U ovom periodu stabilizovala bi se proizvodnja uglja u Rudniku ugljaod 1.500.000 t godišnje i izvršile pripreme za povećanje kapaciteta. Proizvodnja elektriĉne energije izuglja vršila bi se u postojećem bloku TE ―Pljevlja‖, i pripreme za gradnju bloka II.U Beranskom podruĉju potrebno je izvršiti geološka doistraţivanja u cilju kvalitetnog i kvantitetnogdefinisanja rezervi uglja.II faza – period 2015- 2025 god. Proizvodnja uglja u pljevaljskom podruĉju iznosila bi 2,6 – 2,8miliona tona a elektriĉna i toplotna energija proizvodila bi se u TE ―Pljevlja‖ I i II. Takodje u ovom periodizvršila bi se toplifikacija Pljevalja sa konzumom od 63 MJ/sek. U Beranskom ugljenom basenu nakonzavršetka faze istraţivanja i postojećih utvrdjenih rezervi uglja izgradila bi se TE snage 110 MW.III faza - period posle 2025 god. Do 2025 god. izvršene bi bile pripreme i otvaranje površinskogkopa ―Maoĉe‖ godišnjeg kapaciteta 3,0 – 3,5 miliona tona . Na bazi maoĉkog uglja treba izgraditi TEsnage 300 – 500 MW.Ovakvim faznim radom omogućuje se kontinuitet i dugoroĉni razvoj eksploatacije uglja i elektriĉneenergije iz uglja u Crnoj Gori.Proizvodnja elektriĉne energije iz uglja po fazama bi iznosila:I faza – blok I TE ―Pljevlja‖……………………........................≈ 1.300.000 GWh/godII faza – blok I i II TE ―Pljevlja‖ i TE – „Berane―………. …… 3.200.000 GWh/godIII faza – blok II TE ―Pljevlja‖, TE-« Berane » i TE-« Maoĉe »…. 3.900.000 GWh/god71
Rudarstvo 2011 / Mining 2011STANJE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE UGLJA U B i HZA POTREBE ENERGETSKOG SEKTORASTATE AND PROSPECTS OF COAL PRODUCTION IN B&HFOR THE ENERGY SECTORCvjetko Jovanović*, Vladimir Bijelić***RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik, Republika Srpska, ** Elektroprivreda Republike Srpske- Banja LukaAbstraktElektriĉna energija se u BiH iskljuĉivo proizvodi iz uglja i hidro potencijala. Uĉešće uglja u proizvodnji elektriĉneenergije Bosne i Hercegovine iznosi oko 60%. Drugim rijeĉima ugalj je i dalje vodeći energent za proizvodnjuelektriĉne energije kao i u ukupnom uĉešću potrošene primarne energije svih energetskih resursa. Proizvodnja ugljau BiH ima trend stalnog raste, kao što je sluĉaj i sa proizvodnjom i potrošnjom elektriĉne energije. U sektorueksploatacije uglja posluje 14 rudnika koji uĉestvuju u planovima energetskog bilansa za elektriĉnom energijom utermoelektanama u Tuzli i Kaknju u Federaciji BiH, kao i dva rudnika u Republici Srpskoj, koji obezbjeĊuju ugalj zatermoelektrane Ugljevik i Gacko. Eksploatacija i proizvodnja uglja u rudnicima za sada prate potrebetermoelektrana, koje na godišnjem nivou potroše oko 9,6 miliona tona uglja za proizvodnju elektriĉne i toplotneenergije.Kljuĉne reĉi: ugalj, energija, perspektiva1. SADAŠNJE STANJE RUDNIKA UGLJAGotovo svi rudnici uglja u BiH suoĉavaju se sa neriješenim proizvodnim problemima koji ih dovode uopasnost, ukoliko se ti problemi brzo ne riješe, da neki od njih doţive finansijski krah, prestanakproizvodnje i na kraju zatvaranje. To bi znaĉilo da termoelektrane, bez obzira na svoju pogonskuspremnost, ne bi imale energentsko gorivo za proizvodnju elektriĉne energije. Zašto je to tako? Prvi iosnovni razlog takvog stanja leţi u dosadašnjem poloţaju rudnika i odnosu drţave, kao većinskogvlasnika, prema ovoj vrsti privredne djelatnosti. Nekompetentni partijski kadrovi i poslovne struktureutemeljene zakonom i postavljene po partijskoj i nacionalnoj pripadnosti samo su još više pogoršaliionako teško stanje.U proteklom periodu, a ništa bolje se ne moţe oĉekivati i u narednim godinama, doći će do kašnjenja izaostajanja realizacije strateških razvojnih projekata u rudarstvu i energetici i zbog ograniĉenog pristupamedunarodnim finansijskim izvorima. Drţave u regionu, pa i ostale zemlje iz bivše Jugoslavije postiţubrţi napredak u reformama rudarstva i energetike, jer nisu opterećene unutrašnjim nacionalno-stranaĉkimtrvenjima kao što je to sluĉaj sa Bosnom i Hercegovinom.Kao ilustracija takvog stanja najoĉitije se to moţe potvrditi kroz nekoliko ilustrativnih primjera:1. Današnju Bosnu i Hercegovinu karakteriše dezintegracija sistema i podijeljenost energetskogsektora, kao jednog od najbitnijih vitalnih segmenata u ekonomiji svake zemlje. Disharmonijanadleţnosti i kompetencija u energetskom sektoru Bosne i Hecegovine, koji nikada nije bio unadleţnosti drţave Bosne i Hercegovine nego entiteta, proizvodi veliko kašnjenje, objekivnomogućeg brţeg sveukupnog razvoja i korišćenja podrške meĊunarodnih finansijskih izvora i72
- Page 30 and 31: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ovakvom
- Page 32 and 33: Rudarstvo 2011 / Mining 20115. Potr
- Page 34 and 35: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PERSPEK
- Page 36 and 37: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Ukupn
- Page 38 and 39: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.1. OS
- Page 40 and 41: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 42 and 43: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kop je
- Page 44 and 45: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 koliĉ
- Page 46 and 47: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izgled
- Page 48 and 49: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.4. LE
- Page 50 and 51: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 52 and 53: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 54 and 55: Rudarstvo 2011 / Mining 2011eksploa
- Page 56 and 57: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Soko 58
- Page 58 and 59: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.200.0
- Page 60 and 61: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kratkor
- Page 62 and 63: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 64 and 65: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 66 and 67: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Re
- Page 68 and 69: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 70 and 71: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- pouzd
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 122 and 123: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊe
- Page 124 and 125: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta ur
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 128 and 129: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉn
Rudarstvo 2011 / Mining 2011STANJE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE UGLJA U B i HZA POTREBE ENERGETSKOG SEKTORASTATE AND PROSPECTS OF COAL PRODUCTION IN B&HFOR THE ENERGY SECTORCvjetko Jovanović*, Vladimir Bijelić***RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik, Republika Srpska, ** Elektroprivreda Republike Srpske- Banja LukaAbstraktElektriĉna energija se u BiH iskljuĉivo proizvodi iz uglja i hidro potencijala. Uĉešće uglja u proizvodnji elektriĉneenergije Bosne i Hercegovine iznosi oko 60%. Drugim rijeĉima ugalj je i dalje vodeći energent za proizvodnjuelektriĉne energije kao i u ukupnom uĉešću potrošene primarne energije svih energetskih resursa. Proizvodnja ugljau BiH ima trend stalnog raste, kao što je sluĉaj i sa proizvodnjom i potrošnjom elektriĉne energije. U sektorueksploatacije uglja posluje 14 rudnika koji uĉestvuju u planovima energetskog bilansa za elektriĉnom energijom utermoelektanama u Tuzli i Kaknju u Federaciji BiH, kao i dva rudnika u Republici Srpskoj, koji obezbjeĊuju ugalj zatermoelektrane Ugljevik i Gacko. Eksploatacija i proizvodnja uglja u rudnicima za sada prate potrebetermoelektrana, koje na godišnjem nivou potroše oko 9,6 miliona tona uglja za proizvodnju elektriĉne i toplotneenergije.Kljuĉne reĉi: ugalj, energija, perspektiva1. SADAŠNJE STANJE RUDNIKA UGLJAGotovo svi rudnici uglja u BiH suoĉavaju se sa neriješenim proizvodnim problemima koji ih dovode uopasnost, ukoliko se ti problemi brzo ne riješe, da neki od njih doţive finansijski krah, prestanakproizvodnje i na kraju zatvaranje. To bi znaĉilo da termoelektrane, bez obzira na svoju pogonskuspremnost, ne bi imale energentsko gorivo za proizvodnju elektriĉne energije. Zašto je to tako? Prvi iosnovni razlog takvog stanja leţi u dosadašnjem poloţaju rudnika i odnosu drţave, kao većinskogvlasnika, prema ovoj vrsti privredne djelatnosti. Nekompetentni partijski kadrovi i poslovne struktureutemeljene zakonom i postavljene po partijskoj i nacionalnoj pripadnosti samo su još više pogoršaliionako teško <strong>stanje</strong>.U proteklom periodu, a ništa bolje se ne moţe oĉekivati i u narednim godinama, doći će do kašnjenja izaostajanja realizacije strateških <strong>razvoj</strong>nih projekata u <strong>rudarstvu</strong> i energetici i zbog ograniĉenog pristupamedunarodnim finansijskim izvorima. Drţave u regionu, pa i ostale zemlje iz bivše Jugoslavije postiţubrţi napredak u reformama rudarstva i energetike, jer nisu opterećene unutrašnjim nacionalno-stranaĉkimtrvenjima kao što je to sluĉaj sa Bosnom i Hercegovinom.Kao ilustracija takvog stanja najoĉitije se to moţe potvrditi kroz nekoliko ilustrativnih primjera:1. Današnju Bosnu i Hercegovinu karakteriše dezintegracija sistema i podijeljenost energetskogsektora, kao jednog od najbitnijih vitalnih segmenata u ekonomiji svake zemlje. Disharmonijanadleţnosti i kompetencija u energetskom sektoru Bosne i Hecegovine, koji nikada nije bio unadleţnosti drţave Bosne i Hercegovine nego entiteta, proizvodi veliko kašnjenje, objekivnomogućeg brţeg sveukupnog <strong>razvoj</strong>a i korišćenja podrške meĊunarodnih finansijskih izvora i72