stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2025.god definisan je plan razvoja proizvodnje elektriĉne itoplotne energije iz uglja. Plan obuhvata: Revitalizaciju postojeće TE ―Pljevlja I‖i Rudnika uglja AD-Pljevlja Izgradnj TE ―Pljevlja II‖ sa toplifikacijom grada Pljevalja.Ugalj u Crnoj Gori iako ima znaĉajan energetski potencijal ipak ima i ograniĉene rezerve koje se morajuracionalno koristiti. U daljoj fazi istraţivanja ne treba oĉekivati povećanje rezervi, iako je istraţenostberanskog ugljenog basena nedovoljna i jedino u ovom basenu moguće je znaĉajnije povećanje bilansnihrezervi uglja.Pljevaljski basen je generalno dosta istrţen i sa velikim stepenom sigurnosti koliĉine ikvalitet uglja neće se bitno promijeniti kroz planirana doistraţivanja.Ugalj je neobnovljiv resurs pa sa tog aspekta i njegova eksploatacija mora biti planirana u okvirimaprognoza razvoja proizvodnje energije iz uglja na svedskom nivou. Sve dosadašnje prognoze ukazuju da uXXI vijeku ugalj će biti jedan od oslonaca proizvodnje elektriĉne energije , bez obzira na sve nedostatkekao gorivo koje ekološki nije najpodobnije.Pravci razvoja proizvodnje uglja i elektriĉne energije iz uglja u Crnoj Gori u velikoj mjeri definisani suStrategijom razvoja energetike do 2025.god. Bez obzira na nedostatak analitiĉkog pristupa dati razvojproizvodnje elektriĉne energije iz uglja mora se prihvatiti kao poĉetna faza, jer znaĉajna ostvarenaulaganja u blok I TE ―Pljevlja‖ ograniĉavaju odredjene varijante koje su mogle biti u opticaju .Pored togaeliminizacija u Strategiji proizvodnje elektriĉne i toplotne energije u Beranama u period do 2025.god. nijeobjektivno obrazloţena iako je nesporan energetski potencijal na kom se moţe bazirati izgradnja TE snage110 MW.Ako uvaţimo rješenja data Strategijom razvoja energetike do 2025. god ine, razvoj treba ostvarivatifazno sa ciljem potpunog iskorišćenja rezervi uglja i proizvodnje elektriĉne i toplotne energije iz uglja.I faza – period do 2015god. U ovom periodu stabilizovala bi se proizvodnja uglja u Rudniku ugljaod 1.500.000 t godišnje i izvršile pripreme za povećanje kapaciteta. Proizvodnja elektriĉne energije izuglja vršila bi se u postojećem bloku TE ―Pljevlja‖, i pripreme za gradnju bloka II.U Beranskom podruĉju potrebno je izvršiti geološka doistraţivanja u cilju kvalitetnog i kvantitetnogdefinisanja rezervi uglja.II faza – period 2015- 2025 god. Proizvodnja uglja u pljevaljskom podruĉju iznosila bi 2,6 – 2,8miliona tona a elektriĉna i toplotna energija proizvodila bi se u TE ―Pljevlja‖ I i II. Takodje u ovom periodizvršila bi se toplifikacija Pljevalja sa konzumom od 63 MJ/sek. U Beranskom ugljenom basenu nakonzavršetka faze istraţivanja i postojećih utvrdjenih rezervi uglja izgradila bi se TE snage 110 MW.III faza - period posle 2025 god. Do 2025 god. izvršene bi bile pripreme i otvaranje površinskogkopa ―Maoĉe‖ godišnjeg kapaciteta 3,0 – 3,5 miliona tona . Na bazi maoĉkog uglja treba izgraditi TEsnage 300 – 500 MW.Ovakvim faznim radom omogućuje se kontinuitet i dugoroĉni razvoj eksploatacije uglja i elektriĉneenergije iz uglja u Crnoj Gori.Proizvodnja elektriĉne energije iz uglja po fazama bi iznosila:I faza – blok I TE ―Pljevlja‖……………………........................≈ 1.300.000 GWh/godII faza – blok I i II TE ―Pljevlja‖ i TE – „Berane―………. …… 3.200.000 GWh/godIII faza – blok II TE ―Pljevlja‖, TE-« Berane » i TE-« Maoĉe »…. 3.900.000 GWh/god71

Rudarstvo 2011 / Mining 2011STANJE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE UGLJA U B i HZA POTREBE ENERGETSKOG SEKTORASTATE AND PROSPECTS OF COAL PRODUCTION IN B&HFOR THE ENERGY SECTORCvjetko Jovanović*, Vladimir Bijelić***RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik, Republika Srpska, ** Elektroprivreda Republike Srpske- Banja LukaAbstraktElektriĉna energija se u BiH iskljuĉivo proizvodi iz uglja i hidro potencijala. Uĉešće uglja u proizvodnji elektriĉneenergije Bosne i Hercegovine iznosi oko 60%. Drugim rijeĉima ugalj je i dalje vodeći energent za proizvodnjuelektriĉne energije kao i u ukupnom uĉešću potrošene primarne energije svih energetskih resursa. Proizvodnja ugljau BiH ima trend stalnog raste, kao što je sluĉaj i sa proizvodnjom i potrošnjom elektriĉne energije. U sektorueksploatacije uglja posluje 14 rudnika koji uĉestvuju u planovima energetskog bilansa za elektriĉnom energijom utermoelektanama u Tuzli i Kaknju u Federaciji BiH, kao i dva rudnika u Republici Srpskoj, koji obezbjeĊuju ugalj zatermoelektrane Ugljevik i Gacko. Eksploatacija i proizvodnja uglja u rudnicima za sada prate potrebetermoelektrana, koje na godišnjem nivou potroše oko 9,6 miliona tona uglja za proizvodnju elektriĉne i toplotneenergije.Kljuĉne reĉi: ugalj, energija, perspektiva1. SADAŠNJE STANJE RUDNIKA UGLJAGotovo svi rudnici uglja u BiH suoĉavaju se sa neriješenim proizvodnim problemima koji ih dovode uopasnost, ukoliko se ti problemi brzo ne riješe, da neki od njih doţive finansijski krah, prestanakproizvodnje i na kraju zatvaranje. To bi znaĉilo da termoelektrane, bez obzira na svoju pogonskuspremnost, ne bi imale energentsko gorivo za proizvodnju elektriĉne energije. Zašto je to tako? Prvi iosnovni razlog takvog stanja leţi u dosadašnjem poloţaju rudnika i odnosu drţave, kao većinskogvlasnika, prema ovoj vrsti privredne djelatnosti. Nekompetentni partijski kadrovi i poslovne struktureutemeljene zakonom i postavljene po partijskoj i nacionalnoj pripadnosti samo su još više pogoršaliionako teško stanje.U proteklom periodu, a ništa bolje se ne moţe oĉekivati i u narednim godinama, doći će do kašnjenja izaostajanja realizacije strateških razvojnih projekata u rudarstvu i energetici i zbog ograniĉenog pristupamedunarodnim finansijskim izvorima. Drţave u regionu, pa i ostale zemlje iz bivše Jugoslavije postiţubrţi napredak u reformama rudarstva i energetike, jer nisu opterećene unutrašnjim nacionalno-stranaĉkimtrvenjima kao što je to sluĉaj sa Bosnom i Hercegovinom.Kao ilustracija takvog stanja najoĉitije se to moţe potvrditi kroz nekoliko ilustrativnih primjera:1. Današnju Bosnu i Hercegovinu karakteriše dezintegracija sistema i podijeljenost energetskogsektora, kao jednog od najbitnijih vitalnih segmenata u ekonomiji svake zemlje. Disharmonijanadleţnosti i kompetencija u energetskom sektoru Bosne i Hecegovine, koji nikada nije bio unadleţnosti drţave Bosne i Hercegovine nego entiteta, proizvodi veliko kašnjenje, objekivnomogućeg brţeg sveukupnog razvoja i korišćenja podrške meĊunarodnih finansijskih izvora i72

Rudarstvo 2011 / Mining 2011STANJE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE UGLJA U B i HZA POTREBE ENERGETSKOG SEKTORASTATE AND PROSPECTS OF COAL PRODUCTION IN B&HFOR THE ENERGY SECTORCvjetko Jovanović*, Vladimir Bijelić***RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik, Republika Srpska, ** Elektroprivreda Republike Srpske- Banja LukaAbstraktElektriĉna energija se u BiH iskljuĉivo proizvodi iz uglja i hidro potencijala. Uĉešće uglja u proizvodnji elektriĉneenergije Bosne i Hercegovine iznosi oko 60%. Drugim rijeĉima ugalj je i dalje vodeći energent za proizvodnjuelektriĉne energije kao i u ukupnom uĉešću potrošene primarne energije svih energetskih resursa. Proizvodnja ugljau BiH ima trend stalnog raste, kao što je sluĉaj i sa proizvodnjom i potrošnjom elektriĉne energije. U sektorueksploatacije uglja posluje 14 rudnika koji uĉestvuju u planovima energetskog bilansa za elektriĉnom energijom utermoelektanama u Tuzli i Kaknju u Federaciji BiH, kao i dva rudnika u Republici Srpskoj, koji obezbjeĊuju ugalj zatermoelektrane Ugljevik i Gacko. Eksploatacija i proizvodnja uglja u rudnicima za sada prate potrebetermoelektrana, koje na godišnjem nivou potroše oko 9,6 miliona tona uglja za proizvodnju elektriĉne i toplotneenergije.Kljuĉne reĉi: ugalj, energija, perspektiva1. SADAŠNJE STANJE RUDNIKA UGLJAGotovo svi rudnici uglja u BiH suoĉavaju se sa neriješenim proizvodnim problemima koji ih dovode uopasnost, ukoliko se ti problemi brzo ne riješe, da neki od njih doţive finansijski krah, prestanakproizvodnje i na kraju zatvaranje. To bi znaĉilo da termoelektrane, bez obzira na svoju pogonskuspremnost, ne bi imale energentsko gorivo za proizvodnju elektriĉne energije. Zašto je to tako? Prvi iosnovni razlog takvog stanja leţi u dosadašnjem poloţaju rudnika i odnosu drţave, kao većinskogvlasnika, prema ovoj vrsti privredne djelatnosti. Nekompetentni partijski kadrovi i poslovne struktureutemeljene zakonom i postavljene po partijskoj i nacionalnoj pripadnosti samo su još više pogoršaliionako teško <strong>stanje</strong>.U proteklom periodu, a ništa bolje se ne moţe oĉekivati i u narednim godinama, doći će do kašnjenja izaostajanja realizacije strateških <strong>razvoj</strong>nih projekata u <strong>rudarstvu</strong> i energetici i zbog ograniĉenog pristupamedunarodnim finansijskim izvorima. Drţave u regionu, pa i ostale zemlje iz bivše Jugoslavije postiţubrţi napredak u reformama rudarstva i energetike, jer nisu opterećene unutrašnjim nacionalno-stranaĉkimtrvenjima kao što je to sluĉaj sa Bosnom i Hercegovinom.Kao ilustracija takvog stanja najoĉitije se to moţe potvrditi kroz nekoliko ilustrativnih primjera:1. Današnju Bosnu i Hercegovinu karakteriše dezintegracija sistema i podijeljenost energetskogsektora, kao jednog od najbitnijih vitalnih segmenata u ekonomiji svake zemlje. Disharmonijanadleţnosti i kompetencija u energetskom sektoru Bosne i Hecegovine, koji nikada nije bio unadleţnosti drţave Bosne i Hercegovine nego entiteta, proizvodi veliko kašnjenje, objekivnomogućeg brţeg sveukupnog <strong>razvoj</strong>a i korišćenja podrške meĊunarodnih finansijskih izvora i72

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!