stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZakljuĉakPrimena mineralne sirovine zavisi od njenih tehnoloških svojstava i hemijskog sastava, što direktnozavisi od geneze, odnosno od uslova stvaranja leţišta, veliĉine, oblika i eventualnih naknadnihtektonskih pokreta, što sve utiĉe na fiziĉko-mehaniĉka i hemijska svojstva stenske mase.Kao što smo mogli da vidimo na prikazanim primerima u radu, bez obzira na predispozicije u pogleduprimene koju ima odreĊena vrsta mineralne sirovine, uslovi formiranja leţišta imaju presudnu ulogu.TakoĊe, moţe se uoĉiti da ti isti uslovi, bez obzira na njihovu razliku i intenzitet, ne mogu da utiĉu naodreĊena podruĉja primene mineralne sirovine kao što je industrija mineralne vune.***Ovaj rad je deo aktivnosti na projektu SARMa (SEE/A/151/2.4/X). Detaljniji podaci o projektu moguse pogledati na veb-stranici projekta – www.sarmaproject.eu.Literatura1) Simić D., (2003), Elaborat o rezervama bazaltnih stena na podruĉju Cera kod Preševa kaosirovine za proizvdnju mineralne (kamene) vune, Jantar grupa d.o.o. Beograd.2) Mihajlović B., Simić D., (2010), Elaborat o rezervama dijabaza kao tehniĉkog graĊevinskogkamena u leţištu „Draĉa― kod Prevešta-Rekovac, Jantar grupa d.o.o. Beograd.3) Simić D., Mihajlović B., (2004), Elaborat o rezervama amfibolita kao tehniĉkog graĊevinskogkamena u leţištu „Dobro polje― kod Crne Trave, Jantar grupa d.o.o. Beograd.4) Vakanjac B., (1992), Geologija leţišta nemetaliĉnih mineralnih sirovina, RGF Beograd.5) Brzaković P., (2000), Priruĉnik za proizvodnju i primenu graĊevinskih materijalanemetaliĉnog porekla, Knjiga 2, Orion Art Beograd.689
Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROBLEMATIKA EKSPLOATACIJE LEŢIŠTAALUVIJALNIH NANOSA U SRBIJIPROBLEMS RESERVOIR EXPLOITATION ALLUVIAL SEDIMENT INSERBIAApstraktNikolić J., Grujiĉić Lj. Maksimović M.Contractor d.o.o.Otkopavanje šljunka i peska iz aluvijalnih nanosa Srbije vrši se već godinama, neplanski i sa neadekvatnomopremom. Ovaj rad upravo objašnjava ovu problematiku i predlaţe globalna tehnološka rešenja.Kljuĉne reĉi: Šljunak, kontinualno, diskontinualno,bager refuler, bager vedriĉarAbstractExcavation of gravel and sand from the alluvial deposits of Serbia shall have been successful, unplanned andwith inadequate equipment. This article aims at explaining this issue and proposes a global technology solutions.Key words: Gravel, continuous, discontinuous,suction dredgers, bucket exavator.UVODOsnovi problem koji se javlja u površinskoj eksploataciji mineralnih sirovina je da se adekvatnimizborom metode eksploatacije i opreme u okviru nje, izvade sve bilansne geološke rezerve kako bi sestepen iskorišćenja eksploatacionih rezervi pribliţio istraţenim i overenim geološkim rezervama.Navedena problematika je posebno izraţena u eksploataciji leţišta aluvijalnih nanosa Dunava, Drine iVelike Morave, lokaliteta koji daju izvanrednu sirovinu za graĊevinarstvo.DOSADAŠNJA TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE ŠLJUNKA I PESKA DUNAVAEksploatacija šljunka i peska u aluvijalnom pojasu Dunava do sada se odvijala uglavnom u reĉnomtoku, znaĉi u prostoru gde se leţišta delimiĉno ili potpuno obnavljaju transportom ĉvrstih komponenti,prvenstveno sitnih peskovito–muljevitih, zbog smanjenog prinosa kao posledica hidrotehniĉkih idrugih tehniĉkih mera duţ toka reke. Tehnologija eksploatacije šljunka i peska u reĉnom toku Dunavaje imala neodgovarajuća tehnološka rešenja, koja su se pre svega odnosila na dubinu kopanja igeometriju eksploatacionog i radnog prostora. U principu jedan simplificiran pristup u izboru metode iopreme mogao je da ima ekonomskog opravdanja dok je ponuda šljunka i peska na trţištu bilarelativno mala (cena m 3 velika). Tada je eksploatacija mogla da se odvija nesistematski i bez uĉešĉarudarskih i geoloških inţenjera. Aktivnosti na ovom polju su bile uglavnom u ingerencijihidrograĊevinskih struĉnjaka i svodile su se samo na „ad hock― problematiku eksploatacije šljunka ipeska.Danas je prisutna sve ozbiljnija svest i potreba (u Evropi) da se celokupnoj problematici priĊe nasasvim drugi naĉin, sa rešenjima koja obuhvataju komplementarnu tehnologiju eksploatacije „bezostatka― koja je u funkciji reĉnog saobraćaja i korišćenja mnogih pogodnosti koje donose plovne reke.U eksploataciji aluvijona u Dunavu do sada su bile prisutne uglavnom dve tehnologije :Eksploatacija bagerima sa razliĉitim radnim organimaEksploatacije bagerima vedriĉarimaEksploatacija sistemom refulera690
- Page 648 and 649: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 650 and 651: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 652 and 653: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vreocu,
- Page 654 and 655: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prostor
- Page 656 and 657: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Površi
- Page 658 and 659: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 660 and 661: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 662 and 663: σult (MPa)Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 664 and 665: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 666 and 667: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ukoliko
- Page 668 and 669: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Mokr
- Page 670 and 671: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kompres
- Page 672 and 673: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 674 and 675: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 676 and 677: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bio-reg
- Page 678 and 679: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prednos
- Page 680 and 681: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ash and
- Page 682 and 683: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Table 5
- Page 684 and 685: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bending
- Page 686 and 687: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- gabro
- Page 688 and 689: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poznato
- Page 690 and 691: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izuzetn
- Page 692 and 693: Rudarstvo 2011 / Mining 2011skulptu
- Page 694 and 695: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na osno
- Page 696 and 697: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proseĉ
- Page 700 and 701: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Analiza
- Page 702 and 703: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Diskon
- Page 704 and 705: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 706 and 707: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Diskusi
- Page 708 and 709: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 710 and 711: Rudarstvo 2011 / Mining 2011should
- Page 712 and 713: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NPK, sa
- Page 714 and 715: Rudarstvo 2011 / Mining 20111)a)1)S
- Page 716 and 717: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Defini
- Page 718 and 719: Rudarstvo 2011 / Mining 2011autorim
- Page 720 and 721: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Do dono
- Page 722 and 723: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. Teor
- Page 724 and 725: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U kombi
- Page 726 and 727: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Mate
- Page 728 and 729: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naravno
- Page 730 and 731: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sada se
- Page 732 and 733: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 734: Rudarstvo 2011 / Mining 2011proizvo
Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROBLEMATIKA EKSPLOATACIJE LEŢIŠTAALUVIJALNIH NANOSA U SRBIJIPROBLEMS RESERVOIR EXPLOITATION ALLUVIAL SEDIMENT INSERBIAApstraktNikolić J., Grujiĉić Lj. Maksimović M.Contractor d.o.o.Otkopavanje šljunka i peska iz aluvijalnih nanosa Srbije vrši se već godinama, neplanski i sa neadekvatnomopremom. Ovaj rad upravo objašnjava ovu problematiku i predlaţe globalna tehnološka rešenja.Kljuĉne reĉi: Šljunak, kontinualno, diskontinualno,bager refuler, bager vedriĉarAbstractExcavation of gravel and sand from the alluvial deposits of Serbia shall have been successful, unplanned andwith inadequate equipment. This article aims at explaining this issue and proposes a global technology solutions.Key words: Gravel, continuous, discontinuous,suction dredgers, bucket exavator.UVODOsnovi problem koji se javlja u površinskoj eksploataciji mineralnih sirovina je da se adekvatnimizborom metode eksploatacije i opreme u okviru nje, izvade sve bilansne geološke rezerve kako bi sestepen iskorišćenja eksploatacionih rezervi pribliţio istraţenim i overenim geološkim rezervama.Navedena problematika je posebno izraţena u eksploataciji leţišta aluvijalnih nanosa Dunava, Drine iVelike Morave, lokaliteta koji daju izvanrednu sirovinu za graĊevinarstvo.DOSADAŠNJA TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE ŠLJUNKA I PESKA DUNAVAEksploatacija šljunka i peska u aluvijalnom pojasu Dunava do sada se odvijala uglavnom u reĉnomtoku, znaĉi u prostoru gde se leţišta delimiĉno ili potpuno obnavljaju transportom ĉvrstih komponenti,prvenstveno sitnih peskovito–muljevitih, zbog smanjenog prinosa kao posledica hidrotehniĉkih idrugih tehniĉkih mera duţ toka reke. Tehnologija eksploatacije šljunka i peska u reĉnom toku Dunavaje imala neodgovarajuća tehnološka rešenja, koja su se pre svega odnosila na dubinu kopanja igeometriju eksploatacionog i radnog prostora. U principu jedan simplificiran pristup u izboru metode iopreme mogao je da ima ekonomskog opravdanja dok je ponuda šljunka i peska na trţištu bilarelativno mala (cena m 3 velika). Tada je eksploatacija mogla da se odvija nesistematski i bez uĉešĉarudarskih i geoloških inţenjera. Aktivnosti na ovom polju su bile uglavnom u ingerencijihidrograĊevinskih struĉnjaka i svodile su se samo na „ad hock― problematiku eksploatacije šljunka ipeska.Danas je prisutna sve ozbiljnija svest i potreba (u Evropi) da se celokupnoj problematici priĊe nasasvim drugi naĉin, sa rešenjima koja obuhvataju komplementarnu tehnologiju eksploatacije „bezostatka― koja je u funkciji reĉnog saobraćaja i korišćenja mnogih pogodnosti koje donose plovne reke.U eksploataciji aluvijona u Dunavu do sada su bile prisutne uglavnom dve tehnologije :Eksploatacija bagerima sa razliĉitim radnim organimaEksploatacije bagerima vedriĉarimaEksploatacija sistemom refulera690