stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011skulpture u egipatskoj civilizaciji (oko 250 g. p.n.e.) i naroĉito kasnije u grĉkoj i rimskojcivilizaciji (poĉetkom n.e.).Za proizvodnju mineralne vune koriste se prirodni i veštaĉki silikatni materijali. Od prirodnihmaterijala upotrebljava se dijabaz, dolomit i boksit, a u manjoj meri bazalt i amfibolit. Mineraloškopetrografskii hemijski sastav su od posebnog znaĉaja za sirovinu koja se primenjuju za proizvodnjumineralne vune. Presudan je hemijski sastav, naroĉito odnos kiselih i baznih oksida, a takoĊe je vaţnoi prisustvo alkalija. Veoma je znaĉajan i odnos Fe 2 O 3 i FeO, koji bi prema procentualnom uĉešćutrebao da bude u korist FeO.Kod mineraloško-petrografskog sastava posebno je vaţno prisustvo natrijskih feldspata i feromagnezijskihminerala - alkalnih piroksena. Prisustvo slobodnog kvarca je veoma štetno, anajpovoljnija struktura stene je sitnozrna. Od hemijskog i mineraloško-petrografskog sastava, kao i odstrukture stene zavisi temperatura topljenja.Tabela 1: Uslovi kvaliteta hemijskog sastava kamena za proizvodnju mineralne vune(prema zahtevima kvaliteta fabrike Knauf Insulation iz Surdulice)Komponenta Dozvoljeni raspon(%)SiO 2 40-50TiO 2 do 2Al 2 O 3 12-20Fe 2 O + FeO 10-15MnO 0,1-0,5MgO 6-12CaO 6-10Na 2 O + K 2 O 2-5G. Ţ. do 5U radu su prikazana podruĉja primene bazalta iz leţišta „Cer― kod Preševa, dijabaza iz leţišta„Draĉa― kod Prevešta-Rekovac i amfibolita iz leţišta „Dobro Polje― kod Crne Trave.Leţište bazalta „Cer― kod PreševaLeţište „Cer― nalazi se na krajnjem jugu Srbije, na oko 10 km od Preševa i 74 km odSurdulice. Prostire se na juţnim obroncima Rujen planine i sa zapada je ograniĉenoPreševskom dolinom, kroz koju protiĉe reka Banjka. Asfaltnim putem iz pravca Cera uĈukarki (3,5 km) je izlaz na magistralnu saobraćajnicu Beograd-Niš-Skoplje.Leţište i neposredna okolina je izgraĊeno od vulkanita formiranih tokom tri ciklusa vulkanskeaktivnosti. U prvom ciklusu (poĉetni stadijum vulkanske aktivnosti) nastale su trahibazaltne tufobreĉei breĉe. Ove stene predstavljaju podinsku jalovinu u leţištu.U drugom ciklusu vulkanse aktivnosti formirani su trahibazalti izrazito sunĊeraste teksture (šupljinicei preko 3 mm), nastali u podvodnoj sredini. Ove stene zbog svoje teksture takoĊe predstavljajujalovinu u leţištu.U poslednjem stadijumu formirani su trahibazalti sitnozrnog sastava, ĉvrste, kompaktne i masivneteksture. Završni ĉlan vulkanske aktivnosti, u okviru Kratovsko-Zletovske vulkanske oblasti,predstavlja mineralnu sirovinu u leţištu „Cer―.683
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1: Geološki profil u leţištu „Cer“Boja bazalta, odnosno trahibazalta je svetlosiva. Vrlo retko se zapaţaju šupljinice do 1 mm veliĉine.Struktura ovih stena je hipokristalasta-porfirska.Proseĉne vrednosti sadrţaja hemijskih komponenti, kao i fiziĉko-mehaniĉkih svojstava mineralnesirovine, prikazani su u tabeli 2 i 3.Bazalti iz leţišta „Cer― u potpunosti ispunjavaju uslove za primenu kao sirovina za proizvodnjumineralne vune. Za razliku od hemijskih, fiziĉko-mehaniĉka svojstva ovih bazalta su izuzetno niska idaleko su od proseĉnih vrednosti za ovu vrstu mineralne sirovine. Izuzetno niska otpornost na pritisak,neotpornost na habanje, mala zapreminska masa i gustina, a velika poroznost i upijanje vode suposledica brzog hlaĊenja lave.I pored loših fiziĉko-mehaniĉkih svojstava bazalt iz leţišta „Cer― se moţe primenjivati kao tehniĉkograĊevinskikamen za izradu tamponskih slojeva, lakih betona za konstrukcije i termiĉku izolaciju.Leţište dijabaza „Draĉa― kod Prevešta - RekovacLeţište dijabaza ―Draĉa― nalazi se u centralnoj Srbiji u Levĉu, izmeĊu Kragujevca, Jagodine iKruševca. Nalazi se u istoĉnom pobrĊu Gledićkih planina, formiranom na uzvišenju Draĉa(485 m), koje se nalazi u ataru sela Prevešt. Udaljeno je oko22 km juţno od Rekovca. Uzvišenje Draĉa predstavlja manji deo izliva dijabaza u odnosu naplaninski vrh Grad (586 m) od koga je odvojen rasedom i izmeĊu kojih protiĉe Kalenićkareka.Sirovinu u leţištu predstavljaju dijabazi jurske starosti. Nastali su vulkanskomaktivnošću baziĉnog karaktera u podvodnoj srdini. Površinsku jalovinu u leţištu predstavljahumus sa zaglinjenim odlomcima dijabaza i alterisanim dijabazima. Mineralnu sirovinupredstavljaju ispucali i kompaktni dijabazi.Za vreme alpske orogeneze, kada je ĉitava ova oblast bila zahvaćena tektonskim pokretima, koji su zaposledicu imali razlamanje stenske mase dijabaza, i to pogotovo u njegovom istoĉnom delu. Stenskamasa je u površinskom delu jaĉe ispucala i uglavnom je limonitisana. Debljina ovih izmenjenih partijaje razliĉita i zavisi od intenziteta mehaniĉkih deformacija, a obiĉno se kreće od 4,00 do 12,00 metara.Proseĉne vrednosti fiziĉko-mehaniĉkih svojstava mineralne sirovine i srednji sadrţaj hemijskihkomponenti prikazani su u tabeli 2 i 3.684
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
- Page 644 and 645: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FIZIĈK
- Page 646 and 647: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Metoda
- Page 648 and 649: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 650 and 651: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 652 and 653: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vreocu,
- Page 654 and 655: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prostor
- Page 656 and 657: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Površi
- Page 658 and 659: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 660 and 661: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 662 and 663: σult (MPa)Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 664 and 665: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 666 and 667: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ukoliko
- Page 668 and 669: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Mokr
- Page 670 and 671: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kompres
- Page 672 and 673: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 674 and 675: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 676 and 677: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bio-reg
- Page 678 and 679: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prednos
- Page 680 and 681: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ash and
- Page 682 and 683: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Table 5
- Page 684 and 685: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bending
- Page 686 and 687: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- gabro
- Page 688 and 689: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poznato
- Page 690 and 691: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izuzetn
- Page 694 and 695: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na osno
- Page 696 and 697: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proseĉ
- Page 698 and 699: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 700 and 701: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Analiza
- Page 702 and 703: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Diskon
- Page 704 and 705: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 706 and 707: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Diskusi
- Page 708 and 709: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 710 and 711: Rudarstvo 2011 / Mining 2011should
- Page 712 and 713: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NPK, sa
- Page 714 and 715: Rudarstvo 2011 / Mining 20111)a)1)S
- Page 716 and 717: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Defini
- Page 718 and 719: Rudarstvo 2011 / Mining 2011autorim
- Page 720 and 721: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Do dono
- Page 722 and 723: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. Teor
- Page 724 and 725: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U kombi
- Page 726 and 727: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Mate
- Page 728 and 729: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naravno
- Page 730 and 731: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sada se
- Page 732 and 733: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 734: Rudarstvo 2011 / Mining 2011proizvo
Rudarstvo 2011 / Mining 2011skulpture u egipatskoj civilizaciji (oko 250 g. p.n.e.) i naroĉito kasnije u grĉkoj i rimskojcivilizaciji (poĉetkom n.e.).Za proizvodnju mineralne vune koriste se prirodni i veštaĉki silikatni materijali. Od prirodnihmaterijala upotrebljava se dijabaz, dolomit i boksit, a u manjoj meri bazalt i amfibolit. Mineraloškopetrografskii hemijski sastav su od posebnog znaĉaja za sirovinu koja se primenjuju za proizvodnjumineralne vune. Presudan je hemijski sastav, naroĉito odnos kiselih i baznih oksida, a takoĊe je vaţnoi prisustvo alkalija. Veoma je znaĉajan i odnos Fe 2 O 3 i FeO, koji bi prema procentualnom uĉešćutrebao da bude u korist FeO.Kod mineraloško-petrografskog sastava posebno je vaţno prisustvo natrijskih feldspata i feromagnezijskihminerala - alkalnih piroksena. Prisustvo slobodnog kvarca je veoma štetno, anajpovoljnija struktura stene je sitnozrna. Od hemijskog i mineraloško-petrografskog sastava, kao i odstrukture stene zavisi temperatura topljenja.Tabela 1: Uslovi kvaliteta hemijskog sastava kamena za proizvodnju mineralne vune(prema zahtevima kvaliteta fabrike Knauf Insulation iz Surdulice)Komponenta Dozvoljeni raspon(%)SiO 2 40-50TiO 2 do 2Al 2 O 3 12-20Fe 2 O + FeO 10-15MnO 0,1-0,5MgO 6-12CaO 6-10Na 2 O + K 2 O 2-5G. Ţ. do 5U radu su prikazana podruĉja primene bazalta iz leţišta „Cer― kod Preševa, dijabaza iz leţišta„Draĉa― kod Prevešta-Rekovac i amfibolita iz leţišta „Dobro Polje― kod Crne Trave.Leţište bazalta „Cer― kod PreševaLeţište „Cer― nalazi se na krajnjem jugu Srbije, na oko 10 km od Preševa i 74 km odSurdulice. Prostire se na juţnim obroncima Rujen planine i sa zapada je ograniĉenoPreševskom dolinom, kroz koju protiĉe reka Banjka. Asfaltnim putem iz pravca Cera uĈukarki (3,5 km) je izlaz na magistralnu saobraćajnicu Beograd-Niš-Skoplje.Leţište i neposredna okolina je izgraĊeno od vulkanita formiranih tokom tri ciklusa vulkanskeaktivnosti. U prvom ciklusu (poĉetni stadijum vulkanske aktivnosti) nastale su trahibazaltne tufobreĉei breĉe. Ove stene predstavljaju podinsku jalovinu u leţištu.U drugom ciklusu vulkanse aktivnosti formirani su trahibazalti izrazito sunĊeraste teksture (šupljinicei preko 3 mm), nastali u podvodnoj sredini. Ove stene zbog svoje teksture takoĊe predstavljajujalovinu u leţištu.U poslednjem stadijumu formirani su trahibazalti sitnozrnog sastava, ĉvrste, kompaktne i masivneteksture. Završni ĉlan vulkanske aktivnosti, u okviru Kratovsko-Zletovske vulkanske oblasti,predstavlja mineralnu sirovinu u leţištu „Cer―.683