stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7: Kovin - prikaz dva ugljonosna polja i postojeće mreţe drenaţnih kanala sa maksimalnimproširenjem rudnika prema budućoj galeriji crpnih bunara2.5. Metod eksploatacijeMetod eksploatacije je podvodno kopanje lignita, dok se raskrivka i meĊusloj šljunkovitog peska i glineposebno otkopava istim rotacionim bagerom. Gornji slojevi do dubine od oko 10 metara bi se mogliotkopavati u budućnosti pomoću plivajućih hidrauliĉkih kašika. Otpadni materijal koji se iskoparotacionim bagerom za rad pod vodom, pumpama se izbacuje na skladišnu deponiju gde se odvija processĉišćenja i separacije da bi se odvojili razliĉiti materijali po veliĉini zrna. Ugalj koji se kopa pod vodom seusisava velikim pumpama u cevovod i transportuje na skladište. Sistem iskopavanja je vrlo osetljiv nahorizontalno pozicioniranje plivajućeg bagera kašikara i rad rotacionog ureĊaja na odreĊenim dubinama.Zbog alata za rezanje pogodan je za eksploataciju lignita pod vodom. Ostali bagerski sistemi nemaju tusilu rezanja da mogu da kopaju relativno tvrd ugalj u poreĊenju sa peskom i mekom glinom. Bager zarezanje uglja koji se sada koristi ima duţinu strele od samo 40 metara. Pošto postoji mogućnost da seotkopavaju ugljeni slojevi na većim dubinama, sadašnja tehnologija ovih rotacionih kopaĉa se moraunaprediti.Od znaĉaja je i sledeće:- Granica izmeĊu zone eksploatacije vode i zone rudnika:Treba razmotriti odreĊenu udaljenost linije bunara na kojoj se projektuju budući bunari od granicerudnika.Ova udaljenost izmeĊu ostalog zavisi od nivoa vode koji se odrţava u rudniku i nivoa podzemne vode.Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni‖ je preporuĉio udaljenost od 200 metara. Ova udaljenost ćesmanjiti bilansne rezerve uglja.- Novi rudarski basen Kovin je odvojen od Dunava branom radi zaštite zaleĊa od dunavskih voda.59

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Velika plivajuća oprema će zahtevati da se na brani otvori jedan privremeni prolaz kao ulaz u zonurudnika. U tom sluĉaju je potrebno odreĊeno zemljište brane. Ovo, meĊutim, ne predstavlja problem upogledu planova za eksploataciju vode.Slika 8. Tipiĉna plivajuća oprema za eksploataciju uglja koja će se koristiti u Kovinu (Patzold et. al, 2008)- Velike površine na severu i delimiĉno izmeĊu zona otkopavanja su predviĊene za smeštaj raskrivke dokse ne bude razmatrala dubinska deponija. Hidrauliĉni transport u ova podruĉja nije problem. TakoĊe,veliĉina prostora je dovoljna.- Mora se uzeti u obzir i deponija pepela kao prostor koji bi se obloţio glinom (kao što se to radi uEvropi), po mogućstvu dalje od galerije cevnih bunara. Odlaganje raskrivke je 'ĉist' materijal i ne zahtevaposebne mere izolacije;- Otvorena voda na kraju operacija otkopavanja treba da se locira, ako je moguće, u blizini proizvodnjevode. Ovo jezero će sadrţati otkopani ugalj i poĉetne koliĉine raskrivke i meĊuslojeva.- Operacije otkopavanja rude će poĉeti tamo gde je koeficijent otkrivke (odnos m3 otkrivke / t uglja)najpovoljniji. Izgleda da je to juţni deo polja A. Ovo će biti predmet daljeg istraţivanja.- Izbor i specifikacija opreme za hidrauliĉko otkopavanje treba da se utvrde. Hidrauliĉko otkopavanje nadubinama od preko 40m je uobiĉajeno, ali ne za ugalj. Deo studije izvodljivosti obraĊuje zahteve upogledu opreme i tehniĉku izvodljivost (efikasnog) iskopavanja uglja ispod vode.2.6. TermoelektranaECE planira da izgradi novu termoelektranu na ugljenom basenu Kovin koja treba da radi na lignit izobliţnjih kovinskih ugljenih polja A i B. Elektriĉna energija bi se isporuĉivala javnoj elektro mreţi. Novatermoelektrana će se projektovati za maksimalnu instalisanu snagu od 600 MWel. i realizovati kaostandardna termoelektrana. Ovaj projekat će biti jedna od vaţnih jedinica elektroenergetskog sistemaSrbije za proizvodnju elektriĉne energije. U pogledu njene strukture termoelektrana na lignit izvešće sekao termoelektrana sa jednim ili dva bloka, tj. jednom jedinicom od 600 MW ili dve jedinice od 300 MW.Najnovija i najekonomiĉnija projektna rešenja (Slika 9) koristiće se u toku izgradnje uzimajući u obzirsledeće osnovne zahteve:- ekonomiĉan rad sa visokom energetskom efikasnošću (ηneto>41% za jedinicu 300 MW, 12% za jedinicu600 MW)- visoku raspoloţivost (>90%)- dug radni vek (35 godina)- rešenja za lako odrţavanje i opravku60

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Velika plivajuća oprema će zahtevati da se na brani otvori jedan privremeni prolaz kao ulaz u zonurudnika. U tom sluĉaju je potrebno odreĊeno zemljište brane. Ovo, meĊutim, ne predstavlja problem upogledu planova za eksploataciju vode.Slika 8. Tipiĉna plivajuća oprema za eksploataciju uglja koja će se koristiti u Kovinu (Patzold et. al, 2008)- Velike površine na severu i delimiĉno izmeĊu zona otkopavanja su predviĊene za smeštaj raskrivke dokse ne bude razmatrala dubinska deponija. Hidrauliĉni transport u ova podruĉja nije problem. TakoĊe,veliĉina prostora je dovoljna.- Mora se uzeti u obzir i deponija pepela kao prostor koji bi se obloţio glinom (kao što se to radi uEvropi), po mogućstvu dalje od galerije cevnih bunara. Odlaganje raskrivke je 'ĉist' materijal i ne zahtevaposebne mere izolacije;- Otvorena voda na kraju operacija otkopavanja treba da se locira, ako je moguće, u blizini proizvodnjevode. Ovo jezero će sadrţati otkopani ugalj i poĉetne koliĉine raskrivke i meĊuslojeva.- Operacije otkopavanja rude će poĉeti tamo gde je koeficijent otkrivke (odnos m3 otkrivke / t uglja)najpovoljniji. Izgleda da je to juţni deo polja A. Ovo će biti predmet daljeg istraţivanja.- Izbor i specifikacija opreme za hidrauliĉko otkopavanje treba da se utvrde. Hidrauliĉko otkopavanje nadubinama od preko 40m je uobiĉajeno, ali ne za ugalj. Deo studije izvodljivosti obraĊuje zahteve upogledu opreme i tehniĉku izvodljivost (efikasnog) iskopavanja uglja ispod vode.2.6. TermoelektranaECE planira da izgradi novu termoelektranu na ugljenom basenu Kovin koja treba da radi na lignit izobliţnjih kovinskih ugljenih polja A i B. Elektriĉna energija bi se isporuĉivala javnoj elektro mreţi. Novatermoelektrana će se projektovati za maksimalnu instalisanu snagu od 600 MWel. i realizovati kaostandardna termoelektrana. Ovaj projekat će biti jedna od vaţnih jedinica elektroenergetskog sistemaSrbije za proizvodnju elektriĉne energije. U pogledu njene strukture termoelektrana na lignit izvešće sekao termoelektrana sa jednim ili dva bloka, tj. jednom jedinicom od 600 MW ili dve jedinice od 300 MW.Najnovija i najekonomiĉnija projektna rešenja (Slika 9) koristiće se u toku izgradnje uzimajući u obzirsledeće osnovne zahteve:- ekonomiĉan rad sa visokom energetskom efikasnošću (ηneto>41% za jedinicu 300 MW, 12% za jedinicu600 MW)- visoku raspoloţivost (>90%)- dug radni vek (35 godina)- rešenja za lako odrţavanje i opravku60

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!