stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7: Kovin - prikaz dva ugljonosna polja i postojeće mreţe drenaţnih kanala sa maksimalnimproširenjem rudnika prema budućoj galeriji crpnih bunara2.5. Metod eksploatacijeMetod eksploatacije je podvodno kopanje lignita, dok se raskrivka i meĊusloj šljunkovitog peska i glineposebno otkopava istim rotacionim bagerom. Gornji slojevi do dubine od oko 10 metara bi se mogliotkopavati u budućnosti pomoću plivajućih hidrauliĉkih kašika. Otpadni materijal koji se iskoparotacionim bagerom za rad pod vodom, pumpama se izbacuje na skladišnu deponiju gde se odvija processĉišćenja i separacije da bi se odvojili razliĉiti materijali po veliĉini zrna. Ugalj koji se kopa pod vodom seusisava velikim pumpama u cevovod i transportuje na skladište. Sistem iskopavanja je vrlo osetljiv nahorizontalno pozicioniranje plivajućeg bagera kašikara i rad rotacionog ureĊaja na odreĊenim dubinama.Zbog alata za rezanje pogodan je za eksploataciju lignita pod vodom. Ostali bagerski sistemi nemaju tusilu rezanja da mogu da kopaju relativno tvrd ugalj u poreĊenju sa peskom i mekom glinom. Bager zarezanje uglja koji se sada koristi ima duţinu strele od samo 40 metara. Pošto postoji mogućnost da seotkopavaju ugljeni slojevi na većim dubinama, sadašnja tehnologija ovih rotacionih kopaĉa se moraunaprediti.Od znaĉaja je i sledeće:- Granica izmeĊu zone eksploatacije vode i zone rudnika:Treba razmotriti odreĊenu udaljenost linije bunara na kojoj se projektuju budući bunari od granicerudnika.Ova udaljenost izmeĊu ostalog zavisi od nivoa vode koji se odrţava u rudniku i nivoa podzemne vode.Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni‖ je preporuĉio udaljenost od 200 metara. Ova udaljenost ćesmanjiti bilansne rezerve uglja.- Novi rudarski basen Kovin je odvojen od Dunava branom radi zaštite zaleĊa od dunavskih voda.59
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Velika plivajuća oprema će zahtevati da se na brani otvori jedan privremeni prolaz kao ulaz u zonurudnika. U tom sluĉaju je potrebno odreĊeno zemljište brane. Ovo, meĊutim, ne predstavlja problem upogledu planova za eksploataciju vode.Slika 8. Tipiĉna plivajuća oprema za eksploataciju uglja koja će se koristiti u Kovinu (Patzold et. al, 2008)- Velike površine na severu i delimiĉno izmeĊu zona otkopavanja su predviĊene za smeštaj raskrivke dokse ne bude razmatrala dubinska deponija. Hidrauliĉni transport u ova podruĉja nije problem. TakoĊe,veliĉina prostora je dovoljna.- Mora se uzeti u obzir i deponija pepela kao prostor koji bi se obloţio glinom (kao što se to radi uEvropi), po mogućstvu dalje od galerije cevnih bunara. Odlaganje raskrivke je 'ĉist' materijal i ne zahtevaposebne mere izolacije;- Otvorena voda na kraju operacija otkopavanja treba da se locira, ako je moguće, u blizini proizvodnjevode. Ovo jezero će sadrţati otkopani ugalj i poĉetne koliĉine raskrivke i meĊuslojeva.- Operacije otkopavanja rude će poĉeti tamo gde je koeficijent otkrivke (odnos m3 otkrivke / t uglja)najpovoljniji. Izgleda da je to juţni deo polja A. Ovo će biti predmet daljeg istraţivanja.- Izbor i specifikacija opreme za hidrauliĉko otkopavanje treba da se utvrde. Hidrauliĉko otkopavanje nadubinama od preko 40m je uobiĉajeno, ali ne za ugalj. Deo studije izvodljivosti obraĊuje zahteve upogledu opreme i tehniĉku izvodljivost (efikasnog) iskopavanja uglja ispod vode.2.6. TermoelektranaECE planira da izgradi novu termoelektranu na ugljenom basenu Kovin koja treba da radi na lignit izobliţnjih kovinskih ugljenih polja A i B. Elektriĉna energija bi se isporuĉivala javnoj elektro mreţi. Novatermoelektrana će se projektovati za maksimalnu instalisanu snagu od 600 MWel. i realizovati kaostandardna termoelektrana. Ovaj projekat će biti jedna od vaţnih jedinica elektroenergetskog sistemaSrbije za proizvodnju elektriĉne energije. U pogledu njene strukture termoelektrana na lignit izvešće sekao termoelektrana sa jednim ili dva bloka, tj. jednom jedinicom od 600 MW ili dve jedinice od 300 MW.Najnovija i najekonomiĉnija projektna rešenja (Slika 9) koristiće se u toku izgradnje uzimajući u obzirsledeće osnovne zahteve:- ekonomiĉan rad sa visokom energetskom efikasnošću (ηneto>41% za jedinicu 300 MW, 12% za jedinicu600 MW)- visoku raspoloţivost (>90%)- dug radni vek (35 godina)- rešenja za lako odrţavanje i opravku60
- Page 17 and 18: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 19 and 20: Rudarstvo 2011 / Mining 2011LITERAT
- Page 21 and 22: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kao pos
- Page 23 and 24: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Do 2000
- Page 26 and 27: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 28 and 29: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 30 and 31: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ovakvom
- Page 32 and 33: Rudarstvo 2011 / Mining 20115. Potr
- Page 34 and 35: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PERSPEK
- Page 36 and 37: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Ukupn
- Page 38 and 39: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.1. OS
- Page 40 and 41: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 42 and 43: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kop je
- Page 44 and 45: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 koliĉ
- Page 46 and 47: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izgled
- Page 48 and 49: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.4. LE
- Page 50 and 51: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 52 and 53: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 54 and 55: Rudarstvo 2011 / Mining 2011eksploa
- Page 56 and 57: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Soko 58
- Page 58 and 59: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.200.0
- Page 60 and 61: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kratkor
- Page 62 and 63: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 64 and 65: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 66 and 67: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Re
- Page 70 and 71: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- pouzd
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Velika plivajuća oprema će zahtevati da se na brani otvori jedan privremeni prolaz kao ulaz u zonurudnika. U tom sluĉaju je potrebno odreĊeno zemljište brane. Ovo, meĊutim, ne predstavlja problem upogledu planova za eksploataciju vode.Slika 8. Tipiĉna plivajuća oprema za eksploataciju uglja koja će se koristiti u Kovinu (Patzold et. al, 2008)- Velike površine na severu i delimiĉno izmeĊu zona otkopavanja su predviĊene za smeštaj raskrivke dokse ne bude razmatrala dubinska deponija. Hidrauliĉni transport u ova podruĉja nije problem. TakoĊe,veliĉina prostora je dovoljna.- Mora se uzeti u obzir i deponija pepela kao prostor koji bi se obloţio glinom (kao što se to radi uEvropi), po mogućstvu dalje od galerije cevnih bunara. Odlaganje raskrivke je 'ĉist' materijal i ne zahtevaposebne mere izolacije;- Otvorena voda na kraju operacija otkopavanja treba da se locira, ako je moguće, u blizini proizvodnjevode. Ovo jezero će sadrţati otkopani ugalj i poĉetne koliĉine raskrivke i meĊuslojeva.- Operacije otkopavanja rude će poĉeti tamo gde je koeficijent otkrivke (odnos m3 otkrivke / t uglja)najpovoljniji. Izgleda da je to juţni deo polja A. Ovo će biti predmet daljeg istraţivanja.- Izbor i specifikacija opreme za hidrauliĉko otkopavanje treba da se utvrde. Hidrauliĉko otkopavanje nadubinama od preko 40m je uobiĉajeno, ali ne za ugalj. Deo studije izvodljivosti obraĊuje zahteve upogledu opreme i tehniĉku izvodljivost (efikasnog) iskopavanja uglja ispod vode.2.6. TermoelektranaECE planira da izgradi novu termoelektranu na ugljenom basenu Kovin koja treba da radi na lignit izobliţnjih kovinskih ugljenih polja A i B. Elektriĉna energija bi se isporuĉivala javnoj elektro mreţi. Novatermoelektrana će se projektovati za maksimalnu instalisanu snagu od 600 MWel. i realizovati kaostandardna termoelektrana. Ovaj projekat će biti jedna od vaţnih jedinica elektroenergetskog sistemaSrbije za proizvodnju elektriĉne energije. U pogledu njene strukture termoelektrana na lignit izvešće sekao termoelektrana sa jednim ili dva bloka, tj. jednom jedinicom od 600 MW ili dve jedinice od 300 MW.Najnovija i najekonomiĉnija projektna rešenja (Slika 9) koristiće se u toku izgradnje uzimajući u obzirsledeće osnovne zahteve:- ekonomiĉan rad sa visokom energetskom efikasnošću (ηneto>41% za jedinicu 300 MW, 12% za jedinicu600 MW)- visoku raspoloţivost (>90%)- dug radni vek (35 godina)- rešenja za lako odrţavanje i opravku60