stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Mokra separacija sapostrojenjem zapreĉišćavanje otpadnihvoda Sušara saklasirnicomToplanaT E H N O G E N ES I R O V I N E1. Gruba jalovina(-150+0mm) 2. a) Suspendovanematerije iz otpadnih vodasušare 2. b) Suspendovane materije iz ukupnihotpadnih voda iz pogona preĉišćavanjaotpadnih voda iz sušare i mokre separacije3. Elektrofilterskipepeo i šljaka4. Sušena ugljenaprašina (-5+0 mm)Slika 1: Šematski prikaz mesta nastanka tehnogenih sirovina u DP Kolubara prerada-Vreoci2. Rezerve i kvalitet sušene prašine (–5+0 mm) kao proizvoda klasiranja sušenog ugljaSušeni ugalj krupnoće –150+0 mm klasira se suvim prosejavanjem u komercijalne asortimane: komad–150+60 mm, kocka –60+30 mm, orah –30+15 mm, grah –15+5 mm i prah –5+0 mm. Trţištu semeĊutim isporuĉuje i tzv. »mešani sušeni ugalj«, kao i manja koliĉina otpadnog sušenog uglja. Imajućiu vidu ĉinjenicu da se u proces sušenja ulazi sa ugljem krupnoće -150+30 mm, pojava asortimanasitnijih od 30 mm moţe se pripisati nedovoljno dobroj pripremi uglja pre sušenja, samoj prirodiFleissner-ovog procesa, i naknadnoj manipulaciji osušenim ugljem.Krupni asortimani sušenog ugljapredstavljaju proizvode koji se sa lakoćom plasiraju na trţište, što se ne moţe reći za sušenu prašinu,koja je uvek bila izvor problema, i za D.P. »Kolubara–Prerada« i njene potrošaĉe. U principu ugljenaprašina se plasirala termoelektranama, koje su je nerado primale.Proseĉne kvalitativne parametre sušene prašine moţemo bolje sagledati iz rezultata tehniĉke ielementarne analize prikazane u tabeli 1.659
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela 1. Tehniĉka i elementarna analiza sušene prašine –5+0 mmKomponenta sa bez bez vlagevlagom vlage i pepelaTEHNICKA ANALIZAvlaga, % 28.2pepeo, % 14.34 19.97sumpor ukupni, % 0.99 1.38sumpor u pepelu, % 0.51 0.71sumpor sagorljiv, % 0.48 0.67 0.84koks, % 38.21 53.22 41.55C - fix, % 23.87 33.25 40.71Isparljivo, % 33.59 46.78 58.45Sagorljivo, % 57.46 80.03 100.00GTV, kJ/kg 16179 22533 28156DTV, kJ/kg 14889 21641 27041ELEMENTARNA ANALIZAugljenik ukupni, % 39.86 55.52 69.37vodonik, % 3.11 4.33 5.41sumpor sagorljiv, % 0.48 0.67 0.84azot + kiseonik, % 14.01 19.51 24.38ANALIZA PEPELAKomponenta SiO 2 Fe 2 O 3 Al 2 O 3 CaO MgO SO 3 P 2 O 5 TiO 2 Na 2 O K 2 O Reakcija% 50.00 4.25 17.90 10.30 4.86 8.61 0.14 1.44 0.59 2.02Veoma vaţno pitanje za plasman ugljene prašine predstavljaju koliĉine sa kojima treba raĉunati ubudućnosti. Iz rezultata rada Sušare [4] u periodu 1987-2004 moţe se videti da maseni udeo sušeneprašine, u sušenom uglju, varira u veoma širokim granicama, od 3.63 -12.84%. Variranje u takoširokim granicama ne moţe se pripisati promeni prirode uglja, niti variranju samog tehnološkogprocesa sušenja uglja. Oĉita je preraspodela prašine na ostale proizvode, što se moţe i razumeti,imajući u vidu teškoće u njenom plasmanu. Zbog toga rezultati ne mogu posluţiti za prognozukoliĉina praha koje će se u budućnosti proizvoditi. Zato ćemo se posluţiti analizamagranulometrijskog sastava koje su u duţem periodu odreĊivale struĉne sluţbe »Kolubara – Prerada«.Moţemo dakle reći da će se u normalnim uslovima klasiranja sušenog uglja u standardne komercijalneasortimane proizvoditi oko 10% sušene prašine –5+0 mm, odnosno da će se pri proizvodnji sušenoguglja od oko 650 000 t/god. stvoriti oko 65 000 t/god. sušene prašine. Variranje parametara kvalitetasušene prašine –5+0 mm, nije samo posledica variranja kvaliteta pranog uglja već i parametaraprocesa sušenja. Reţim rada sušare odnosno primenjeni pritisak u autoklavima u najvećoj meri utiĉuna vlaţnost prašine. Vlaga u sušenoj prašini moţe biti od suštinskog znaĉaja za potencijalne procesenjene dalje prerade i ne sme se podcenjivati.3.0. Izbor tehnološkog procesa proizvodnje i vrste novog proizvodaSušena prašina nastala u procesu prerade uglja u D.P. »Kolubara – Prerada« jeste dugo i detaljnoispitivana i traţen je naĉin za njenu valorizaciju. Zajedniĉki zakljuĉak svih istraţivanja je zapravo dase radi o vrednoj sirovini koja bi mogla da bude osnov za proizvodnju novih proizvoda, ali takviprogrami do sada nisu realizovani. U RB Kolubara su istraţivanja bila usmerena na dva postupkaokrupnjavanja, sa vezivnim sredstvom u tzv. CPM presi za proizvodnju pelet-briketa, i bez vezivnogsredstva, klasiĉnom metodom proizvodnje briketa u klipnim presama pod visokim pritiskom. Ovde sedaje rešenje za proizvodnju pelet-briketa metodom CPM, pre svega iz razloga što je ovo detaljnoistraţeno, a i zbog nepouzdanih rezultata opita briketiranja u klipnim presama, dobijenih industrijskimispitivanjima u Vresovoj, Sokolov, Ĉeška Republika. 5.3. Opis tehnološkog procesa proizvodnje prema CPM tehnologijiPrincip okrupnjavanja na kome je zasnovan rad ureĊaja "pellet mill", odnosno pelet-briket prese, je procesekstrudovanja - komprimovanja i istiskivanja. Pelet-briket presa (slika 2) je mašina u kojoj se660
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 632 and 633: Rudarstvo 2011 / Mining 2011deficit
- Page 634 and 635: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvo
- Page 636 and 637: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Preporu
- Page 638 and 639: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 640 and 641: 27026025024023022021020019018017016
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
- Page 644 and 645: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FIZIĈK
- Page 646 and 647: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Metoda
- Page 648 and 649: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 650 and 651: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 652 and 653: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vreocu,
- Page 654 and 655: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prostor
- Page 656 and 657: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Površi
- Page 658 and 659: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 660 and 661: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 662 and 663: σult (MPa)Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 664 and 665: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 666 and 667: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ukoliko
- Page 670 and 671: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kompres
- Page 672 and 673: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 674 and 675: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 676 and 677: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bio-reg
- Page 678 and 679: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prednos
- Page 680 and 681: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ash and
- Page 682 and 683: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Table 5
- Page 684 and 685: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bending
- Page 686 and 687: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- gabro
- Page 688 and 689: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poznato
- Page 690 and 691: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izuzetn
- Page 692 and 693: Rudarstvo 2011 / Mining 2011skulptu
- Page 694 and 695: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na osno
- Page 696 and 697: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proseĉ
- Page 698 and 699: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 700 and 701: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Analiza
- Page 702 and 703: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Diskon
- Page 704 and 705: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 706 and 707: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Diskusi
- Page 708 and 709: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 710 and 711: Rudarstvo 2011 / Mining 2011should
- Page 712 and 713: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NPK, sa
- Page 714 and 715: Rudarstvo 2011 / Mining 20111)a)1)S
- Page 716 and 717: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Defini
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela 1. Tehniĉka i elementarna analiza sušene prašine –5+0 mmKomponenta sa bez bez vlagevlagom vlage i pepelaTEHNICKA ANALIZAvlaga, % 28.2pepeo, % 14.34 19.97sumpor ukupni, % 0.99 1.38sumpor u pepelu, % 0.51 0.71sumpor sagorljiv, % 0.48 0.67 0.84koks, % 38.21 53.22 41.55C - fix, % 23.87 33.25 40.71Isparljivo, % 33.59 46.78 58.45Sagorljivo, % 57.46 80.03 100.00GTV, kJ/kg 16179 22533 28156DTV, kJ/kg 14889 21641 27041ELEMENTARNA ANALIZAugljenik ukupni, % 39.86 55.52 69.37vodonik, % 3.11 4.33 5.41sumpor sagorljiv, % 0.48 0.67 0.84azot + kiseonik, % 14.01 19.51 24.38ANALIZA PEPELAKomponenta SiO 2 Fe 2 O 3 Al 2 O 3 CaO MgO SO 3 P 2 O 5 TiO 2 Na 2 O K 2 O Reakcija% 50.00 4.25 17.90 10.30 4.86 8.61 0.14 1.44 0.59 2.02Veoma vaţno pitanje za plasman ugljene prašine predstavljaju koliĉine sa kojima treba raĉunati ubudućnosti. Iz rezultata rada Sušare [4] u periodu 1987-2004 moţe se videti da maseni udeo sušeneprašine, u sušenom uglju, varira u veoma širokim granicama, od 3.63 -12.84%. Variranje u takoširokim granicama ne moţe se pripisati promeni prirode uglja, niti variranju samog tehnološkogprocesa sušenja uglja. Oĉita je preraspodela prašine na ostale proizvode, što se moţe i razumeti,imajući u vidu teškoće u njenom plasmanu. Zbog toga rezultati ne mogu posluţiti za prognozukoliĉina praha koje će se u budućnosti proizvoditi. Zato ćemo se posluţiti analizamagranulometrijskog sastava koje su u duţem periodu odreĊivale struĉne sluţbe »Kolubara – Prerada«.Moţemo dakle reći da će se u normalnim uslovima klasiranja sušenog uglja u standardne komercijalneasortimane proizvoditi oko 10% sušene prašine –5+0 mm, odnosno da će se pri proizvodnji sušenoguglja od oko 650 000 t/god. stvoriti oko 65 000 t/god. sušene prašine. Variranje parametara kvalitetasušene prašine –5+0 mm, nije samo posledica variranja kvaliteta pranog uglja već i parametaraprocesa sušenja. Reţim rada sušare odnosno primenjeni pritisak u autoklavima u najvećoj meri utiĉuna vlaţnost prašine. Vlaga u sušenoj prašini moţe biti od suštinskog znaĉaja za potencijalne procesenjene dalje prerade i ne sme se podcenjivati.3.0. Izbor tehnološkog procesa proizvodnje i vrste novog proizvodaSušena prašina nastala u procesu prerade uglja u D.P. »Kolubara – Prerada« jeste dugo i detaljnoispitivana i traţen je naĉin za njenu valorizaciju. Zajedniĉki zakljuĉak svih istraţivanja je zapravo dase radi o vrednoj sirovini koja bi mogla da bude osnov za proizvodnju novih proizvoda, ali takviprogrami do sada nisu realizovani. U RB Kolubara su istraţivanja bila usmerena na dva postupkaokrupnjavanja, sa vezivnim sredstvom u tzv. CPM presi za proizvodnju pelet-briketa, i bez vezivnogsredstva, klasiĉnom metodom proizvodnje briketa u klipnim presama pod visokim pritiskom. Ovde sedaje rešenje za proizvodnju pelet-briketa metodom CPM, pre svega iz razloga što je ovo detaljnoistraţeno, a i zbog nepouzdanih rezultata opita briketiranja u klipnim presama, dobijenih industrijskimispitivanjima u Vresovoj, Sokolov, Ĉeška Republika. 5.3. Opis tehnološkog procesa proizvodnje prema CPM tehnologijiPrincip okrupnjavanja na kome je zasnovan rad ureĊaja "pellet mill", odnosno pelet-briket prese, je procesekstrudovanja - komprimovanja i istiskivanja. Pelet-briket presa (slika 2) je mašina u kojoj se660