stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011ukoliko se opterećenje nanosi na kocku 5x5x5 cm, koja je predmet ispitivanja. Kao dokaz za uticajveliĉine zrna na ĉvrstoću mogu se navesti vrijednosti jednoosne ĉvrstoće na pritisak za uzorke odkojih su izraĊeni preparati. Uzorci sa majdana „Suljo Ĉilić― su klasificirani kao izrazito krupnozrnigabro, pri ĉemu postoje razlike u veliĉini zrna izmeĊu pojedinih uzoraka sa ovog majdana, tako da jekod preparata SĈ-47 uzorak klasificiran kao krupnozrniji gabro u odnosu na druge uzorke iz majdana„Suljo Ĉilić―. Ovaj uzorak ima najmanju vrijednost jednoosne ĉvrstoće na pritisak, što ukazuje nauticaj veliĉine zrna na vrijednosti jednoosne ĉvrstoće na pritisak.Veliĉina zrna u majdanu „Suljo Ĉilić― omogućila su deponovanje obojenih minerala u veće zone meĊuzrnima. Glavni uticajni faktor na promjenu ĉvrstoće na pritisak kod uzoraka sa ovog majdana,predstavljaju promjene na plagioklasima koji grade rešetku, odnosno, tamo gdje su plagioklasi svjeţiji,ĉvrstoća je veća. Alteracije bojenih minerala unutar uzoraka sa ovog majdana takoĊer utiĉe naĉvrstoću, ali u manjoj mjeri.Pošto su svi preparati izraĊeni tako da je vidljiv barem jedan dio ravni loma, jasno se moţe vidjetikako raspored i orijentacija pojedinih minerala tj. strukturna graĊa ima uticaj na vrijednost ĉvrstoće.Ĉvrstoća, pored veliĉine zrna, zavisi i od naĉina srastanja minerala koji grade rešetku unutar uzorka,odnosno, da li se zrna koja grade uzorak meĊusobno ukrštaju ili se samo meĊusobno dodiruju.TakoĊer je bitno kakve se alteracije javljaju u zoni dodira pojedinih mineralnih zrna.Obojeni minerali imaju istu tvrdinu kao i bezbojni kad su svjeţi, ali su izuzetno podloţni alteraciji poduticajem endogenih i egzogenih faktora. Prilikom alteracije dolazi do smanjenja otpornih parametarabojenih minerala, kao i slabljenja njihovih veza sa okolnim mineralima. Do kolike promjenejednoosne ĉvrstoće na pritisak će doći, zavisi od stepena alteracije pojedinih minerala. Znaĉajanfaktor koji utiĉe na ĉvrstoću je i sam naĉin alteracije mineralnih zrna. Tamo gdje je došlo do izmjenapo obodu mineralnih zrna, sama veza izmeĊu zrna slabi, mijenja se oblik minerala, što smanjujevrijednosti jednoosne ĉvrstoće na pritisak. Ukoliko su alteracije prisutne u središtu mineralnog zrna,veze meĊu zrnima ostaju ĉvrste, što omogućava veću otpornost na djelovanje napona a samim tim iveću ĉvrstoću. Ako su zrna bojenih minerala potpuno alterisana, veza izmeĊu njih i okolnih zrnapostaje veoma slaba, tako da se u samom uzorku javljaju oslabljene zone koje utiĉu na ĉvrstoću napritisak. Gdje god se u mineraloško-petrografskim determinacijama spominje veći stepen alteracijebojenih minerala, na tim uzorcima je utvrĊena manja ĉvrstoće na pritisak u odnosu na uzorke kojiimaju manji stepen alteracija bojenih minerala. Tamo gdje su zrna plagioklasa svjeţa, bez alteracija ibez prisustva pukotina, vrijednosti ĉvrstoće su najveće.ZakljuĉakNa osnovu svega navedenog moţe se zakljuĉiti da veliki uticaj na jednoosnu ĉvrstoću na pritisakkrupnozrnog gabra, sa majdana „Suljo Ĉilić― ima sama strukturna graĊa odnosno, naĉin meĊusobnogsrastanja zrna, veliĉina zrna, stepen i naĉin alteracije pojedinih minerala kao i prostorni rasporedalteracionih zona unutar ispitivanog uzorka. Razlike u ĉvrstoći meĊu uzorcima, posljedica supromjena, jednog ili više, navedenih uticajnih faktora, koje se javljaju u strukturnoj graĊi uzorka.Literatura1. Mandţić K., (2009), UTICAJ STRUKTURNE GRAĐE NA ĈVRSTOĆU GABRA, doktorskadisertacija, RGGF, Univerzitet u Tuzli2. B.B. Standardi, B.B8.012/1987., B.B8.121/1990., B.B8.032/19803. Jovović M., Jovović N., (2008), Personalna komunikacija, Beograd, Tuzla4. Marić L., (1951), SISTEMATSKA PETROGRAFIJA, Školska knjiga, Zagreb5. Mandţić E., (1999), MEHANIKA STIJENA, autorizovana predavanja- RGGF, Tuzla657
Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKRUPNJAVANJE UGLJENE PRAŠINE U CILJUVALORIZACIJE I ZAŠTITE ŢIVOTNE SREDINEAGGLOMERATION OF THE COAL DUST – POSSIBILITY FORVALORISATION AND PROTECTION OF ENVIRONMENTŢivko Sekulić 1 , Vladimir Jovanović 1 , Aleksandra Daković 1 , Zoran Sekulić 21 Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina, Beograd2 Gradski zavod za javno zdravlje, BeogradApstraktJedna od tehnogenih sirovina koja nastaje u RB Kolubara, konkretno u postrojenju sušare sa klasirnicom uVreocima jeste ugljena prašina. Ugljena sitneţ predstavlja klasu –5+0 mm. Valirizacijom ove ugljene sitneţipostigla bi se dva efekata. Prvo, proizvod tj.briket bi se prodavao za domaćinstva, i drugo, na ovaj naĉin serešava problem u smislu zaštite ţivotne i radne sredine.U radu su dati rezultati do kojih smo došli u raelalizacijiStudije koja je u ITNMS raĊena za EPS, a koji se odnose na mogućnost briketiranja ove ugljene prašine i na tajnaĉin njene valorizacije. Dato je rešenje kojim se dobija briket preĉnika 16,22 ili 25.4mm, tzv. CPMtehnologijom - California Pellet Mill.Kljuĉne reĉi: ugljena prašina, tehnogena sirovina, okrupnjavanje, briket, CPM tehnologijaAbstraktOne of the secondary mineral raw materials formed in the plant Vreoci (Kolubara) for coal processing, in theDryer with classifier, is the coal dust. The coal dust is usually in the class -5+0 mm.Valorization of this coal dustmay lead to the following effects: the obtained product – briquettes may be commercially sold to the households,and in that way ecological problems caused with the coal dust would be solved.In this paper, the results of thepossibility for obtaining of the briquettes of the coal dust and its valorization are presented. Application of theCPM (California Pellet Mill) technology led to the product – briquettes with the diameter of 16.22 or 25.4 mm.Key words: coal dust, secondary mineral raw material, briquette, agglomeration1.0 UvodDP "Kolubara Prerada" u Vreocima se sastoji iz tri pogona: 1-oplemenjivanje (mokra separacija sapostrojenjem za preĉišćavanje otpadnih voda; sušara sa klasirnicom, toplana i odrţavanje), 2-Suvaseparacija i 3-Ţelezniĉki transport.Tokom efektivnog rada postrojenja za preradu uglja u Vreocima dobijaju se potrebni asortimani uglja,a pored toga nastaju i potencijalne tehnogene sirovine:1. Gruba jalovina iz procesa ĉišćenja uglja2a. Suspendovane materije iz otpadnih voda sušare2b. Suspendovane materije iz ukupnih otpadnih voda iz pogona preĉišćavanja otpadnih voda izsušare i mokre separacije3. Elektrofilterski pepeo i šljaka iz pogona Toplane4.Sušena prašina (-5+0 mm) kao proizvod klasiranja sušenog uglja[1,2,3,4]Šematski prikaz mesta nastanka tehnogenih sirovina u DP Kolubara prerada-Vreoci je dat na slici 1.U ovom radu se daju rezultati analize mogućnosti valorizacije ugljene prašine postupkombriketiranja[5,6,7].658
- Page 616 and 617: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 632 and 633: Rudarstvo 2011 / Mining 2011deficit
- Page 634 and 635: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvo
- Page 636 and 637: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Preporu
- Page 638 and 639: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 640 and 641: 27026025024023022021020019018017016
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
- Page 644 and 645: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FIZIĈK
- Page 646 and 647: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Metoda
- Page 648 and 649: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 650 and 651: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 652 and 653: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vreocu,
- Page 654 and 655: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prostor
- Page 656 and 657: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Površi
- Page 658 and 659: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 660 and 661: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 662 and 663: σult (MPa)Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 664 and 665: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 668 and 669: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Mokr
- Page 670 and 671: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kompres
- Page 672 and 673: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 674 and 675: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 676 and 677: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bio-reg
- Page 678 and 679: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prednos
- Page 680 and 681: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ash and
- Page 682 and 683: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Table 5
- Page 684 and 685: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bending
- Page 686 and 687: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- gabro
- Page 688 and 689: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poznato
- Page 690 and 691: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izuzetn
- Page 692 and 693: Rudarstvo 2011 / Mining 2011skulptu
- Page 694 and 695: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na osno
- Page 696 and 697: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proseĉ
- Page 698 and 699: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 700 and 701: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Analiza
- Page 702 and 703: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Diskon
- Page 704 and 705: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 706 and 707: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Diskusi
- Page 708 and 709: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 710 and 711: Rudarstvo 2011 / Mining 2011should
- Page 712 and 713: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NPK, sa
- Page 714 and 715: Rudarstvo 2011 / Mining 20111)a)1)S
Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKRUPNJAVANJE UGLJENE PRAŠINE U CILJUVALORIZACIJE I ZAŠTITE ŢIVOTNE SREDINEAGGLOMERATION OF THE COAL DUST – POSSIBILITY FORVALORISATION AND PROTECTION OF ENVIRONMENTŢivko Sekulić 1 , Vladimir Jovanović 1 , Aleksandra Daković 1 , Zoran Sekulić 21 Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina, Beograd2 Gradski zavod za javno zdravlje, BeogradApstraktJedna od tehnogenih sirovina koja nastaje u RB Kolubara, konkretno u postrojenju sušare sa klasirnicom uVreocima jeste ugljena prašina. Ugljena sitneţ predstavlja klasu –5+0 mm. Valirizacijom ove ugljene sitneţipostigla bi se dva efekata. Prvo, proizvod tj.briket bi se prodavao za domaćinstva, i drugo, na ovaj naĉin serešava problem u smislu zaštite ţivotne i radne sredine.U radu su dati rezultati do kojih smo došli u raelalizacijiStudije koja je u ITNMS raĊena za EPS, a koji se odnose na mogućnost briketiranja ove ugljene prašine i na tajnaĉin njene valorizacije. Dato je rešenje kojim se dobija briket preĉnika 16,22 ili 25.4mm, tzv. CPMtehnologijom - California Pellet Mill.Kljuĉne reĉi: ugljena prašina, tehnogena sirovina, okrupnjavanje, briket, CPM tehnologijaAbstraktOne of the secondary mineral raw materials formed in the plant Vreoci (Kolubara) for coal processing, in theDryer with classifier, is the coal dust. The coal dust is usually in the class -5+0 mm.Valorization of this coal dustmay lead to the following effects: the obtained product – briquettes may be commercially sold to the households,and in that way ecological problems caused with the coal dust would be solved.In this paper, the results of thepossibility for obtaining of the briquettes of the coal dust and its valorization are <strong>present</strong>ed. Application of theCPM (California Pellet Mill) technology led to the product – briquettes with the diameter of 16.22 or 25.4 mm.Key words: coal dust, secondary mineral raw material, briquette, agglomeration1.0 UvodDP "Kolubara Prerada" u Vreocima se sastoji iz tri pogona: 1-oplemenjivanje (mokra separacija sapostrojenjem za preĉišćavanje otpadnih voda; sušara sa klasirnicom, toplana i odrţavanje), 2-Suvaseparacija i 3-Ţelezniĉki transport.Tokom efektivnog rada postrojenja za preradu uglja u Vreocima dobijaju se potrebni asortimani uglja,a pored toga nastaju i potencijalne tehnogene sirovine:1. Gruba jalovina iz procesa ĉišćenja uglja2a. Suspendovane materije iz otpadnih voda sušare2b. Suspendovane materije iz ukupnih otpadnih voda iz pogona preĉišćavanja otpadnih voda izsušare i mokre separacije3. Elektrofilterski pepeo i šljaka iz pogona Toplane4.Sušena prašina (-5+0 mm) kao proizvod klasiranja sušenog uglja[1,2,3,4]Šematski prikaz mesta nastanka tehnogenih sirovina u DP Kolubara prerada-Vreoci je dat na slici 1.U ovom radu se daju rezultati analize mogućnosti valorizacije ugljene prašine postupkombriketiranja[5,6,7].658