stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Rezerve uglja /resursi i kvalitet ugljaGeološke rezerve uglja prijavljene 2009. iznose oko 275.000.000 tona. Nalazište „Kovinski basen‖ jeprirodno podeljeno na dva dela:Zapadni deo - Polje "A" sa 138.500.000 tona i,istoĉni deo - Polje "B" sa 136.500.000 tona.ECE je izraĉunao ekonomske rezerve 2010. godine po ruskoj metodi proraĉuna bilansnih rezervi i one sureda veliĉine 180 miliona tona (Polje A+B – tabela 1).Polje Sloj KategorijaBilansne rezerveBilansne rezervegu (t/m3)(m3)(t)B 8.763.43810.516.126laC1 4.342.862 1,25.211.434B+C1 13.106.300 15.727.560B 48.164.69159.724.217"A"I-IbC1 7.460.059 1,24 9.250.473B+C1 55.624.750 68.974.690B 18.751.43923.626.813IIC1 3.762.261 1,26 4.740.449B+C1 22.513.700 28.367.262Ukupno B+C1 91.244.750 113.069.512B 9.110.40011.388.000I-IbC1 27.045.900 1,25 33.807.375B+C1 36.156.300 45.195.375"B"B 9.949.94012.735.923IIC1 9.097.510 1,28 11.644.813B+C1 19.047.450 24.380.736Ukupno B+C1 55.203.750 69.576.111"A+B"SveukupnoB+C1 146.448.500 182.645.623Tabela 1: Rezerve uglja za eksploatacijuPrema ovim podacima radi se o tipiĉnom lignitu sa visokim sadrţajem pepela i umerenim sadrţajemzapaljivog sumpora, relativno velike kaloriĉne vrednosti.2.4. Podzemna vodaU aluvijalnoj ravni Kovin-Dubovac ima nekoliko vodonosnih slojeva, po ivici i severno, u oblastimaDeliblatske pešĉare. Aluvijalna ravan se karakteriše vodonosnim slojevima kvartarnih šljunkastopeskovitih sedimenata i peska u interstratifikovanim peskovima ugljene serije.Ovi vodonosni slojevi obuhvataju podzemne rezervoare – akvifere razliĉitog stepena, hidrauliĉkihmehanizama i reţima. Svi akviferi su hidrauliĉki povezani, direktno ili indirektno.57
Rudarstvo 2011 / Mining 2011U aluvijalnoj ravni reke Dunav, vodonosoni sloj ―prvog‖ akvifera je od kvartarnog šljunka i šljunkovitogpeska. Dunav definiše juţnu granicu sa kojom je akvifer u direktnom hidrauliĉnom kontaktu.U centralnom delu aluvijalne ravni ―prvi‖ akvifer je u direktnom hidaruliĉkom kontaktu sa akviferima kojisu umetnuti izmeĊu ugljenih slojeva. Posle puštanja u rad projekta Gvozdena Vrata reţim ―prvog‖akvifera je trajno izmenjen. Sada je to podarteški akvifer, gde se sistem sastoji od mreţe kanala,samopraznećih bunara i pumpnih stanica (14 m3/s) koji otiĉu u Dunav, odrţavaju nivo podzemne vode nadubini od 1.0 do 1.5 m od površine tla, tako da se aluvijalna ravan moţe koristiti za poljoprivredu. ―Prvi‖akvifer se primarno puni infiltriranjem vode iz reke Dunav, a sekundarno iz podzemnih voda koje teku izglavnog vodonosnog sloja u jugoistoĉnom delu Deliblatske pešĉare i infiltriranjem padavina. ―Prvi‖akvifer se puni i podzemnom vodom koja ulazi donjih akvifivera.Stanje podzemnih voda u basenu je od znaĉaja pošto se planira da se gornji akvifer koristi kao glavniizvor podzemnih voda za regionalni vodovod Dubovac-Zrenjanin-Kikinda nakon klasiĉnog tretmana vode.Prifizibiliti studija gradnje regionalnog vodovoda Dubovac-Zrenjanin-Kikinda (J. Cerni, 2006), predviĊaoptimalni kapacitet od 200 l/s po kilometru reĉne obale. Podzemna voda iz ―prvog‖ akvifera u podruĉjuKovin-Dubovac moţe da se koristi za komunalno vodosnabdevanje. Kvalitet podzemne vode upodarterskim akviferima formiranim u vodonosnim slojevima pešĉanih meĊuslojeva, utvrĊen je analizom(prema propisima o ispravnosti vode za piće), koja je izvršena 2010. za potrebe izrade Studije okoegzistenciji novog podvodnog rudnika uglja Kovin i regionalnog izvora podzemnih voda.Na sastanku sa predstavnicima Vlade AP Vojvodine 4. avgusta 2010, utvrĊene su procedure izradedokumenata za projekat Novi Kovin. Zakljuĉeno je da je prvi korak pribavljanje struĉnog mišljenja okoegzistenciji eksploatacije vode i uglja. Ukoliko takvo ekspertsko mišljenje pokaţe da je koegzistencijamoguća, ECE će poĉeti izradu studije o koegzistenciji eksploatacije vode i uglja. Na istom sastanku sudefinisani i predmet i obim projekta i zadaci za sve aspekte pripreme dokumentacije za projekat NoviKovin.Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni‖ i LMBV International, Nemaĉka su pripremili dokument„Mišljenje o koegzistenciji proizvodnje uglja i vode‖ koji obuhvata metode otkopavanja i mogućnostkoegzistencije eksploatacije. Ovaj dokument je osnova za studiju koegzistencije proizvodnje vode i ugljau kojoj će biti dat detaljan prikaz uslova koegzistencije sa objašnjenjima.Ovo struĉno mišljenje je analizirano na sastanku sa predstavnicima Vlade AP Vojvodine 16. decembra2010. i usvojeno je mišljenje da je koegzistencija moguća. Pored toga, zakljuĉeno je da treba pribavitirevizorsko mišljenje Tehniĉkog fakulteta iz Novog Sada. Tehniĉki fakultet je potvrdio nalaze ekpertskogmišljenja o mogućnosti koegzistencije eksploatacije vode i uglja.58
- Page 15 and 16: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FAZE IS
- Page 17 and 18: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 19 and 20: Rudarstvo 2011 / Mining 2011LITERAT
- Page 21 and 22: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kao pos
- Page 23 and 24: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Do 2000
- Page 26 and 27: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 28 and 29: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 30 and 31: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ovakvom
- Page 32 and 33: Rudarstvo 2011 / Mining 20115. Potr
- Page 34 and 35: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PERSPEK
- Page 36 and 37: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Ukupn
- Page 38 and 39: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.1. OS
- Page 40 and 41: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 42 and 43: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kop je
- Page 44 and 45: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 koliĉ
- Page 46 and 47: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izgled
- Page 48 and 49: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.4. LE
- Page 50 and 51: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 52 and 53: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 54 and 55: Rudarstvo 2011 / Mining 2011eksploa
- Page 56 and 57: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Soko 58
- Page 58 and 59: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.200.0
- Page 60 and 61: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kratkor
- Page 62 and 63: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 64 and 65: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 68 and 69: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 70 and 71: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- pouzd
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Rezerve uglja /resursi i kvalitet ugljaGeološke rezerve uglja prijavljene 2009. iznose oko 275.000.000 tona. Nalazište „Kovinski basen‖ jeprirodno podeljeno na dva dela:Zapadni deo - Polje "A" sa 138.500.000 tona i,istoĉni deo - Polje "B" sa 136.500.000 tona.ECE je izraĉunao ekonomske rezerve 2010. godine po ruskoj metodi proraĉuna bilansnih rezervi i one sureda veliĉine 180 miliona tona (Polje A+B – tabela 1).Polje Sloj KategorijaBilansne rezerveBilansne rezervegu (t/m3)(m3)(t)B 8.763.43810.516.126laC1 4.342.862 1,25.211.434B+C1 13.106.300 15.727.560B 48.164.69159.724.217"A"I-IbC1 7.460.059 1,24 9.250.473B+C1 55.624.750 68.974.690B 18.751.43923.626.813IIC1 3.762.261 1,26 4.740.449B+C1 22.513.700 28.367.262Ukupno B+C1 91.244.750 113.069.512B 9.110.40011.388.000I-IbC1 27.045.900 1,25 33.807.375B+C1 36.156.300 45.195.375"B"B 9.949.94012.735.923IIC1 9.097.510 1,28 11.644.813B+C1 19.047.450 24.380.736Ukupno B+C1 55.203.750 69.576.111"A+B"SveukupnoB+C1 146.448.500 182.645.623Tabela 1: Rezerve uglja za eksploatacijuPrema ovim podacima radi se o tipiĉnom lignitu sa visokim sadrţajem pepela i umerenim sadrţajemzapaljivog sumpora, relativno velike kaloriĉne vrednosti.2.4. Podzemna vodaU aluvijalnoj ravni Kovin-Dubovac ima nekoliko vodonosnih slojeva, po ivici i severno, u oblastimaDeliblatske pešĉare. Aluvijalna ravan se karakteriše vodonosnim slojevima kvartarnih šljunkastopeskovitih sedimenata i peska u interstratifikovanim peskovima ugljene serije.Ovi vodonosni slojevi obuhvataju podzemne rezervoare – akvifere razliĉitog stepena, hidrauliĉkihmehanizama i reţima. Svi akviferi su hidrauliĉki povezani, direktno ili indirektno.57