stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Rezerve uglja /resursi i kvalitet ugljaGeološke rezerve uglja prijavljene 2009. iznose oko 275.000.000 tona. Nalazište „Kovinski basen‖ jeprirodno podeljeno na dva dela:Zapadni deo - Polje "A" sa 138.500.000 tona i,istoĉni deo - Polje "B" sa 136.500.000 tona.ECE je izraĉunao ekonomske rezerve 2010. godine po ruskoj metodi proraĉuna bilansnih rezervi i one sureda veliĉine 180 miliona tona (Polje A+B – tabela 1).Polje Sloj KategorijaBilansne rezerveBilansne rezervegu (t/m3)(m3)(t)B 8.763.43810.516.126laC1 4.342.862 1,25.211.434B+C1 13.106.300 15.727.560B 48.164.69159.724.217"A"I-IbC1 7.460.059 1,24 9.250.473B+C1 55.624.750 68.974.690B 18.751.43923.626.813IIC1 3.762.261 1,26 4.740.449B+C1 22.513.700 28.367.262Ukupno B+C1 91.244.750 113.069.512B 9.110.40011.388.000I-IbC1 27.045.900 1,25 33.807.375B+C1 36.156.300 45.195.375"B"B 9.949.94012.735.923IIC1 9.097.510 1,28 11.644.813B+C1 19.047.450 24.380.736Ukupno B+C1 55.203.750 69.576.111"A+B"SveukupnoB+C1 146.448.500 182.645.623Tabela 1: Rezerve uglja za eksploatacijuPrema ovim podacima radi se o tipiĉnom lignitu sa visokim sadrţajem pepela i umerenim sadrţajemzapaljivog sumpora, relativno velike kaloriĉne vrednosti.2.4. Podzemna vodaU aluvijalnoj ravni Kovin-Dubovac ima nekoliko vodonosnih slojeva, po ivici i severno, u oblastimaDeliblatske pešĉare. Aluvijalna ravan se karakteriše vodonosnim slojevima kvartarnih šljunkastopeskovitih sedimenata i peska u interstratifikovanim peskovima ugljene serije.Ovi vodonosni slojevi obuhvataju podzemne rezervoare – akvifere razliĉitog stepena, hidrauliĉkihmehanizama i reţima. Svi akviferi su hidrauliĉki povezani, direktno ili indirektno.57

Rudarstvo 2011 / Mining 2011U aluvijalnoj ravni reke Dunav, vodonosoni sloj ―prvog‖ akvifera je od kvartarnog šljunka i šljunkovitogpeska. Dunav definiše juţnu granicu sa kojom je akvifer u direktnom hidrauliĉnom kontaktu.U centralnom delu aluvijalne ravni ―prvi‖ akvifer je u direktnom hidaruliĉkom kontaktu sa akviferima kojisu umetnuti izmeĊu ugljenih slojeva. Posle puštanja u rad projekta Gvozdena Vrata reţim ―prvog‖akvifera je trajno izmenjen. Sada je to podarteški akvifer, gde se sistem sastoji od mreţe kanala,samopraznećih bunara i pumpnih stanica (14 m3/s) koji otiĉu u Dunav, odrţavaju nivo podzemne vode nadubini od 1.0 do 1.5 m od površine tla, tako da se aluvijalna ravan moţe koristiti za poljoprivredu. ―Prvi‖akvifer se primarno puni infiltriranjem vode iz reke Dunav, a sekundarno iz podzemnih voda koje teku izglavnog vodonosnog sloja u jugoistoĉnom delu Deliblatske pešĉare i infiltriranjem padavina. ―Prvi‖akvifer se puni i podzemnom vodom koja ulazi donjih akvifivera.Stanje podzemnih voda u basenu je od znaĉaja pošto se planira da se gornji akvifer koristi kao glavniizvor podzemnih voda za regionalni vodovod Dubovac-Zrenjanin-Kikinda nakon klasiĉnog tretmana vode.Prifizibiliti studija gradnje regionalnog vodovoda Dubovac-Zrenjanin-Kikinda (J. Cerni, 2006), predviĊaoptimalni kapacitet od 200 l/s po kilometru reĉne obale. Podzemna voda iz ―prvog‖ akvifera u podruĉjuKovin-Dubovac moţe da se koristi za komunalno vodosnabdevanje. Kvalitet podzemne vode upodarterskim akviferima formiranim u vodonosnim slojevima pešĉanih meĊuslojeva, utvrĊen je analizom(prema propisima o ispravnosti vode za piće), koja je izvršena 2010. za potrebe izrade Studije okoegzistenciji novog podvodnog rudnika uglja Kovin i regionalnog izvora podzemnih voda.Na sastanku sa predstavnicima Vlade AP Vojvodine 4. avgusta 2010, utvrĊene su procedure izradedokumenata za projekat Novi Kovin. Zakljuĉeno je da je prvi korak pribavljanje struĉnog mišljenja okoegzistenciji eksploatacije vode i uglja. Ukoliko takvo ekspertsko mišljenje pokaţe da je koegzistencijamoguća, ECE će poĉeti izradu studije o koegzistenciji eksploatacije vode i uglja. Na istom sastanku sudefinisani i predmet i obim projekta i zadaci za sve aspekte pripreme dokumentacije za projekat NoviKovin.Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni‖ i LMBV International, Nemaĉka su pripremili dokument„Mišljenje o koegzistenciji proizvodnje uglja i vode‖ koji obuhvata metode otkopavanja i mogućnostkoegzistencije eksploatacije. Ovaj dokument je osnova za studiju koegzistencije proizvodnje vode i ugljau kojoj će biti dat detaljan prikaz uslova koegzistencije sa objašnjenjima.Ovo struĉno mišljenje je analizirano na sastanku sa predstavnicima Vlade AP Vojvodine 16. decembra2010. i usvojeno je mišljenje da je koegzistencija moguća. Pored toga, zakljuĉeno je da treba pribavitirevizorsko mišljenje Tehniĉkog fakulteta iz Novog Sada. Tehniĉki fakultet je potvrdio nalaze ekpertskogmišljenja o mogućnosti koegzistencije eksploatacije vode i uglja.58

Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Rezerve uglja /resursi i kvalitet ugljaGeološke rezerve uglja prijavljene 2009. iznose oko 275.000.000 tona. Nalazište „Kovinski basen‖ jeprirodno podeljeno na dva dela:Zapadni deo - Polje "A" sa 138.500.000 tona i,istoĉni deo - Polje "B" sa 136.500.000 tona.ECE je izraĉunao ekonomske rezerve 2010. godine po ruskoj metodi proraĉuna bilansnih rezervi i one sureda veliĉine 180 miliona tona (Polje A+B – tabela 1).Polje Sloj KategorijaBilansne rezerveBilansne rezervegu (t/m3)(m3)(t)B 8.763.43810.516.126laC1 4.342.862 1,25.211.434B+C1 13.106.300 15.727.560B 48.164.69159.724.217"A"I-IbC1 7.460.059 1,24 9.250.473B+C1 55.624.750 68.974.690B 18.751.43923.626.813IIC1 3.762.261 1,26 4.740.449B+C1 22.513.700 28.367.262Ukupno B+C1 91.244.750 113.069.512B 9.110.40011.388.000I-IbC1 27.045.900 1,25 33.807.375B+C1 36.156.300 45.195.375"B"B 9.949.94012.735.923IIC1 9.097.510 1,28 11.644.813B+C1 19.047.450 24.380.736Ukupno B+C1 55.203.750 69.576.111"A+B"SveukupnoB+C1 146.448.500 182.645.623Tabela 1: Rezerve uglja za eksploatacijuPrema ovim podacima radi se o tipiĉnom lignitu sa visokim sadrţajem pepela i umerenim sadrţajemzapaljivog sumpora, relativno velike kaloriĉne vrednosti.2.4. Podzemna vodaU aluvijalnoj ravni Kovin-Dubovac ima nekoliko vodonosnih slojeva, po ivici i severno, u oblastimaDeliblatske pešĉare. Aluvijalna ravan se karakteriše vodonosnim slojevima kvartarnih šljunkastopeskovitih sedimenata i peska u interstratifikovanim peskovima ugljene serije.Ovi vodonosni slojevi obuhvataju podzemne rezervoare – akvifere razliĉitog stepena, hidrauliĉkihmehanizama i reţima. Svi akviferi su hidrauliĉki povezani, direktno ili indirektno.57

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!