stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvodnja i potrošnja Ďubriva od 1990.-2010. GodineU vreme i nakon ekonomske blokade naše zemlje, bitno su poremećeni uslovi za proizvodnju Ċubriva uvećem broju naših fabrika (iz Tab. 1.). Tako neke od njih drastiĉno smanjuju proizvodnju (Prahovo,Zorka-Šabac, pa i Azotara-Panĉevo), a ostale (Zorka-Subotica, Azotara-Subotica i Agrohem-N. Sad)potpuno prestaju sa proizvodnjom do tada registrovanog asortimana Ċubriva. Tek, nakon ekonomskihsankcija, privatizacijom, neke od tih fabrika (Agrohem-N. Sad od 2000. god. i Azotara-Subotica od 2007.god.) poĉinju odreĊenu proizvodnju, ali izmenjenog asortimana. U isto vreme izgraĊeno je nekolikomanjih pogona za proizvodnju tzv. blindiranih (prostim umešavanjem gotovih pojedinaĉnih i dvojnih)mešanih Ċubriva (Azotara-Panĉevo, Ţitomedija-Kula, Delta-Futog, Azohem-Subotica i Ekomineral-Smederevo). Ovu vrstu sloţenih, umesto projektovanih kompleksnih Ċubriva poĉinje sa proizvodnjom iAgrohem iz N. Sada nakon njene privatizacije, dok u Azotari iz Subotice nakon privatizacije poĉinje saradom pogon za proizvodnju polukompleksnih NPK, a ne azotnih Ċubriva. I na kraju treba istaći, da poredprethodnih pogona, u Srbiji je 2006. godine izgraĊena nova fabrika za proizvodnju znaĉajnijih koliĉina(do 200 hilj. t) tzv. kompaktiranih sloţenih, mešanih Ċubriva »Fertil« u Baĉkoj Palanci. Stanjeproizvodnje (u najboljoj 2007. godini) mineralnih Ċubriva u starim i novim pogonima je prikazano u Tab.2.Iz prikazanih podataka oĉigledno je da se domaća proizvodnja mineralnih Ċubriva drastiĉno smanjila uodnosu na raniji period (prikazano u Tab. 1.), i da se izuzimajući proizvodnju azotnih (KAN i Urea)Ċubriva proizvodnja ostalih, posebno sloţenih NPK totalno izmenila u pravcu pripreme sloţenih mešaniha ne proizvodnje kompleksnih.Tab. 2. Proizvedeno-pripremljeno Ċubriva u Srbiji u 2007. god. (hilj. tona)Fabrike KAN Urea NPK MAP SPSpecijalnoNPK+SE+MEPrahovo *** - - 3 (28) (11) -Zorka Šabac * - - - - - -Zorka Subotica * - - - - - -Agrohem N. Sad *** - - 50 - - -Azotara Panĉevo ***200(+30)30 55 - - -Azotara Subotica ** - - 100 - - -Azohem Subotica ** - - 110 - - -Ţitomedia Kula ** - - 15 - - -Delta Futog ** - - 5 - - -Ekomineral Smed ** - - 15 - - -Fertil B. Palanka ** - - 110 - - -Fertico Niš ** - - - - - 0,21Ukupno200(+30)30 360 (28) (11) 0,21Zbir659 (302 proizvedeno + 357 pripremljeno)Vlasništvo: * Društveno, ** Privatno (domaće), *** Privatno (strano),( ) Proizvodnja za sirovine mešanih ĊubrivaOvakvo stanje domaće proizvodnje je svakako imalo odraza i u drastiĉnom smanjenju upotrebe Ċubriva unašoj zemlji i nakon ekonomskih sankcija. To najbolje ilustruju izraĉunati podaci o najvećoj proseĉnopostignutoj upotrebi aktivne (NPK) materije za obradive poljoprivredne površine (od 3,5 mil. ha) od samo625
Rudarstvo 2011 / Mining 201180 kg/ha (40N+20P 2 O 5 +20K 2 O) u 2007. godini. U ovu koliĉinu primenjenih Ċubriva pored napredprikazanih podataka domaće proizvodnje i pripreme mešanih Ċubriva (od 659 hilj t) uzeta je u obzir iprimenjena koliĉina uveţenih pojedinaĉnih (AN, KAN, Urea) i sloţenih NPK Ċubriva, od oko 310 hiljtona. Istiĉemo, da i pored enormnog broja registrovanih stranih fabrika Ċubriva (preko 130 samo do kraja2007. godine) i više stotina formulacija koje su (zbog slobodnog trţišta) u prometu prisutne na našemtrţištu, proseĉna potrošnja Ċubriva po jedinici površine je ostala ispod svih oĉekivanja i najniţa u Evropi(Stevanović i sar., 2009.).Osnovne karakteristike kvaliteta Ďubriva u prometu u SrbijiKvalitet mineralnih Ċubriva je bitan faktor u proizvodnji zdravo bezbedne hrane i zaštiti zemljišnogresursa. Novi Pravilnik o uslovima za razvrstavanje i utvrĊivanje kvaliteta sredstava za ishranu bilja(Sl.Glasnik RS, br.64/09) je sveobuhvatan akt ĉime se propisuju: bliţi uslovi za razvrstavanje sredstava zaishranu bilja (Ċubriva, oplemenjivaĉi zemljišta i supstrati) u odreĊenu vrstu i tip, uslovi za utvrĊivanjenjihovog kvaliteta, minimalni sadrţaj aktivne materije kao i odstupanja od sadrţaja deklarisanih hranjivihmaterija. Akt je usaglašen, odnosno preveden iz vaţećeg dokumenta Evropske Unije (Regulation EC, No.2003/2003). Naţalost, on nije propisao dozvoljeni nivo radioaktivnosti i sadrţaja teških metala uĊubrivima. Podsećamo da je avgusta 2009. god., usvojen pravilnik kojim je u ĉlanu 6. definisana gornjagranica radioaktivnosti u neorganskim Ċubrivima od 10 4 Bq/kg po radinuklidu, što se prema postojećojzakonskoj regulativi graniĉi sa radiaktivnim materijalom. Nakon inicijative nauĉne javnosti akt je zamesec dana stavljen van snage, stim, da ova oblast nema pokriće u zakonskoj regulativi do danas.Povećanog sadrţaj nekih od polutanata u Ċubrivima mogu da ukaţu i rezultati naših istraţivanja(Stevanović i sar., 2008) prikazani u tabeli br 3.Tab. 3. Sadrţaj teških metala i radionuklida u primenjivanim Ċubrivima iz 2008. godine (mg/kg)Formulacija ProizvoĊaĉ U Cr Cd Ni Pb Sr1 2 3 4 5 6 7 8NP 11:52 Srbija 153 350 16 61 10 45NP 10:46 Uzbekistan 89 172 6 70 20 128NP 10:46 Kazahstan 12 74 3 41 20 72PK 10:30+Mg Nemaĉka 38 88 11 99 60 489NP 18:47 Rusija 4 27 3 29 20 175NPK 15:15:15 Hrvatska 54 145 8 39 40 119NPK12:12:17+Mg Nemaĉka 5 17 1 21 20 4500NP 12:52 Rusija 3 16 2 24 20 274NPK 15:15:15 MaĊarska 6 33 6 19 20 25NPK 15:15:15 Austrija 47 113 6 79 10 259NPK 15:15:15 Srbija 5 17 1 10 20 178NPK 8:16:24 Srbija 10 26 2 10 50 255NPK Izrael 0,3 16 3 11 10 0,01* Specijalna kristalna Ċubriva (od preĉišćenih sirovina) za pravljenje rastvora i primenu fertirigacijomIz prikazanih rezultata oĉigledan je znatno povećan sadrţaj urana i nekih teških metala (hrom, kadmijum istroncijum) u znatnom broju ispitanih Ċubriva. Za polutante koji su u mineralnim Ċubrivima prisutninajĉešće u lakorastvorljivim oblicima, dobro je poznato da se mogu usvajati i akumulirati u biljnimorganima (posebno u vegetativnim) kao analozi biogenim elementima, te konzumiranje takve biljne hranemoţe imati katastrofalne posledice na zdravlje ljudi i ţivotinja (Stojanović, 2006a).626
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 588 and 589: Rudarstvo 2011 / Mining 2011224.654
- Page 590 and 591: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.1. Ru
- Page 592 and 593: Rudarstvo 2011 / Mining 20116.0. AN
- Page 594 and 595: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu
- Page 596 and 597: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ zar
- Page 598 and 599: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Deg
- Page 600 and 601: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U konte
- Page 602 and 603: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svako
- Page 604 and 605: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 606 and 607: Rudarstvo 2011 / Mining 2011posebno
- Page 608 and 609: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ANALIZA
- Page 610 and 611: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 612 and 613: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 614 and 615: Rudarstvo 2011 / Mining 2011veliki
- Page 616 and 617: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 632 and 633: Rudarstvo 2011 / Mining 2011deficit
- Page 636 and 637: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Preporu
- Page 638 and 639: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 640 and 641: 27026025024023022021020019018017016
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
- Page 644 and 645: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FIZIĈK
- Page 646 and 647: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Metoda
- Page 648 and 649: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 650 and 651: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 652 and 653: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vreocu,
- Page 654 and 655: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prostor
- Page 656 and 657: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Površi
- Page 658 and 659: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 660 and 661: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 662 and 663: σult (MPa)Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 664 and 665: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 666 and 667: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ukoliko
- Page 668 and 669: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Mokr
- Page 670 and 671: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kompres
- Page 672 and 673: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 674 and 675: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 676 and 677: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bio-reg
- Page 678 and 679: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prednos
- Page 680 and 681: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ash and
- Page 682 and 683: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Table 5
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvodnja i potrošnja Ďubriva od 1990.-2010. GodineU vreme i nakon ekonomske blokade naše zemlje, bitno su poremećeni uslovi za proizvodnju Ċubriva uvećem broju naših fabrika (iz Tab. 1.). Tako neke od njih drastiĉno smanjuju proizvodnju (Prahovo,Zorka-Šabac, pa i Azotara-Panĉevo), a ostale (Zorka-Subotica, Azotara-Subotica i Agrohem-N. Sad)potpuno prestaju sa proizvodnjom do tada registrovanog asortimana Ċubriva. Tek, nakon ekonomskihsankcija, privatizacijom, neke od tih fabrika (Agrohem-N. Sad od 2000. god. i Azotara-Subotica od 2007.god.) poĉinju odreĊenu proizvodnju, ali izmenjenog asortimana. U isto vreme izgraĊeno je nekolikomanjih pogona za proizvodnju tzv. blindiranih (prostim umešavanjem gotovih pojedinaĉnih i dvojnih)mešanih Ċubriva (Azotara-Panĉevo, Ţitomedija-Kula, Delta-Futog, Azohem-Subotica i Ekomineral-Smederevo). Ovu vrstu sloţenih, umesto projektovanih kompleksnih Ċubriva poĉinje sa proizvodnjom iAgrohem iz N. Sada nakon njene privatizacije, dok u Azotari iz Subotice nakon privatizacije poĉinje saradom pogon za proizvodnju polukompleksnih NPK, a ne azotnih Ċubriva. I na kraju treba istaći, da poredprethodnih pogona, u Srbiji je 2006. godine izgraĊena nova fabrika za proizvodnju znaĉajnijih koliĉina(do 200 hilj. t) tzv. kompaktiranih sloţenih, mešanih Ċubriva »Fertil« u Baĉkoj Palanci. Stanjeproizvodnje (u najboljoj 2007. godini) mineralnih Ċubriva u starim i novim pogonima je prikazano u Tab.2.Iz prikazanih podataka oĉigledno je da se domaća proizvodnja mineralnih Ċubriva drastiĉno smanjila uodnosu na raniji period (prikazano u Tab. 1.), i da se izuzimajući proizvodnju azotnih (KAN i Urea)Ċubriva proizvodnja ostalih, posebno sloţenih NPK totalno izmenila u pravcu pripreme sloţenih mešaniha ne proizvodnje kompleksnih.Tab. 2. Proizvedeno-pripremljeno Ċubriva u Srbiji u 2007. god. (hilj. tona)Fabrike KAN Urea NPK MAP SPSpecijalnoNPK+SE+MEPrahovo *** - - 3 (28) (11) -Zorka Šabac * - - - - - -Zorka Subotica * - - - - - -Agrohem N. Sad *** - - 50 - - -Azotara Panĉevo ***200(+30)30 55 - - -Azotara Subotica ** - - 100 - - -Azohem Subotica ** - - 110 - - -Ţitomedia Kula ** - - 15 - - -Delta Futog ** - - 5 - - -Ekomineral Smed ** - - 15 - - -Fertil B. Palanka ** - - 110 - - -Fertico Niš ** - - - - - 0,21Ukupno200(+30)30 360 (28) (11) 0,21Zbir659 (302 proizvedeno + 357 pripremljeno)Vlasništvo: * Društveno, ** Privatno (domaće), *** Privatno (strano),( ) Proizvodnja za sirovine mešanih ĊubrivaOvakvo <strong>stanje</strong> domaće proizvodnje je svakako imalo odraza i u drastiĉnom smanjenju upotrebe Ċubriva unašoj zemlji i nakon ekonomskih sankcija. To najbolje ilustruju izraĉunati podaci o najvećoj proseĉnopostignutoj upotrebi aktivne (NPK) materije za obradive poljoprivredne površine (od 3,5 mil. ha) od samo625