stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5. Izlazni izveštaj iz programa Plane Failure AnalysisZAKLJUĈAKOsnovni proraĉun stabilnosti kosina površinskog kopa Progorelica raĊen je metodom Bishop za kruţnioblik klizne ravni. Za kritiĉne profile, dobijen je koeficijent stabilnosti od F s = 1,31. Kao pomoćnametoda proraĉuna stabilnosti, korišćen je softver Plane Failure Analysis. Za ravan lom dobijen jekoeficijent stabilnosti F s = 1,34.Softver Plane Failure Analysis nije licencirani softver za proraĉun stabilnosti, već „free― verzija. Ovajsoftver ne moţe da se koristi kao primaran za proraĉune stabilnosti, meĊutim moţe da posluţi zaproveru prethodnih proraĉuna.U principu, za analizu stabilnosti treba koristiti licencirane softvere specijalizovane za ovu namenu, aliu nedostatku istih, pomenuti program moţe da posluţi kao reper za klasiĉne analitiĉko – grafiĉkeproraĉune.LITERATURA[1] Elaborat o rudnim rezervama leţišta uglja Progorelica, Rudarski Institut Zemun, 2006. god.[2] Elaborat o fiziĉko-mehaniĉkim svojstvima uglja i pratećih naslaga iz otvorenog dela leţištabudućeg P.K. ―Progorelica‖, sa analizom stabilnosti radnih etaţa i završnih kosina, Institut za bakarBor, 2007. god.[3] M. Ignjatović, R. Rajković i ostali, Glavni rudarski projekat eksploatacije kamenog uglja u leţištuProgorelica – Baljevac, Institut za bakar Bor, 2008. god.[4] M. Ljubojev, R. Popović, Osnove geomehanike, Bor 2006. god.603
Rudarstvo 2011 / Mining 2011ORJENTACIJA I NAĈIN OSIGURANJA VEZNOG USKOPAPRI PROLAZU MEHANIZOVANOG ŠIROKOG ĈELA URUDNIKU „MRAMOR“ORIENTATION AND ENSURING MODE OF THE CONNECTINGEXPLOITATION SITE DURING TRANSITION OF MECHANIZEDLONGWALL IN COAL MINE “MRAMOR”Omer Musić 1 , Joţe Kortnik 2 Halid Ĉiĉkušić 3 , Šefik Sarajlić 41- Univerzitet u Tuzli, Rudarsko-geološko-graĊevinski fakultet u Tuzli; 2-Univerzitet uLjubljani,Naravnoslovnotehniĉki fakultet u Ljubljana; 3-Rudnik lignita „Kreka“; 4-Rudnik mrkog uglja „ĐurĊevik“REZIMEIzgradnja podzemnih prostorija zahtijeva obimna rudarsko-geološka i inţenjersko-geološka istraţivanja. IzraĊenivezni uskopi i pomoćne prostorije u otkopnom polju, predstavljaju veliki problem pri prolazu otkopne fronteširokog ĉela, kroz i pored njih. U ovom radu data je tehnologija prolaza kompleksno mehanizovanog širokogĉela kroz vezne uskope podgraĊene ankernom podgradom u glavnom ugljenom sloju na primjeru rudnika lignite―Mramor‖.Kljuĉne rijeĉi: rudarsko-geološki faktori, široko ĉelo, vezni uskopi, ankerna podgrada, orjentacija.SUMMARYConstruction of underground galleries requires complex mining-geological and engineering-geologicalresearches. Existing semi-vertical communication halls and auxiliary rooms within excavation field cause thehuge problem for longwall face excavation progressing through and alongside those halls and rooms. This papergives a method of passing a complex longwall face excavation machine through the semi-vertical anchorsupported halls within the main coal seam taking for an example the lignite mine ‖Mramor‖.Key words: mining-geological factors, longwall face, semi-vertical halls, anchor support, orientation.1 UVODRudnik lignita ―Mramor‖ nalazi se na sjevero-zapadnom dijelu sjevernog Krekanskog sinklinorija.Eksploatacija uglja vršena je u tri ugljena sloja i to glavnom, prvom i drugom krovnom sloju, dok sepodinski sloj nije otkopavao. Trenutna eksploatacija uglja je u jami ―Glavni sloj‖ koji je podijeljen natri otkopna revira i to: ―Dobrnja‖, ―Mramor‖ i ―Marići‖. Tokom otvaranja i pripreme otkopnog polja(otkopnog pojasa), glavnog ugljenog sloja u rudniku lignita ―Mramor‖, pored osnovnih transportnih iventilacionih hodnika rade se i pomoćne prostorije. Namjena pomoćnih prostorija moţe biti za:uspostavljanje protoĉnog provjetravanja (izrada veznih uskopa), kraće puteve transpotra uglja idopreme repromaterijala, odvodnjavanje viših dijelova leţišta, istraţivanje dijelova leţišta i dr.2 RUDARSKO-GEOLOŠKI USLOVIGlavni ugljeni sloj u jamskom polju ima pravac pruţanja sjeverozapad-jugoistok sa generalnimazimutom pada prema jugozapadu.Ugljeni sloj je promjenljive debljine od 4.0 do 7.0 m, sapromjenljivim padnim uglom od 2 do 6 0 . Podinu glavnog ugljenog sloja predstavlja vodonosnisitnozrni kvarcni pijesak, a krovinu glinoviti lapor sa većim ili manjim proslojcima vodonosnogsitnozrnog kvarcnog pijeska (podina prvog ugljenog sloja koji se nije formirala u sjevernomsinklinoriju). Karakteristika Krekine ugljonosne serije da su svi podinski pijeskovi vodopropusni ivodonosni, dok su ugljeni slojevi i krovinski lapori vodonepropusni. Za eksploataciju ugljenih slojeva,604
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
- Page 572 and 573: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zemlji
- Page 574 and 575: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 576 and 577: Rudarstvo 2011 / Mining 2011visina
- Page 578 and 579: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RUDAREN
- Page 580 and 581: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. Tren
- Page 582 and 583: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ERM za
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 588 and 589: Rudarstvo 2011 / Mining 2011224.654
- Page 590 and 591: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.1. Ru
- Page 592 and 593: Rudarstvo 2011 / Mining 20116.0. AN
- Page 594 and 595: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu
- Page 596 and 597: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ zar
- Page 598 and 599: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Deg
- Page 600 and 601: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U konte
- Page 602 and 603: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svako
- Page 604 and 605: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 606 and 607: Rudarstvo 2011 / Mining 2011posebno
- Page 608 and 609: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ANALIZA
- Page 610 and 611: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 614 and 615: Rudarstvo 2011 / Mining 2011veliki
- Page 616 and 617: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 632 and 633: Rudarstvo 2011 / Mining 2011deficit
- Page 634 and 635: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvo
- Page 636 and 637: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Preporu
- Page 638 and 639: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 640 and 641: 27026025024023022021020019018017016
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
- Page 644 and 645: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FIZIĈK
- Page 646 and 647: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Metoda
- Page 648 and 649: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 650 and 651: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 652 and 653: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vreocu,
- Page 654 and 655: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prostor
- Page 656 and 657: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Površi
- Page 658 and 659: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 660 and 661: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
Rudarstvo 2011 / Mining 2011ORJENTACIJA I NAĈIN OSIGURANJA VEZNOG USKOPAPRI PROLAZU MEHANIZOVANOG ŠIROKOG ĈELA URUDNIKU „MRAMOR“ORIENTATION AND ENSURING MODE OF THE CONNECTINGEXPLOITATION SITE DURING TRANSITION OF MECHANIZEDLONGWALL IN COAL MINE “MRAMOR”Omer Musić 1 , Joţe Kortnik 2 Halid Ĉiĉkušić 3 , Šefik Sarajlić 41- Univerzitet u Tuzli, Rudarsko-geološko-graĊevinski fakultet u Tuzli; 2-Univerzitet uLjubljani,Naravnoslovnotehniĉki fakultet u Ljubljana; 3-Rudnik lignita „Kreka“; 4-Rudnik mrkog uglja „ĐurĊevik“REZIMEIzgradnja podzemnih prostorija zahtijeva obimna rudarsko-geološka i inţenjersko-geološka istraţivanja. IzraĊenivezni uskopi i pomoćne prostorije u otkopnom polju, predstavljaju veliki problem pri prolazu otkopne fronteširokog ĉela, kroz i pored njih. U ovom radu data je tehnologija prolaza kompleksno mehanizovanog širokogĉela kroz vezne uskope podgraĊene ankernom podgradom u glavnom ugljenom sloju na primjeru rudnika lignite―Mramor‖.Kljuĉne rijeĉi: rudarsko-geološki faktori, široko ĉelo, vezni uskopi, ankerna podgrada, orjentacija.SUMMARYConstruction of underground galleries requires complex <strong>mining</strong>-geological and engineering-geologicalresearches. Existing semi-vertical communication halls and auxiliary rooms within excavation field cause thehuge problem for longwall face excavation progressing through and alongside those halls and rooms. This papergives a method of passing a complex longwall face excavation machine through the semi-vertical anchorsupported halls within the main coal seam taking for an example the lignite mine ‖Mramor‖.Key words: <strong>mining</strong>-geological factors, longwall face, semi-vertical halls, anchor support, orientation.1 UVODRudnik lignita ―Mramor‖ nalazi se na sjevero-zapadnom dijelu sjevernog Krekanskog sinklinorija.Eksploatacija uglja vršena je u tri ugljena sloja i to glavnom, prvom i drugom krovnom sloju, dok sepodinski sloj nije otkopavao. Trenutna eksploatacija uglja je u jami ―Glavni sloj‖ koji je podijeljen natri otkopna revira i to: ―Dobrnja‖, ―Mramor‖ i ―Marići‖. Tokom otvaranja i pripreme otkopnog polja(otkopnog pojasa), glavnog ugljenog sloja u rudniku lignita ―Mramor‖, pored osnovnih transportnih iventilacionih hodnika rade se i pomoćne prostorije. Namjena pomoćnih prostorija moţe biti za:uspostavljanje protoĉnog provjetravanja (izrada veznih uskopa), kraće puteve transpotra uglja idopreme repromaterijala, odvodnjavanje viših dijelova leţišta, istraţivanje dijelova leţišta i dr.2 RUDARSKO-GEOLOŠKI USLOVIGlavni ugljeni sloj u jamskom polju ima pravac pruţanja sjeverozapad-jugoistok sa generalnimazimutom pada prema jugozapadu.Ugljeni sloj je promjenljive debljine od 4.0 do 7.0 m, sapromjenljivim padnim uglom od 2 do 6 0 . Podinu glavnog ugljenog sloja predstavlja vodonosnisitnozrni kvarcni pijesak, a krovinu glinoviti lapor sa većim ili manjim proslojcima vodonosnogsitnozrnog kvarcnog pijeska (podina prvog ugljenog sloja koji se nije formirala u sjevernomsinklinoriju). Karakteristika Krekine ugljonosne serije da su svi podinski pijeskovi vodopropusni ivodonosni, dok su ugljeni slojevi i krovinski lapori vodonepropusni. Za eksploataciju ugljenih slojeva,604