stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kratkoroĉni ciljevi su: Promena organizacione strukture preduzeća, Rast proizvodnje, Rast produktivnosti, Smanjenje troškova po jedinici proizvoda, Povećanje isporuke uglja TE Morava, Ekonomska politika cene uglja.Srednjoroĉni ciljevi: Stratesko partnerstvo kod izgradnje novih termoenergetskih objekata TE-TO Štavalj i TE-TOZajeĉar i partnerstvo sa TE ―Morava‖, Znaĉajno povećanje proizvodnje uglja, Spregnut rad sa termoenergetskim objektima, Otvaranje novih radnih mesta i ravnomerni regionalni razvoj.Dugoroĉni ciljevi: Otvaranje novih proizvodnih kapaciteta za leţišta koja su van JP PEU, uz spregnut rad satermoenergetskim objekatima (Desp. basen, Zapadno moravski basen, Ćirikovac).Iz gore navedenih ciljeva jasno se definiše proces reforme podzemne eksploatacije uglja, odnosno,reforme je potrebno vršiti prema novoj strategiji koja bi za osnovu imala strateške ciljeve. Nova strategijapodzemne eksploatacije uglja podrazumeva da se u prvoj fazi rudnici organozaciono strukturiraju iorjentišu prema potencijalnim strateškim ciljevima (TE Štavalj, TE-TO Zajeĉar i TE ―Morava‖ Svilajnac)a zatim, da se kroz izbor investitora za izgradnju i ravitalizaciju ovih termoenergetskih objekata, pripremerudnici za drugu fazu strateškog povezivanja sa ovim potrošaĉima uglja. Na ovaj naĉin izgradili bi se novitermoenergetski objekti dispergovani na prostoru Srbije, što sa aspekta energetske bezbednosti iefikasnosti ima nesumnjiv znaĉaj, a ujedno bi se omogućio razvoj rudnika koji bi svoje ciljeve planiraliprema potrebama ovih potrošaĉa.Dugoroĉni ciljevi PEU su vezani i za leţišta koja su trenutno van JP PEU, a mogu se otkopavati jedinopodzemnom eksploatacijom. Za realizaciju ovih strateških ciljeva, koji se ogledaju u spregnutom radurudnika sa termoenergetskim objektima, uz ostvarivanje godišnje proizvodnje uglja od 2,5-3,0 milionatona, potrebno je uloţiti oko 200 milion €, za geološka istraţivanja, rudarske radove, infrastrukturu iopremu za mehanizaciju i automatizaciju tehnološkog procesa rada.51

Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROJEKAT „NOVI KOVIN“PROJECT „NOVI KOVIN“Milan Radunović 1 , Obrad Kecman 1 , Tanja Mihajlović 1 , Damir Hamzić 1 , Thomas vonSchwarzenberg 2 , Silvia Gause 2 ,Jörg Schlenstedt 3 , Dušan Đurić 41 - Energy Consulting and Engineering doo, Novi Sad; 2 - RWE, Nemaĉka; 3 - LMBV Nemaĉka; 4 -Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni“AbstraktProjekat „Novi Kovin― obuhvara izgradnju rudnika u branjenom delu ugljenog basena Kovin i termoelektrane600MW instalisanog kapaciteta. Nosilac Projekta je Privredno društvo Energy Consulting and Engineering doo izNovog Sada. Projekat izgradnje rudnika u branjenom delu ugljenog basena i termoelektrane je obuhvaćenStrategijom razvoja energetike AP Vojvodine i Prostornim planom Republike Srbije. Prostorni plan Republike Srbijeje predvideo mogućnost eksploatacije uglja i vode u branjenom delu ugljenog basena Kovin. Samim tim realizacijaProjekta Novi Kovin uslovljena je mogućnošću uspostavljanja koegzistencije eksploatacije uglja i vode na istomprostoru.1. UvodLeţište uglja i šljunka „Kovin‖ se nalazi u juţnom Banatu, izmeĊu Gaja i Dubovca, u ataru sela MaloBavanište i Beli breg. Udaljeno je oko 50 kilometara od Beograda u pravcu istoka i administrativnopripada opštini Kovin.Leţište uglja „Kovin‖ predstavlja severni deo jedinstvenog sedimentacionog prostora (basena) Kostolac-Kovin, koji je rekom Dunav razdvojen. Samo leţište „Kovin‖ je podeljeno na dva dela, na zapadni podnazivom polje „A‖ i istoĉni pod nazivom polje „B‖. Oba polja su sa branjene od poplava strane nasipa uzobalu Dunava, što je ujedno najperspektivniji i najveći deo leţišta. U nebranjenom delu leţišta razvijena jepodvodna eksploatacija koja se odvija u okviru Privrednog društva Rudnik za podvodnu eksploatacijuuglja Kovin.U branjenom delu basena, polja su razdvojena prelaznom zonom širine oko 1,5km (na kojoj je predviĊenalokacija teroelektrane) u kojoj je i sloj uglja erodovan, dok je šljunak kontinuirano razvijen u oba polja.Istraţivanje leţišta je vršeno fazno, poĉev od 1977. godine uz kontinuiranu izradu investiciono tehniĉkedokumentacije.52

Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROJEKAT „NOVI KOVIN“PROJECT „NOVI KOVIN“Milan Radunović 1 , Obrad Kecman 1 , Tanja Mihajlović 1 , Damir Hamzić 1 , Thomas vonSchwarzenberg 2 , Silvia Gause 2 ,Jörg Schlenstedt 3 , Dušan Đurić 41 - Energy Consulting and Engineering doo, Novi Sad; 2 - RWE, Nemaĉka; 3 - LMBV Nemaĉka; 4 -Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni“AbstraktProjekat „Novi Kovin― obuhvara izgradnju rudnika u branjenom delu ugljenog basena Kovin i termoelektrane600MW instalisanog kapaciteta. Nosilac Projekta je Privredno društvo Energy Consulting and Engineering doo izNovog Sada. Projekat izgradnje rudnika u branjenom delu ugljenog basena i termoelektrane je obuhvaćenStrategijom <strong>razvoj</strong>a energetike AP Vojvodine i Prostornim planom Republike Srbije. Prostorni plan Republike Srbijeje predvideo mogućnost eksploatacije uglja i vode u branjenom delu ugljenog basena Kovin. Samim tim realizacijaProjekta Novi Kovin uslovljena je mogućnošću uspostavljanja koegzistencije eksploatacije uglja i vode na istomprostoru.1. UvodLeţište uglja i šljunka „Kovin‖ se nalazi u juţnom Banatu, izmeĊu Gaja i Dubovca, u ataru sela MaloBavanište i Beli breg. Udaljeno je oko 50 kilometara od Beograda u pravcu istoka i administrativnopripada opštini Kovin.Leţište uglja „Kovin‖ predstavlja severni deo jedinstvenog sedimentacionog prostora (basena) Kostolac-Kovin, koji je rekom Dunav razdvojen. Samo leţište „Kovin‖ je podeljeno na dva dela, na zapadni podnazivom polje „A‖ i istoĉni pod nazivom polje „B‖. Oba polja su sa branjene od poplava strane nasipa uzobalu Dunava, što je ujedno najperspektivniji i najveći deo leţišta. U nebranjenom delu leţišta razvijena jepodvodna eksploatacija koja se odvija u okviru Privrednog društva Rudnik za podvodnu eksploatacijuuglja Kovin.U branjenom delu basena, polja su razdvojena prelaznom zonom širine oko 1,5km (na kojoj je predviĊenalokacija teroelektrane) u kojoj je i sloj uglja erodovan, dok je šljunak kontinuirano razvijen u oba polja.Istraţivanje leţišta je vršeno fazno, poĉev od 1977. godine uz kontinuiranu izradu investiciono tehniĉkedokumentacije.52

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!