stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kratkoroĉni ciljevi su: Promena organizacione strukture preduzeća, Rast proizvodnje, Rast produktivnosti, Smanjenje troškova po jedinici proizvoda, Povećanje isporuke uglja TE Morava, Ekonomska politika cene uglja.Srednjoroĉni ciljevi: Stratesko partnerstvo kod izgradnje novih termoenergetskih objekata TE-TO Štavalj i TE-TOZajeĉar i partnerstvo sa TE ―Morava‖, Znaĉajno povećanje proizvodnje uglja, Spregnut rad sa termoenergetskim objektima, Otvaranje novih radnih mesta i ravnomerni regionalni razvoj.Dugoroĉni ciljevi: Otvaranje novih proizvodnih kapaciteta za leţišta koja su van JP PEU, uz spregnut rad satermoenergetskim objekatima (Desp. basen, Zapadno moravski basen, Ćirikovac).Iz gore navedenih ciljeva jasno se definiše proces reforme podzemne eksploatacije uglja, odnosno,reforme je potrebno vršiti prema novoj strategiji koja bi za osnovu imala strateške ciljeve. Nova strategijapodzemne eksploatacije uglja podrazumeva da se u prvoj fazi rudnici organozaciono strukturiraju iorjentišu prema potencijalnim strateškim ciljevima (TE Štavalj, TE-TO Zajeĉar i TE ―Morava‖ Svilajnac)a zatim, da se kroz izbor investitora za izgradnju i ravitalizaciju ovih termoenergetskih objekata, pripremerudnici za drugu fazu strateškog povezivanja sa ovim potrošaĉima uglja. Na ovaj naĉin izgradili bi se novitermoenergetski objekti dispergovani na prostoru Srbije, što sa aspekta energetske bezbednosti iefikasnosti ima nesumnjiv znaĉaj, a ujedno bi se omogućio razvoj rudnika koji bi svoje ciljeve planiraliprema potrebama ovih potrošaĉa.Dugoroĉni ciljevi PEU su vezani i za leţišta koja su trenutno van JP PEU, a mogu se otkopavati jedinopodzemnom eksploatacijom. Za realizaciju ovih strateških ciljeva, koji se ogledaju u spregnutom radurudnika sa termoenergetskim objektima, uz ostvarivanje godišnje proizvodnje uglja od 2,5-3,0 milionatona, potrebno je uloţiti oko 200 milion €, za geološka istraţivanja, rudarske radove, infrastrukturu iopremu za mehanizaciju i automatizaciju tehnološkog procesa rada.51
Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROJEKAT „NOVI KOVIN“PROJECT „NOVI KOVIN“Milan Radunović 1 , Obrad Kecman 1 , Tanja Mihajlović 1 , Damir Hamzić 1 , Thomas vonSchwarzenberg 2 , Silvia Gause 2 ,Jörg Schlenstedt 3 , Dušan Đurić 41 - Energy Consulting and Engineering doo, Novi Sad; 2 - RWE, Nemaĉka; 3 - LMBV Nemaĉka; 4 -Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni“AbstraktProjekat „Novi Kovin― obuhvara izgradnju rudnika u branjenom delu ugljenog basena Kovin i termoelektrane600MW instalisanog kapaciteta. Nosilac Projekta je Privredno društvo Energy Consulting and Engineering doo izNovog Sada. Projekat izgradnje rudnika u branjenom delu ugljenog basena i termoelektrane je obuhvaćenStrategijom razvoja energetike AP Vojvodine i Prostornim planom Republike Srbije. Prostorni plan Republike Srbijeje predvideo mogućnost eksploatacije uglja i vode u branjenom delu ugljenog basena Kovin. Samim tim realizacijaProjekta Novi Kovin uslovljena je mogućnošću uspostavljanja koegzistencije eksploatacije uglja i vode na istomprostoru.1. UvodLeţište uglja i šljunka „Kovin‖ se nalazi u juţnom Banatu, izmeĊu Gaja i Dubovca, u ataru sela MaloBavanište i Beli breg. Udaljeno je oko 50 kilometara od Beograda u pravcu istoka i administrativnopripada opštini Kovin.Leţište uglja „Kovin‖ predstavlja severni deo jedinstvenog sedimentacionog prostora (basena) Kostolac-Kovin, koji je rekom Dunav razdvojen. Samo leţište „Kovin‖ je podeljeno na dva dela, na zapadni podnazivom polje „A‖ i istoĉni pod nazivom polje „B‖. Oba polja su sa branjene od poplava strane nasipa uzobalu Dunava, što je ujedno najperspektivniji i najveći deo leţišta. U nebranjenom delu leţišta razvijena jepodvodna eksploatacija koja se odvija u okviru Privrednog društva Rudnik za podvodnu eksploatacijuuglja Kovin.U branjenom delu basena, polja su razdvojena prelaznom zonom širine oko 1,5km (na kojoj je predviĊenalokacija teroelektrane) u kojoj je i sloj uglja erodovan, dok je šljunak kontinuirano razvijen u oba polja.Istraţivanje leţišta je vršeno fazno, poĉev od 1977. godine uz kontinuiranu izradu investiciono tehniĉkedokumentacije.52
- Page 9: ‣ Ljubiša Obradović, Daniela Ur
- Page 12 and 13: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Cilj an
- Page 15 and 16: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FAZE IS
- Page 17 and 18: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 19 and 20: Rudarstvo 2011 / Mining 2011LITERAT
- Page 21 and 22: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kao pos
- Page 23 and 24: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Do 2000
- Page 26 and 27: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 28 and 29: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 30 and 31: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ovakvom
- Page 32 and 33: Rudarstvo 2011 / Mining 20115. Potr
- Page 34 and 35: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PERSPEK
- Page 36 and 37: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Ukupn
- Page 38 and 39: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.1. OS
- Page 40 and 41: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 42 and 43: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kop je
- Page 44 and 45: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 koliĉ
- Page 46 and 47: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izgled
- Page 48 and 49: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.4. LE
- Page 50 and 51: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 52 and 53: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 54 and 55: Rudarstvo 2011 / Mining 2011eksploa
- Page 56 and 57: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Soko 58
- Page 58 and 59: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.200.0
- Page 62 and 63: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 64 and 65: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 66 and 67: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.3. Re
- Page 68 and 69: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 70 and 71: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- pouzd
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROJEKAT „NOVI KOVIN“PROJECT „NOVI KOVIN“Milan Radunović 1 , Obrad Kecman 1 , Tanja Mihajlović 1 , Damir Hamzić 1 , Thomas vonSchwarzenberg 2 , Silvia Gause 2 ,Jörg Schlenstedt 3 , Dušan Đurić 41 - Energy Consulting and Engineering doo, Novi Sad; 2 - RWE, Nemaĉka; 3 - LMBV Nemaĉka; 4 -Institut za vodoprivredu „Jaroslav Ĉerni“AbstraktProjekat „Novi Kovin― obuhvara izgradnju rudnika u branjenom delu ugljenog basena Kovin i termoelektrane600MW instalisanog kapaciteta. Nosilac Projekta je Privredno društvo Energy Consulting and Engineering doo izNovog Sada. Projekat izgradnje rudnika u branjenom delu ugljenog basena i termoelektrane je obuhvaćenStrategijom <strong>razvoj</strong>a energetike AP Vojvodine i Prostornim planom Republike Srbije. Prostorni plan Republike Srbijeje predvideo mogućnost eksploatacije uglja i vode u branjenom delu ugljenog basena Kovin. Samim tim realizacijaProjekta Novi Kovin uslovljena je mogućnošću uspostavljanja koegzistencije eksploatacije uglja i vode na istomprostoru.1. UvodLeţište uglja i šljunka „Kovin‖ se nalazi u juţnom Banatu, izmeĊu Gaja i Dubovca, u ataru sela MaloBavanište i Beli breg. Udaljeno je oko 50 kilometara od Beograda u pravcu istoka i administrativnopripada opštini Kovin.Leţište uglja „Kovin‖ predstavlja severni deo jedinstvenog sedimentacionog prostora (basena) Kostolac-Kovin, koji je rekom Dunav razdvojen. Samo leţište „Kovin‖ je podeljeno na dva dela, na zapadni podnazivom polje „A‖ i istoĉni pod nazivom polje „B‖. Oba polja su sa branjene od poplava strane nasipa uzobalu Dunava, što je ujedno najperspektivniji i najveći deo leţišta. U nebranjenom delu leţišta razvijena jepodvodna eksploatacija koja se odvija u okviru Privrednog društva Rudnik za podvodnu eksploatacijuuglja Kovin.U branjenom delu basena, polja su razdvojena prelaznom zonom širine oko 1,5km (na kojoj je predviĊenalokacija teroelektrane) u kojoj je i sloj uglja erodovan, dok je šljunak kontinuirano razvijen u oba polja.Istraţivanje leţišta je vršeno fazno, poĉev od 1977. godine uz kontinuiranu izradu investiciono tehniĉkedokumentacije.52