stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011posebno uglja.U cilju spreĉavanja potencijalnih opasnosti od udesa, povreĊivanja i profesionalnihoboljenja primenjuju se organizacione i tehniĉke mere bezbednosti i zdravlja na radu. Za konkretanrudnik i uslove eksploatacije, kvalitativni nivo predviĊenih i potrebnih mera zaštite, moţe se definisatikao:- opšte mere zaštite,- organizacione mere zaštite,- mere vezane za tehnološke faze u procesu eksploatacije,- posebne mere zaštite, i- mere zaštite u akcidentnim situacijama.TakoĊer, mere zaštite vezane za bezbednost i zdravlje na radu ĉesto se grupišu i na:- mere zaštite od kolektivnih udesa i unesrećenja,- mere zaštite od pojedinaĉnih i grupnih povreĊivanja.Opšte mere zaštite podrazumevaju standardne postupke koji su karakteristiĉni za ovakve objekte itehnološke procese podzemne eksploatacije uglja. Ovde se istiĉu obaveze rudnika da pribavljapotrebnu dokumentaciju za izvoĊenje radova, obavi potrebna ispitivanja radne sredine (posebnogasonosnosti, samozapaljivosti uglja i svojstva ugljene prašine), kao i da organizuje adekvatnorukovanje, odrţavanje i preglede tehnološke opreme u skladu sa tehniĉkim propisima i uputstvimaproizvoĊaĉa opreme.Organizacione mere podrazumevaju racionalne organizacione šeme procesa eksploatacije, radnovreme i raspored zaposlenih- Aktima rudnika propisana je organizacija voĊenja tehnološkog procesa iodgovornosti po organizacionim nivoima za preduzimanje mera bezbednosti i zdravlja na radu.Posebno je istaknuta odgovornost nadzorno-tehniĉkog i inţenjerskog osobljaMere zaštite vezane za tehnološke faze u procesu eksploatacije, definisane su posebno za:- rad na otkopavanju- minerske radove,- provetravanje i odvodnjavanje prostorija,- rukovanje opremom i ureĊajima i njihovo odrţavanje i pregledi,- dopremi repromaterijala i opreme,- prevozu zaposlenih i- snabdevanje pogonskom energijom.Posebne mere zaštite odnose se na:- mere zaštite od iznenadnih prodora vode i gasova,- izolacija starih radova,- zaštita od ugljene prašine,- zaštita od elektriĉne energije, i- mere zaštite od poţara.U svakom sluĉaju preduzimanje tehniĉkih i organizacionih mera zaštite od opasnih gasova, ugljeneprašine, endogenih i egzogenih poţara ima prvostepeni karakter. Ostale mere zaštite su praktiĉnorutinske i bitno je njihovo dosledno sprovoĊenje.ZAKLJUĈAKKada se rešava svaki realan problem zaštite i sigurnosti rada u rudniku sa podzemnom eksploatacijomuglja, prirodne i tehniĉko-tehnološke uslove nuţno je maksimalno analizirati i realno oceniti mogućanegativna dejstva na funkcionisanje tehnološkog procesa i nastanak potencijalne opasnosti zazaposlene. Na taj naĉin jedino je moguće smanjiti nivo opasnosti ili dovesti na prihvatljiv nivo, kakogreška (nedostatak paţnje, nepravilan rad...) zaposlenih ne bi mogla dovesti do aktiviranja opasnosti ipovući za sobom neţeljene posledice. Iz analize povreda u jamama rudnika „Rembas― vidljivo je da se597

Rudarstvo 2011 / Mining 2011najveći broj povreda desio uticajem ljudskog faktora i to 96 %. Na objektivne uzroke, odnosnodejstvo više sile otpada svega 4% povreda. Sa druge strane tehnološki proces eksploatacije jeprevaziĊen i u primeni su rešenja sa visokim uĉešćem manuelnog rada, a što se posebno odnosi natehnološke procese otkopavanja i izrade rudarskih prostorija. Kod ovih radnih faza uĉešćepovreĊivanja u ukupnom broju povreda iznosi 49 %.Oprema koja je u primeni je zastarela, teško seodrţava i karakteriše se ĉestim kvarovima, a što utiĉe na pouzdanost proizvodnje i sigurnostzaposlenih. Tako uĉešće broja povreda od opreme iznosi ili 44 %.TakoĊe, treba imati u vidu da savremena tehniĉka sredstva zahtevaju vrši obrazovni i struĉni nivozaposlenih, a samim tim se poboljšava shvatanje i odnos prema sigurnosti i tehniĉkoj zaštiti urudnicima sa podzemnom eksploatacijom uglja.LITERATURA[1] Ivković M: Istraţivanje parametara povreĊivanja radnika u RMU―Soko―- Sokobanja isistematizacija mera za povećanje sigurnosti, Zbornik radova III MeĊunarodni simpozijumenergetsko rudarstvo ER 2010, Apatin, 2010,[2] Ivković M: Kolektivno ugroţavanje zaposlenih u podzemnim rudnicima uglja izvoĊenjemminerskih radova, Zbornik radova 7. nacionalne konferencije sa meĊunarodnim uĉešćem, Tara2010,[3] Ivković M , Mladenović A,: Osavremenjavanje podzemne eksploatacije uglja u cilju povećanjaproizvodnje i zaštite zaposlenih, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2001, Bor, 2001.[4] Ivković M, LjubojevM,: Ocena ugroţenosti eksplozivnom ugljenom prašinom u podzemnimrudnicima uglja u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2009, Bor, 2009.[5] Ivković M, .Ljubojev M, Perendić S.: Istraţivanje uslova radne sredine u cilju uvoĊenjamehanizovanog otkopavanja I ugljenog sloja u jami rudnika „Lubnica―, Ĉasopis Rudarski radovibr.1/2001, Bor, 2001.[6] Ignjatović M.: Restruktuiranje podzemne eksploatacije uglja u Srbiji , Ĉasopis Rudarski radovibr.2/2002, Bor, 2002.[7] Miljanović J., Ivković M,: Parametri uticajni na ţivotnu sredinu u rudniku „Soko― Sokobanja,Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2009, Bor, 2009.[8] Miljković M. Ignjatović M.: Analiza opasnosti i procene rizika od udesa u ţivotnoj sredini urudnicima sa podzemnom eksploatacijom, Ĉasopis Rudarski radovi br.2/2001, Bor, 2001.[9] Milićević Ţ., Milić V., Svrkota I,: Zarušavanje krovinskih stena pri otkopavanju slojeva ugljavrlo velike moćnosti, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2007, Bor, 2007.[10] Milićević Ţ., Milić V., Vušović N.: Mogućnost izmene metoda otkopavanja uglja urudnicima sa podzemnom eksploatacijom u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.2/2002, Bor, 2002.[11] Stjepanović M.: Stanje sigurnosti i tehniĉka zaštita u rudnicima sa podzemnomeksploatacijom uglja u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2001, Bor, 2001.[12]Dragosavljević Z., Ivković M, Miljanović J.: Istraţivanje uticaja primenjenih sistemapodzemnog otkopavanja uglja na povreĊivanje zaposlenih u rudnicima uglja u Srbije, ĈasopisTehnika 6/2010 Rudarstvo, geologija, metalurgija. 61 (2010) 6, Beograd, 8-10[13] Dragosavljević Z., Denić M., Ivković M,: Strategija razvoja podzemnih rudnika uglja u Srbijiu okviru razvoja ugljenih basena sa površinskom eksploatacijom, Ĉasopis Rudarski radovibr.1/2009, Bor, 2009.[14] Đukanović D.: Analiza zavisnosti ostvarenih troškova i brzine izrade podzemnih prostorija urudnicima uglja u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2005, Bor, 2005.598

Rudarstvo 2011 / Mining 2011najveći broj povreda desio uticajem ljudskog faktora i to 96 %. Na objektivne uzroke, odnosnodejstvo više sile otpada svega 4% povreda. Sa druge strane tehnološki proces eksploatacije jeprevaziĊen i u primeni su rešenja sa visokim uĉešćem manuelnog rada, a što se posebno odnosi natehnološke procese otkopavanja i izrade rudarskih prostorija. Kod ovih radnih faza uĉešćepovreĊivanja u ukupnom broju povreda iznosi 49 %.Oprema koja je u primeni je zastarela, teško seodrţava i karakteriše se ĉestim kvarovima, a što utiĉe na pouzdanost proizvodnje i sigurnostzaposlenih. Tako uĉešće broja povreda od opreme iznosi ili 44 %.TakoĊe, treba imati u vidu da savremena tehniĉka sredstva zahtevaju vrši obrazovni i struĉni nivozaposlenih, a samim tim se poboljšava shvatanje i odnos prema sigurnosti i tehniĉkoj zaštiti urudnicima sa podzemnom eksploatacijom uglja.LITERATURA[1] Ivković M: Istraţivanje parametara povreĊivanja radnika u RMU―Soko―- Sokobanja isistematizacija mera za povećanje sigurnosti, Zbornik radova III MeĊunarodni simpozijumenergetsko rudarstvo ER 2010, Apatin, 2010,[2] Ivković M: Kolektivno ugroţavanje zaposlenih u podzemnim rudnicima uglja izvoĊenjemminerskih radova, Zbornik radova 7. nacionalne konferencije sa meĊunarodnim uĉešćem, Tara2010,[3] Ivković M , Mladenović A,: Osavremenjavanje podzemne eksploatacije uglja u cilju povećanjaproizvodnje i zaštite zaposlenih, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2001, Bor, 2001.[4] Ivković M, LjubojevM,: Ocena ugroţenosti eksplozivnom ugljenom prašinom u podzemnimrudnicima uglja u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2009, Bor, 2009.[5] Ivković M, .Ljubojev M, Perendić S.: Istraţivanje uslova radne sredine u cilju uvoĊenjamehanizovanog otkopavanja I ugljenog sloja u jami rudnika „Lubnica―, Ĉasopis Rudarski radovibr.1/2001, Bor, 2001.[6] Ignjatović M.: Restruktuiranje podzemne eksploatacije uglja u Srbiji , Ĉasopis Rudarski radovibr.2/2002, Bor, 2002.[7] Miljanović J., Ivković M,: Parametri uticajni na ţivotnu sredinu u rudniku „Soko― Sokobanja,Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2009, Bor, 2009.[8] Miljković M. Ignjatović M.: Analiza opasnosti i procene rizika od udesa u ţivotnoj sredini urudnicima sa podzemnom eksploatacijom, Ĉasopis Rudarski radovi br.2/2001, Bor, 2001.[9] Milićević Ţ., Milić V., Svrkota I,: Zarušavanje krovinskih stena pri otkopavanju slojeva ugljavrlo velike moćnosti, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2007, Bor, 2007.[10] Milićević Ţ., Milić V., Vušović N.: Mogućnost izmene metoda otkopavanja uglja urudnicima sa podzemnom eksploatacijom u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.2/2002, Bor, 2002.[11] Stjepanović M.: Stanje sigurnosti i tehniĉka zaštita u rudnicima sa podzemnomeksploatacijom uglja u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2001, Bor, 2001.[12]Dragosavljević Z., Ivković M, Miljanović J.: Istraţivanje uticaja primenjenih sistemapodzemnog otkopavanja uglja na povreĊivanje zaposlenih u rudnicima uglja u Srbije, ĈasopisTehnika 6/2010 Rudarstvo, geologija, metalurgija. 61 (2010) 6, Beograd, 8-10[13] Dragosavljević Z., Denić M., Ivković M,: Strategija <strong>razvoj</strong>a podzemnih rudnika uglja u Srbijiu okviru <strong>razvoj</strong>a ugljenih basena sa površinskom eksploatacijom, Ĉasopis Rudarski radovibr.1/2009, Bor, 2009.[14] Đukanović D.: Analiza zavisnosti ostvarenih troškova i brzine izrade podzemnih prostorija urudnicima uglja u Srbiji, Ĉasopis Rudarski radovi br.1/2005, Bor, 2005.598

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!