stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svakom rudniku uslovi rada su razliĉiti, a time i rizici od udesa, povreĊivanja i profesionalnihoboljenja.Kolektivni udesi i pojedinaĉna povreĊivanja mogu biti posledica niza uticajnih faktora, odnosnouzroci nastanka povreĊivanja mogu se svrstati u tri grupe, i to:- prirodne, koji su zavisni od prirodno-geoloških uslova u leţištu,- tehniĉko tehnološke, koji zavise od nivoa primljene tehnike i tehnologije,- subjektivne, zavisne od uĉesnika u procesu rada.Svi ovi uzroci i izvori povreda u direktnoj su prostornoj i vremenskoj vezi, što praktiĉno znaĉi dapovrede na radu i kolektivni udesi nastaju kao rezultat nepovoljnog sadejstva faktora iz sve tripomenute grupe.Prirodno- geološki uslovi leţišta su osnova za izbor tehniĉkih rešenja i u tom sklopu postrojenja ioprema za sve tehnološke operacije i radne faze zahtevaju stalno prilagoĊavanje reţima i organizacijerada uslovima radne sredine. Pošto se na prirodno geološke uslove ne moţe direktno uticati to sutehniĉko-tehnološka rešenja dominantna kod rešavanja problematike bezbednosti i zdravlja na radu.Tehnološki proces podzemne eksploatacije uglja obuhvata niz radnih operacija meĊusobno povezanihi usklaĊenih u vremenu i prostoru, od istraţivanja, otvaranja, pripreme, otkopavanja, transporta, izvozai prerade kao glavnih procesa, do ventilacije, odvodnjavanja, dopreme i otpreme repromaterijala iprevoza zaposlenih kao pratećih procesa. U ovome radu dat je pregled prirodno-geoloških uslovaeksploatacije u leţištu mrkog uglja RMU―Rembas―, prikaz primenjenih tehnoloških rešenja u procesurada i rezultati kompleksne analize povreĊivanja zaposlenih.2.USLOVI EKSPLOATACIJE UGLJA U JAMAMA RUDNIKA„REMBAS“ - RESAVICAEksploatacija uglja u leţištu uglja rudnika „Rembas―-Resavica sada se vrši u jamama Strmosten,Jelovac i Senjski Rudnik, dok su u toku radovi otvaranja jame Ravna Reka – IV blok.Resavskomoravskiugljeni basen nalazi se u zapadnom delu Istoĉne Srbije, na obodu Karpato-Balkanida premaPomoravlju, istoĉno od reke Velika Morava. Ukupna duţina basena iznosi 45km, a širina oko 7km.Geološku graĊu basena ĉine razliĉite litostratigrafske jedinice palezojske, mezozojske i kenozojskestarosti.Miocenska ugljonosna serija je prema litološkom sastavu i superpoziciji slojeva podeljena u višeodeljaka, i to: bazalni odeljak, podina ugljenog sloja, ugljeni sloj i povlata ugljenog sloja.Prema uslovima stvaranja ugalj ovog basena pripada grupi sedimentnih i klasi biogenih leţišta,odnosno jezerskom intramontanskom tipu. Podina ugljenog sloja izgraĊena je od ugljevitih glina iglinaca, a povlatu ĉine crveni permski pešĉari, kreĉnjaci, gline i glinoviti pešĉari. Ugalj pripada grupitvrdih, sjajnih mrkih ugljeva. Ugljeni sloj je promenljive debljine koja varira od 1-20m i izrasedan jenizom manjih i većih tektonskih poremećaja kojima je basen podeljen na delove leţišta-jame i uokviru njih otkopna polja.Ugalj je izrazito sklon ka procesu samozapaljenja, a što je potvrĊeno obimnim laboratorijskimispitivanjima i ĉestim jamskim endogenim oksidacionim i poţarnim procesima. Ugljena prašina jezapaljiva i eksplozivno opasna.U pojedinim jamama prisutne su pojave metana, te se radovi izvode u tkz.―metanskom reţimu―.Pojave vode su prisutne kod izvoĊenja rudarskih radova otvaranja, a evidentirani su i nagli prodorivode koji su uzrokovali potapanje rudarskih prostorija.593
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sve ĉetiri jame leţišta rudnika „Rembas― potkopima su povezane sa Separacijom u Resavici, gde sevrši ĉišćenje i klasiranje uglja. Otvaranje jama izvršeno je oknima (Senjski Rudnik) i niskopima(Strmosten, Jelovac, Ravna Reka – IV blok).Izrada rudarskih prostorija vrši se klasiĉnom bušaĉko – minerskom tehnologijom, a za otkopavanjeugljenih slojeva u primeni su stubne V i G metoda otkopavanja sa natkopnim dobijanjem uglja izarušavanjem krovine.Provetravanje jama vrši se veštaĉki pomoću ventilatora, a odvodnjavanje je takoĊer veštaĉko ustrojenood pumpi i cevovoda.Transport iskopine u jamama je izveden sistemima grabuljastih i trakastihtransportera, a izvoz je diskontinuiran sa aku-lokomotivama i jamskim vagonetima.3. ANALIZA POVREĐIVANJA ZAPOSLENIH U RMU“REMBAS“U ovom delu izvršena je analiza povreĊivanja zaposlenih u RMU―Rembas― za period 2000-2010godina. Kao izvor podataka korišćeni su obimni godišnji izveštaji o povredama u rudniku, izveštaji oostvarenoj proizvodnji, izraĊenim nadnicama i uĉincima, kako po jamama tako i ukupno za rudnik„Rembas―.Podaci su u poĉetnoj fazi istraţivanja sistematizovani po kljuĉnim faktorima, a zatim izvršena analizai izraĉunati parametri povreĊivanja.Povrede po godinama, teţini i mestu povreĊivanja (Tabela 1.)U periodu 2000-2010 ukupno je zabeleţeno 1448 povreda, od ĉega se 1198 dogodilo u jamama, a 290na površini. Proseĉno godišnje se dešavalo 137 povreda, pri ĉemu je najveći broj evidentiran 2008godine, a najmanje 2003.godineOd ukupnog broja povreda, najviše je kategorije lakih i to 1225 ili 82,3%, teških 257 ili 17,2%, asmrtnih 6 ili 0,5%.Tabela 1. Povrede na radu po godinama, teţini i mestu povreĊivanjaGodina JAMA SPOLJA UKUPNOlake teške smrtne ukupno lake teške smrtne ukupno2000 78 17 - 95 26 5 - 31 1262001 64 8 - 72 30 3 - 33 1052002 61 17 2 80 19 7 - 26 1062003 58 18 - 76 20 3 - 23 992004 65 14 2 81 15 4 - 19 1002005 94 21 - 115 22 4 - 26 1412006 106 16 1 123 9 10 - 19 1422007 106 31 - 137 18 3 - 21 1582008 149 21 - 170 24 3 - 27 1972009 115 20 - 135 21 8 - 29 1642010 91 22 1 114 32 4 - 36 150ukupno 987 205 6 1198 236 54 - 290 1488Pokazatelji povreĊivanja u odnosu na proizvodnju uglja i izraĊene nadnice (Tabela 2.)U analiziranom periodu ukupno je proizvedeno 1.776.514 tona, uz izraĊenih nadnica 2.596873 , te jepokazatelj povreda prema proizvodnji 0,83 povreda/1000tona, ili 0,57 povreda na 1000 nadnica594
- Page 552 and 553: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. PRIK
- Page 554 and 555: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 6
- Page 556 and 557: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 558 and 559: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Dijagra
- Page 560 and 561: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. ZAKL
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
- Page 572 and 573: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zemlji
- Page 574 and 575: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 576 and 577: Rudarstvo 2011 / Mining 2011visina
- Page 578 and 579: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RUDAREN
- Page 580 and 581: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. Tren
- Page 582 and 583: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ERM za
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 588 and 589: Rudarstvo 2011 / Mining 2011224.654
- Page 590 and 591: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.1. Ru
- Page 592 and 593: Rudarstvo 2011 / Mining 20116.0. AN
- Page 594 and 595: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu
- Page 596 and 597: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ zar
- Page 598 and 599: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Deg
- Page 600 and 601: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U konte
- Page 604 and 605: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 606 and 607: Rudarstvo 2011 / Mining 2011posebno
- Page 608 and 609: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ANALIZA
- Page 610 and 611: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 612 and 613: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 614 and 615: Rudarstvo 2011 / Mining 2011veliki
- Page 616 and 617: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 632 and 633: Rudarstvo 2011 / Mining 2011deficit
- Page 634 and 635: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvo
- Page 636 and 637: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Preporu
- Page 638 and 639: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 640 and 641: 27026025024023022021020019018017016
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
- Page 644 and 645: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FIZIĈK
- Page 646 and 647: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Metoda
- Page 648 and 649: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 650 and 651: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sve ĉetiri jame leţišta rudnika „Rembas― potkopima su povezane sa Separacijom u Resavici, gde sevrši ĉišćenje i klasiranje uglja. Otvaranje jama izvršeno je oknima (Senjski Rudnik) i niskopima(Strmosten, Jelovac, Ravna Reka – IV blok).Izrada rudarskih prostorija vrši se klasiĉnom bušaĉko – minerskom tehnologijom, a za otkopavanjeugljenih slojeva u primeni su stubne V i G metoda otkopavanja sa natkopnim dobijanjem uglja izarušavanjem krovine.Provetravanje jama vrši se veštaĉki pomoću ventilatora, a odvodnjavanje je takoĊer veštaĉko ustrojenood pumpi i cevovoda.Transport iskopine u jamama je izveden sistemima grabuljastih i trakastihtransportera, a izvoz je diskontinuiran sa aku-lokomotivama i jamskim vagonetima.3. ANALIZA POVREĐIVANJA ZAPOSLENIH U RMU“REMBAS“U ovom delu izvršena je analiza povreĊivanja zaposlenih u RMU―Rembas― za period 2000-2010godina. Kao izvor podataka korišćeni su obimni godišnji izveštaji o povredama u rudniku, izveštaji oostvarenoj proizvodnji, izraĊenim nadnicama i uĉincima, kako po jamama tako i ukupno za rudnik„Rembas―.Podaci su u poĉetnoj fazi istraţivanja sistematizovani po kljuĉnim faktorima, a zatim izvršena analizai izraĉunati parametri povreĊivanja.Povrede po godinama, teţini i mestu povreĊivanja (Tabela 1.)U periodu 2000-2010 ukupno je zabeleţeno 1448 povreda, od ĉega se 1198 dogodilo u jamama, a 290na površini. Proseĉno godišnje se dešavalo 137 povreda, pri ĉemu je najveći broj evidentiran 2008godine, a najmanje 2003.godineOd ukupnog broja povreda, najviše je kategorije lakih i to 1225 ili 82,3%, teških 257 ili 17,2%, asmrtnih 6 ili 0,5%.Tabela 1. Povrede na radu po godinama, teţini i mestu povreĊivanjaGodina JAMA SPOLJA UKUPNOlake teške smrtne ukupno lake teške smrtne ukupno2000 78 17 - 95 26 5 - 31 1262001 64 8 - 72 30 3 - 33 1052002 61 17 2 80 19 7 - 26 1062003 58 18 - 76 20 3 - 23 992004 65 14 2 81 15 4 - 19 1002005 94 21 - 115 22 4 - 26 1412006 106 16 1 123 9 10 - 19 1422007 106 31 - 137 18 3 - 21 1582008 149 21 - 170 24 3 - 27 1972009 115 20 - 135 21 8 - 29 1642010 91 22 1 114 32 4 - 36 150ukupno 987 205 6 1198 236 54 - 290 1488Pokazatelji povreĊivanja u odnosu na proizvodnju uglja i izraĊene nadnice (Tabela 2.)U analiziranom periodu ukupno je proizvedeno 1.776.514 tona, uz izraĊenih nadnica 2.596873 , te jepokazatelj povreda prema proizvodnji 0,83 povreda/1000tona, ili 0,57 povreda na 1000 nadnica594