stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svakom rudniku uslovi rada su razliĉiti, a time i rizici od udesa, povreĊivanja i profesionalnihoboljenja.Kolektivni udesi i pojedinaĉna povreĊivanja mogu biti posledica niza uticajnih faktora, odnosnouzroci nastanka povreĊivanja mogu se svrstati u tri grupe, i to:- prirodne, koji su zavisni od prirodno-geoloških uslova u leţištu,- tehniĉko tehnološke, koji zavise od nivoa primljene tehnike i tehnologije,- subjektivne, zavisne od uĉesnika u procesu rada.Svi ovi uzroci i izvori povreda u direktnoj su prostornoj i vremenskoj vezi, što praktiĉno znaĉi dapovrede na radu i kolektivni udesi nastaju kao rezultat nepovoljnog sadejstva faktora iz sve tripomenute grupe.Prirodno- geološki uslovi leţišta su osnova za izbor tehniĉkih rešenja i u tom sklopu postrojenja ioprema za sve tehnološke operacije i radne faze zahtevaju stalno prilagoĊavanje reţima i organizacijerada uslovima radne sredine. Pošto se na prirodno geološke uslove ne moţe direktno uticati to sutehniĉko-tehnološka rešenja dominantna kod rešavanja problematike bezbednosti i zdravlja na radu.Tehnološki proces podzemne eksploatacije uglja obuhvata niz radnih operacija meĊusobno povezanihi usklaĊenih u vremenu i prostoru, od istraţivanja, otvaranja, pripreme, otkopavanja, transporta, izvozai prerade kao glavnih procesa, do ventilacije, odvodnjavanja, dopreme i otpreme repromaterijala iprevoza zaposlenih kao pratećih procesa. U ovome radu dat je pregled prirodno-geoloških uslovaeksploatacije u leţištu mrkog uglja RMU―Rembas―, prikaz primenjenih tehnoloških rešenja u procesurada i rezultati kompleksne analize povreĊivanja zaposlenih.2.USLOVI EKSPLOATACIJE UGLJA U JAMAMA RUDNIKA„REMBAS“ - RESAVICAEksploatacija uglja u leţištu uglja rudnika „Rembas―-Resavica sada se vrši u jamama Strmosten,Jelovac i Senjski Rudnik, dok su u toku radovi otvaranja jame Ravna Reka – IV blok.Resavskomoravskiugljeni basen nalazi se u zapadnom delu Istoĉne Srbije, na obodu Karpato-Balkanida premaPomoravlju, istoĉno od reke Velika Morava. Ukupna duţina basena iznosi 45km, a širina oko 7km.Geološku graĊu basena ĉine razliĉite litostratigrafske jedinice palezojske, mezozojske i kenozojskestarosti.Miocenska ugljonosna serija je prema litološkom sastavu i superpoziciji slojeva podeljena u višeodeljaka, i to: bazalni odeljak, podina ugljenog sloja, ugljeni sloj i povlata ugljenog sloja.Prema uslovima stvaranja ugalj ovog basena pripada grupi sedimentnih i klasi biogenih leţišta,odnosno jezerskom intramontanskom tipu. Podina ugljenog sloja izgraĊena je od ugljevitih glina iglinaca, a povlatu ĉine crveni permski pešĉari, kreĉnjaci, gline i glinoviti pešĉari. Ugalj pripada grupitvrdih, sjajnih mrkih ugljeva. Ugljeni sloj je promenljive debljine koja varira od 1-20m i izrasedan jenizom manjih i većih tektonskih poremećaja kojima je basen podeljen na delove leţišta-jame i uokviru njih otkopna polja.Ugalj je izrazito sklon ka procesu samozapaljenja, a što je potvrĊeno obimnim laboratorijskimispitivanjima i ĉestim jamskim endogenim oksidacionim i poţarnim procesima. Ugljena prašina jezapaljiva i eksplozivno opasna.U pojedinim jamama prisutne su pojave metana, te se radovi izvode u tkz.―metanskom reţimu―.Pojave vode su prisutne kod izvoĊenja rudarskih radova otvaranja, a evidentirani su i nagli prodorivode koji su uzrokovali potapanje rudarskih prostorija.593

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sve ĉetiri jame leţišta rudnika „Rembas― potkopima su povezane sa Separacijom u Resavici, gde sevrši ĉišćenje i klasiranje uglja. Otvaranje jama izvršeno je oknima (Senjski Rudnik) i niskopima(Strmosten, Jelovac, Ravna Reka – IV blok).Izrada rudarskih prostorija vrši se klasiĉnom bušaĉko – minerskom tehnologijom, a za otkopavanjeugljenih slojeva u primeni su stubne V i G metoda otkopavanja sa natkopnim dobijanjem uglja izarušavanjem krovine.Provetravanje jama vrši se veštaĉki pomoću ventilatora, a odvodnjavanje je takoĊer veštaĉko ustrojenood pumpi i cevovoda.Transport iskopine u jamama je izveden sistemima grabuljastih i trakastihtransportera, a izvoz je diskontinuiran sa aku-lokomotivama i jamskim vagonetima.3. ANALIZA POVREĐIVANJA ZAPOSLENIH U RMU“REMBAS“U ovom delu izvršena je analiza povreĊivanja zaposlenih u RMU―Rembas― za period 2000-2010godina. Kao izvor podataka korišćeni su obimni godišnji izveštaji o povredama u rudniku, izveštaji oostvarenoj proizvodnji, izraĊenim nadnicama i uĉincima, kako po jamama tako i ukupno za rudnik„Rembas―.Podaci su u poĉetnoj fazi istraţivanja sistematizovani po kljuĉnim faktorima, a zatim izvršena analizai izraĉunati parametri povreĊivanja.Povrede po godinama, teţini i mestu povreĊivanja (Tabela 1.)U periodu 2000-2010 ukupno je zabeleţeno 1448 povreda, od ĉega se 1198 dogodilo u jamama, a 290na površini. Proseĉno godišnje se dešavalo 137 povreda, pri ĉemu je najveći broj evidentiran 2008godine, a najmanje 2003.godineOd ukupnog broja povreda, najviše je kategorije lakih i to 1225 ili 82,3%, teških 257 ili 17,2%, asmrtnih 6 ili 0,5%.Tabela 1. Povrede na radu po godinama, teţini i mestu povreĊivanjaGodina JAMA SPOLJA UKUPNOlake teške smrtne ukupno lake teške smrtne ukupno2000 78 17 - 95 26 5 - 31 1262001 64 8 - 72 30 3 - 33 1052002 61 17 2 80 19 7 - 26 1062003 58 18 - 76 20 3 - 23 992004 65 14 2 81 15 4 - 19 1002005 94 21 - 115 22 4 - 26 1412006 106 16 1 123 9 10 - 19 1422007 106 31 - 137 18 3 - 21 1582008 149 21 - 170 24 3 - 27 1972009 115 20 - 135 21 8 - 29 1642010 91 22 1 114 32 4 - 36 150ukupno 987 205 6 1198 236 54 - 290 1488Pokazatelji povreĊivanja u odnosu na proizvodnju uglja i izraĊene nadnice (Tabela 2.)U analiziranom periodu ukupno je proizvedeno 1.776.514 tona, uz izraĊenih nadnica 2.596873 , te jepokazatelj povreda prema proizvodnji 0,83 povreda/1000tona, ili 0,57 povreda na 1000 nadnica594

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sve ĉetiri jame leţišta rudnika „Rembas― potkopima su povezane sa Separacijom u Resavici, gde sevrši ĉišćenje i klasiranje uglja. Otvaranje jama izvršeno je oknima (Senjski Rudnik) i niskopima(Strmosten, Jelovac, Ravna Reka – IV blok).Izrada rudarskih prostorija vrši se klasiĉnom bušaĉko – minerskom tehnologijom, a za otkopavanjeugljenih slojeva u primeni su stubne V i G metoda otkopavanja sa natkopnim dobijanjem uglja izarušavanjem krovine.Provetravanje jama vrši se veštaĉki pomoću ventilatora, a odvodnjavanje je takoĊer veštaĉko ustrojenood pumpi i cevovoda.Transport iskopine u jamama je izveden sistemima grabuljastih i trakastihtransportera, a izvoz je diskontinuiran sa aku-lokomotivama i jamskim vagonetima.3. ANALIZA POVREĐIVANJA ZAPOSLENIH U RMU“REMBAS“U ovom delu izvršena je analiza povreĊivanja zaposlenih u RMU―Rembas― za period 2000-2010godina. Kao izvor podataka korišćeni su obimni godišnji izveštaji o povredama u rudniku, izveštaji oostvarenoj proizvodnji, izraĊenim nadnicama i uĉincima, kako po jamama tako i ukupno za rudnik„Rembas―.Podaci su u poĉetnoj fazi istraţivanja sistematizovani po kljuĉnim faktorima, a zatim izvršena analizai izraĉunati parametri povreĊivanja.Povrede po godinama, teţini i mestu povreĊivanja (Tabela 1.)U periodu 2000-2010 ukupno je zabeleţeno 1448 povreda, od ĉega se 1198 dogodilo u jamama, a 290na površini. Proseĉno godišnje se dešavalo 137 povreda, pri ĉemu je najveći broj evidentiran 2008godine, a najmanje 2003.godineOd ukupnog broja povreda, najviše je kategorije lakih i to 1225 ili 82,3%, teških 257 ili 17,2%, asmrtnih 6 ili 0,5%.Tabela 1. Povrede na radu po godinama, teţini i mestu povreĊivanjaGodina JAMA SPOLJA UKUPNOlake teške smrtne ukupno lake teške smrtne ukupno2000 78 17 - 95 26 5 - 31 1262001 64 8 - 72 30 3 - 33 1052002 61 17 2 80 19 7 - 26 1062003 58 18 - 76 20 3 - 23 992004 65 14 2 81 15 4 - 19 1002005 94 21 - 115 22 4 - 26 1412006 106 16 1 123 9 10 - 19 1422007 106 31 - 137 18 3 - 21 1582008 149 21 - 170 24 3 - 27 1972009 115 20 - 135 21 8 - 29 1642010 91 22 1 114 32 4 - 36 150ukupno 987 205 6 1198 236 54 - 290 1488Pokazatelji povreĊivanja u odnosu na proizvodnju uglja i izraĊene nadnice (Tabela 2.)U analiziranom periodu ukupno je proizvedeno 1.776.514 tona, uz izraĊenih nadnica 2.596873 , te jepokazatelj povreda prema proizvodnji 0,83 povreda/1000tona, ili 0,57 povreda na 1000 nadnica594

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!