stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Degazacija metana sa površine i‣ Degazacija starog rada sa vertikalnim bušotinama.U zemljama sa razvijenim rudarstvom, obim primene degazacije je razliĉit, a koliĉina degaziranogmetana kreće se do nekoliko stotina miliona m 3 /god. (Rusija, Poljska, Nemaĉka, Japan, SAD). Naprimer u SR Nemaĉkoj je 1969 godine degazacijom odsisano 553 miliona m 3 CH 4 (1978 godine 543miliona m 3 CH 4 ), u Velikoj Britaniji 505,5 miliona m 3 CH 4 , Francuskoj 146 miliona m 3 CH 4 , Belgiji 66miliona m 3 CH 4 . Navedena koliĉina metana u Nemaĉkoj je degazirana sa 6.013 bušotina sa proseĉnomdubinom od 44,5m i odsisanom koliĉinom od 1.453 m 3 CH 4 /m bušotine. Odsisana koliĉina metana uSR Nemaĉkoj je iznosila 13,5 m 3 CH 4 /t uglja, dok je izneta koliĉina metana vazdušnom strujomiznosila 18,5 m 3 /t tako da je ukupna koliĉina iznetog metana iznosila 32 m 3 CH 4 /t uglja.5.1 Predlog modela degazacija (eksploatacije) metana u rudniku „Soko“Pored radova na eksploataciji uglja u OP-4 u rudniku „Soko― u delu leţišta koji pripada Istoĉnom krilucentralnog polja (slika 7), izvedena su odreĊena geološka istraţivanja kojima je potvrĊeno i overenooko 16 miliona tona bilansnih geoloških rezervi uglja C 1 kategorije. Dugoroĉni program eksploatacijei razvoja rudnika „Soko―predviĊa paralelan rad na eksploataciji uglja u OP-4 i otvaranje leţišta kojipripada istoĉnom krilu zapadnog polja u cilju stvaranja uslova za kontinuiranu eksploataciju uglja ipovećanja proizvodnih kapaciteta. Poĉetak eksploatacije uglja u tretiranom polju planiran je 2017godine sa godišnjim kapacitetom od 250.000-300.000 tona uglja, što omogućuje eksploatacioni vekrudnika od 30 godina.Slika 7: Geološki profil leţišta uglja Istoĉnog krilaAnalizirajući navedeno leţište uglja, sa aspekta gasonosnosti uglja i ostalih litoloških ĉlanovaproduktivne serije, dolazi se do zakljuĉka, da pripada grupi leţišta sa umerenim sadrţajem gasa uugljenom sloju koje se kreće od 2,832 do 8,495 m 3 CH 4 /t uglja, i da je to prostor koji po ekonomskimefektima degazacije kao i elementima logiĉnog modela odluĉivanja za uvoĊenje sistema degazacije upotpunosti potvrĊuje stav, da je degazacija u navedenom otkopnom polju neophodna te da bi metodasa vertikalnim bušotinama sa površine terena dala zadovoljavajuće rezultate.5.2 Mogućnost korišćenja metanaNa osnovu iznetog, zakljuĉuje se, da je leţište rudnika uglja „Soko― metanosno i da akumuliranimetan predstavlja potencijalnu opasnost za zaposlene pri izvoĊenju podzemnih rudarskih radova kao iizuzetan energetski potencijal. U cilju poboljšanja sigurnosti zaposlenih sa jedne i proširenjaenergetske baze rudnika sa druge strane, predlaţe se model degazacije (eksploatacije) metana iz589
Rudarstvo 2011 / Mining 2011delova leţišta pre poĉetka eksploatacije, vertikalnim bušotinama sa površine terena. S obzirom nakarakteristike metana, raspoloţivu toplotnu moć isti se moţe koristititi za proizvodnju toplotne ielektriĉne energije.Procenjuje se, da korisne rezerve metana u Istoĉnom krilu centralnog polja koje bi se dobile metodomvertikalnih bušotina sa površine terena iznose oko 3,5 miliona m 3 CH 4 , dok bi se preostale koliĉinemetana iz leţišta iznele iz leţišta tokom eksploatacije ventilacionim sistemom jame [6]. Degazacijaovog dela leţišta predloţenom metodom predviĊa se za period od 5 godina. Intenzivnim radovima nadegazaciji oĉekuje se oko 700.000 m 3 CH 4 na godišnjem nivou5.2.1 Mogućnost korišćenja metana kao energenta za proizvodnju toplotnu energijuRudnik, za potrebe grejanja spoljnih objekata i vode za radniĉka kupatila, godišnje troši 720 tonauglja. Toplotna moć uglja koji se sagori (prana kocka) iznosi 19.200 kJ/kg. Sagorevanjem navedenekoliĉine uglja, u atmosferu emituje 13.820 tona CO 2 gasa a dobija se toplotna energija od 13,82 TJ.Ukoliko bi se umesto uglja kao energent za grejanje koristio 70 % (500.000 m 3 CH 4 ) degaziranogmetana u toku jedne godine, dobila bi se toplotna energija u koliĉini od 17,85 TJ. U tabeli broj 3 dat jepregled finansijski rezultat korišćenja metana umesto uglja kao energenta za grejanje u rudniku.Tabela 3: Uporedni pokazatelji toplotne energije uglja i metana u toku jedne godineRed.br.EnergentKoliĉinauglja, tmetana, m 3Toplotna moćKJ/kg,KJ/m 3ToplotnaenergijaTJEmisija CO 2u atmosferut1. Ugalj 720 19,20 13,82 1.328,12. Metan 500.000 35,70 17,85 921Analizom uporednih pokazatelja, moţe se videti koliki energetski potencijal odlazi beskorisno uatmosferu i negativno utiĉe na ţivotnu sredinu i stanovništvo na prostoru kome se rudnik nalazi.5.2.2 Mogućnost korišćenja metana kao energenta za proizvodnju elektriĉne energijeU pokrajini Severna Rajna–Vestfalija proizvodnja elektriĉne energije na bazi degaziranog metana izaktivnih i zatvorenih rudnika je u porastu. Korišćenjem metana se smanjuje koliĉina emitovanogugljen-dioksida u odnosu na koliĉinu koja bi nastala sagorevanjem uglja, zbog ĉega se dobija odreĊenasubvencija od drţave. Pri planiranju postavljanja jednog pokretnog blok-kontejnera za proizvodnjuelektriĉne energije, moraju se utvrditi sledeći parametri: ĉistoća metana (gasa), vlaţnost metana,varijacije pritiska metana, opseg sadrţaja metana, uĉešće vazduha i uĉestalost promene sadrţajametana.U konkretnom sluĉaju, oprema je smeštena u kontejneru (slika 8), što celom postrojenju dajeveliku mobilnost, odnosno mogućnost njegovog montiranja u neposrednoj blizini bušotine zadegazaciju. Na slici 9. je prikazan izgled kompresora za odsisavanje metana. Kompresor je smešten upokretnom kontejneru.Slika 8. Izgled kontejnera na jednom rudniku (Westvalija)Slika 9. Izgled kompresora590
- Page 548 and 549: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kastori
- Page 550 and 551: Rudarstvo 2011 / Mining 2011represe
- Page 552 and 553: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. PRIK
- Page 554 and 555: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 6
- Page 556 and 557: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 558 and 559: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Dijagra
- Page 560 and 561: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. ZAKL
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
- Page 572 and 573: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zemlji
- Page 574 and 575: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 576 and 577: Rudarstvo 2011 / Mining 2011visina
- Page 578 and 579: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RUDAREN
- Page 580 and 581: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. Tren
- Page 582 and 583: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ERM za
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 588 and 589: Rudarstvo 2011 / Mining 2011224.654
- Page 590 and 591: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.1. Ru
- Page 592 and 593: Rudarstvo 2011 / Mining 20116.0. AN
- Page 594 and 595: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu
- Page 596 and 597: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ zar
- Page 600 and 601: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U konte
- Page 602 and 603: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svako
- Page 604 and 605: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 606 and 607: Rudarstvo 2011 / Mining 2011posebno
- Page 608 and 609: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ANALIZA
- Page 610 and 611: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 612 and 613: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 614 and 615: Rudarstvo 2011 / Mining 2011veliki
- Page 616 and 617: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 632 and 633: Rudarstvo 2011 / Mining 2011deficit
- Page 634 and 635: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvo
- Page 636 and 637: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Preporu
- Page 638 and 639: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 640 and 641: 27026025024023022021020019018017016
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
- Page 644 and 645: Rudarstvo 2011 / Mining 2011FIZIĈK
- Page 646 and 647: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Metoda
Rudarstvo 2011 / Mining 2011delova leţišta pre poĉetka eksploatacije, vertikalnim bušotinama sa površine terena. S obzirom nakarakteristike metana, raspoloţivu toplotnu moć isti se moţe koristititi za proizvodnju toplotne ielektriĉne energije.Procenjuje se, da korisne rezerve metana u Istoĉnom krilu centralnog polja koje bi se dobile metodomvertikalnih bušotina sa površine terena iznose oko 3,5 miliona m 3 CH 4 , dok bi se preostale koliĉinemetana iz leţišta iznele iz leţišta tokom eksploatacije ventilacionim sistemom jame [6]. Degazacijaovog dela leţišta predloţenom metodom predviĊa se za period od 5 godina. Intenzivnim radovima nadegazaciji oĉekuje se oko 700.000 m 3 CH 4 na godišnjem nivou5.2.1 Mogućnost korišćenja metana kao energenta za proizvodnju toplotnu energijuRudnik, za potrebe grejanja spoljnih objekata i vode za radniĉka kupatila, godišnje troši 720 tonauglja. Toplotna moć uglja koji se sagori (prana kocka) iznosi 19.200 kJ/kg. Sagorevanjem navedenekoliĉine uglja, u atmosferu emituje 13.820 tona CO 2 gasa a dobija se toplotna energija od 13,82 TJ.Ukoliko bi se umesto uglja kao energent za grejanje koristio 70 % (500.000 m 3 CH 4 ) degaziranogmetana u toku jedne godine, dobila bi se toplotna energija u koliĉini od 17,85 TJ. U tabeli broj 3 dat jepregled finansijski rezultat korišćenja metana umesto uglja kao energenta za grejanje u rudniku.Tabela 3: Uporedni pokazatelji toplotne energije uglja i metana u toku jedne godineRed.br.EnergentKoliĉinauglja, tmetana, m 3Toplotna moćKJ/kg,KJ/m 3ToplotnaenergijaTJEmisija CO 2u atmosferut1. Ugalj 720 19,20 13,82 1.328,12. Metan 500.000 35,70 17,85 921Analizom uporednih pokazatelja, moţe se videti koliki energetski potencijal odlazi beskorisno uatmosferu i negativno utiĉe na ţivotnu sredinu i stanovništvo na prostoru kome se rudnik nalazi.5.2.2 Mogućnost korišćenja metana kao energenta za proizvodnju elektriĉne energijeU pokrajini Severna Rajna–Vestfalija proizvodnja elektriĉne energije na bazi degaziranog metana izaktivnih i zatvorenih rudnika je u porastu. Korišćenjem metana se smanjuje koliĉina emitovanogugljen-dioksida u odnosu na koliĉinu koja bi nastala sagorevanjem uglja, zbog ĉega se dobija odreĊenasubvencija od drţave. Pri planiranju postavljanja jednog pokretnog blok-kontejnera za proizvodnjuelektriĉne energije, moraju se utvrditi sledeći parametri: ĉistoća metana (gasa), vlaţnost metana,varijacije pritiska metana, opseg sadrţaja metana, uĉešće vazduha i uĉestalost promene sadrţajametana.U konkretnom sluĉaju, oprema je smeštena u kontejneru (slika 8), što celom postrojenju dajeveliku mobilnost, odnosno mogućnost njegovog montiranja u neposrednoj blizini bušotine zadegazaciju. Na slici 9. je prikazan izgled kompresora za odsisavanje metana. Kompresor je smešten upokretnom kontejneru.Slika 8. Izgled kontejnera na jednom rudniku (Westvalija)Slika 9. Izgled kompresora590