stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu se daje analiza koliĉina metana (posledica eksploatacije uglja) koji se emituje u atmosferu,moguća eksploatacija, skaldištenje i upotreba metana kao energenta za potrebe tehnološkog procesarada u rudniku u cilju povećanja energetske efikasnosti u rudniku „Soko―.2.0 GEOLOŠKA GRAĐA UŢEG PODRUĈJAGeološku graĊu uţeg podruĉja leţišta karakterišu naslage tercijara i kvartara a naroĉito neogenenaslage, koje ispunjavaju ovaj basen u celini (slika 1). Ĉine ih dve serije sedimenata i to: slatkovodnaproduktivna Ĉitluĉka i Vrmdţanska serija. Eksploatacija uglja odvija se u ĉitluĉkoj seriji koja jepodeljena na tri karakteristiĉna horizonta: podinski, ugljonosni i povlatni.Podinski horizont, ĉine bazaltni konglomerati, sivi bankovitipešĉari sa proslojcima glina i sivi uslojeni laporci saproslojcima laporovitih i ugljevitih glina. Debljina ovoghorizonta iznosi oko 100 m.Ugljonosni horizont, ĉini jedan moćan (proseĉne debljine30m) ugljeni sloj sa jalovim proslojcima, sloţene graĊe(strukture). Jalovi proslojci ugljonosnog horizonta suizgraĊeni od ugljevitih glina, tufa i laporaca. Ugljevita glinanalazi se u donjem delu ugljenog sloja sa proslojkom debljineod 0,2 do 0,8 m, laporac u srednjem delu sa proslojkomdebljine od 0,3 do 0,8 m, dok je proslojak tufa u krovinskomdelu sloja, debljine od 0,1 do 0,25 m. Ugljenu supstancapredstavlja mrki ugalj, srednjeg stepena karbonizacije.Povlatni horizont (krovina ugljenog sloja), ima vrloheterogen litološki sastav, a grade ga ţuti i sivi laporci, siviuslojeni pešĉari, sloj mrkog uglja promenljive debljine od 0,5do 3,0 m (povlatni sloj) i sive laporovite gline. Debljina ovog horizonta iznosi 100m.Slika 1: Geolš. stub produktivne serije3.0 TEHNIĈKI USLOVI EKSPLOATACIJEZa okopavanje uglja u RMU „Soko‖ primenjuje Stubno-komorna metoda sa preĉnim otkopima,obaranjem krovnog uglja i zarušavanjem krovine. Osnovna priprema vrši se izradom etaţnih hodnika,iz prostorija otvaranja, tako da svaki par etaţa ima direktnu vezu sa glavnim prostorijama ulazneodnosno izlazne vazdušne struje. IzmeĊu etaţnih hodnika, na svakih 70 m izraĊuju se ventilacioniuskopi, kojima se uspostavlja protoĉno provetravanje. Etaţni hodnici izraĊuju se po pruţanju ugljenogsloja a locirani su u neposrednoj blizini proslojka laporca „belca― u ugljenom sloju, horizontalno, poodreĊenoj koti, kruţnog popreĉnog preseka preĉnika 9,62 m 2 , a podgraĊuju se ĉeliĉnom luĉnomĉetvorodelnom podgradom (slika broj 2).Slika 2. Poloţaj etaţnih hodnika u ugljenom sloju sa lokacijom otkopnih priprema585
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopna priprema vrši se izradom otkopnih hodnika, od krovine prema podini sloja na meĊuosnomrastojanju od 9,0 m. Ovi hodnici su trapeznog popreĉnog preseka površine 8 m 2 . Otkopavanje ugljavrši se tehnologijom bušaĉko − minerskih radova u dve faze obaranja krovnog uglja.4.0 PRIRODNI USLOVI EKSPLOATACIJETrenutno, eksploatacija uglja vrši se u severnom krilu zapadnog polja (OP-4) koji je ograniĉen sasevera rasedom R-10, sa istoka rasedom R-11, sa zapada rasedom R-10a i sa juţne strane rasedomR-10b (slika 3.). Otkopavanjem ugljenog sloja rudnika „Soko― oslobaĊaju se ugljovodoniĉni gasovi,od kojih je najzastupljeniji metan i predstavlja jednu od osnovnih potencijalnih opasnosti po zaposleneu jami. Metan se prirodno akumulira u krovini ugljenog sloja u naslagama nevezanih pešĉara podpritiskom (izmeren pritisak preko 22 bara). Ovo leţište, karakteristiĉno je po naglim prodorima iizbojima gasa iz kolektora gasa i rasednih zona pod pritiskom u radni prostor.Slika 3. Strukturno geološka karta severnog krila zapadnog polja (OP-4)U cilju preventivnog delovanja i zaštite od izboja uglja, gasa i stenskog materijala pod pritiskom urudniku „Soko― izvode se informativna bušenja u cilju ocene izbojnosti radne sredine (Uputstvo zaradu uslovima izboja uglja, gasa i stenskog materijala u rudniku „Soko―).Posebna paţnja u tekućoj praksi pri eksploataciji uglja u rudniku „Soko‖ posvećena je provetravanjuotkopnih komora ĉime se obezbeĊuje kontinuirano iznošenje i razreĊenje metana (slika 5) iz komoraоtkopa. Na slici 4. prikazan je uzduţni profil raspodele brzina strujanja vazduha na otkopu br. -51/132.802.502.001.500.800.400.300.200.100.00-1.00-3.00-5.00-7.00-9.00-10.00-13.00-15.00-16.00Slika 4: Uzduţni profil brzina strujanja vazduha iz otkopne komore na otkopu -51/13Analiza uzroka pojave visokih koncentracija metana na otkopima i otkopnim pripremama ukazuje naĉinjenicu da su povećane koncentracije metana vezane za odreĊene momente u tehnološkom procesueksploatacije (vidi dijagrame koncentracija metana), pri kojima se metan potiskuje iz komora otkopa istarih radova u etaţne hodnike:586
- Page 544 and 545: Rudarstvo 2011 / Mining 2011nastaje
- Page 546 and 547: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vanjsko
- Page 548 and 549: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kastori
- Page 550 and 551: Rudarstvo 2011 / Mining 2011represe
- Page 552 and 553: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. PRIK
- Page 554 and 555: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 6
- Page 556 and 557: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 558 and 559: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Dijagra
- Page 560 and 561: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. ZAKL
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
- Page 572 and 573: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zemlji
- Page 574 and 575: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 576 and 577: Rudarstvo 2011 / Mining 2011visina
- Page 578 and 579: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RUDAREN
- Page 580 and 581: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. Tren
- Page 582 and 583: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ERM za
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 588 and 589: Rudarstvo 2011 / Mining 2011224.654
- Page 590 and 591: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.1. Ru
- Page 592 and 593: Rudarstvo 2011 / Mining 20116.0. AN
- Page 596 and 597: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ zar
- Page 598 and 599: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Deg
- Page 600 and 601: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U konte
- Page 602 and 603: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svako
- Page 604 and 605: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 606 and 607: Rudarstvo 2011 / Mining 2011posebno
- Page 608 and 609: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ANALIZA
- Page 610 and 611: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 612 and 613: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 614 and 615: Rudarstvo 2011 / Mining 2011veliki
- Page 616 and 617: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 632 and 633: Rudarstvo 2011 / Mining 2011deficit
- Page 634 and 635: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proizvo
- Page 636 and 637: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Preporu
- Page 638 and 639: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZVOJ
- Page 640 and 641: 27026025024023022021020019018017016
- Page 642 and 643: Rudarstvo 2011 / Mining 2011slika b
Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu se daje analiza koliĉina metana (posledica eksploatacije uglja) koji se emituje u atmosferu,moguća eksploatacija, skaldištenje i upotreba metana kao energenta za potrebe tehnološkog procesarada u rudniku u cilju povećanja energetske efikasnosti u rudniku „Soko―.2.0 GEOLOŠKA GRAĐA UŢEG PODRUĈJAGeološku graĊu uţeg podruĉja leţišta karakterišu naslage tercijara i kvartara a naroĉito neogenenaslage, koje ispunjavaju ovaj basen u celini (slika 1). Ĉine ih dve serije sedimenata i to: slatkovodnaproduktivna Ĉitluĉka i Vrmdţanska serija. Eksploatacija uglja odvija se u ĉitluĉkoj seriji koja jepodeljena na tri karakteristiĉna horizonta: podinski, ugljonosni i povlatni.Podinski horizont, ĉine bazaltni konglomerati, sivi bankovitipešĉari sa proslojcima glina i sivi uslojeni laporci saproslojcima laporovitih i ugljevitih glina. Debljina ovoghorizonta iznosi oko 100 m.Ugljonosni horizont, ĉini jedan moćan (proseĉne debljine30m) ugljeni sloj sa jalovim proslojcima, sloţene graĊe(strukture). Jalovi proslojci ugljonosnog horizonta suizgraĊeni od ugljevitih glina, tufa i laporaca. Ugljevita glinanalazi se u donjem delu ugljenog sloja sa proslojkom debljineod 0,2 do 0,8 m, laporac u srednjem delu sa proslojkomdebljine od 0,3 do 0,8 m, dok je proslojak tufa u krovinskomdelu sloja, debljine od 0,1 do 0,25 m. Ugljenu supstancapredstavlja mrki ugalj, srednjeg stepena karbonizacije.Povlatni horizont (krovina ugljenog sloja), ima vrloheterogen litološki sastav, a grade ga ţuti i sivi laporci, siviuslojeni pešĉari, sloj mrkog uglja promenljive debljine od 0,5do 3,0 m (povlatni sloj) i sive laporovite gline. Debljina ovog horizonta iznosi 100m.Slika 1: Geolš. stub produktivne serije3.0 TEHNIĈKI USLOVI EKSPLOATACIJEZa okopavanje uglja u RMU „Soko‖ primenjuje Stubno-komorna metoda sa preĉnim otkopima,obaranjem krovnog uglja i zarušavanjem krovine. Osnovna priprema vrši se izradom etaţnih hodnika,iz prostorija otvaranja, tako da svaki par etaţa ima direktnu vezu sa glavnim prostorijama ulazneodnosno izlazne vazdušne struje. IzmeĊu etaţnih hodnika, na svakih 70 m izraĊuju se ventilacioniuskopi, kojima se uspostavlja protoĉno provetravanje. Etaţni hodnici izraĊuju se po pruţanju ugljenogsloja a locirani su u neposrednoj blizini proslojka laporca „belca― u ugljenom sloju, horizontalno, poodreĊenoj koti, kruţnog popreĉnog preseka preĉnika 9,62 m 2 , a podgraĊuju se ĉeliĉnom luĉnomĉetvorodelnom podgradom (slika broj 2).Slika 2. Poloţaj etaţnih hodnika u ugljenom sloju sa lokacijom otkopnih priprema585