stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011ERM za mala naselja i individualne kuĉeERM za gradoveERM za smanjenje besposliceERM za smanjenje troškova zbog kvalitetnih sistema za rešavanje problema zagaĊenjaEdukacija i znanstveno razvojna delatnost4.1 Prednosti i slabosti ERMSvaki sistem pa tako i ekoremediacijski, ima pozitivne i negativne strane.Pozitivni vidici su: Moţe ih se upotrebiti i na dislociranim podruĉjima, gde je problem dovoĊenja elektriĉneenergije i ostale logistike Upotrebljavaju prirodne i ekološko prihvatljive naĉine sanacije polucije Ĉišĉenje vodenih resursa Proĉišĉena voda moţe se ponovno upotrebiti Poveĉava se ekološka svest Višenamenski efekti samih ERM postupaka Postupci su subvencionirani sa strane EUNegativni vidici: Premalo poznati sistemi široj javnosti u nekim sluĉajevima dugaĉak vremenski period rešavanja problema nedovoljno razraĊeni sistemi konaĉnog rešavanja problema otpadaka –biljki, posle ERM2.2 Praktiĉka upotreba ERMPodruĉja oko topionica metala, razliĉitih tvornica koje proizvode barve i lakove, industrije stakla, terazliĉite elektrane, cementare, koje su u prošlosti, a neke i danas, upotrebljavale ugao sa velikomkoliĉinom sumpora i metala, i neadekvatnom tehnološkom opremom, veliki su proizvoĊaĉi zagaĊenja.Tako su i u Sloveniji podruĉja Meţice, Zasavja, oko Cinkarne u Celju, zbog prije nabrojane polucije,optereĉena sa teškim metalima u zemljištu. U veĉini primera su ti metali došli u okolinu sa prašnimĉesticama, zbog neadekvatnih zaštitnih sistema za smanjenje gasova. Pogotovo su to razliĉito lošeizabrani nekvalitetni filterski sklopovi. Za smanjenje zagaĊenosti na tim podruĉjima, lako bi se mogloupotrebiti razliĉite hiperakumulatorske 23 biljke, koje sa svojom sposobnošĉu omoguĉavaju poveĉaneakumulacije metala iz zemlje. Koje i koliko biljaka, te u kakvim kombinacijama je potrebnoupotrebiti, zavisi od koncentracije metala u zemljištu. Zbog toga su potrebne prethodne analizezemljišta, da bismo postigli zadovoljavajuĉe rezultate ĉišĉenja. Veĉ neko vreme u Sloveniji se zaanalize zemljišta upotrebljavaju ROTS 24 metode, koje sadrţe sintezu stranih i domaĉih iskustava sapodruĉja analiza, koje su rezultat višegodišnjih iskustava dr.Lobnika, kao vodeĉeg Slovenskogstruĉnjaka za podruĉja zemljina.Celokupni koncept ROTS sadrţava sledeĉe faze implementacija uzoraka opis naĉina i tehnika pripreme celokupnih uzoraka na terenu pripremu i analizu uzoraka u laboratoriju sisteme za sprovoĊenje i odrţavanje kontrole kvalitete sistem za procene i rangiranje rezultata graĊenje podatkovnih baza propisan oblik formulara23 Hiperakumulatori –U našem primeru biljke sa velikom transpiracijskim potegom, akumuliranjem štetnih tvari iz zemljišta – voda, ukorjene i nadzemne delove biljki.24 ROTS (Raziskave Obremenjenosti Tal Slovenije-Istraţivanje zagaĊenja zamljišta )573
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Posle celokupnih analiza zemljišta, koje sadrţe analizu zemljina, geofizikalnih te geografskihposebnosti podruĉja, sledi faza izbora optimalnih ERM procesa, koja sadţi tehniĉke i organizacionepostupke za upotrebu prirodnih metoda.2.3 Vrste ERM metoda upotrebljivih kod sanacije posle rudarenja4.3.1 Fitoremediacije Rizofiltracija Fitovolatizacija Fitoekstrakcija FitostabilizacijaRizofiltracijaRizofiltracija je absorbcija polutanata iz kontaminiranog zemljišta u biljnekorjene. Taj naĉin rešavanja problema polucije, upotrebljava se za proĉišĉavanje podzemnihvoda. Upotrebljene su vodene kao i kopnene biljke. MeĊu vodenim su to hiacinte (Eichhorniacrassipes), koja se upotrebljavaju takoĊe i za biotiku. Hiacinte uklanjaju kadmijum, cink,olovo, bakar te nikal iz vode, takoĊe se upotrebljavaju i mala vodena leĉa (Lemna minor).Upotrebljene kopnene biljke za taj postupak su braon gorjušnica (Brassica juncea), te obiĉansuncokret (Helianthus annuus). Sam postupak ĉišĉenja, svodi se na saĊenje biljki u sistemhidrokulture, gde se korjeni biljki zaljevaju zagaĊenom vodom. Otrov se koncentrira napovršini ili unutrašnjosti korjena.Fitovolatizacija Je sposobnost biljki, da absorbiraju teške metale i ugrade ih u fiziološkimprocesima u gasne molekule, koje se oslobaĊaju u vazduh. Ova metoda je sa gledištaĉišĉenja kontaminacije upitna, jer se dio metala ponovno unosi u okolinu. Tako, da se u praksimalo upotrebljava.Sposobnost fitovolatizacije imaju biljke iz roda kriţanica (Brassica juncea in B. napus).Fitoekstrakcija Fitoekstrakcija je proces vaĊenja metalnih polucija iz zemljišta kroz korjenebiljki i njihovo akumuliranje u nadzemne delove. Neki hiperakumulatori su sposobniabsorbirati velike kolicine metala. U usporedbi sa obiĉnim biljkama, ove akumuliraju do stoputa, a u nekim situacijama i više, polutanata. (Thaspi caerulescens) te (Cardaminopsishalleri), akumuliraju cink i kadmij. (Alyssum lesbiacum), moţe akumulirati nikalj.Fitostabilizacija S tom metodom zagaĊenih lokacija ne oĉistimo teških metala, nego samoograniĉimo poluciju i zaustavimo daljne širenje, koje bi se inaĉe proširilo u dublje nivojezemlje. Trave iz familije (Festuca) i šopulje (Agrostis), te neke vrste topola (Populus) su za tajpostupak najprikladnije. Korenski sistem absorbira i veţe polutante. Ovi se zadrţavajujo nadjelovima zemlje i celiĉnih stenama sa mnogo lignina. Biljke polutanata ne veţu u nadzemnedelove, zbog toga niso otrovne za ţivotinje i ĉoveka. U nekim sluĉajevima potrebna jeprethodna priprema zemljišta vapnom i dodavanjem nekih vrsta gnojiva, koji polutante iliaktiviraju ili ih fiksiraju. Metoda je jeftina i daje brze rezultate, ali je po drugoj strani samoprivremena, jer primarnog problema ne rešava u potpunosti.Gore spomenute metode se u primeru vanjskih rudarskih podruĉja, mogu s velikom efikasnošĉusancije upotrebiti i u našem primeru. Posebno fitoekstrakcija, fitostabilizacija i rizofiltracija snapomenom, da se nadzemni dio biljki posle absorbcije mora obraditi na adejvatan naĉin, ili setravnati dio uopšte ne upotrebljava u prehrambene svrhe ţivotinja.4.3.2 ERM sistemi za ĉišĉenje polucije biljkama ili kraĉe Prirodne Biljne ĈistioneNaprave-PBĈN 25Pored svih nabrojanih metoda fitoremediacije, u praksi a pogotovo u zadnje vreme, u Sloveniji se sveviše upotrebljavaju. Sistemi za ĉišĉenje polucije biljkama, koji se takoĊe tretiraju kao jedan izmeĊu25 PBĈN prirodne biljne ĉistione naprave574
- Page 532 and 533: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RADNA S
- Page 534 and 535: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- mere
- Page 536 and 537: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 538 and 539: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 540 and 541: koncentracijakoncentracijaKoncentra
- Page 542 and 543: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PREDLOG
- Page 544 and 545: Rudarstvo 2011 / Mining 2011nastaje
- Page 546 and 547: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vanjsko
- Page 548 and 549: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kastori
- Page 550 and 551: Rudarstvo 2011 / Mining 2011represe
- Page 552 and 553: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. PRIK
- Page 554 and 555: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 6
- Page 556 and 557: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 558 and 559: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Dijagra
- Page 560 and 561: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. ZAKL
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
- Page 572 and 573: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zemlji
- Page 574 and 575: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 576 and 577: Rudarstvo 2011 / Mining 2011visina
- Page 578 and 579: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RUDAREN
- Page 580 and 581: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. Tren
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 588 and 589: Rudarstvo 2011 / Mining 2011224.654
- Page 590 and 591: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.1. Ru
- Page 592 and 593: Rudarstvo 2011 / Mining 20116.0. AN
- Page 594 and 595: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu
- Page 596 and 597: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ zar
- Page 598 and 599: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Deg
- Page 600 and 601: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U konte
- Page 602 and 603: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svako
- Page 604 and 605: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 606 and 607: Rudarstvo 2011 / Mining 2011posebno
- Page 608 and 609: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ANALIZA
- Page 610 and 611: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 612 and 613: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 614 and 615: Rudarstvo 2011 / Mining 2011veliki
- Page 616 and 617: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 618 and 619: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.2 Pri
- Page 620 and 621: Rudarstvo 2011 / Mining 2011l C1
- Page 622 and 623: Rudarstvo 2011 / Mining 20118.9.10.
- Page 624 and 625: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izra
- Page 626 and 627: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OKNOH 5
- Page 628 and 629: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 630 and 631: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Posle celokupnih analiza zemljišta, koje sadrţe analizu zemljina, geofizikalnih te geografskihposebnosti podruĉja, sledi faza izbora optimalnih ERM procesa, koja sadţi tehniĉke i organizacionepostupke za upotrebu prirodnih metoda.2.3 Vrste ERM metoda upotrebljivih kod sanacije posle rudarenja4.3.1 Fitoremediacije Rizofiltracija Fitovolatizacija Fitoekstrakcija FitostabilizacijaRizofiltracijaRizofiltracija je absorbcija polutanata iz kontaminiranog zemljišta u biljnekorjene. Taj naĉin rešavanja problema polucije, upotrebljava se za proĉišĉavanje podzemnihvoda. Upotrebljene su vodene kao i kopnene biljke. MeĊu vodenim su to hiacinte (Eichhorniacrassipes), koja se upotrebljavaju takoĊe i za biotiku. Hiacinte uklanjaju kadmijum, cink,olovo, bakar te nikal iz vode, takoĊe se upotrebljavaju i mala vodena leĉa (Lemna minor).Upotrebljene kopnene biljke za taj postupak su braon gorjušnica (Brassica juncea), te obiĉansuncokret (Helianthus annuus). Sam postupak ĉišĉenja, svodi se na saĊenje biljki u sistemhidrokulture, gde se korjeni biljki zaljevaju zagaĊenom vodom. Otrov se koncentrira napovršini ili unutrašnjosti korjena.Fitovolatizacija Je sposobnost biljki, da absorbiraju teške metale i ugrade ih u fiziološkimprocesima u gasne molekule, koje se oslobaĊaju u vazduh. Ova metoda je sa gledištaĉišĉenja kontaminacije upitna, jer se dio metala ponovno unosi u okolinu. Tako, da se u praksimalo upotrebljava.Sposobnost fitovolatizacije imaju biljke iz roda kriţanica (Brassica juncea in B. napus).Fitoekstrakcija Fitoekstrakcija je proces vaĊenja metalnih polucija iz zemljišta kroz korjenebiljki i njihovo akumuliranje u nadzemne delove. Neki hiperakumulatori su sposobniabsorbirati velike kolicine metala. U usporedbi sa obiĉnim biljkama, ove akumuliraju do stoputa, a u nekim situacijama i više, polutanata. (Thaspi caerulescens) te (Cardaminopsishalleri), akumuliraju cink i kadmij. (Alyssum lesbiacum), moţe akumulirati nikalj.Fitostabilizacija S tom metodom zagaĊenih lokacija ne oĉistimo teških metala, nego samoograniĉimo poluciju i zaustavimo daljne širenje, koje bi se inaĉe proširilo u dublje nivojezemlje. Trave iz familije (Festuca) i šopulje (Agrostis), te neke vrste topola (Populus) su za tajpostupak najprikladnije. Korenski sistem absorbira i veţe polutante. Ovi se zadrţavajujo nadjelovima zemlje i celiĉnih stenama sa mnogo lignina. Biljke polutanata ne veţu u nadzemnedelove, zbog toga niso otrovne za ţivotinje i ĉoveka. U nekim sluĉajevima potrebna jeprethodna priprema zemljišta vapnom i dodavanjem nekih vrsta gnojiva, koji polutante iliaktiviraju ili ih fiksiraju. Metoda je jeftina i daje brze rezultate, ali je po drugoj strani samoprivremena, jer primarnog problema ne rešava u potpunosti.Gore spomenute metode se u primeru vanjskih rudarskih podruĉja, mogu s velikom efikasnošĉusancije upotrebiti i u našem primeru. Posebno fitoekstrakcija, fitostabilizacija i rizofiltracija snapomenom, da se nadzemni dio biljki posle absorbcije mora obraditi na adejvatan naĉin, ili setravnati dio uopšte ne upotrebljava u prehrambene svrhe ţivotinja.4.3.2 ERM sistemi za ĉišĉenje polucije biljkama ili kraĉe Prirodne Biljne ĈistioneNaprave-PBĈN 25Pored svih nabrojanih metoda fitoremediacije, u praksi a pogotovo u zadnje vreme, u Sloveniji se sveviše upotrebljavaju. Sistemi za ĉišĉenje polucije biljkama, koji se takoĊe tretiraju kao jedan izmeĊu25 PBĈN prirodne biljne ĉistione naprave574