stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 6. Šematski prikaz kolubarskog ugljonosnog basena sa istraţno-eksploatacionim poljima produktivnim upogledu šljunka (narandţasto)Selektivno otkopavanje ovih korisnih mineralnih supstanci moglo bi se vršiti u kontinuitetu saodlaganjem na za to ranije pripremljenim lokacijama. Time bi se formiralo jedno ili više spoljašnjihodlagališta kvarcnog peska i/ili šljunka, a u blizini vodotokova. Za navedeno, smatramo, postojepotrebni prirodni i tehniĉko-tehnološki uslovi. Preliminarna procena ukazuje da bi se u prvih 20godina rada površinskog kopa mogle otkopati skoro sve navedene mase NMS, proseĉno godišnje 5-10M m 3 kvarcnog peska i do 5M m 3 šljunka.Kontinualna prerada ovako velikih koliĉina NMS, kao i njihov kontinualni plasman na trţištu, nisumogući uporedo sa eksploatacijom koja se odvija svojom dinamikom. Iz tih razloga prerada NMS bise organizovala diskontinualno po potrebi, ili kontinualno po predviĊenim kapacitetima. Lokacijeselektivnih odlagališta kvarcnih peskova i šljunka, kao i kapaciteta njihove prerade, trebalo biusaglasiti sa postojećim projektovanim smeštajnim kapacitetima spoljašnjih odlagališta jalovine.Njihov poloţaj mogao bi se verovatno iznaći neposredno uz juţnu obodnu ivicu površinskog kopa, a ublizini reke Peštan, ĉime bi se obezbedile potrebne koliĉine tehniĉke vode za postrojenja prerade. Uzsve moguće predviĊene i nepredviĊene gubitke, koje ovom prilikom usvajamo do 30%, kao finalniproizvod moţemo oĉekivati :Oko 100 Mm 3 separisanog suvog kvarcnog peska, odnosno 160 Mt;Oko 65 Mm 3 separisanog šljunka.Ekonomska razmatranja su preliminarna i okvirna, a baziraju na trenutnim proseĉnim cenama ovihNMS na trţištu republike Srbije, te iznose :pri prodajnoj ceni od 14-22 €/t suvog separisanog kvarcnog peska (srednje 16 €/t) ''franco''separacija, mogući prihod iznosi 2,56 Mlrd €;Pri prodajnoj ceni od 10 €/m 3 šljunka ''franco'' separacija, mogući prihod je 650 Mil €.UKUPNO 3,21 Mlrd €.545
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prethodnim brojnim radovima (studije, projekti, programi...) u više navrata dolazilo se do zakljuĉakada je je proizvodnja uglja iz ovog dubokog površinskog kopa skupa i da se ostvaruje na granicirentabiliteta. Prodajne cene uglja su limitirane cenom elektriĉne energije, a troškovi proizvodnje su naudaru trţišnih faktora. Ovim ''dodatnim'' prihodom bi se u svakom sluĉaju poboljšala rentabilnostrudniĉke proizvodnje, te bi se u narednom periodu planiranja i projektovanja moglo ''slobodnije''pristupati razradi geoloških istraţivanja i rudniĉke proizvodnje.Ukupni mogući prihodi/rashodi (u vidu statiĉkih pokazatelja) ovako organizovane proizvodnje moglibi iznositi :Prihod od uglja4,45 Mlrd€, odnosno 58,1% od ukupnog prihoda,Prihod od NMS3,21 Mlrd€, odnosno 41,9% od ukupnog prihoda,Rashodi na ugljuoko 4,1 Mlrd€, odnosno 99% od ukupnog rashoda,Investiciona ulaganja za NMS oko 20 Mil.€, odnosno < 1% od ukupnog rashoda,Dobit od ugljaoko 350 Mil.€,Dobit (U+NMS) oko 3,54 Mlrd€ !!!!!!3.3. PRIKAZ USLOVA I MOGUĆNOSTI OTKOPAVANJA UGLJA I NMS NA ''POLJU G''Razmatrana su na nivou nekoliko studija izvodljivosti, pre svega u okviru rudarskog projektovanja(Ilić 2008.; Sabov 2009/2010). Definitivna odluka o ''statusu'' ovog omanjeg rudnog polja još nijedoneta, te je pravo vreme i za ukazivanje na dodatne ''povoljnosti'' na ovom budućem površinskomkopu. Studijskim rešenjem predviĊeno je otkopavanje 36,4 Mt uglja; naknadnim sagledavanjima(Sabov 2009/2010) zakljuĉeno je da je moguće otkopati i oko 5 Mm 3 šljunka. Uz sve mogućepredviĊene i nepredviĊene gubitke, koje ovom prilikom usvajamo do 30%, kao finalni proizvodmoţemo oĉekivati :Oko 3,5 Mm 3 separisanog šljunka.Ekonomska razmatranja su preliminarna i okvirna, a baziraju na trenutnim proseĉnim cenama ovihNMS na trţištu republike Srbije, te iznose :Pri prodajnoj ceni od 10 €/m 3 šljunka ''franco'' separacija, mogući prihod je 35 Mil. €.Ukupni mogući prihodi/rashodi (u vidu statiĉkih pokazatelja) ovako organizovane proizvodnje napolju ''G'' mogli bi iznositi :Prihod od uglja490 Mil.€, odnosno 93,3% od ukupnog prihoda,Prihod od NMS35 Mil.€, odnosno 6,7% od ukupnog prihoda,Rashodi na ugljuoko 370 Mil.€, odnosno 99% ukupnog rashoda,Investiciona ulaganja za NMS oko 1 Mil.€, odnosno < 1% ukupnog rashoda.Dobit od ugljaoko 120 Mil.€,Dobit (U+NMS) oko 155 Mil.€ !!!.3.4. PRIKAZ USLOVA I MOGUĆNOSTI OTKOPAVANJA UGLJA I NMS NA POLJU''VELIKI CRLJENI''Razmatrana su na nivou Glavnog rudarskog projekta (Nešić 2005) i Investicionog programa otvaranjapovršinskog kopa. Površinski kop je u radu od kraja 2008. godine. Tokom 2008 i 2009. godineotkopavao je samo jalovinu, prve koliĉine uglja dao je 2010. godine. Projektnim rešenjem predviĊenoje otkopavanje oko 28 Mt uglja; projektnim rešenjima zakljuĉeno je da je moguće otkopati i oko 8,5Mm 3 šljunka. Uz sve moguće predviĊene i nepredviĊene gubitke, koje ovom prilikom usvajamo do30%, kao finalni proizvod moţemo oĉekivati :Oko 6 Mm 3 separisanog šljunka.546
- Page 504 and 505: Rudarstvo 2011 / Mining 2011produţ
- Page 506 and 507: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 508 and 509: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Praviln
- Page 510 and 511: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POLOŢA
- Page 512 and 513: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POSLEDI
- Page 514 and 515: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UVODPos
- Page 516 and 517: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 518 and 519: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Legenda
- Page 520 and 521: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 522 and 523: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. ekst
- Page 524 and 525: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Termoen
- Page 526 and 527: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Distrib
- Page 528 and 529: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naĉin
- Page 530 and 531: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 532 and 533: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RADNA S
- Page 534 and 535: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- mere
- Page 536 and 537: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 538 and 539: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 540 and 541: koncentracijakoncentracijaKoncentra
- Page 542 and 543: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PREDLOG
- Page 544 and 545: Rudarstvo 2011 / Mining 2011nastaje
- Page 546 and 547: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vanjsko
- Page 548 and 549: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kastori
- Page 550 and 551: Rudarstvo 2011 / Mining 2011represe
- Page 552 and 553: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. PRIK
- Page 556 and 557: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 558 and 559: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Dijagra
- Page 560 and 561: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. ZAKL
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
- Page 572 and 573: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zemlji
- Page 574 and 575: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 576 and 577: Rudarstvo 2011 / Mining 2011visina
- Page 578 and 579: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RUDAREN
- Page 580 and 581: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. Tren
- Page 582 and 583: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ERM za
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 588 and 589: Rudarstvo 2011 / Mining 2011224.654
- Page 590 and 591: Rudarstvo 2011 / Mining 20114.1. Ru
- Page 592 and 593: Rudarstvo 2011 / Mining 20116.0. AN
- Page 594 and 595: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U radu
- Page 596 and 597: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ zar
- Page 598 and 599: Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Deg
- Page 600 and 601: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U konte
- Page 602 and 603: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U svako
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prethodnim brojnim radovima (studije, projekti, programi...) u više navrata dolazilo se do zakljuĉakada je je proizvodnja uglja iz ovog dubokog površinskog kopa skupa i da se ostvaruje na granicirentabiliteta. Prodajne cene uglja su limitirane cenom elektriĉne energije, a troškovi proizvodnje su naudaru trţišnih faktora. Ovim ''dodatnim'' prihodom bi se u svakom sluĉaju poboljšala rentabilnostrudniĉke proizvodnje, te bi se u narednom periodu planiranja i projektovanja moglo ''slobodnije''pristupati razradi geoloških istraţivanja i rudniĉke proizvodnje.Ukupni mogući prihodi/rashodi (u vidu statiĉkih pokazatelja) ovako organizovane proizvodnje moglibi iznositi :Prihod od uglja4,45 Mlrd€, odnosno 58,1% od ukupnog prihoda,Prihod od NMS3,21 Mlrd€, odnosno 41,9% od ukupnog prihoda,Rashodi na ugljuoko 4,1 Mlrd€, odnosno 99% od ukupnog rashoda,Investiciona ulaganja za NMS oko 20 Mil.€, odnosno < 1% od ukupnog rashoda,Dobit od ugljaoko 350 Mil.€,Dobit (U+NMS) oko 3,54 Mlrd€ !!!!!!3.3. PRIKAZ USLOVA I MOGUĆNOSTI OTKOPAVANJA UGLJA I NMS NA ''POLJU G''Razmatrana su na nivou nekoliko studija izvodljivosti, pre svega u okviru rudarskog projektovanja(Ilić 2008.; Sabov 2009/2010). Definitivna odluka o ''statusu'' ovog omanjeg rudnog polja još nijedoneta, te je pravo vreme i za ukazivanje na dodatne ''povoljnosti'' na ovom budućem površinskomkopu. Studijskim rešenjem predviĊeno je otkopavanje 36,4 Mt uglja; naknadnim sagledavanjima(Sabov 2009/2010) zakljuĉeno je da je moguće otkopati i oko 5 Mm 3 šljunka. Uz sve mogućepredviĊene i nepredviĊene gubitke, koje ovom prilikom usvajamo do 30%, kao finalni proizvodmoţemo oĉekivati :Oko 3,5 Mm 3 separisanog šljunka.Ekonomska razmatranja su preliminarna i okvirna, a baziraju na trenutnim proseĉnim cenama ovihNMS na trţištu republike Srbije, te iznose :Pri prodajnoj ceni od 10 €/m 3 šljunka ''franco'' separacija, mogući prihod je 35 Mil. €.Ukupni mogući prihodi/rashodi (u vidu statiĉkih pokazatelja) ovako organizovane proizvodnje napolju ''G'' mogli bi iznositi :Prihod od uglja490 Mil.€, odnosno 93,3% od ukupnog prihoda,Prihod od NMS35 Mil.€, odnosno 6,7% od ukupnog prihoda,Rashodi na ugljuoko 370 Mil.€, odnosno 99% ukupnog rashoda,Investiciona ulaganja za NMS oko 1 Mil.€, odnosno < 1% ukupnog rashoda.Dobit od ugljaoko 120 Mil.€,Dobit (U+NMS) oko 155 Mil.€ !!!.3.4. PRIKAZ USLOVA I MOGUĆNOSTI OTKOPAVANJA UGLJA I NMS NA POLJU''VELIKI CRLJENI''Razmatrana su na nivou Glavnog rudarskog projekta (Nešić 2005) i Investicionog programa otvaranjapovršinskog kopa. Površinski kop je u radu od kraja 2008. godine. Tokom 2008 i 2009. godineotkopavao je samo jalovinu, prve koliĉine uglja dao je 2010. godine. Projektnim rešenjem predviĊenoje otkopavanje oko 28 Mt uglja; projektnim rešenjima zakljuĉeno je da je moguće otkopati i oko 8,5Mm 3 šljunka. Uz sve moguće predviĊene i nepredviĊene gubitke, koje ovom prilikom usvajamo do30%, kao finalni proizvod moţemo oĉekivati :Oko 6 Mm 3 separisanog šljunka.546