stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3. – Flotacija u Leposavi}uFigure 3. – Concentrator of LeposavicSlika 4. – deponija BostaništeFigure 4. – Dump BostanisteSlika 5. – deponija BostaništeFigure 5. – Dump BostanisteU okviru RMHK Trepĉa RIF Kopaonik postoje dve oblasti, koje se nalaze nedaleko od Flotacije, nakojima se odlaţe jalovina. formirano je 1972 sa koliĉinom stvorenog otpada od 1 205 530 m 3 jalovine.Manje od 2/3 jalovišta je pokriveno slojem zemljišta, pa ĉak ni ta površina nema dovoljnu debljinupokrivaĉa. Drugo jalovište Bostanište (slika 3, 4) formirano je 1979 godine. Jalovište se proteţe napovršini od 19 ha sa 4 380 630 tona jalovine koja sadrţi olovo Pb, cink Zn, gvoţĊe Fe i druge metale.Oba jalovišta smeštena su na periferiji naselja Leposavić pored reke Ibar i usled erozije, materijalinaroĉito drugog jalovišta, zagaĊuju teškim metalima kako vazduh, tako i reku Ibar. Ove deponije suĉesto izvor zagaĊenja Leposavića i okoline. Teški metali prouzrokuju bolesti respiratornih idigestivnih organa, jer je hrana koja se uzgaja na toj teritoriji takoĊe delom kontaminirana.Degradaciju vode Ibra prouzrokuju sledeći izvori zagaĊenja Industrijski kompleks Trepĉa u Kosovskoj Mitrovici, Zveĉanu i Leposaviću529
KonentracijaKoncentracijaRudarstvo 2011 / Mining 2011Urbani kanalizazoini sistemiZagaĊene podzemne vode nastale prodiranjem kišnice kroz zemljište zagaĊeno atmosferskimtalogomZagaĊene vode nastale spiranjem jalovištaIndustrijski kompleksi RMHK-Trepĉa u severnom i juţnom delu grada, zajedno sa rudnikom Stari Trgi flotacijom u Prvom Tunelu, rudnicima i flotacijom u Leposaviću su do 1999. godine bili najvećizagaĊivaĉi ţivotne sredine Kosovske Mitrovice, Zveĉana, Leposavića i okoline. Slabiji zagaĊivaĉi supostojeće nesanirane i nerekultivisane industrijske deponije, kojih u juţnom delu ima tri, a u severnomdelu Kosova ĉetiri. Od avgusta 2000. god. sve fabrike u severnom delu grada (Zveĉanu) su prestale saradom. Deo industrijskog kompleksa Trepĉa u Zveĉanu – Metalurgija olova, koji je rekonstruisan,poĉeo je sa radom septembra 2005. god. Iste godine su poĉeli sa radom rudnik Stari Trg sa flotacijomu Prvom Tunelu kao i kopaoniĉki rudnici sa flotacijom u Leposaviću. Metalurgija olova sada nekoristi industrijsku vodu u procesu proizvodnje tako da njen rad ne utiĉe na kvalitet vode reke Ibar.ZagaĊenje vode Ibra je posledica šireg uticaja više zagaĊivaĉa, poĉev od REHK „Kosovo‖iz Obilića,kao i Trepĉinog industriskog kompleksa, Reka Ibar spadala je u jednu od najzagaĊenijih reka u celojzemlji. Naime, reka Sitnica koja se u severnom delu Kosovske Mitrovice uliva u Ibar donosi zagaĊenematerije iz termoelektrane Obilić i iz juţnog dela grada, tako da Ibar posle ulivanja otpadnih voda izindustriskog kompleksa u Zveĉanu postaje reka III i IV kategorije zagaĊenosti. Do prestanka radafabrika u severnom i juţnom delu K. Mitrovice naĊene su velike koncentracije teških metala,suspendovanih materija, sulfata i ... Da je to tako svedoĉe dobijeni dijagrami kontrole kvaliteta ulaznei izlazne vode Ibra iz tog perioda (dijagrami 1 i 2).Dijagram 1. Dijagram 2.Srednja godi{nja koncentracija ispitanihparametara reke Ibar za period 85/86 i 91/92Srednja godi{nja koncentracija ispitanih parametarareke Ibar za period 85/86 i 91/9260050040030020010001985 1986 1985 1986 1991 1992 1991 1992UlaznevodeIzlaznevodeUlaznevodeIzlaznevodeMDKmg/m31 Potro{nja KmnO42 Suspendovanematerije3 Uod (CaO)4 Sulfati5 Hloridi1201008060402001985 1986 1985 1986 1991 1992 1991 1992UlaznevodeIzlaznevodeUlaznevodeIzlaznevodeMDKmg/m31 Olovo2 Cink3 Bakar4 Gvo`| e5 kadmijumFigure 1. Average yearly concetration... forperiod 85/86 and 91/92 (measured in µg/m 3 )Figure 2. Average yearly concetration... forperiod 85/86 and 91/92 (measured in µg/m 3 )Stanje ţivotne sredine severnog dela Kosova redeovno prati Ekološka sluţba kombinata RMHK„Trepĉa‖ u Zveĉanu od 1980. god. Ovaj tim je vršio i vrši fiziĉko-hemijske analize kvaliteta otpadnihvoda i vodotoka reke Ibar.IZVEŠTAJ EKOLOŠKE SLUŢBE ZA PERIOD JANUAR 2010.- DECEMBAR 2010.GODEkološka sluţba je za period januar-decembar 2010.god. vršila ispitivanja zagaĊenosti vazduhaLeposavića i okoline na tri merna mesta i to: Flotacija-istoĉno od jalovišta, Gornji Krnjinseverozapadnood jalovišta i Kutnje-jugoistoĉno od jalovišta (dijagrami 1, 2, 3, 4). TakoĊe je vršilakontrolu kvaliteta vode Ibra (dijagrami 5 do 8) na mernom mestu ―Kutnje‖ i na mernom mestu530
- Page 488 and 489: Rudarstvo 2011 / Mining 2011baznoj
- Page 490 and 491: Gustina struje (mA/cm 2 )Rudarstvo
- Page 492 and 493: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Literat
- Page 494 and 495: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. VJE
- Page 496 and 497: Rudarstvo 2011 / Mining 2011lišća
- Page 498 and 499: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Mada pr
- Page 500 and 501: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sa dva
- Page 502 and 503: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. ORGA
- Page 504 and 505: Rudarstvo 2011 / Mining 2011produţ
- Page 506 and 507: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 508 and 509: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Praviln
- Page 510 and 511: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POLOŢA
- Page 512 and 513: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POSLEDI
- Page 514 and 515: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UVODPos
- Page 516 and 517: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 518 and 519: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Legenda
- Page 520 and 521: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 522 and 523: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. ekst
- Page 524 and 525: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Termoen
- Page 526 and 527: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Distrib
- Page 528 and 529: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naĉin
- Page 530 and 531: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 532 and 533: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RADNA S
- Page 534 and 535: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- mere
- Page 536 and 537: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 540 and 541: koncentracijakoncentracijaKoncentra
- Page 542 and 543: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PREDLOG
- Page 544 and 545: Rudarstvo 2011 / Mining 2011nastaje
- Page 546 and 547: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vanjsko
- Page 548 and 549: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kastori
- Page 550 and 551: Rudarstvo 2011 / Mining 2011represe
- Page 552 and 553: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. PRIK
- Page 554 and 555: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 6
- Page 556 and 557: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 558 and 559: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Dijagra
- Page 560 and 561: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. ZAKL
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
- Page 572 and 573: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zemlji
- Page 574 and 575: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 576 and 577: Rudarstvo 2011 / Mining 2011visina
- Page 578 and 579: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RUDAREN
- Page 580 and 581: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. Tren
- Page 582 and 583: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ERM za
- Page 584 and 585: Rudarstvo 2011 / Mining 2011znaĉaj
- Page 586 and 587: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3. – Flotacija u Leposavi}uFigure 3. – Concentrator of LeposavicSlika 4. – deponija BostaništeFigure 4. – Dump BostanisteSlika 5. – deponija BostaništeFigure 5. – Dump BostanisteU okviru RMHK Trepĉa RIF Kopaonik postoje dve oblasti, koje se nalaze nedaleko od Flotacije, nakojima se odlaţe jalovina. formirano je 1972 sa koliĉinom stvorenog otpada od 1 205 530 m 3 jalovine.Manje od 2/3 jalovišta je pokriveno slojem zemljišta, pa ĉak ni ta površina nema dovoljnu debljinupokrivaĉa. Drugo jalovište Bostanište (slika 3, 4) formirano je 1979 godine. Jalovište se proteţe napovršini od 19 ha sa 4 380 630 tona jalovine koja sadrţi olovo Pb, cink Zn, gvoţĊe Fe i druge metale.Oba jalovišta smeštena su na periferiji naselja Leposavić pored reke Ibar i usled erozije, materijalinaroĉito drugog jalovišta, zagaĊuju teškim metalima kako vazduh, tako i reku Ibar. Ove deponije suĉesto izvor zagaĊenja Leposavića i okoline. Teški metali prouzrokuju bolesti respiratornih idigestivnih organa, jer je hrana koja se uzgaja na toj teritoriji takoĊe delom kontaminirana.Degradaciju vode Ibra prouzrokuju sledeći izvori zagaĊenja Industrijski kompleks Trepĉa u Kosovskoj Mitrovici, Zveĉanu i Leposaviću529