stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 20111. ekstrakcioni bunar 9. injekcioni bunar2. vadozna zona 10. ocedni filtrat3. ekstrakcija gasnih isparenja iz zemlje 11. isparenje koje izlazi na površinu4. injekcioni bunar za komprimovani vazduh 12. podzemne vode5. ventilacioni bunar 13. gornja izdan6. komunalni otpad 14. nivo izdani7. prijem isparljivih organskih materija 15. smer kretanja podzemnih voda8. vatra od deponijskog gasa 16. postrojenje za tretiranje filtrataSlika 15– Sistem remedijacije nezasićene geosredine podzemnim vodama metodom SVE (ekstrakcijagasnih isparenja iz zemlje). Izvor: http://www.hgcinc.com/cotlf.htmNaravno, bez ikakvih nedoumica, najefikasnija metoda za sanaciju i rekultivaciju deponija KĈO jestemetoda „ex-situ―, sa remedijacijom podzemnih voda i geosredine.ZAKLJUĈAKPred nama je veliki i ţivotno znaĉajan zadatak da oĉistimo Srbiju. Ostvarivanju tog zadatka trebamopristupiti bez ikakvih parola i politiĉkih manipulacija. To se moţe ostvariti samo na inţenjerski naĉin gdeće pomoći svaka inovacija u tom smislu.LITERATURA:1. Doktorska disertacija - „Hidrogeološka problematika zatvaranja postojećih i izgradnje novihsanitarnih komunalnih deponija u Srbiji―, Milovan Rakijaš, Beograd, 2010.2. Magistarski rad – „Hidrogeološki uslovi za izgradnju i eksploataciju sanitarnih gradskih deponijakomunalnog ĉvrstog otpada sa osvrtom na zaštitu podzemnih voda―, Milovan Rakijaš, Beograd, 23. Remedijacija podzemnih voda i geosredine, N.Krešić, S.Vujasinović, I.Matić, Beograd, 2006.4. Tehniĉka dokumentacija ―Hidro-geo rad‖-a5. Uredba o odlaganju otpada na deponije Sl. glasnik br. 92/10513
Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROMENA TEHNOLOGIJE DEPONOVANJA PEPELA IŠLJAKE NA „SREDNJEM KOSTOLAĈKOM OSTRVU“CHANGES IN TECHNOLOGY DEPOSITING ASH AND SLAG IN THE„SREDNJEM KOSTOLAĈKOM OSTRVU”P. Stjepanović, D. Lazić, M. ŢugićRudarski Institut BeogradIzvodNa našim termoelektranama do skora je bila 100% korišćena tehnologija transporta i deponovanja pepela u viduretke hidromešavine, sa masenim odnosom Ĉ : T = 1 : 13. Tokom dugogodišnjeg rada, ova tehnologija je ispoljilaodreĊene brojne probleme u pogledu stabilnosti deponija pepela, ekologije, i ekonomiĉnosti. Osnovni razlogpredstavlja velika koliĉina vode, koja se koristi za otpepeljivanje i transport pepela. Ova tehnologija u svetu jeuglavnom odbaĉena i zamenjena, izmeĊu ostalih, i tehnologijom transporta i deponovanja pepela u vidu gustehidromešavine. Rudarski institut je uĉestvovao u realizaciji primene tehnologije transporta i deponovanja pepela uvidu guste hidromešavine primenjena u TE „Kosovo B‖, TE „Gacko‖, TE „Nikola Tesla B‖ i TE „Kostolac B‖.Uokviru boljeg rešenja transporta i deponovanja pepela na TE „Kostolac A", planirana je rekonstrukcija postojećegunutrašnjeg sistema za prikupljanje pepela, prelaskom na suvi postupak, što omogućava i promenu tehnologijetransporta i deponovanja pepela. Ovim radom se daje kratak prikaz potrebnih izmena na deponiji ‖Srednjekostolaĉko ostrvo„ pri promeni tehnologije deponovanja, kao i uporeĊivanje odreĊenih parametara pri deponovanjurekom i gustom hidromešavinom.Kljuĉne reĉi: Gusta hidromešavina, pepeo, šljaka, deponovanje pepelaAbstractOn our power plants until recently was 100% used technology of transport and disposal of ash slurry of dense, with amass ratio of Ĉ: T = 1: 13. During the years of work, this technology has shown a certain number of problems interms of stability of coal ash, ecology, and economy. The main reason is the large amount of water used forremoving and transport of ash. This technology in the world is generally discarded and replaced by, among others,the technology of transport and disposal of ash which form a thick slurry. Mining Institute was involved in theimplementation of application technology of transport and disposal of ash to form a thick slurry used in the TPP„Kosovo B‖, TPP „Gacko‖, TPP „Nikola Tesla B‖ i TPP „Kostolac B‖. In the better solution of transport anddisposal of ash in TPP „Kostolac A‖, is planned reconstruction of the existing internal system to collect ash, crossingthe dry process, which allows you to change the technology of transport and disposal of ash. This paper outlines thenecessary changes in disposal to the »Srednje kostolaĉko ostrvo«in changing technology and the deposit bycomparing certain parameters for the deposit of the river and a thick slurry.Key words:, dense slurry, ash, bottom ash, Ash disposalUVODPri projektovanju, izgradnji, a kasnije i eksploataciji deponije veoma je bitno obratiti pre svega paţnju nalokaciju, stabilnost, kontinuitet u eksploataciji i tehnologiju deponovanja za koju se vezuju i odreĊenevrste i stepeni zagaĊenja okolne sredine. Izbor lokacije za deponovanje pepela i šljake prvo iztermoelektrane „Kostolac A‖ a zatim i „Kostolac B‖ datira još od kraja šezdesetih.514
- Page 472 and 473: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otpadna
- Page 474 and 475: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rad tak
- Page 476 and 477: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Dono
- Page 478 and 479: Rudarstvo 2011 / Mining 2011stanja
- Page 480 and 481: Rudarstvo 2011 / Mining 2011problem
- Page 482 and 483: Rudarstvo 2011 / Mining 2011odlagan
- Page 484 and 485: Rudarstvo 2011 / Mining 2011je u sl
- Page 486 and 487: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ukoliko
- Page 488 and 489: Rudarstvo 2011 / Mining 2011baznoj
- Page 490 and 491: Gustina struje (mA/cm 2 )Rudarstvo
- Page 492 and 493: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Literat
- Page 494 and 495: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. VJE
- Page 496 and 497: Rudarstvo 2011 / Mining 2011lišća
- Page 498 and 499: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Mada pr
- Page 500 and 501: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sa dva
- Page 502 and 503: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. ORGA
- Page 504 and 505: Rudarstvo 2011 / Mining 2011produţ
- Page 506 and 507: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 508 and 509: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Praviln
- Page 510 and 511: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POLOŢA
- Page 512 and 513: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POSLEDI
- Page 514 and 515: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UVODPos
- Page 516 and 517: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 518 and 519: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Legenda
- Page 520 and 521: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 524 and 525: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Termoen
- Page 526 and 527: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Distrib
- Page 528 and 529: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naĉin
- Page 530 and 531: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 532 and 533: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RADNA S
- Page 534 and 535: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- mere
- Page 536 and 537: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 538 and 539: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 540 and 541: koncentracijakoncentracijaKoncentra
- Page 542 and 543: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PREDLOG
- Page 544 and 545: Rudarstvo 2011 / Mining 2011nastaje
- Page 546 and 547: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vanjsko
- Page 548 and 549: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kastori
- Page 550 and 551: Rudarstvo 2011 / Mining 2011represe
- Page 552 and 553: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. PRIK
- Page 554 and 555: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 6
- Page 556 and 557: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 558 and 559: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Dijagra
- Page 560 and 561: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. ZAKL
- Page 562 and 563: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zaštit
- Page 564 and 565: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 566 and 567: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 568 and 569: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 570 and 571: kolicine CO2 izdvojene iz100g zemlj
Rudarstvo 2011 / Mining 20111. ekstrakcioni bunar 9. injekcioni bunar2. vadozna zona 10. ocedni filtrat3. ekstrakcija gasnih isparenja iz zemlje 11. isparenje koje izlazi na površinu4. injekcioni bunar za komprimovani vazduh 12. podzemne vode5. ventilacioni bunar 13. gornja izdan6. komunalni otpad 14. nivo izdani7. prijem isparljivih organskih materija 15. smer kretanja podzemnih voda8. vatra od deponijskog gasa 16. postrojenje za tretiranje filtrataSlika 15– Sistem remedijacije nezasićene geosredine podzemnim vodama metodom SVE (ekstrakcijagasnih isparenja iz zemlje). Izvor: http://www.hgcinc.com/cotlf.htmNaravno, bez ikakvih nedoumica, najefikasnija metoda za sanaciju i rekultivaciju deponija KĈO jestemetoda „ex-situ―, sa remedijacijom podzemnih voda i geosredine.ZAKLJUĈAKPred nama je veliki i ţivotno znaĉajan zadatak da oĉistimo Srbiju. Ostvarivanju tog zadatka trebamopristupiti bez ikakvih parola i politiĉkih manipulacija. To se moţe ostvariti samo na inţenjerski naĉin gdeće pomoći svaka inovacija u tom smislu.LITERATURA:1. Doktorska disertacija - „Hidrogeološka problematika zatvaranja postojećih i izgradnje novihsanitarnih komunalnih deponija u Srbiji―, Milovan Rakijaš, Beograd, 2010.2. Magistarski rad – „Hidrogeološki uslovi za izgradnju i eksploataciju sanitarnih gradskih deponijakomunalnog ĉvrstog otpada sa osvrtom na zaštitu podzemnih voda―, Milovan Rakijaš, Beograd, 23. Remedijacija podzemnih voda i geosredine, N.Krešić, S.Vujasinović, I.Matić, Beograd, 2006.4. Tehniĉka dokumentacija ―Hidro-geo rad‖-a5. Uredba o odlaganju otpada na deponije Sl. glasnik br. 92/10513