stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Mada pravilni razmaci imaju prioritet, ne treba se lišiti i drugih kombinacija sadnje. Nepravilan rasporedse sreće pri kompletiranju podmladka, presaĊivanju ili podsijavanju pod zaštitom stare sastojine, naterenima sa velikim blokovima stijena na površini, na terasama, gradonima, konturnim rovovima, naterenima gdje treba zaobići izuzetno loše zemljište i sl.Mirovanje vegetacije se smatra kao najpovoljnije vrijeme za sadnju biljaka, dakle ili u proljeće ili u jesenu toku jedne godine. Pri sadnji ĉetinara, ukoliko prilike dozvoljavaju prednost davati toplijem dijelugodine (proljeće), a lišćara hladnijem dijelu godine (jesen). Dosadašenje iskustvo na pošumljavanjulaporovitih deposola kao teških zemljišta pokazalo da je jesenja sadnja kvalitetnija, pogotovo što procesusvajanja planova (planiranih radova i troškova) u tekućoj godini ĉesto uzima jedan dio proljetnogperioda. Za proljetnu sezonu sadnje moţe se planirati maksimalno 25 efektivnih radnih dana, dok zajesenju sezonu sadnje treba planirati maksimalno 30 efektivnih radnih dana.S obzirom na djelimiĉno teške uslove reljefa i supstrata treba raĉunati na prijem sadnica od prosjeĉno 75-85%, a popunjavanje izvršiti iduće jeseni ili proljeća naredne godine, sadnicama iste starosti kao i većposaĊenim, tj. starijim od onih kojim je pošumljavanje izvršeno.4.5. Dubina saĊenja i ĊubrenjeOpšte je pravilo da se biljka posadi tako da bude najmanje na istoj dubini na kojoj je bila prije vaĊenja izzemlje, ali se preporuĉuje i da se sadnice sade za 1-2 cm dublje nego što su bile u rasadniku. Sadniceĉetinara sade tako da se ne zatrpaju ĉetine zemljom, a lišćarske tako da im najniţi pupoljak bude iznadzemlje. Đubriva u koncentrovanom obliku ne smiju se dodavati u neposrednoj blizini korijena. PrvoĊubrenje obavljase u obliku "lokalizovanog dodavanja" sa postavljanjem Ċubriva u jednu stranu iskopanerupe (100 grama NPK Ċubriva) po mogućnosti na odstojanju od 7-15 cm od korijenovog sistema, u otvornapravljen ašovom 10-15 cm iznad sadnice, ili Ċubrenjem po površini oko sadnice. Prihranjivanje se moţevršiti u jednom navratu (60-100 grama) ali se ĉešće vrši u dva navrata sa po 30-50 grama azotnog Ċubrivapo sadnici za svako prihranjivanje.4.6. Priprema sadnica i ĉuvanje sadnog materijalaNeposredno prije sadnje vršiti se priprema sadnica za sadnju. Sadnice sa otkrivenim korijenom sepripremaju tako što im se podrezuje korijen i potapa u rastvore biostimulatora rasta (heteroauksin,giberelin i sl.). Podrezivanje se vrši oštrim noţem istovremeno ĉitavog snopića sadnica. U praksi jepoznata i situacija da se sadnice pripreme metodom „kaljuţanja― kada se potapaju u kašu napravljenu odzemlje, stajnjaka i vode.Pri jesenjoj sadnji, ukoliko se se ne iskoristi sav sadni materijal, isti se morasaĉuvati do proljećne sadnje, na taj naĉin što se utrapi. Dubina trapa odgovara duţini korijena, a sadnice sezasipaju zemljom do korijenovog vrata. Ĉuvanje sadnica moţe se vršiti i u industrijskim hladnjaĉama,ĉime se omogućuje prevazilaţenje vremenskog raskoraka izmeĊu vaĊenja sadnica iz rasadnika ipresaĊivanja na stalno mjesto. Prilikom prevoza sadnica od rasadnika do mjesta sadnje, od trapa do mjestasadnje, ili raznošenje po terenu do mjesta sadnje, vodi se raĉuna da njihov korijen bude stalno u vlaţnojsredini.4.7. Metod sadnje i tehnika sadnjeSadnice se postavljaju tako da im nadzemni dio bude uspravan, a njihovo korijenje usmjereno vertikalnonaniţe. Sadnja sadnica sa otkrivenim (slobodnim) korijenom kao najĉešći vid masovnog naĉinapošumljavanja vrši se tako da se: 1. otvor u koji se postavlja korijen potpuno ispuni i bude bez ostavljenih489
Rudarstvo 2011 / Mining 2011vazdušnih dţepova i sadnica posadi tako ĉvrsto da pruţa otpor blagom izvlaĉenju nadzemnog dijelauhvaćenog palcem i kaţiprstom, a humusni dio zemljišta koristi za zasipanje ţila, 2. sprijeĉi zatrpavanjeĉetina u toku rada, ţilama omogući što prirodniji poloţaj u zemlji (bez njihovog guţvanja, preplitanja,sabijanja na jednu stranu ili stisnute u jednu ravan), a previše dugaĉke ţile skrate, 3. na staništima sapreviše vlage u zemljištu sadnice posade na predhodno izgraĊen nasip ili humku, 4. na staništima samanjkom vlage u zemljištu sadnice posade ispod opšteg nivoa terena, u rovovima ili na dnu brazde (kakobi mogle koristiti vlagu iz niţih slojeva zemljišta), 5. na strmim nagibima, predhodnom obradom, naĉinineka vrsta „ekološke niše― i u nju duboko posadi sadnica.Tehnikom sadnje u jame se mogu uspješno saditikrupnije sadnice za sve vrste drveća i na svakom terenu, osim na suviše vlaţnom. Sadnju treba daobavljaju dva radnika u paru. Jame se kopaju lopatom, ašovom, motikom i budakom, a u novije vrijemeruĉnim ili na traktor montiranim svrdlom. Sadnja se obavlja neposredno poslije kopanja jama ili narednogdana u sredinu iskopane jame. Radna brigada broji 15-25 ljudi sa jednim poslovoĊom. Transport radnikatreba organizovati sa maksimalnom distancom pješaĉenja do 3 kilometra. Na deposolima, dobro uvjeţbanitim od dva radnika ukoliko jamu kopa veliĉine od 30-40 cm i dubine od 30-40 cm ašovom, budakom ilopatom moţe iskopati i zasaditi 100-160 sadnica za osam ĉasova, odnosno 12-20 sadnica po ĉasu.Ako se jama kopa budakom, dobro uvjeţbani tim (dva radnika) moţe postići normu od 200-250 sadnica(iskopati jamu i zasaditi sadnicu) po radniku dnevno (osam ĉasova) na prirodnim šumskim zemljištima,koja su lakša za kopanje. Na deposolima dobro uvjeţbani tim od dva radnika moţe iskopati jamu izasaditi 160-250 sadnica za osam ĉasova, odnosno 20-30 sadnica po ĉasu. Sadnja uz vertikalni zid jamepredstavlja varijantu sadnje u sredinu jame. Dobro uvjeţbani tim moţe postići normu od 700 sadnica poradniku dnevno (osam ĉasova). Ovaj naĉin sadnje se primjenjuje uspješno na rastresitom pjeskovitomzemljištu sa dvogodišnjim ili trogodišnjim sadnicama ĉetinara, ili jednogodišnjim sadnicama lišćara.Sadnja u brazde se izvodi plugom, otvaranjem brazdi na rastojanju od 1,5 metra, sa dubinom brazdi od 25-30 centimetara. Kod sadnje sadnice se postavljaju uz vertikalni zid brazde, a korijenje se zasipaiskopanom zemljom, kojom se zatim brazde potpuno popunjavaju. Mogu se zatrpavati tako da se pokrijuzemljom koja se dobija izradom druge brazde. Sadnju najĉešće obavljaju ekipe od dva radnika. Ova sadnjaje 8-15 puta brţa i 4-6 puta jeftinija metoda od sadnje u jame.Na vlaţnim terenima, kao i zakorovljenimterenima, ili na terenima gdje se javljaju mrazevi, sadi se na humkama u jamama, ili na nasipima, a koristese male sadnice (dvogodišnje i trogodišnje sadnice ĉetinara), sa ĉupavim (tanjirastim) korijenom bez ţilesrĉanice (smrĉeve sadnice). Na terenima koji su izloţeni periodiĉnim sušama vlaga se biljkamaobezbjeĊuje sadnjom u jarkove iskopane u proizvoljnim duţinama, dubine 20-30 cm i širine 30-40centimetara. Na terenima koji su izloţeni povremenoj suši i jakoj insolaciji za vrijeme ljeta, kao i jakomvjetru, jarkovi mogu biti duboki i 50-100 cm i široki 40-50 centimetara.Mašinska sadnja u varijanti sa plugom otvaranje sadnog mjesta, zasipanje ţila zemljom i nabijanje zemljeoko sadnice obavlja sama mašina. Prihvatanje, prenos i postavljanje sadnice na mjesto sadnje najĉešće seizvodi ruĉno. Mašinsko kopanje jama obuhvata jediniĉno bušenje jama cilindriĉnog oblika korišćenjemmehanizovanog svrdla ili rotacione bušilice montirane na obiĉni traktor. U prvom sluĉaju su to svrdlapreĉnika 25-35 cm i dubine 25-40 cm i koriste se uglavnom u brdsko-planinskom podruĉju. Moguće ih jeizvoditi na nagibima do 15% sa traktorom toĉkašem i do 30% sa traktorom gusjeniĉarem. Kodpošumljavanja sa mekim lišćarima (topole, vrbe), najĉešće u ravniĉarskim regionima, formiraju se jamecilindriĉnog oblika preĉnika od 0,2-0,5 m, a dubine 0,4; 0,6; 1.0; 1,3; 2,0; 2,5 i 3,0 metara.Korišćenjem mehanizovanih svrdla za jame 25-35 cm u preĉniku i dubine 25-35 cm, moguće je formiratiod 550-750 jama u zavisnosti od radnih uslova u toku jednog radnog dana od osam radnih sati. Bušenjerupa moţe se vršiti i ruĉnim svrdlom, jer na laporovitim deposolima nema kamenitih proslojaka. Uĉinak490
- Page 448 and 449: Rudarstvo 2011 / Mining 2011EKOLOŠ
- Page 450 and 451: Rudarstvo 2011 / Mining 2011za podz
- Page 452 and 453: Rudarstvo 2011 / Mining 2011obrasci
- Page 454 and 455: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INTEGRA
- Page 456 and 457: Rudarstvo 2011 / Mining 2011and low
- Page 458 and 459: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Moderni
- Page 460 and 461: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[2] Gra
- Page 462 and 463: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U okvir
- Page 464 and 465: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Grafik.
- Page 466 and 467: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sakuplj
- Page 468 and 469: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.0. NA
- Page 470 and 471: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Otpadn
- Page 472 and 473: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otpadna
- Page 474 and 475: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rad tak
- Page 476 and 477: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Dono
- Page 478 and 479: Rudarstvo 2011 / Mining 2011stanja
- Page 480 and 481: Rudarstvo 2011 / Mining 2011problem
- Page 482 and 483: Rudarstvo 2011 / Mining 2011odlagan
- Page 484 and 485: Rudarstvo 2011 / Mining 2011je u sl
- Page 486 and 487: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ukoliko
- Page 488 and 489: Rudarstvo 2011 / Mining 2011baznoj
- Page 490 and 491: Gustina struje (mA/cm 2 )Rudarstvo
- Page 492 and 493: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Literat
- Page 494 and 495: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. VJE
- Page 496 and 497: Rudarstvo 2011 / Mining 2011lišća
- Page 500 and 501: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sa dva
- Page 502 and 503: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. ORGA
- Page 504 and 505: Rudarstvo 2011 / Mining 2011produţ
- Page 506 and 507: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 508 and 509: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Praviln
- Page 510 and 511: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POLOŢA
- Page 512 and 513: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POSLEDI
- Page 514 and 515: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UVODPos
- Page 516 and 517: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 518 and 519: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Legenda
- Page 520 and 521: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 522 and 523: Rudarstvo 2011 / Mining 20111. ekst
- Page 524 and 525: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Termoen
- Page 526 and 527: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Distrib
- Page 528 and 529: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naĉin
- Page 530 and 531: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 532 and 533: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RADNA S
- Page 534 and 535: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- mere
- Page 536 and 537: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UTICAJ
- Page 538 and 539: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 3
- Page 540 and 541: koncentracijakoncentracijaKoncentra
- Page 542 and 543: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PREDLOG
- Page 544 and 545: Rudarstvo 2011 / Mining 2011nastaje
- Page 546 and 547: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Vanjsko
Rudarstvo 2011 / Mining 2011vazdušnih dţepova i sadnica posadi tako ĉvrsto da pruţa otpor blagom izvlaĉenju nadzemnog dijelauhvaćenog palcem i kaţiprstom, a humusni dio zemljišta koristi za zasipanje ţila, 2. sprijeĉi zatrpavanjeĉetina u toku rada, ţilama omogući što prirodniji poloţaj u zemlji (bez njihovog guţvanja, preplitanja,sabijanja na jednu stranu ili stisnute u jednu ravan), a previše dugaĉke ţile skrate, 3. na staništima sapreviše vlage u zemljištu sadnice posade na predhodno izgraĊen nasip ili humku, 4. na staništima samanjkom vlage u zemljištu sadnice posade ispod opšteg nivoa terena, u rovovima ili na dnu brazde (kakobi mogle koristiti vlagu iz niţih slojeva zemljišta), 5. na strmim nagibima, predhodnom obradom, naĉinineka vrsta „ekološke niše― i u nju duboko posadi sadnica.Tehnikom sadnje u jame se mogu uspješno saditikrupnije sadnice za sve vrste drveća i na svakom terenu, osim na suviše vlaţnom. Sadnju treba daobavljaju dva radnika u paru. Jame se kopaju lopatom, ašovom, motikom i budakom, a u novije vrijemeruĉnim ili na traktor montiranim svrdlom. Sadnja se obavlja neposredno poslije kopanja jama ili narednogdana u sredinu iskopane jame. Radna brigada broji 15-25 ljudi sa jednim poslovoĊom. Transport radnikatreba organizovati sa maksimalnom distancom pješaĉenja do 3 kilometra. Na deposolima, dobro uvjeţbanitim od dva radnika ukoliko jamu kopa veliĉine od 30-40 cm i dubine od 30-40 cm ašovom, budakom ilopatom moţe iskopati i zasaditi 100-160 sadnica za osam ĉasova, odnosno 12-20 sadnica po ĉasu.Ako se jama kopa budakom, dobro uvjeţbani tim (dva radnika) moţe postići normu od 200-250 sadnica(iskopati jamu i zasaditi sadnicu) po radniku dnevno (osam ĉasova) na prirodnim šumskim zemljištima,koja su lakša za kopanje. Na deposolima dobro uvjeţbani tim od dva radnika moţe iskopati jamu izasaditi 160-250 sadnica za osam ĉasova, odnosno 20-30 sadnica po ĉasu. Sadnja uz vertikalni zid jamepredstavlja varijantu sadnje u sredinu jame. Dobro uvjeţbani tim moţe postići normu od 700 sadnica poradniku dnevno (osam ĉasova). Ovaj naĉin sadnje se primjenjuje uspješno na rastresitom pjeskovitomzemljištu sa dvogodišnjim ili trogodišnjim sadnicama ĉetinara, ili jednogodišnjim sadnicama lišćara.Sadnja u brazde se izvodi plugom, otvaranjem brazdi na rastojanju od 1,5 metra, sa dubinom brazdi od 25-30 centimetara. Kod sadnje sadnice se postavljaju uz vertikalni zid brazde, a korijenje se zasipaiskopanom zemljom, kojom se zatim brazde potpuno popunjavaju. Mogu se zatrpavati tako da se pokrijuzemljom koja se dobija izradom druge brazde. Sadnju najĉešće obavljaju ekipe od dva radnika. Ova sadnjaje 8-15 puta brţa i 4-6 puta jeftinija metoda od sadnje u jame.Na vlaţnim terenima, kao i zakorovljenimterenima, ili na terenima gdje se javljaju mrazevi, sadi se na humkama u jamama, ili na nasipima, a koristese male sadnice (dvogodišnje i trogodišnje sadnice ĉetinara), sa ĉupavim (tanjirastim) korijenom bez ţilesrĉanice (smrĉeve sadnice). Na terenima koji su izloţeni periodiĉnim sušama vlaga se biljkamaobezbjeĊuje sadnjom u jarkove iskopane u proizvoljnim duţinama, dubine 20-30 cm i širine 30-40centimetara. Na terenima koji su izloţeni povremenoj suši i jakoj insolaciji za vrijeme ljeta, kao i jakomvjetru, jarkovi mogu biti duboki i 50-100 cm i široki 40-50 centimetara.Mašinska sadnja u varijanti sa plugom otvaranje sadnog mjesta, zasipanje ţila zemljom i nabijanje zemljeoko sadnice obavlja sama mašina. Prihvatanje, prenos i postavljanje sadnice na mjesto sadnje najĉešće seizvodi ruĉno. Mašinsko kopanje jama obuhvata jediniĉno bušenje jama cilindriĉnog oblika korišćenjemmehanizovanog svrdla ili rotacione bušilice montirane na obiĉni traktor. U prvom sluĉaju su to svrdlapreĉnika 25-35 cm i dubine 25-40 cm i koriste se uglavnom u brdsko-planinskom podruĉju. Moguće ih jeizvoditi na nagibima do 15% sa traktorom toĉkašem i do 30% sa traktorom gusjeniĉarem. Kodpošumljavanja sa mekim lišćarima (topole, vrbe), najĉešće u ravniĉarskim regionima, formiraju se jamecilindriĉnog oblika preĉnika od 0,2-0,5 m, a dubine 0,4; 0,6; 1.0; 1,3; 2,0; 2,5 i 3,0 metara.Korišćenjem mehanizovanih svrdla za jame 25-35 cm u preĉniku i dubine 25-35 cm, moguće je formiratiod 550-750 jama u zavisnosti od radnih uslova u toku jednog radnog dana od osam radnih sati. Bušenjerupa moţe se vršiti i ruĉnim svrdlom, jer na laporovitim deposolima nema kamenitih proslojaka. Uĉinak490