stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011leţi kredni fliš, koji prelazi u paleogen. Najveća debljina ovih krednih sedimenata je baš na podruĉju gradaBijeljine. Tu iznosi oko 950 m. Prostirući se prema obodnim dijelovima Semberije i Posavine ona sepostepeno smanjuje, da bi na juţnom i zapadnom delu izbila na površinu kod Tavne i Teoĉaka, a na istoku,prema Maĉvi išĉezava.Trijasi sedimenti (T) nalaze se na većim dubinama ispod 1.300,0 m, a predstavljeni su kreĉnjacima idolomitima. Obzirom na nagib slojeva od istoka ka zapadu, to se dubina do pojedinih sedimenata povećava.Podaci o geotermalnim karakteristikama ovog podruĉja dobijeni na osnovu analize i reinterpretacije rezultatadjelimiĉnih geoloških istraţivanja, sastava, debljine i razvoja Zemljine kore ovog i susednih dijelova bivšeJugoslavije. Debljina Zemljine kore na podruĉju Semberije je relativno dobro poznata zahvaljujućirezultatima dubokih seizmiĉkih ispitivanja vršenih za ovu namenu, a kreće se od 25,0 – 27,0 km.U toku neogena i kvartara teren je bio zahvaćen intenzivnom tektonskom aktivnošću, gdje neotektonska etapatraje od srednjeg miocena pa do danas. Tokom vremena, pojedini tektonski blokovi i geotektonske jedinicerazliĉito su se tektonski ponašali. Posmatrano lokalno, podruĉje Semberije predstavlja depresiju tercijarnog ikvartarnog basena koji je ranije spušten, a od nedavno je poĉeo da se lagano izdiţe brzinom od 0,0 – 0,2mm/god, obzirom da se nalazi u obimu velikog bloka.Prognozne vrijednosti temperature stijenskih masa i geotermalnih fluida dobijeni na nekim istraţnimbušotinama na podruĉju Semberije i Posavine u uslovima nestacionarnog temperaturnog polja, date su u tabelibr. 1, iako se moţe smatrati da su realne vrednosti znatno više.Tabela br. 1. Prognozne vrijednosti temperature stijenskih masa i geotermalnih fluidaTable. 1 Prognostic value of the temperature of the rock mass and the geothermal fluidDubina (m) / ( 0 C).Bušotina 500 750 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000V – 1 35,2 1 47,3 1 53,2 1 67,6 2 86,4 2V – 2 31,1 1 41,2 1 51,2 1 71,3 2 91,4 2V – 3 36,5 1 49,2 1 61,9 1 87,4 2 112,8 2Po – 3 34,8 1 46,6 1 58,5 1 82,3 2 106,0 2S – 1 50,6 1 63,0 1 88,3 2Bij – 1 49,8 1 62,1 1 81,5 1 101,0 1 123,0 2 145,0 2Dv – 1 52,6 1 65,9 1 92,3 2 116,2 21 Interpolovane vrijednosti temperature, 2 Ekstrapolovane vrijednosti temperaturePorijeklo termalnih voda u krednim i trijaskim kreĉnjacima na podruĉju Semberije, pokazuje da se sistemprihranjuje, obzirom da je dosadašnjim istraţivanjima utvrĊeno miješanje mladih voda (mlaĊih od 50 godina)sa starim vodama, ĉija je starost prema sadrţaju izotopa 14 C od 16.000 – 24.000 godina. Detaljnijeposmatrano, moţe se zakljuĉiti da se radi o ogromnoj jedinstvenoj karsnoj izdani, gdje se nalaze vode malemineralizacije sa povećanim sadrţajem pojedinih komponenti kao posledicom dubine.Hidrogeotermalni sistem na podruĉju Semberije karaktertiše rezervoar koji se nalazi u mezozojskimsedimentima i ĉine ga kredni kreĉnjaci i trijaski kreĉnjaci i dolomiti. Predstvlja jedinstvenu karstnu izdan,gdje se nalaze vode male mineralizacije sa povećanim sadrţajem pojedinih komponenti kao posljedicomdubine. Pri tome se tople vode mogu racionalno eksploatisati u cilju korištenja toplotne enerije.433

DUBINARudarstvo 2011 / Mining 2011EKSPLOATACIONE KARAKTERISTIKEIndustrijske zone I, II i III nalaze se na sjevernom dijelu grada Bijeljine, a koje obuhvataju razliĉiteproizvodne programe. Mogućnost korišternja geotermalne energije je razliĉita, od potreba za toplotnesvrhe, do mogućnosti njenog korištenja u niţim temperaturnim intervalima kod razliĉitih proizvodnihprograma ili objekata koji se koriste u rekreacione svrhe. Iskustva iz zemalja koje koriste geotermalnuenergiju, kao i zaintreresovanost privrednih subjekata, dovoljna su garancija da će se projekateksploatacije geotermalnih voda u cilju iskorištavanja toplotne energije biti uspješno realizovan.Geotermalna energija akumulirana je u arteskim termalnim vodama u gornjokrednim kreĉnjacima i trijaskimkreĉnjacima i dolomitima, kao i u samim stenskim masama. Dosad konstatovana ukupna debljina ovih stijenaiznosi oko 1.000 m, odnosno procenjuje se na oko 1.500 m maksimalno. Temperatura u kolektoru voda od 90– 130 0 C.Eksploatacija geotermalne energije samo iz termalnih voda u gornjokrednim i trijaskim kreĉnjacima idolomitima, moţe se racionalno vršiti pomoću pojedinaĉnih vertikalnih dubokih bušotina oko 2.500 m.Glavnim rudarskim – tehniĉkim projektom definisaće se naĉin eksploatacije i korištenja energije. Obziromda se kolektor toplih voda nalazi na velikoj dubini, neophodno je provesti istraţno bušenje do dubine oko2.500,0 m, slika 2. Nakon završetka bušenja i sagledavanja svih podataka sa bušotine, ista će sluţiti kaoeksploataciona.0100200300400Šljunkovi (Q)60.0350.0400.0zid bušotine Ø 660.4 mmcementni tamponuvodna kolona Ø 508.0 mmzid bušotine Ø 444.5 mmcementni tamponI obloţna kolona Ø 339.7 mm500600700800Gline, lapori,peskovi,peščari išljunkovi(Ng)zid bušotine Ø 311.1 mmcementni tampon9001000II obloţna kolona Ø 244.5 mm1100120013001250.01280.01400150016001700180019002000210022002300Laporci3(K 2)Krečnjaci3(K2)Glinci3(K 2)Krečnjaci(T 2,3)Dolomiti(T 2,3)zid bušotine Ø 215.9 mmvodoprijemna lajnerkolona Ø 168.3 mm240025002500.0taloţnik Ø 168.3 mmSlika 2. Geološki profil i konstrukcija geotermalne istraţno-eksploatacione bušotineFigure 2 Geological profile and construction of geothermal exploration-exploitation wellsZa potrebe industrijskih zona planirana su dva eksploataciona bunara, koja bi godišnje eksploatisala oko2.000.000 m 3 tople vode. Prema tehniĉko-tehnološkim standardima pretvaranja energije tople vode uelektriĉnu, iz jednog m 3 prozvede se 50 KWh energije za grijanje. Duboke bušotine će imatidvostruku ulogu i to kao istraţne i eksploatacione. Iz pojedinaĉnih bušotina crpiti će se termalna voda i434

DUBINARudarstvo 2011 / Mining 2011EKSPLOATACIONE KARAKTERISTIKEIndustrijske zone I, II i III nalaze se na sjevernom dijelu grada Bijeljine, a koje obuhvataju razliĉiteproizvodne programe. Mogućnost korišternja geotermalne energije je razliĉita, od potreba za toplotnesvrhe, do mogućnosti njenog korištenja u niţim temperaturnim intervalima kod razliĉitih proizvodnihprograma ili objekata koji se koriste u rekreacione svrhe. Iskustva iz zemalja koje koriste geotermalnuenergiju, kao i zaintreresovanost privrednih subjekata, dovoljna su garancija da će se projekateksploatacije geotermalnih voda u cilju iskorištavanja toplotne energije biti uspješno realizovan.Geotermalna energija akumulirana je u arteskim termalnim vodama u gornjokrednim kreĉnjacima i trijaskimkreĉnjacima i dolomitima, kao i u samim stenskim masama. Dosad konstatovana ukupna debljina ovih stijenaiznosi oko 1.000 m, odnosno procenjuje se na oko 1.500 m maksimalno. Temperatura u kolektoru voda od 90– 130 0 C.Eksploatacija geotermalne energije samo iz termalnih voda u gornjokrednim i trijaskim kreĉnjacima idolomitima, moţe se racionalno vršiti pomoću pojedinaĉnih vertikalnih dubokih bušotina oko 2.500 m.Glavnim rudarskim – tehniĉkim projektom definisaće se naĉin eksploatacije i korištenja energije. Obziromda se kolektor toplih voda nalazi na velikoj dubini, neophodno je provesti istraţno bušenje do dubine oko2.500,0 m, slika 2. Nakon završetka bušenja i sagledavanja svih podataka sa bušotine, ista će sluţiti kaoeksploataciona.0100200300400Šljunkovi (Q)60.0350.0400.0zid bušotine Ø 660.4 mmcementni tamponuvodna kolona Ø 508.0 mmzid bušotine Ø 444.5 mmcementni tamponI obloţna kolona Ø 339.7 mm500600700800Gline, lapori,peskovi,peščari išljunkovi(Ng)zid bušotine Ø 311.1 mmcementni tampon9001000II obloţna kolona Ø 244.5 mm1100120013001250.01280.01400150016001700180019002000210022002300Laporci3(K 2)Krečnjaci3(K2)Glinci3(K 2)Krečnjaci(T 2,3)Dolomiti(T 2,3)zid bušotine Ø 215.9 mmvodoprijemna lajnerkolona Ø 168.3 mm240025002500.0taloţnik Ø 168.3 mmSlika 2. Geološki profil i konstrukcija geotermalne istraţno-eksploatacione bušotineFigure 2 Geological profile and construction of geothermal exploration-exploitation wellsZa potrebe industrijskih zona planirana su dva eksploataciona bunara, koja bi godišnje eksploatisala oko2.000.000 m 3 tople vode. Prema tehniĉko-tehnološkim standardima pretvaranja energije tople vode uelektriĉnu, iz jednog m 3 prozvede se 50 KWh energije za grijanje. Duboke bušotine će imatidvostruku ulogu i to kao istraţne i eksploatacione. Iz pojedinaĉnih bušotina crpiti će se termalna voda i434

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!