stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011leţi kredni fliš, koji prelazi u paleogen. Najveća debljina ovih krednih sedimenata je baš na podruĉju gradaBijeljine. Tu iznosi oko 950 m. Prostirući se prema obodnim dijelovima Semberije i Posavine ona sepostepeno smanjuje, da bi na juţnom i zapadnom delu izbila na površinu kod Tavne i Teoĉaka, a na istoku,prema Maĉvi išĉezava.Trijasi sedimenti (T) nalaze se na većim dubinama ispod 1.300,0 m, a predstavljeni su kreĉnjacima idolomitima. Obzirom na nagib slojeva od istoka ka zapadu, to se dubina do pojedinih sedimenata povećava.Podaci o geotermalnim karakteristikama ovog podruĉja dobijeni na osnovu analize i reinterpretacije rezultatadjelimiĉnih geoloških istraţivanja, sastava, debljine i razvoja Zemljine kore ovog i susednih dijelova bivšeJugoslavije. Debljina Zemljine kore na podruĉju Semberije je relativno dobro poznata zahvaljujućirezultatima dubokih seizmiĉkih ispitivanja vršenih za ovu namenu, a kreće se od 25,0 – 27,0 km.U toku neogena i kvartara teren je bio zahvaćen intenzivnom tektonskom aktivnošću, gdje neotektonska etapatraje od srednjeg miocena pa do danas. Tokom vremena, pojedini tektonski blokovi i geotektonske jedinicerazliĉito su se tektonski ponašali. Posmatrano lokalno, podruĉje Semberije predstavlja depresiju tercijarnog ikvartarnog basena koji je ranije spušten, a od nedavno je poĉeo da se lagano izdiţe brzinom od 0,0 – 0,2mm/god, obzirom da se nalazi u obimu velikog bloka.Prognozne vrijednosti temperature stijenskih masa i geotermalnih fluida dobijeni na nekim istraţnimbušotinama na podruĉju Semberije i Posavine u uslovima nestacionarnog temperaturnog polja, date su u tabelibr. 1, iako se moţe smatrati da su realne vrednosti znatno više.Tabela br. 1. Prognozne vrijednosti temperature stijenskih masa i geotermalnih fluidaTable. 1 Prognostic value of the temperature of the rock mass and the geothermal fluidDubina (m) / ( 0 C).Bušotina 500 750 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000V – 1 35,2 1 47,3 1 53,2 1 67,6 2 86,4 2V – 2 31,1 1 41,2 1 51,2 1 71,3 2 91,4 2V – 3 36,5 1 49,2 1 61,9 1 87,4 2 112,8 2Po – 3 34,8 1 46,6 1 58,5 1 82,3 2 106,0 2S – 1 50,6 1 63,0 1 88,3 2Bij – 1 49,8 1 62,1 1 81,5 1 101,0 1 123,0 2 145,0 2Dv – 1 52,6 1 65,9 1 92,3 2 116,2 21 Interpolovane vrijednosti temperature, 2 Ekstrapolovane vrijednosti temperaturePorijeklo termalnih voda u krednim i trijaskim kreĉnjacima na podruĉju Semberije, pokazuje da se sistemprihranjuje, obzirom da je dosadašnjim istraţivanjima utvrĊeno miješanje mladih voda (mlaĊih od 50 godina)sa starim vodama, ĉija je starost prema sadrţaju izotopa 14 C od 16.000 – 24.000 godina. Detaljnijeposmatrano, moţe se zakljuĉiti da se radi o ogromnoj jedinstvenoj karsnoj izdani, gdje se nalaze vode malemineralizacije sa povećanim sadrţajem pojedinih komponenti kao posledicom dubine.Hidrogeotermalni sistem na podruĉju Semberije karaktertiše rezervoar koji se nalazi u mezozojskimsedimentima i ĉine ga kredni kreĉnjaci i trijaski kreĉnjaci i dolomiti. Predstvlja jedinstvenu karstnu izdan,gdje se nalaze vode male mineralizacije sa povećanim sadrţajem pojedinih komponenti kao posljedicomdubine. Pri tome se tople vode mogu racionalno eksploatisati u cilju korištenja toplotne enerije.433
DUBINARudarstvo 2011 / Mining 2011EKSPLOATACIONE KARAKTERISTIKEIndustrijske zone I, II i III nalaze se na sjevernom dijelu grada Bijeljine, a koje obuhvataju razliĉiteproizvodne programe. Mogućnost korišternja geotermalne energije je razliĉita, od potreba za toplotnesvrhe, do mogućnosti njenog korištenja u niţim temperaturnim intervalima kod razliĉitih proizvodnihprograma ili objekata koji se koriste u rekreacione svrhe. Iskustva iz zemalja koje koriste geotermalnuenergiju, kao i zaintreresovanost privrednih subjekata, dovoljna su garancija da će se projekateksploatacije geotermalnih voda u cilju iskorištavanja toplotne energije biti uspješno realizovan.Geotermalna energija akumulirana je u arteskim termalnim vodama u gornjokrednim kreĉnjacima i trijaskimkreĉnjacima i dolomitima, kao i u samim stenskim masama. Dosad konstatovana ukupna debljina ovih stijenaiznosi oko 1.000 m, odnosno procenjuje se na oko 1.500 m maksimalno. Temperatura u kolektoru voda od 90– 130 0 C.Eksploatacija geotermalne energije samo iz termalnih voda u gornjokrednim i trijaskim kreĉnjacima idolomitima, moţe se racionalno vršiti pomoću pojedinaĉnih vertikalnih dubokih bušotina oko 2.500 m.Glavnim rudarskim – tehniĉkim projektom definisaće se naĉin eksploatacije i korištenja energije. Obziromda se kolektor toplih voda nalazi na velikoj dubini, neophodno je provesti istraţno bušenje do dubine oko2.500,0 m, slika 2. Nakon završetka bušenja i sagledavanja svih podataka sa bušotine, ista će sluţiti kaoeksploataciona.0100200300400Šljunkovi (Q)60.0350.0400.0zid bušotine Ø 660.4 mmcementni tamponuvodna kolona Ø 508.0 mmzid bušotine Ø 444.5 mmcementni tamponI obloţna kolona Ø 339.7 mm500600700800Gline, lapori,peskovi,peščari išljunkovi(Ng)zid bušotine Ø 311.1 mmcementni tampon9001000II obloţna kolona Ø 244.5 mm1100120013001250.01280.01400150016001700180019002000210022002300Laporci3(K 2)Krečnjaci3(K2)Glinci3(K 2)Krečnjaci(T 2,3)Dolomiti(T 2,3)zid bušotine Ø 215.9 mmvodoprijemna lajnerkolona Ø 168.3 mm240025002500.0taloţnik Ø 168.3 mmSlika 2. Geološki profil i konstrukcija geotermalne istraţno-eksploatacione bušotineFigure 2 Geological profile and construction of geothermal exploration-exploitation wellsZa potrebe industrijskih zona planirana su dva eksploataciona bunara, koja bi godišnje eksploatisala oko2.000.000 m 3 tople vode. Prema tehniĉko-tehnološkim standardima pretvaranja energije tople vode uelektriĉnu, iz jednog m 3 prozvede se 50 KWh energije za grijanje. Duboke bušotine će imatidvostruku ulogu i to kao istraţne i eksploatacione. Iz pojedinaĉnih bušotina crpiti će se termalna voda i434
- Page 392 and 393: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izbor p
- Page 394 and 395: Rudarstvo 2011 / Mining 2011STABILN
- Page 396 and 397: Rudarstvo 2011 / Mining 2011X-ray a
- Page 398 and 399: Ostatak RRudarstvo 2011 / Mining 20
- Page 400 and 401: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Mlevenj
- Page 402 and 403: Iskorišćenje Cu (%)t=20min-75μm9
- Page 404 and 405: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SISTEMI
- Page 406 and 407: Rudarstvo 2011 / Mining 2011na pres
- Page 408 and 409: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Pod pri
- Page 410 and 411: Rudarstvo 2011 / Mining 2011proizvo
- Page 412 and 413: Rudarstvo 2011 / Mining 2011konekci
- Page 414 and 415: 4952000 4953000 4954000 4955000 495
- Page 416 and 417: 50.040.030.020.010.00.-10.0-20.0-30
- Page 418 and 419: Rudarstvo 2011 / Mining 2011(Strong
- Page 420 and 421: Rudarstvo 2011 / Mining 2011VODOUGL
- Page 422 and 423: Rudarstvo 2011 / Mining 2011b. Ĉvr
- Page 424 and 425: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Karakte
- Page 426 and 427: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Vodo
- Page 428 and 429: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- kod p
- Page 430 and 431: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ovo su
- Page 432 and 433: Rudarstvo 2011 / Mining 2011brzine
- Page 434 and 435: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UVODKom
- Page 436 and 437: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OSTVARE
- Page 438 and 439: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SIROVIN
- Page 440 and 441: Rudarstvo 2011 / Mining 2011MOGUĆN
- Page 444 and 445: Rudarstvo 2011 / Mining 2011toplotn
- Page 446 and 447: Rudarstvo 2011 / Mining 2011se iz g
- Page 448 and 449: Rudarstvo 2011 / Mining 2011EKOLOŠ
- Page 450 and 451: Rudarstvo 2011 / Mining 2011za podz
- Page 452 and 453: Rudarstvo 2011 / Mining 2011obrasci
- Page 454 and 455: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INTEGRA
- Page 456 and 457: Rudarstvo 2011 / Mining 2011and low
- Page 458 and 459: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Moderni
- Page 460 and 461: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[2] Gra
- Page 462 and 463: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U okvir
- Page 464 and 465: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Grafik.
- Page 466 and 467: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sakuplj
- Page 468 and 469: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.0. NA
- Page 470 and 471: Rudarstvo 2011 / Mining 2011 Otpadn
- Page 472 and 473: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otpadna
- Page 474 and 475: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rad tak
- Page 476 and 477: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Dono
- Page 478 and 479: Rudarstvo 2011 / Mining 2011stanja
- Page 480 and 481: Rudarstvo 2011 / Mining 2011problem
- Page 482 and 483: Rudarstvo 2011 / Mining 2011odlagan
- Page 484 and 485: Rudarstvo 2011 / Mining 2011je u sl
- Page 486 and 487: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ukoliko
- Page 488 and 489: Rudarstvo 2011 / Mining 2011baznoj
- Page 490 and 491: Gustina struje (mA/cm 2 )Rudarstvo
DUBINARudarstvo 2011 / Mining 2011EKSPLOATACIONE KARAKTERISTIKEIndustrijske zone I, II i III nalaze se na sjevernom dijelu grada Bijeljine, a koje obuhvataju razliĉiteproizvodne programe. Mogućnost korišternja geotermalne energije je razliĉita, od potreba za toplotnesvrhe, do mogućnosti njenog korištenja u niţim temperaturnim intervalima kod razliĉitih proizvodnihprograma ili objekata koji se koriste u rekreacione svrhe. Iskustva iz zemalja koje koriste geotermalnuenergiju, kao i zaintreresovanost privrednih subjekata, dovoljna su garancija da će se projekateksploatacije geotermalnih voda u cilju iskorištavanja toplotne energije biti uspješno realizovan.Geotermalna energija akumulirana je u arteskim termalnim vodama u gornjokrednim kreĉnjacima i trijaskimkreĉnjacima i dolomitima, kao i u samim stenskim masama. Dosad konstatovana ukupna debljina ovih stijenaiznosi oko 1.000 m, odnosno procenjuje se na oko 1.500 m maksimalno. Temperatura u kolektoru voda od 90– 130 0 C.Eksploatacija geotermalne energije samo iz termalnih voda u gornjokrednim i trijaskim kreĉnjacima idolomitima, moţe se racionalno vršiti pomoću pojedinaĉnih vertikalnih dubokih bušotina oko 2.500 m.Glavnim rudarskim – tehniĉkim projektom definisaće se naĉin eksploatacije i korištenja energije. Obziromda se kolektor toplih voda nalazi na velikoj dubini, neophodno je provesti istraţno bušenje do dubine oko2.500,0 m, slika 2. Nakon završetka bušenja i sagledavanja svih podataka sa bušotine, ista će sluţiti kaoeksploataciona.0100200300400Šljunkovi (Q)60.0350.0400.0zid bušotine Ø 660.4 mmcementni tamponuvodna kolona Ø 508.0 mmzid bušotine Ø 444.5 mmcementni tamponI obloţna kolona Ø 339.7 mm500600700800Gline, lapori,peskovi,peščari išljunkovi(Ng)zid bušotine Ø 311.1 mmcementni tampon9001000II obloţna kolona Ø 244.5 mm1100120013001250.01280.01400150016001700180019002000210022002300Laporci3(K 2)Krečnjaci3(K2)Glinci3(K 2)Krečnjaci(T 2,3)Dolomiti(T 2,3)zid bušotine Ø 215.9 mmvodoprijemna lajnerkolona Ø 168.3 mm240025002500.0taloţnik Ø 168.3 mmSlika 2. Geološki profil i konstrukcija geotermalne istraţno-eksploatacione bušotineFigure 2 Geological profile and construction of geothermal exploration-exploitation wellsZa potrebe industrijskih zona planirana su dva eksploataciona bunara, koja bi godišnje eksploatisala oko2.000.000 m 3 tople vode. Prema tehniĉko-tehnološkim standardima pretvaranja energije tople vode uelektriĉnu, iz jednog m 3 prozvede se 50 KWh energije za grijanje. Duboke bušotine će imatidvostruku ulogu i to kao istraţne i eksploatacione. Iz pojedinaĉnih bušotina crpiti će se termalna voda i434