stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011X-ray analysisTabela 1. Fiziĉko hemijske karakteristike uzorka topioniĉke šljake.Fiziĉke karakteristikeVrednosti i merne jedinice:Gustina šljake i prirodna pH vrednost = 3 575,0 kg/m 3 ; pH 6,75Bondov indeksWi (KWh/t)Mlin sa šipkama ; Mlin sa kuglama 19.13 ; 31.96Granulometrijski sastavPredstavljen analitiĉki (RRS jednaĉina):Finalni proizvod drobljenja , polazni uzorak d23474Klasa krupnoće -12,7mm+0,0mm 100 R e ,%1.036Uzorak spreman za flotaciju (mlevenje) dKlase krupnoće -3,327mm+0,0mm 1859100 R e ,%Hemijske karakteristike Sardţaj :Cu-total. 0.89 %Cu-elem. 0.45 %Cu-ox 0.246 %Cu-sulphid. 0.214 %S 0.82 %SiO 2 34.87 %Fe 38.55 %FeO 37.00 %Fe 3 O 4 8.98 %Al 2 O 3 4.84 %Au< 1.0 g/tAg< 1.0 g/tMgO 1.10 %Na 2 O 0.45 %K 2 O 1.54 %CaO 3.77 %X-ray analiza je izvedena u Institutu za rudarstvo i metalurgiju Bor na ureĊaju ―Simens‖ uz korišćenje Cuantikatode sa filtriranim zraĉenjem Ni filtrima, pri naponu od 40 kV i jaĉini struje od 20 mA.Difrakcionom analizom uzorka topioniĉke šljake, odreĊene su sledeće kvalitativne kompozicije: fajalita(Fe 2 SiO 4 ), magnetita (Fe 3 O 4 ), i kvarca (SiO 2 ) kao glavne faze.Mikroskopski opisUzorci su pribliţno istih dimenzija i veoma sliĉni po boji i obliku, što ukazuje na isto poreklo. Na površiniuzorka uoĉljive su skoro sferiĉne šupljine, što ukazuje da su uzorci proizvod topljenja rude - šljaka.Dominira tamno siva, mat boja, sa zeleno-plavom i crveno-braon nijansom. Mineraloški sastav: fajalit,magnetit, halkopirit, bornit, bakrenac, samorodni bakar, pirit, halkozin, kovelin... Osnova preparata sesastoji od fajalita, koji se pojavljuje u vidu lamela (najĉešće) i u vidu zvezdica (reĊe), pri ĉemu formiramermekitsku strukturu. Fajalit predstavlja izomorfni niz, koji se u prirodi javlja u mineralu olivinu(MgFe) 2 SiO 4 . Olivin je izomorfna smeša forsterita (Mg 2 SiO 4 ) i fajalita (Fe 2 SiO 4 ). Za olivin jekarakteristiĉna metamorfoza u serpentin sa istovremenim izluĉivanjem magnetita i hematita. Na ovufajalitsku osnovu naleţu ostale mineralne faze. [2] Uglavnom se magnetit javlja samostalno, reĊe jesrastao sa mineralima bakra. Od minerala bakra najzastupljeniji je bornit. Javlja se u vidu ksenomorfnihzrna, a mestimiĉno se javlja u vidu skoro izometriĉnih sfernih zrna. U ovim zrnima se vidi transformacijahalkopirita u bornit, a bornita u halkozin odnosno bakrenac koji predstavlja meĊufazu. ReĊe se uoĉava u1.020387
Rudarstvo 2011 / Mining 2011ovoj transformaciji i kovelin. Krajnji produkt je samorodni bakar, koji se lokalno uoĉava u zrnima bornita.Kao samostalan se uoĉava vrlo retko. Pirit se javlja u vidu hipidiomorfnih zrna, uglavnom samostalan, areĊe srastao sa mineralima bakra.3. EKSPERIMENTALNA PROCEDURAU toku izrade ovoga rada korišćene su standardne procedure koje se koriste u laboratorijama za izvoĊenjeogleda utvrĊivanja brzine sedimentacije i za izvoĊenje flotacijskih ogleda.Brzina taloţenjaU svrhu korišćena dodatnih sredstava koja su olakšala izvoĊenje planiranih ogleda, upotrebljeni suindikatori Rodamin B i Rodamin D. Svrha primene navedeni indikator je u bojenju suspenzije topioniĉkešljake u jarko ljubiĉastu nijansu. Ova boja dobija se njihovim mešanjem, radi lakšeg praćenja formiranjataloga na dno menzure i merenja ostvarenih rezultata i to bez ikakvog uticaja i promene na hemijski sastavformirane suspenzije i odigravanja bilo kakvih hemijskih reakcija u istoj. U menzuri zapremine 1 dm 3 ,posmatrana je brzina formiranja taloga na dno menzure, grafiĉki predstavljena odnosom, visina formiranjataloga-vreme taloţenja. Ispitivan je uticaj finoće mlevenja suspenzoida (topioniĉke šljake) od 60%; 75%80% i 90% uĉešća klase krupnoće - 0,075mm, na stabilnost suspenzije, uz odrţavanje ostalih parametarakonstantnim. Uticaj ispitivanih faktora na stabilnost, predstavljen je funkcionalnom zavisnošću brzineformiranja taloga od vremena taloţenja. Aproksimacijom dobijenih eksperimentalnih krivih, zaposmatrani vremenski interval od 0-1,4 min, (pretpostavljeni vremenski interval taloţenja krupnih ĉesticana dno flotacione ćelije u industrijskim uslovima), utvrĊena je matematiĉka zavisnost ispitivanoguticajnog faktora na stabilnost suspenzije topioniĉke šljake. Detaljni rezultati ovih ispitivanja su objavljeniu radu pod nazivom: „Ispitivanje uticajnih faktora na stabilnost suspenzije topioniĉke šljake― ĉasopis„Bakar― 35(2010) 2, str. 41-54, UDK:622.7:666.952(045)=861. Ovde će mo ponovo predstaviti samopomenutu matematiĉku zavisnost ispitivanog uticajnog faktora na stabilnost suspenzije topioniĉke šljake,radi lakšeg razumevanja i praćenja u našem radu, ostvarenih istraţivanja.[3]Flotacijski ogledi osnovnog flotiranjaPredhodno su izvršeni eksperimenti mlevenja radi odreĊivanja kinetike mlevenja uzorka topioniĉke šljake.Eksperimenti su raĊeni u elipsoidnom mlinu sa kuglama zapremine 15,2 dm 3 . Masa šarţe kugli na poĉetkuispitivanja bila je 12 kg. Za jedan eksperiment mleveno je 0,6613 g rude, pri sadrţaju ĉvrstog od 75 %. Sviuslovi mlevenja su dakle zadrţani konstantnim dok je samo vršena promena vremena mlevenja. Na sl.1.,prikazani su ostvareni rezultati ogleda kinetike mlevenja uzorka topioniĉke šljake.388
- Page 346 and 347: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Simi
- Page 348 and 349: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Junkovc
- Page 350 and 351: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prethod
- Page 352 and 353: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izabran
- Page 354 and 355: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U odnos
- Page 356 and 357: Rudarstvo 2011 / Mining 2011otkopni
- Page 358 and 359: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kapacit
- Page 360 and 361: GodinaVrijeme rada(h)tehnološkizas
- Page 362 and 363: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRIMJEN
- Page 364 and 365: Rudarstvo 2011 / Mining 2011toplotn
- Page 366 and 367: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izbor t
- Page 368 and 369: Rudarstvo 2011 / Mining 2011bagera
- Page 370 and 371: Kapacitet (čm3/h)Rudarstvo 2011 /
- Page 372 and 373: Rudarstvo 2011 / Mining 2011H 9 C 4
- Page 374 and 375: Rudarstvo 2011 / Mining 2011123000
- Page 376 and 377: Iskorišćenje Cu; (%)Rudarstvo 201
- Page 378 and 379: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRODUŢ
- Page 380 and 381: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 382 and 383: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 384 and 385: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. DEMO
- Page 386 and 387: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Teţiš
- Page 388 and 389: Rudarstvo 2011 / Mining 2011granula
- Page 390 and 391: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na osno
- Page 392 and 393: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izbor p
- Page 394 and 395: Rudarstvo 2011 / Mining 2011STABILN
- Page 398 and 399: Ostatak RRudarstvo 2011 / Mining 20
- Page 400 and 401: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Mlevenj
- Page 402 and 403: Iskorišćenje Cu (%)t=20min-75μm9
- Page 404 and 405: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SISTEMI
- Page 406 and 407: Rudarstvo 2011 / Mining 2011na pres
- Page 408 and 409: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Pod pri
- Page 410 and 411: Rudarstvo 2011 / Mining 2011proizvo
- Page 412 and 413: Rudarstvo 2011 / Mining 2011konekci
- Page 414 and 415: 4952000 4953000 4954000 4955000 495
- Page 416 and 417: 50.040.030.020.010.00.-10.0-20.0-30
- Page 418 and 419: Rudarstvo 2011 / Mining 2011(Strong
- Page 420 and 421: Rudarstvo 2011 / Mining 2011VODOUGL
- Page 422 and 423: Rudarstvo 2011 / Mining 2011b. Ĉvr
- Page 424 and 425: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Karakte
- Page 426 and 427: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Vodo
- Page 428 and 429: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- kod p
- Page 430 and 431: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ovo su
- Page 432 and 433: Rudarstvo 2011 / Mining 2011brzine
- Page 434 and 435: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UVODKom
- Page 436 and 437: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OSTVARE
- Page 438 and 439: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SIROVIN
- Page 440 and 441: Rudarstvo 2011 / Mining 2011MOGUĆN
- Page 442 and 443: Rudarstvo 2011 / Mining 2011leţi k
- Page 444 and 445: Rudarstvo 2011 / Mining 2011toplotn
Rudarstvo 2011 / Mining 2011X-ray analysisTabela 1. Fiziĉko hemijske karakteristike uzorka topioniĉke šljake.Fiziĉke karakteristikeVrednosti i merne jedinice:Gustina šljake i prirodna pH vrednost = 3 575,0 kg/m 3 ; pH 6,75Bondov indeksWi (KWh/t)Mlin sa šipkama ; Mlin sa kuglama 19.13 ; 31.96Granulometrijski sastavPredstavljen analitiĉki (RRS jednaĉina):Finalni proizvod drobljenja , polazni uzorak d23474Klasa krupnoće -12,7mm+0,0mm 100 R e ,%1.036Uzorak spreman za flotaciju (mlevenje) dKlase krupnoće -3,327mm+0,0mm 1859100 R e ,%Hemijske karakteristike Sardţaj :Cu-total. 0.89 %Cu-elem. 0.45 %Cu-ox 0.246 %Cu-sulphid. 0.214 %S 0.82 %SiO 2 34.87 %Fe 38.55 %FeO 37.00 %Fe 3 O 4 8.98 %Al 2 O 3 4.84 %Au< 1.0 g/tAg< 1.0 g/tMgO 1.10 %Na 2 O 0.45 %K 2 O 1.54 %CaO 3.77 %X-ray analiza je izvedena u Institutu za rudarstvo i metalurgiju Bor na ureĊaju ―Simens‖ uz korišćenje Cuantikatode sa filtriranim zraĉenjem Ni filtrima, pri naponu od 40 kV i jaĉini struje od 20 mA.Difrakcionom analizom uzorka topioniĉke šljake, odreĊene su sledeće kvalitativne kompozicije: fajalita(Fe 2 SiO 4 ), magnetita (Fe 3 O 4 ), i kvarca (SiO 2 ) kao glavne faze.Mikroskopski opisUzorci su pribliţno istih dimenzija i veoma sliĉni po boji i obliku, što ukazuje na isto poreklo. Na površiniuzorka uoĉljive su skoro sferiĉne šupljine, što ukazuje da su uzorci proizvod topljenja rude - šljaka.Dominira tamno siva, mat boja, sa zeleno-plavom i crveno-braon nijansom. Mineraloški sastav: fajalit,magnetit, halkopirit, bornit, bakrenac, samorodni bakar, pirit, halkozin, kovelin... Osnova preparata sesastoji od fajalita, koji se pojavljuje u vidu lamela (najĉešće) i u vidu zvezdica (reĊe), pri ĉemu formiramermekitsku strukturu. Fajalit predstavlja izomorfni niz, koji se u prirodi javlja u mineralu olivinu(MgFe) 2 SiO 4 . Olivin je izomorfna smeša forsterita (Mg 2 SiO 4 ) i fajalita (Fe 2 SiO 4 ). Za olivin jekarakteristiĉna metamorfoza u serpentin sa istovremenim izluĉivanjem magnetita i hematita. Na ovufajalitsku osnovu naleţu ostale mineralne faze. [2] Uglavnom se magnetit javlja samostalno, reĊe jesrastao sa mineralima bakra. Od minerala bakra najzastupljeniji je bornit. Javlja se u vidu ksenomorfnihzrna, a mestimiĉno se javlja u vidu skoro izometriĉnih sfernih zrna. U ovim zrnima se vidi transformacijahalkopirita u bornit, a bornita u halkozin odnosno bakrenac koji predstavlja meĊufazu. ReĊe se uoĉava u1.020387