stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izbor tehnološke šeme rada sa selektivnim kopanjem uslovljen je geološkim, tehnološkim,sigurnosnim i ekonomskim faktorima, kao i razvojem rudarskih radova na otkrivci.U geološke faktorespadaju: prostorni raspored uglja i jalovine, karakter i broj kontakata izmeĊu njih i fiziĉko-mehaniĉkasvojstva uglja i jalovine. Tehnološki faktori su visina i nagib etaţe, vrsta i tip opreme za dobijanje iutovar, te vid primijenjenog transporta a ekonomski faktori se odnose na zahtjeve potrošaĉa zakvalitetom uglja i cijenu dobijanja.Pri izboru tehnološke šeme dobijanja prednost se daje onoj koja udatim uslovima obezbjeĊuje najveću sigurnost u radu, maksimalno iskorišćenje leţišta i minimalnorazblaţenje uz maksimalno iskorišćenje opreme i ekonomske efekte. Osnovna varijanta dobijanja ugljaje rad u popreĉnim blokovima sa otkopavanjem od krovine ka podini.Pravac napredovanja bagerskog bloka od krovine prema podini omogućuje selektivno otkopavanjejalovinskih proslojaka male debljine uz minimalne gubitke i razblaţenje uglja. Selektivno kopanje ubagerskom bloku vrši se odreĊenim redosledom kopanja raznorodnih vrsta materijala. Jalovinsnkiproslojak dijeli bagerski blok po visini koja se mijenja sa napredovanjem bagera u bloku. Redosledkopanja je odozgo prema dole. Prvo se kopa ugalj u gornjem dijelu bloka do kontakta sa jalovinskimproslojkom u maksimalnoj duţini (dubini bloka) i utovara u kamion, zatim se kopa jalovi proslojakkoji se odlaţe u otkopani prostor ili utovara u kamione za transport jalovine, i na kraju se kopa ugalj udonjem dijelu bloka (etaţe), nakon ĉega se bager pomjera za duţinu koja je jednaka dubini jediniĉnogbloka (razlika maksimalnog i minimalnog polupreĉnika kopanja na nivou stajanja) i ciklus seponavlja.Za cijelu etaţu gubici i razblaţenja zavise od broja jalovinskih proslojaka i debljine sloja,odnosno debljine proslojka. Budući da su ove veliĉine razliĉite kako u pojedinim dijelovima etaţe takoi na pojedinim etaţama samim tim su razliĉiti i gubici odnosno razblaţenja na pojedinim etaţama iblokovima. Na slici 4 prikazan je rad hidrauliĉnog bagera kašikara CAT 385B na PK ―graĉanica‖Gacko a u tabeli 2. njegove osnovne tehniĉke karakteristike.Slika 4: Rad hidrauliĉnog bagera kašikaraCAT 385B na površinskom kopuTabela 2: Tehniĉke karakteristike hidrauliĉnog bageraParametar Jedinica mjere VrijednostZapremina kašike (m 3 ) 5,6Sila rezanja na zubima (kN) 384Brzina kretanja (km/h) 4,5Dubina kopanja (m) 7,38Srednji pritisak na tlo (N/cm 2 ) 11,9Širina gusjenica (mm) 750Širina gusjeniĉnog postolja (mm) 4.260Duţina gusjeniĉnog postolja (mm) 5.840Širina kašike (mm) 2.440357
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Snaga motora (kW) 382Broj obrtaja motora (obrt./min) 2.000Teţina (kg) 82.000Duţina katarke (mm) 7.250Ukupna duţina (mm) 13.470Visina grane (mm) 4.970Visina kabine (mm) 3.790Ukupna širina (mm) 4.300Širina izvuĉenog gusjeniĉnog postolja (mm) 4.260Duţina od središta boĉnog reduk. dosredišta vodećeg toĉka(mm) 4.600Analiza gubitaka i razblaţenja uglja u selektivnom radu hidrauliĉnog bagera kašikaraJedan od vaţnijih pokazatelja primenjene tehnologije otkopavanja predstavljaju gubici mineralnesirovine (uglja) i razblaţenje. Zbog toga se mora voditi raĉuna kod opredeljenja za tehnologijuotkopavanja i izbor opreme.Gubici mineralne sirovine smanjuju rudne rezerve, usled ĉega se povećavaju troškovi proizvodnje, aistovremeno se smanjuje i vijek eksploatacije leţišta. Razblaţenje mineralne sirovine do kojeg dolaziusled miješanja jalovine sa ugljem ili uopšteno sa mineralnom sirovinom, povećava troškove po toniproizvedene mineralne sirovine (uglja).Postoji veliki broj razloga zbog kojih dolazi do gubitaka i razblaţenja, a praktiĉno se ne moţe postićipotpuno iskorišćenje mineralne sirovine iz nekog leţišta niti se moţe proizvesti potpuno ĉist ugalj sakvalitativnim karakteristikama kao što ga ima neki blok leţišta koji se otkopava.Gubici i razblaţenjezavise prvenstveno od primjenjene tehnologije otkopavanja, vrste opreme, organizacije rada kao i nizadrugih rudarsko-geoloških okolnosti.Najveći znaĉaj imaju eksploatacioni gubici koji nastaju usledsame tehnologije otkopavanja. Kao bitan elemenat koji utiĉe na stepen razblaţenja je debljina sloja,leţišta uglja. Moţe se reći da je debljina sloja uglja u obrnutoj proporciji sa razblaţenjem.Eksploatacioni gubici kod dobijanja uglja mogu se javiti u sledećim sluĉajevima:a)gubici ukontaktnom sloju, b)gubici u krovini i podini sloja, c)gubici kod selektivnog otkopavanja proslojka,d)gubici u zonama tektonskih poremećaja i gubici kod bušaĉko-minerskih radova.Razblaţenje ugljanastaje kod proslojaka jalovine koji se selektivno otkopavaju i na kontaktu sa podinom i krovinomugljenog sloja. Ako se eksploatacija uglja vrši bez miniranja tada nema gubitaka usled ovih radova.Gubici u zonama tektonskih poremećaja se usvajaju u zavisnosti od graĊe leţišta, odnosno njegovetektonike.KAPACITET HIDRAULIĈNOG BAGERA KAŠIKARA U SELEKTIVNOM RADUKapacitet bagera kašikara u selektivnom radu definisan je primjenom modela simulacije rada bagerakašikara ―MSBK‖ (koji je razvijen na Katedri za površinsku eksploataciju, Rudarsko-geološkogfakulteta u Beogradu).Simulacioni modeli tehnologije rada hidrauliĉnih bagera kašikara, razvijeni suza definisanje tehnoloških parametara rada. Zasnovani su na usklaĊivanju konstruktivnihkarakteristika izabranog bagera kašikara sa radnom sredinom površinskog kopa, kako bi se definisalitehnološki parametri koji obezbjeĊuju maksimalni kapacitet otkopavanja.Za izabrani bager kašikar,ĉije su tehniĉke karakteristike predstavljene u formi datoteke i sastavni su dio baze podataka o opremina površinskim kopovima uglja, preuzimaju se njegove konstruktivne karakteristike.Simulacioni model tehnologije rada hidrauliĉnog bagera kašikara razvijen je za analizu rada bagera ubloku visinski i dubinski, sa utovarom otkopanog materijala u kamione koji se mogu postavljati sajedne ili sa dvije strane i za sluĉaj direktnog prebacivanja otkopanog materijala.Proraĉun kapaciteta358
- Page 316 and 317: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Odvodnj
- Page 318 and 319: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.0 RED
- Page 320 and 321: Rudarstvo 2011 / Mining 2011(sistem
- Page 322 and 323: Rudarstvo 2011 / Mining 2011TATRA N
- Page 324 and 325: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Znajuć
- Page 326 and 327: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.894.5
- Page 328 and 329: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 330 and 331: SU8SchRs630Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 332 and 333: Rudarstvo 2011 / Mining 2011odabran
- Page 334 and 335: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SWOT AN
- Page 336 and 337: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 338 and 339: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POTENCI
- Page 340 and 341: GEOLOŠKIREGIONALNIRudarstvo 2011 /
- Page 342 and 343: REGIONALNIEKONOMSKO-RAZVOJNIPRAVNIR
- Page 344 and 345: PRAVNISOCIJALNIEKOLOŠKIRudarstvo 2
- Page 346 and 347: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Simi
- Page 348 and 349: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Junkovc
- Page 350 and 351: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prethod
- Page 352 and 353: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izabran
- Page 354 and 355: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U odnos
- Page 356 and 357: Rudarstvo 2011 / Mining 2011otkopni
- Page 358 and 359: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kapacit
- Page 360 and 361: GodinaVrijeme rada(h)tehnološkizas
- Page 362 and 363: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRIMJEN
- Page 364 and 365: Rudarstvo 2011 / Mining 2011toplotn
- Page 368 and 369: Rudarstvo 2011 / Mining 2011bagera
- Page 370 and 371: Kapacitet (čm3/h)Rudarstvo 2011 /
- Page 372 and 373: Rudarstvo 2011 / Mining 2011H 9 C 4
- Page 374 and 375: Rudarstvo 2011 / Mining 2011123000
- Page 376 and 377: Iskorišćenje Cu; (%)Rudarstvo 201
- Page 378 and 379: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRODUŢ
- Page 380 and 381: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 382 and 383: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 384 and 385: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. DEMO
- Page 386 and 387: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Teţiš
- Page 388 and 389: Rudarstvo 2011 / Mining 2011granula
- Page 390 and 391: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na osno
- Page 392 and 393: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izbor p
- Page 394 and 395: Rudarstvo 2011 / Mining 2011STABILN
- Page 396 and 397: Rudarstvo 2011 / Mining 2011X-ray a
- Page 398 and 399: Ostatak RRudarstvo 2011 / Mining 20
- Page 400 and 401: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Mlevenj
- Page 402 and 403: Iskorišćenje Cu (%)t=20min-75μm9
- Page 404 and 405: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SISTEMI
- Page 406 and 407: Rudarstvo 2011 / Mining 2011na pres
- Page 408 and 409: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Pod pri
- Page 410 and 411: Rudarstvo 2011 / Mining 2011proizvo
- Page 412 and 413: Rudarstvo 2011 / Mining 2011konekci
- Page 414 and 415: 4952000 4953000 4954000 4955000 495
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Snaga motora (kW) 382Broj obrtaja motora (obrt./min) 2.000Teţina (kg) 82.000Duţina katarke (mm) 7.250Ukupna duţina (mm) 13.470Visina grane (mm) 4.970Visina kabine (mm) 3.790Ukupna širina (mm) 4.300Širina izvuĉenog gusjeniĉnog postolja (mm) 4.260Duţina od središta boĉnog reduk. dosredišta vodećeg toĉka(mm) 4.600Analiza gubitaka i razblaţenja uglja u selektivnom radu hidrauliĉnog bagera kašikaraJedan od vaţnijih pokazatelja primenjene tehnologije otkopavanja predstavljaju gubici mineralnesirovine (uglja) i razblaţenje. Zbog toga se mora voditi raĉuna kod opredeljenja za tehnologijuotkopavanja i izbor opreme.Gubici mineralne sirovine smanjuju rudne rezerve, usled ĉega se povećavaju troškovi proizvodnje, aistovremeno se smanjuje i vijek eksploatacije leţišta. Razblaţenje mineralne sirovine do kojeg dolaziusled miješanja jalovine sa ugljem ili uopšteno sa mineralnom sirovinom, povećava troškove po toniproizvedene mineralne sirovine (uglja).Postoji veliki broj razloga zbog kojih dolazi do gubitaka i razblaţenja, a praktiĉno se ne moţe postićipotpuno iskorišćenje mineralne sirovine iz nekog leţišta niti se moţe proizvesti potpuno ĉist ugalj sakvalitativnim karakteristikama kao što ga ima neki blok leţišta koji se otkopava.Gubici i razblaţenjezavise prvenstveno od primjenjene tehnologije otkopavanja, vrste opreme, organizacije rada kao i nizadrugih rudarsko-geoloških okolnosti.Najveći znaĉaj imaju eksploatacioni gubici koji nastaju usledsame tehnologije otkopavanja. Kao bitan elemenat koji utiĉe na stepen razblaţenja je debljina sloja,leţišta uglja. Moţe se reći da je debljina sloja uglja u obrnutoj proporciji sa razblaţenjem.Eksploatacioni gubici kod dobijanja uglja mogu se javiti u sledećim sluĉajevima:a)gubici ukontaktnom sloju, b)gubici u krovini i podini sloja, c)gubici kod selektivnog otkopavanja proslojka,d)gubici u zonama tektonskih poremećaja i gubici kod bušaĉko-minerskih radova.Razblaţenje ugljanastaje kod proslojaka jalovine koji se selektivno otkopavaju i na kontaktu sa podinom i krovinomugljenog sloja. Ako se eksploatacija uglja vrši bez miniranja tada nema gubitaka usled ovih radova.Gubici u zonama tektonskih poremećaja se usvajaju u zavisnosti od graĊe leţišta, odnosno njegovetektonike.KAPACITET HIDRAULIĈNOG BAGERA KAŠIKARA U SELEKTIVNOM RADUKapacitet bagera kašikara u selektivnom radu definisan je primjenom modela simulacije rada bagerakašikara ―MSBK‖ (koji je razvijen na Katedri za površinsku eksploataciju, Rudarsko-geološkogfakulteta u Beogradu).Simulacioni modeli tehnologije rada hidrauliĉnih bagera kašikara, razvijeni suza definisanje tehnoloških parametara rada. Zasnovani su na usklaĊivanju konstruktivnihkarakteristika izabranog bagera kašikara sa radnom sredinom površinskog kopa, kako bi se definisalitehnološki parametri koji obezbjeĊuju maksimalni kapacitet otkopavanja.Za izabrani bager kašikar,ĉije su tehniĉke karakteristike predstavljene u formi datoteke i sastavni su dio baze podataka o opremina površinskim kopovima uglja, preuzimaju se njegove konstruktivne karakteristike.Simulacioni model tehnologije rada hidrauliĉnog bagera kašikara razvijen je za analizu rada bagera ubloku visinski i dubinski, sa utovarom otkopanog materijala u kamione koji se mogu postavljati sajedne ili sa dvije strane i za sluĉaj direktnog prebacivanja otkopanog materijala.Proraĉun kapaciteta358