stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011odabranih tehnoloških blokova, njihovu poziciju na etaţana, vrednost posmatranih parametara. TakoĊeodreĊenim naredbama je moguće menjati neke od uslova (npr.maksimalan kapacitet za bagere) uzavisnosti od rezultata simulacije. Simulacija rada bagera se sprovodi po ciklusima u odreĊenomintervalu. Interval je definisan u planu rada simulacije u minutama i moţe da bude npr.vremepotrebno za utovar jedne kompozicije voza. Ciklus je deo intervala i odnosi se na vreme potrebno zaotkopavanje jedne podetaţe tehnološkog bloka za odabrane bagerske blokove. Poĉetak novog ciklusaje prelazak na rad na drugu definisanu podetaţu bez obzira na kojoj etaţi se ona nalazi. Vremeotkopavanja pojedinih etaţa je razliĉito zbog ukupne visine i kapaciteta opreme, pa broj ciklusa zavisiod utvrĊenog broja podetaţa, njihove visine, kapaciteta u svakoj od njih. Rezultat simulacije dajevrednost DTE i kapacitet bagera koji rade u odabranim blokovima. U sluĉaju dobijanjaneodgovarajuće vrednosti pomatranog parametra u toku simulacije pojavljuje se crveno upozorenjenakon ĉega postoji mogućnost ukljuĉenja deponije za potrebe popravljanja kvaliteta odnosnoiskljuĉenje kritiĉnog bagera iz rada i ukljuĉenje deponijske mašine za dodavanje uglja poznatogkvaliteta dok se ne postigne odgovarajući kvalitet. Posle ove intervencije radi se nova simulacijaprema zadatim uslovima, i kada se dobiju pozitivni rezultati prelazi se na novi ciklus uz ponovnovraćanje „iskljuĉenog― bagera u proces simulacije. TakoĊe postoji mogućnost ruĉne korekcije u smisluizmene broja bagera u radu, promene vrste materijala koji se otkopava nekim od bagera, smanjenjemili povećanjem kapacitet pojedinih bagera. Nakon svake od ovih izmena ponovo se pokreće simulacija.Kada se dobiju pozitivni pokazatelji, automatski se prelazi na sledeći ciklus i tako do kraja intervala.Prikaz i štampanje izveštaja i predloga rada - završetkom simulacije i dobijanjem zadovoljavajućihpokazatelja posmatranih parametara za odabrane bagerske blokove na razliĉitim etaţama nije završensam proces kontrole kvaliteta uglja. Za potrebe daljeg rada pristupa se izradi odreĊenih izveštaja.Aktiviranjem odgovarajućih naredbi moguće je izraditi „Plan rada celog sistema prema ciklusima― kaoi „Plan rada bagera-radni nalog― sa potrebnim detaljnim podacima.Slika 3: Izveštaj- predlog plana rada sistema po ciklusima323

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika: Izveštaj - predlog rada bagera4. ZakljuĉakJedna od karakteristika Kolubarskog lignita je izraţena slojevitost unutar leţišta posebno u zapadnomdelu basena kojem i pripadaju Tamnavski kopovi. Ova karakteristika, izmeĊu ostalih, uslovljavapojavu varijacije u pogledu kalorijske vrednosti uglja. Da bi se ispoštovao kontinuitet snabdevanja TE„Nikola Tesla― potrebno je razviti sistem koji će omogućiti detaljno planiranje i eksploataciju uglja priĉemu bi se vršila kontrola kvaliteta. Istovremeno bi se poboljšao tehno-ekonomski efekat eksploatacijeuz iskorišĉenje niskokvalitetnih delova leţišta. Kroz ovaj sistem ugalj će se kontrolisati i pratiti tokomotkopavanja, transporta, deponovanja i utovara u vagone, što će omogućiti isporuka uglja poznatog izadatog kvaliteta. Celokupni posao se analizira, simulira i planira kroz program baziran na geološkomi tehnološkom modelu, operativnom planiranju, kao i modelu deponije uglja ―Tamnava‖. Sistemplaniranja i kontrole upravljanja kvalitetom uglja ima višestruki znaĉaj. Kopovi bi radili racionalnobez nekontrolisanog razbacivanja sirovinom iz prirodnog resursa i sa mogućnošću proširenjasirovinske osnove, termoelektranama bi se omogućili i stvorili regularni uslovi rada za sagorevanjeuglja odgovarajućeg kvaliteta, proizvodila bi se jeftinija elektriĉna energija, sa aspekta zaštite ţivotnesredine stvorili bi se povoljniji uslovi bez mogućnosti pojave ekscesnih situacija (paljenje deponijaodloţenog uglja lošijeg kvaliteta i sl), a takoĊe bi se smanjilo korišćenje mazuta u kotlovima odnosnosmanjila bi se emisija štetnih gasova u atmosferu.5. Literatura1. Idejni program sa studijom opravdanosti uvoĊenja sistema za operativno upravljanje i kontrolukvaliteta uglja na Tamnavskim kopovima: Rudarsko-Geološki fakultet, Beograd 2009 ,2. D.Ignjatović, D.Kneţević, B.Kolonja, N.Lilić, R.Stanković: Upravljanje kvalitetom uglja,Monografija, RGF, Beograd 2007,3. N.Drljević: Razvoj tehnološkog modela rada bagera za operativno planiranje upravljanja kvalitetomuglja na Tamnavskim površinskim kopovima, Magistarska teza, Beograd 2010324

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika: Izveštaj - predlog rada bagera4. ZakljuĉakJedna od karakteristika Kolubarskog lignita je izraţena slojevitost unutar leţišta posebno u zapadnomdelu basena kojem i pripadaju Tamnavski kopovi. Ova karakteristika, izmeĊu ostalih, uslovljavapojavu varijacije u pogledu kalorijske vrednosti uglja. Da bi se ispoštovao kontinuitet snabdevanja TE„Nikola Tesla― potrebno je razviti sistem koji će omogućiti detaljno planiranje i eksploataciju uglja priĉemu bi se vršila kontrola kvaliteta. Istovremeno bi se poboljšao tehno-ekonomski efekat eksploatacijeuz iskorišĉenje niskokvalitetnih delova leţišta. Kroz ovaj sistem ugalj će se kontrolisati i pratiti tokomotkopavanja, transporta, deponovanja i utovara u vagone, što će omogućiti isporuka uglja poznatog izadatog kvaliteta. Celokupni posao se analizira, simulira i planira kroz program baziran na geološkomi tehnološkom modelu, operativnom planiranju, kao i modelu deponije uglja ―Tamnava‖. Sistemplaniranja i kontrole upravljanja kvalitetom uglja ima višestruki znaĉaj. Kopovi bi radili racionalnobez nekontrolisanog razbacivanja sirovinom iz prirodnog resursa i sa mogućnošću proširenjasirovinske osnove, termoelektranama bi se omogućili i stvorili regularni uslovi rada za sagorevanjeuglja odgovarajućeg kvaliteta, proizvodila bi se jeftinija elektriĉna energija, sa aspekta zaštite ţivotnesredine stvorili bi se povoljniji uslovi bez mogućnosti pojave ekscesnih situacija (paljenje deponijaodloţenog uglja lošijeg kvaliteta i sl), a takoĊe bi se smanjilo korišćenje mazuta u kotlovima odnosnosmanjila bi se emisija štetnih gasova u atmosferu.5. Literatura1. Idejni program sa studijom opravdanosti uvoĊenja sistema za operativno upravljanje i kontrolukvaliteta uglja na Tamnavskim kopovima: Rudarsko-Geološki fakultet, Beograd 2009 ,2. D.Ignjatović, D.Kneţević, B.Kolonja, N.Lilić, R.Stanković: Upravljanje kvalitetom uglja,Monografija, RGF, Beograd 2007,3. N.Drljević: Razvoj tehnološkog modela rada bagera za operativno planiranje upravljanja kvalitetomuglja na Tamnavskim površinskim kopovima, Magistarska teza, Beograd 2010324

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!