stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011odabranih tehnoloških blokova, njihovu poziciju na etaţana, vrednost posmatranih parametara. TakoĊeodreĊenim naredbama je moguće menjati neke od uslova (npr.maksimalan kapacitet za bagere) uzavisnosti od rezultata simulacije. Simulacija rada bagera se sprovodi po ciklusima u odreĊenomintervalu. Interval je definisan u planu rada simulacije u minutama i moţe da bude npr.vremepotrebno za utovar jedne kompozicije voza. Ciklus je deo intervala i odnosi se na vreme potrebno zaotkopavanje jedne podetaţe tehnološkog bloka za odabrane bagerske blokove. Poĉetak novog ciklusaje prelazak na rad na drugu definisanu podetaţu bez obzira na kojoj etaţi se ona nalazi. Vremeotkopavanja pojedinih etaţa je razliĉito zbog ukupne visine i kapaciteta opreme, pa broj ciklusa zavisiod utvrĊenog broja podetaţa, njihove visine, kapaciteta u svakoj od njih. Rezultat simulacije dajevrednost DTE i kapacitet bagera koji rade u odabranim blokovima. U sluĉaju dobijanjaneodgovarajuće vrednosti pomatranog parametra u toku simulacije pojavljuje se crveno upozorenjenakon ĉega postoji mogućnost ukljuĉenja deponije za potrebe popravljanja kvaliteta odnosnoiskljuĉenje kritiĉnog bagera iz rada i ukljuĉenje deponijske mašine za dodavanje uglja poznatogkvaliteta dok se ne postigne odgovarajući kvalitet. Posle ove intervencije radi se nova simulacijaprema zadatim uslovima, i kada se dobiju pozitivni rezultati prelazi se na novi ciklus uz ponovnovraćanje „iskljuĉenog― bagera u proces simulacije. TakoĊe postoji mogućnost ruĉne korekcije u smisluizmene broja bagera u radu, promene vrste materijala koji se otkopava nekim od bagera, smanjenjemili povećanjem kapacitet pojedinih bagera. Nakon svake od ovih izmena ponovo se pokreće simulacija.Kada se dobiju pozitivni pokazatelji, automatski se prelazi na sledeći ciklus i tako do kraja intervala.Prikaz i štampanje izveštaja i predloga rada - završetkom simulacije i dobijanjem zadovoljavajućihpokazatelja posmatranih parametara za odabrane bagerske blokove na razliĉitim etaţama nije završensam proces kontrole kvaliteta uglja. Za potrebe daljeg rada pristupa se izradi odreĊenih izveštaja.Aktiviranjem odgovarajućih naredbi moguće je izraditi „Plan rada celog sistema prema ciklusima― kaoi „Plan rada bagera-radni nalog― sa potrebnim detaljnim podacima.Slika 3: Izveštaj- predlog plana rada sistema po ciklusima323
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika: Izveštaj - predlog rada bagera4. ZakljuĉakJedna od karakteristika Kolubarskog lignita je izraţena slojevitost unutar leţišta posebno u zapadnomdelu basena kojem i pripadaju Tamnavski kopovi. Ova karakteristika, izmeĊu ostalih, uslovljavapojavu varijacije u pogledu kalorijske vrednosti uglja. Da bi se ispoštovao kontinuitet snabdevanja TE„Nikola Tesla― potrebno je razviti sistem koji će omogućiti detaljno planiranje i eksploataciju uglja priĉemu bi se vršila kontrola kvaliteta. Istovremeno bi se poboljšao tehno-ekonomski efekat eksploatacijeuz iskorišĉenje niskokvalitetnih delova leţišta. Kroz ovaj sistem ugalj će se kontrolisati i pratiti tokomotkopavanja, transporta, deponovanja i utovara u vagone, što će omogućiti isporuka uglja poznatog izadatog kvaliteta. Celokupni posao se analizira, simulira i planira kroz program baziran na geološkomi tehnološkom modelu, operativnom planiranju, kao i modelu deponije uglja ―Tamnava‖. Sistemplaniranja i kontrole upravljanja kvalitetom uglja ima višestruki znaĉaj. Kopovi bi radili racionalnobez nekontrolisanog razbacivanja sirovinom iz prirodnog resursa i sa mogućnošću proširenjasirovinske osnove, termoelektranama bi se omogućili i stvorili regularni uslovi rada za sagorevanjeuglja odgovarajućeg kvaliteta, proizvodila bi se jeftinija elektriĉna energija, sa aspekta zaštite ţivotnesredine stvorili bi se povoljniji uslovi bez mogućnosti pojave ekscesnih situacija (paljenje deponijaodloţenog uglja lošijeg kvaliteta i sl), a takoĊe bi se smanjilo korišćenje mazuta u kotlovima odnosnosmanjila bi se emisija štetnih gasova u atmosferu.5. Literatura1. Idejni program sa studijom opravdanosti uvoĊenja sistema za operativno upravljanje i kontrolukvaliteta uglja na Tamnavskim kopovima: Rudarsko-Geološki fakultet, Beograd 2009 ,2. D.Ignjatović, D.Kneţević, B.Kolonja, N.Lilić, R.Stanković: Upravljanje kvalitetom uglja,Monografija, RGF, Beograd 2007,3. N.Drljević: Razvoj tehnološkog modela rada bagera za operativno planiranje upravljanja kvalitetomuglja na Tamnavskim površinskim kopovima, Magistarska teza, Beograd 2010324
- Page 282 and 283: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 284 and 285: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zapadu
- Page 286 and 287: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Zatva
- Page 288 and 289: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 290 and 291: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proraĉ
- Page 292 and 293: Rudarstvo 2011 / Mining 2011primjen
- Page 294 and 295: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Mogu
- Page 296 and 297: Rudarstvo 2011 / Mining 2011β 2 Z
- Page 298 and 299: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izvod:P
- Page 300 and 301: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Tret
- Page 302 and 303: Rudarstvo 2011 / Mining 2011potpuno
- Page 304 and 305: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Primena
- Page 306 and 307: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Istraţ
- Page 308 and 309: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prilago
- Page 310 and 311: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Modul z
- Page 312 and 313: Kamenolom ''Nepri~ava''(kre~njak)Ka
- Page 314 and 315: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 316 and 317: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Odvodnj
- Page 318 and 319: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.0 RED
- Page 320 and 321: Rudarstvo 2011 / Mining 2011(sistem
- Page 322 and 323: Rudarstvo 2011 / Mining 2011TATRA N
- Page 324 and 325: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Znajuć
- Page 326 and 327: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.894.5
- Page 328 and 329: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 330 and 331: SU8SchRs630Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 334 and 335: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SWOT AN
- Page 336 and 337: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 338 and 339: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POTENCI
- Page 340 and 341: GEOLOŠKIREGIONALNIRudarstvo 2011 /
- Page 342 and 343: REGIONALNIEKONOMSKO-RAZVOJNIPRAVNIR
- Page 344 and 345: PRAVNISOCIJALNIEKOLOŠKIRudarstvo 2
- Page 346 and 347: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Simi
- Page 348 and 349: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Junkovc
- Page 350 and 351: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prethod
- Page 352 and 353: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izabran
- Page 354 and 355: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U odnos
- Page 356 and 357: Rudarstvo 2011 / Mining 2011otkopni
- Page 358 and 359: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kapacit
- Page 360 and 361: GodinaVrijeme rada(h)tehnološkizas
- Page 362 and 363: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRIMJEN
- Page 364 and 365: Rudarstvo 2011 / Mining 2011toplotn
- Page 366 and 367: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izbor t
- Page 368 and 369: Rudarstvo 2011 / Mining 2011bagera
- Page 370 and 371: Kapacitet (čm3/h)Rudarstvo 2011 /
- Page 372 and 373: Rudarstvo 2011 / Mining 2011H 9 C 4
- Page 374 and 375: Rudarstvo 2011 / Mining 2011123000
- Page 376 and 377: Iskorišćenje Cu; (%)Rudarstvo 201
- Page 378 and 379: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRODUŢ
- Page 380 and 381: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
Rudarstvo 2011 / Mining 2011odabranih tehnoloških blokova, njihovu poziciju na etaţana, vrednost posmatranih parametara. TakoĊeodreĊenim naredbama je moguće menjati neke od uslova (npr.maksimalan kapacitet za bagere) uzavisnosti od rezultata simulacije. Simulacija rada bagera se sprovodi po ciklusima u odreĊenomintervalu. Interval je definisan u planu rada simulacije u minutama i moţe da bude npr.vremepotrebno za utovar jedne kompozicije voza. Ciklus je deo intervala i odnosi se na vreme potrebno zaotkopavanje jedne podetaţe tehnološkog bloka za odabrane bagerske blokove. Poĉetak novog ciklusaje prelazak na rad na drugu definisanu podetaţu bez obzira na kojoj etaţi se ona nalazi. Vremeotkopavanja pojedinih etaţa je razliĉito zbog ukupne visine i kapaciteta opreme, pa broj ciklusa zavisiod utvrĊenog broja podetaţa, njihove visine, kapaciteta u svakoj od njih. Rezultat simulacije dajevrednost DTE i kapacitet bagera koji rade u odabranim blokovima. U sluĉaju dobijanjaneodgovarajuće vrednosti pomatranog parametra u toku simulacije pojavljuje se crveno upozorenjenakon ĉega postoji mogućnost ukljuĉenja deponije za potrebe popravljanja kvaliteta odnosnoiskljuĉenje kritiĉnog bagera iz rada i ukljuĉenje deponijske mašine za dodavanje uglja poznatogkvaliteta dok se ne postigne odgovarajući kvalitet. Posle ove intervencije radi se nova simulacijaprema zadatim uslovima, i kada se dobiju pozitivni rezultati prelazi se na novi ciklus uz ponovnovraćanje „iskljuĉenog― bagera u proces simulacije. TakoĊe postoji mogućnost ruĉne korekcije u smisluizmene broja bagera u radu, promene vrste materijala koji se otkopava nekim od bagera, smanjenjemili povećanjem kapacitet pojedinih bagera. Nakon svake od ovih izmena ponovo se pokreće simulacija.Kada se dobiju pozitivni pokazatelji, automatski se prelazi na sledeći ciklus i tako do kraja intervala.Prikaz i štampanje izveštaja i predloga rada - završetkom simulacije i dobijanjem zadovoljavajućihpokazatelja posmatranih parametara za odabrane bagerske blokove na razliĉitim etaţama nije završensam proces kontrole kvaliteta uglja. Za potrebe daljeg rada pristupa se izradi odreĊenih izveštaja.Aktiviranjem odgovarajućih naredbi moguće je izraditi „Plan rada celog sistema prema ciklusima― kaoi „Plan rada bagera-radni nalog― sa potrebnim detaljnim podacima.Slika 3: Izveštaj- predlog plana rada sistema po ciklusima323