stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
SU8SchRs630Rudarstvo 2011 / Mining 2011upućuje na deponiju za potrebe kasnijeg korišćenja. Kako je kvalitet uglja na ovim kopovimaraznovrstan uvoĊenje sistema za homogenizaciju je neophodno. Obzirom na postojeću otkopnuopremu na kopovima i sistem transporta do postrojenja za preradu i dalji utovar u vagone, moguće jedefinisati naĉina rada pojedinih bagera na karakteristiĉnim delovima kopova u cilju ostvarenja zadatihkapaciteta i kvaliteta otkopanog uglja. To znaĉi pronalaţenje optimalnog kapaciteta kojim će pojedinibageri raditi tako da se pri poznatom kvalitetu uglja u otkopnom bloku omogući optimalna isporukauglja potrošaĉu.Prikaz otkopne mehanizacije na kopovimaNa Tamnavskim kopovima trenutno su aktivna ĉetiri ugljena sistema sa odgovarajućom otkopnom itransportnom opremom.Na p.k.―Tamnava-Zapadno polje― rade tri sistema, a opremu sistema ĉine:- I BTD sistem - rotorni bager SchRs 630; samohodni transporter BW 1600; transporteri M1 i U1,- II BTD sistem - rotorni bager SchRs 630; samohodni transporter BW 1600; transporteri M2 i U2,- IV BTD sistem - bager vedriĉar ERs1000; samohodni transporter BW 1400; transporteri U6 i U3,Na p.k.―Veliki Crljeni― radi jedan sistem sa opremom sistema:- BTD sistem - rotorni bager SchRs 630; transporteri SU7 i SU8DdeponijaugljaSUP 1SU1ARs/BRs 1600OmjU2SchRs630 25/6+BW1600U1ERs1000/20+BW1400SchRs630 25/6+BW1600U6M2M1mrsSU 2Tamnava-Zapadno poljeSU3VelikiCrljeniSU4SU7SU5SU6Slika 3: Dispozicija ugljenih sistema na Tamnavskim kopovimaTehnološki model rada bagera predstavlja sastavni deo sistema za planiranje i kontrolu kvaliteta uglja irazvija se na osnovu prethodno uraĊenog geološkog modela i potrebnih podataka u odgovarajućojbazi. Samo kreiranje tehnološkog modela i postupak operativnog planiranja podrazumeva sprovoĊenjeodreĊenih aktivnosti odnosno izvrašavanje naredbi za:- definisanje bagerskih blokovi,- podelu na podetaţe u odabranim blokovima na osnovu postavljenih kriterijuma,- kreiranje tehnoloških blokova,- snimanje tehnoloških blokova u odgovarajućoj bazi,- proraĉun odabranih tehnoloških blokova,- pokretanje naredbe operativnog planiranja,321
Rudarstvo 2011 / Mining 2011- prikaz i štampanje izveštaja i predloga rada.Svaka od ovih aktivnosti je karakteristiĉna i predstavlja osnovu za narednu naredbu odnosno uslov jeza dalji rad sistema.Definisanje bagerskih blokova - nakon završene vertikalne podele ugljenog sloja prema njegovimosnovnim karakteristikama, zadatim kriterijumima selektivnosti i utvrĊivanja neophodne otkopneopreme, pristupa se definisanju bagerskih blokova (dimenzije bloka i prostorni poloţaj) na pojedinimetaţama (linijama) na osnovu broja i tehnoloških parametara bagera i u odreĊenom planiranomperiodu rada.Podela na podetaţe u odabranim blokovima - kada se odrede bagerski blokovi pristupa se podeli napodetaţe prema zadatim kriterijumima homogenizacije i kapaciteta bagera. Blok se deli na oprimalanbroj podetaţa sa usklaĊivanjem visine etaţe, kvaliteta i oĉekivanog kapaciteta prema opremi koja radina toj etaţi (liniji otkopavanja).Podela moţe biti ruĉna, kada se na osnovu prikazanog bagerskog bloka i karakteristika uglja dajepredlog podetaţa u cilju zadovoljenja uslova selektivnosti u slojevima sa malom vrednošćuposmatranog parametra (DTE) i zahteva da predloţene podetaţe u uglju imaju vrednost DTE iznadusvojene. U sluĉaju da ruĉna metoda ne zadovoljava postavljene kriterijume, pristupa se automatskojpodeli gde se, nakon upisivanja minimalne vrednosti DTE i vrednosti za kriterijum selektivnostodnosno minimalne visine podetaţe koja se selektivno moţe otkopavati pristupa novoj podeli napodetaţe. Razlika izmeĊu ova dva naĉina podele bagerskog bloka na podeteţe pomaţe pri odluĉivanjukoja će se podela usvojiti i uvesti u dalje proraĉune.Kreiranje tehnoloških blokova - nakon utvrĊene podele na podetaţe pristupa se opciji proraĉuna dabi se videlo da li predloţena podela zadovoljava po pitanju kvaliteta. Kada se to postigne definiše setehnološki blok i daje se prikaz karakteristiĉnih parametara. Tabele, koje su sastavni deo svakogtehnološkog bloka daju i vrednosti dobijenih visina za svaku podetaţu, što dodatno kontroliše da li jeispoštovan kriterijum maksimalne visine otkopavanja bagera prema njegovim karakteristikama. Utabeli su još i podaci o koti krovine i podine za svaku podetaţu, kao i posmatranih parametara (DTE,vlaga i pepeo). Ako se u tabeli prikaţu podaci koji po nekom kriterijumu ne zadovoljavaju, postojinekoliko naredbi ĉijim startovanjem se omogućuje nova podela i provera u cilju zadovoljavanjapostavljenih uslova.Snimanje tehnoloških blokova u odgovarajućoj bazi - kada tehnološki blok zadovoljava po pitanjusvih zadatih kriterijuma dodeljuje mu se ime i vrši se njegovo snimanje i ĉuvanje u odgovarajućoj bazipodataka. Za potrebe operativnog planiranja, ili iz nekih drugih razloga, na osnovu dodeljenog naziva(ID) tehnološki blokovi se iz baze „pozivaju― za dalje korišćenje.Proraĉun odabranih tehnoloških blokova - nakon što se za svaku etaţu definišu tehnološki blokovipristupa se njihovom proraĉunavanju startovanjem odgovarajuće naredbe. Moguće je u okviru jedneetaţe raditi proraĉun više blokova koji su nasumiĉno ili planski izabrani da bi se dobili kapaciteti radaodgovarajućeg bagera u svakom od njih. Ovim proraĉunom se dobija uvid u karakteristike svakogtehnološkog bloka po pitanju posmatranih parametara za svaku etaţu, ĉime će se kasnije definisatiprostorni poloţaj za rad svakog od bagera u cilju planiranja i kontrole kvaliteta uglja.Startovanje naredbe operativnog planiranja – pošto se definišu bagerski blokovi u prostoru, podelena podetaţe, formiraju odgovarajući tehnološki blokovi, obeleţe se i snime i uradi se proraĉunkapaciteta za odabrane blokove, pokreće se opcija operativnog planiranja. Suština rada je da se zaodreĊeni broj tehnoloških blokova na svim radnim etaţama uglja radi simulacija istovremenog radabagera za potrebe ostvarivanja kvaliteta otkopanog uglja uz što bolje kapacitativno iskorišćenjebagera. Nakon definisanja bagera i odabira tehnoloških blokova iz odgovarajuće baze podataka (prekonjihovih ID) startuje se simulacija i na osnovu odreĊenih naredbi daje se uvid u tok simulacije i prikazrezultata. Aktiviranjem pojedinih kartica moguće je istovremeno prikazati osnovne karakteristike322
- Page 280 and 281: Rudarstvo 2011 / Mining 2011blok na
- Page 282 and 283: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 284 and 285: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zapadu
- Page 286 and 287: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Zatva
- Page 288 and 289: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 290 and 291: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proraĉ
- Page 292 and 293: Rudarstvo 2011 / Mining 2011primjen
- Page 294 and 295: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Mogu
- Page 296 and 297: Rudarstvo 2011 / Mining 2011β 2 Z
- Page 298 and 299: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izvod:P
- Page 300 and 301: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Tret
- Page 302 and 303: Rudarstvo 2011 / Mining 2011potpuno
- Page 304 and 305: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Primena
- Page 306 and 307: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Istraţ
- Page 308 and 309: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prilago
- Page 310 and 311: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Modul z
- Page 312 and 313: Kamenolom ''Nepri~ava''(kre~njak)Ka
- Page 314 and 315: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 316 and 317: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Odvodnj
- Page 318 and 319: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.0 RED
- Page 320 and 321: Rudarstvo 2011 / Mining 2011(sistem
- Page 322 and 323: Rudarstvo 2011 / Mining 2011TATRA N
- Page 324 and 325: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Znajuć
- Page 326 and 327: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.894.5
- Page 328 and 329: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 332 and 333: Rudarstvo 2011 / Mining 2011odabran
- Page 334 and 335: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SWOT AN
- Page 336 and 337: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 338 and 339: Rudarstvo 2011 / Mining 2011POTENCI
- Page 340 and 341: GEOLOŠKIREGIONALNIRudarstvo 2011 /
- Page 342 and 343: REGIONALNIEKONOMSKO-RAZVOJNIPRAVNIR
- Page 344 and 345: PRAVNISOCIJALNIEKOLOŠKIRudarstvo 2
- Page 346 and 347: Rudarstvo 2011 / Mining 20114. Simi
- Page 348 and 349: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Junkovc
- Page 350 and 351: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Prethod
- Page 352 and 353: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izabran
- Page 354 and 355: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U odnos
- Page 356 and 357: Rudarstvo 2011 / Mining 2011otkopni
- Page 358 and 359: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kapacit
- Page 360 and 361: GodinaVrijeme rada(h)tehnološkizas
- Page 362 and 363: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRIMJEN
- Page 364 and 365: Rudarstvo 2011 / Mining 2011toplotn
- Page 366 and 367: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izbor t
- Page 368 and 369: Rudarstvo 2011 / Mining 2011bagera
- Page 370 and 371: Kapacitet (čm3/h)Rudarstvo 2011 /
- Page 372 and 373: Rudarstvo 2011 / Mining 2011H 9 C 4
- Page 374 and 375: Rudarstvo 2011 / Mining 2011123000
- Page 376 and 377: Iskorišćenje Cu; (%)Rudarstvo 201
- Page 378 and 379: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PRODUŢ
SU8SchRs630Rudarstvo 2011 / Mining 2011upućuje na deponiju za potrebe kasnijeg korišćenja. Kako je kvalitet uglja na ovim kopovimaraznovrstan uvoĊenje sistema za homogenizaciju je neophodno. Obzirom na postojeću otkopnuopremu na kopovima i sistem transporta do postrojenja za preradu i dalji utovar u vagone, moguće jedefinisati naĉina rada pojedinih bagera na karakteristiĉnim delovima kopova u cilju ostvarenja zadatihkapaciteta i kvaliteta otkopanog uglja. To znaĉi pronalaţenje optimalnog kapaciteta kojim će pojedinibageri raditi tako da se pri poznatom kvalitetu uglja u otkopnom bloku omogući optimalna isporukauglja potrošaĉu.Prikaz otkopne mehanizacije na kopovimaNa Tamnavskim kopovima trenutno su aktivna ĉetiri ugljena sistema sa odgovarajućom otkopnom itransportnom opremom.Na p.k.―Tamnava-Zapadno polje― rade tri sistema, a opremu sistema ĉine:- I BTD sistem - rotorni bager SchRs 630; samohodni transporter BW 1600; transporteri M1 i U1,- II BTD sistem - rotorni bager SchRs 630; samohodni transporter BW 1600; transporteri M2 i U2,- IV BTD sistem - bager vedriĉar ERs1000; samohodni transporter BW 1400; transporteri U6 i U3,Na p.k.―Veliki Crljeni― radi jedan sistem sa opremom sistema:- BTD sistem - rotorni bager SchRs 630; transporteri SU7 i SU8DdeponijaugljaSUP 1SU1ARs/BRs 1600OmjU2SchRs630 25/6+BW1600U1ERs1000/20+BW1400SchRs630 25/6+BW1600U6M2M1mrsSU 2Tamnava-Zapadno poljeSU3VelikiCrljeniSU4SU7SU5SU6Slika 3: Dispozicija ugljenih sistema na Tamnavskim kopovimaTehnološki model rada bagera predstavlja sastavni deo sistema za planiranje i kontrolu kvaliteta uglja irazvija se na osnovu prethodno uraĊenog geološkog modela i potrebnih podataka u odgovarajućojbazi. Samo kreiranje tehnološkog modela i postupak operativnog planiranja podrazumeva sprovoĊenjeodreĊenih aktivnosti odnosno izvrašavanje naredbi za:- definisanje bagerskih blokovi,- podelu na podetaţe u odabranim blokovima na osnovu postavljenih kriterijuma,- kreiranje tehnoloških blokova,- snimanje tehnoloških blokova u odgovarajućoj bazi,- proraĉun odabranih tehnoloških blokova,- pokretanje naredbe operativnog planiranja,321