stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011zapadu do potoka Dreţnik na istoku. Rijeka Joševica leţište dijeli na istoĉno i zapadno krilo, azastupljena su sva ĉetiri ugljena sloja: podinski, glavni, prvi i drugi krovni ugljeni sloj. Ugljeni slojevii prateći sedimenti padaju od juga ka sjeveru prema osi sinklinale, a isto tako rastu od istoka premazapadu. Od potoka Dreţnik do Joševice ugljeni slojevi i prateće naslage zauzimaju pad od 25 0 -26 0 , aprema sjeveru i do 38 0 . Pruţanje samih produktivnih slojeva je jugoistok-sjeverozapad, slika 1.2.2. Tektonika leţištaSlika 1. Geološki profil leţištaTektonika leţišta ogleda se u laganom boranju i povijanju slojeva bez pojave dislokacionihpomijeranja, tj. rasjedanja. Donjem pontu (Pl 1 1), pripada podinski ugljeni sloj i prateći sedimenti unjegovoj povlati (glina, pijesak). Isto tako, razvijen je i gornji pont sa svoja tri horizonta u kojima suzastupljeni glavni, prvi i drugi krovni ugljeni sloj ( 1 Pl 2 1-glavni ugljeni sloj i prateći sediment-glina,pijesak- 2 Pl 2 1-prvi krovni ugljeni sloj i prateći sedimenti i 3 Pl 2 1-drugi krovni ugljeni sloj sa pratećimsedimentima).2.3. Hidrogeološke karakteristike leţištaPliocenske naslage krekanskog ugljenog basena u cjelini predstavljaju hidrogeološki kompleks ukojem preovladava intergranularna poroznost. Ove naslage odvojene su antiklinalom Ravna Trešnjaod solne serije. To su glina, lapor, pijesak i slojevi uglja. Pijesak je skoro redovno u podini, a lapor iglina u povlati (krovini) ugljenih slojeva. Koeficijent filtracije pijeska kreće se od K=1x10 -5 doK=1x10 -4 . Koeficijenti vodopropusnosti su η =1x10 -3 do η =1x10 -4 . Debljina pijeskova kreće se od 10-60 metara. U hidrogeološkom smislu krekanski basen predstavlja arteški basen ograniĉenvodonepropusnim stijenama, a u tektonskom smislu sloţeni sinklinorijum sa većim brojem arteškihizdani.3. KOMORNA METODA OTKOPAVANJA SA PROTOĈNIM PROVJETRAVANJEMKomorna metoda otkopavanja sa protoĉnim provjetravanjem podrazumijeva otkopavanje po paduugljenog sloja sa kontrolisanim zarušavanjem otkopanog prostora i protoĉnim provjetravanjem kroz275
Rudarstvo 2011 / Mining 2011cijelu otkopnu frontu (revir). Tehnološki proces ove metode ostvaruje se bušaĉko-minerskim radovimasa pneumatskom bušilicom i paralelnim dubokim bušotinama od 3 do 6 metara. Utovar uglja uotkopnoj jedinici je gravitacioni, a transport uglja iz otkopne jedinice do transportnog hodnikagrabuljastim transporterom.3.1. Sistem pripreme otkopnog poljaU okviru pripreme otkopnog polja predviĊeni su otkopni paneli, koji se formiraju izradom stepenastoporedanih transportnih niskopa (tn) od ventilacionog (VH) do transportnog (TH) hodnika otkopnogpolja. Sistem pripreme otkopne jedinice sastoji se u izradi otkopnih hodnika (oh), otkopnih uskopa(ou) i boĉnih uskopa (bu).3.2. Sistem radaFaze rada na otkopavanju su:- otvaranje otkopa,- razrada otkopa i- zatvaranje otkopa.- Otvaranje otkopaSlika 2. Priprema otkopnog poljaOtvaranje otkopa poĉinje izradom I potkopa u duţini 4 m po padu sloja i 5-6 m po pruţanjusloja, s tim da se ostavlja zaštitni stub prema starom radu. Otkop se u natkopu u I fazi otvarakratkim minskim bušotinama do odreĊene stropne ploĉe.- Razrada otkopaRazrada otkopa poĉinje izradom drugog potkopa po padu sloja duţine 2 m. Natkopni diodobivanja uglja vrši se bušenjem i miniranjem dubokim paralelnim bušotinama u jednom redu.Osno rastojanje izmeĊu bušotina je 1,1 m, a rastojanje od slobodne površine je 1,3 m. Dubinabušotina je od 3-5 m. Punjenje dubokih bušotina je diskontinuirano (parcijalno).276
- Page 234 and 235: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Relativ
- Page 236 and 237: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZMATR
- Page 238 and 239: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Duţina
- Page 240 and 241: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.5.0 V
- Page 242 and 243: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U2- 1 z
- Page 244 and 245: Rudarstvo 2011 / Mining 2011V BTO s
- Page 246 and 247: Rudarstvo 2011 / Mining 2011enables
- Page 248 and 249: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izme
- Page 250 and 251: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Reka Pe
- Page 252 and 253: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kolubar
- Page 254 and 255: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Obzrom
- Page 256 and 257: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOLOŠ
- Page 258 and 259: UGLJEVIČKA UGLJONOSNA FORMACIJARud
- Page 260 and 261: 222.06206.51205.96224. 81 211. 5215
- Page 262 and 263: Rudarstvo 2011 / Mining 2011HIDRODI
- Page 264 and 265: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 266 and 267: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 268 and 269: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 270 and 271: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 8
- Page 272 and 273: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rezulta
- Page 274 and 275: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 276 and 277: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 278 and 279: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sl. br.
- Page 280 and 281: Rudarstvo 2011 / Mining 2011blok na
- Page 282 and 283: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 286 and 287: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Zatva
- Page 288 and 289: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 290 and 291: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proraĉ
- Page 292 and 293: Rudarstvo 2011 / Mining 2011primjen
- Page 294 and 295: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Mogu
- Page 296 and 297: Rudarstvo 2011 / Mining 2011β 2 Z
- Page 298 and 299: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izvod:P
- Page 300 and 301: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Tret
- Page 302 and 303: Rudarstvo 2011 / Mining 2011potpuno
- Page 304 and 305: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Primena
- Page 306 and 307: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Istraţ
- Page 308 and 309: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prilago
- Page 310 and 311: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Modul z
- Page 312 and 313: Kamenolom ''Nepri~ava''(kre~njak)Ka
- Page 314 and 315: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 316 and 317: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Odvodnj
- Page 318 and 319: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.0 RED
- Page 320 and 321: Rudarstvo 2011 / Mining 2011(sistem
- Page 322 and 323: Rudarstvo 2011 / Mining 2011TATRA N
- Page 324 and 325: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Znajuć
- Page 326 and 327: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.894.5
- Page 328 and 329: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 330 and 331: SU8SchRs630Rudarstvo 2011 / Mining
- Page 332 and 333: Rudarstvo 2011 / Mining 2011odabran
Rudarstvo 2011 / Mining 2011cijelu otkopnu frontu (revir). Tehnološki proces ove metode ostvaruje se bušaĉko-minerskim radovimasa pneumatskom bušilicom i paralelnim dubokim bušotinama od 3 do 6 metara. Utovar uglja uotkopnoj jedinici je gravitacioni, a transport uglja iz otkopne jedinice do transportnog hodnikagrabuljastim transporterom.3.1. Sistem pripreme otkopnog poljaU okviru pripreme otkopnog polja predviĊeni su otkopni paneli, koji se formiraju izradom stepenastoporedanih transportnih niskopa (tn) od ventilacionog (VH) do transportnog (TH) hodnika otkopnogpolja. Sistem pripreme otkopne jedinice sastoji se u izradi otkopnih hodnika (oh), otkopnih uskopa(ou) i boĉnih uskopa (bu).3.2. Sistem radaFaze rada na otkopavanju su:- otvaranje otkopa,- razrada otkopa i- zatvaranje otkopa.- Otvaranje otkopaSlika 2. Priprema otkopnog poljaOtvaranje otkopa poĉinje izradom I potkopa u duţini 4 m po padu sloja i 5-6 m po pruţanjusloja, s tim da se ostavlja zaštitni stub prema starom radu. Otkop se u natkopu u I fazi otvarakratkim minskim bušotinama do odreĊene stropne ploĉe.- Razrada otkopaRazrada otkopa poĉinje izradom drugog potkopa po padu sloja duţine 2 m. Natkopni diodobivanja uglja vrši se bušenjem i miniranjem dubokim paralelnim bušotinama u jednom redu.Osno rastojanje izmeĊu bušotina je 1,1 m, a rastojanje od slobodne površine je 1,3 m. Dubinabušotina je od 3-5 m. Punjenje dubokih bušotina je diskontinuirano (parcijalno).276