stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7 - Mreţa diskretizacije strujne slikeGRANIĈNI USLOVIU principu, kao graniĉni uslovi u datom strujnom polju podzemnih voda zadaju se zone hranjenja,zone dreniranja i granice rasprostranjenja izdani. U praksi, ove graniĉne uslova nije uvek lakodeterminisati i zadati na modelu. Hidrodinamiĉka i hidrauliĉka uloga pojedinih, na terenu lakouoĉljivih kontura, ili zona, nije uvek jednoznaĉna. U procesu izrade modela, etaloniranjem se utvrĊujei verifikuje njihova hidrauliĉka i hidrodinamiĉka uloga.U osnovi postoje dva dijemetralno suprotna graniĉna uslova, izmeĊu kojih, njihovom meĊuzsobnomkombinacijom, nastaju ostali. Ova dva uslova, koji se u prirodu retko mogu sresti kao ,,ĉisti'' su:- kontura sa zadatim potencijalom (pijezometarskim nivoom)- kontura sa zadatim proticajemPojedini autori iz oblasti teorije matematiĉkog modeliranja izdvajaju kao poseban treći – Njumanovgraniĉni uslov, koji predstavlja kontura sa zadatim proticajem u zavisnosti od potencijala.Njihovo prepoznavanje i zadavanje u prirodi obiĉno nije uvek jednostavno niti jednoznaĉno.Graniĉni uslovi mogu biti konture, ili površi u planu, zatim mogu biti spoljnje, ili unutrašnje konture(kao tipiĉan unutrašnji graniĉnu uslov – unutrašnja kontura, primenjuju se bunari, savršeni inesavršeni). U matematiĉkom – hidrodinamiĉkom modelu ,,Zapadnog dela Kostolaĉkog ugljenogbasena'' primenjeni su sledeći graniĉni uslovi:- kontura sa zadatim potencijalom (pijezometarskim nivoom)- kontura sa poznatim (zadatim proticajem). Specijalan sluĉaj ovog uslova je vodonepropusna granica,odnosno, u prirodi, granica rasprostranjenja vodonosne sredine, bez doticaja iz zaleĊa,- polje sa poznatim zadatim proticajem- ,, vertikalni bilans'' – efektivna infiltracija259
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Površinski tokovi – Velika Morava, Dunav i regulisano korito DunavacNa osnovu dosadašnjih istraţivanja reţima podzemnih voda potpuno egzaktno je utvrĊeno da reţimizdani je u direktnoj vezi sa površinskim vodotocima, odnosno glavni faktor prihranjivanja i dreniranjasvih posmatranih izdani na ovom prostoru su površinski vodotoci.Reka Velika Morava, celim svojim tokom predstavnja zapadnu granicu matematiĉkog modela.Vodostaj reke direktno utiĉe na reţim izdani, naroĉito u juţnom i centralnom delu predmetnogpodruĉja. O stepenu uticaja Velike Morave na podzemne vode moţe se egzaktno utvrditi merenjimana hidrološkoj stanici ,,Ljubiĉevski most'' i pijezometra u neposrednoj okolini izvorišta ,,Kljuĉ'' kodergele ,,Ljubiĉevo''.Numeriĉkom analizom vrednosti nivoa podzemnih i površiskih voda dobija se jednaĉina korelacije:H pod = 0,37347*H pov +42,79451Nakon analize svih podataka o merenjima reţima podzemnih i površinskih voda, za potrebe izradeovog matematiĉkog modela, utvrĊeno je da je najveći obim reprezentativnih podataka merenja bioseptembar 2007. godine, gde je srednja meseĉna vrednost vodostaja reke Velike Morave za taj periodH = 72.00 mnm.Reka Dunav predstavlja severnu granicu matematiĉkog modela, kao i reka Velika Morava, ova granicaje takoĊe prirodna i usvojena sa svim svojim geometrijskim karakteristikama. Srednja vrednostvodostaja reke Dunav za isti period kao i kod Velike Morave je H = 72.00 mnm.Regulisano korito Dunavac – predstavlja dominantan faktor na podzemne vode na celom severnomdelu istraţnog podruĉja. Vodostaj u ovom kanalu se odrţava radom crpnih stanica na koti H = 69.5mnm. U odnosu na podzemne vode ovo korito se ponaša kao drenaţa, što je i bila namena ovog korita.Višegodišnjim merenjima u zapadnom delu Kostolaĉkog ugljenog basena ali i u istoĉnom delu,dokazano je da kolmiranje korita nema veći uticaj na stepen hidrauliĉke veze podzemnih i površinskihvoda.Istoĉna granica matematiĉkog modela – Poţarevaĉka greda – predstavlja spoljašnju granicurasprostranjenja porozne sredine sa istoĉne strane. Sa aspekta izrade ovog matematiĉkog modela,Poţarevaĉka greda je predstavljala poseban izazov.U prvoj iteraciji modela za Poţarevaĉku gredu usvojeno je da je to vodonepropusna granica, što setokom kalibracije modela pokazalo kao netaĉno. Zapravo, pokazalo sa da u pojedinim zonama duţgrede postoji vodonepropusna granica, dok u pojedinim se ponaša kao granica sa konstantnimprihranjivanjem, što zapravo ima svoje opravdanje u hidrogeološkom smislu. Da bi se preciznijedefinisala Poţarevaĉka greda kao granica koja je sa aspekta modela sloţena granica, neophodna sudodatna istraţivanja, a pre svega, izrada osmatraĉke (pijezometarske) mreţe i monitoringa na timobjektima.Bunari – Na istraţnom prostoru postoji 23 bunara na izvorištu ,,Kljuĉ''. Od tih 23 bunara, 14 bunara(od EB – 1 do EB – 14) sluţe za potrebe eksploatacije podzemne vode za piće, a 9 bunara (od VB – 1do VB – 9) sluţe za eksploataciju podzemne vode za nalivanje u infiltracione bazene.260
- Page 218 and 219: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KREIRAN
- Page 220 and 221: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GENEZA
- Page 222 and 223: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 224 and 225: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 226 and 227: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prvom r
- Page 228 and 229: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OTVARAN
- Page 230 and 231: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- najma
- Page 232 and 233: 16412411412413414415410418419420420
- Page 234 and 235: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Relativ
- Page 236 and 237: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZMATR
- Page 238 and 239: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Duţina
- Page 240 and 241: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.5.0 V
- Page 242 and 243: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U2- 1 z
- Page 244 and 245: Rudarstvo 2011 / Mining 2011V BTO s
- Page 246 and 247: Rudarstvo 2011 / Mining 2011enables
- Page 248 and 249: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izme
- Page 250 and 251: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Reka Pe
- Page 252 and 253: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kolubar
- Page 254 and 255: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Obzrom
- Page 256 and 257: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOLOŠ
- Page 258 and 259: UGLJEVIČKA UGLJONOSNA FORMACIJARud
- Page 260 and 261: 222.06206.51205.96224. 81 211. 5215
- Page 262 and 263: Rudarstvo 2011 / Mining 2011HIDRODI
- Page 264 and 265: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 266 and 267: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 270 and 271: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 8
- Page 272 and 273: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rezulta
- Page 274 and 275: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 276 and 277: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 278 and 279: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sl. br.
- Page 280 and 281: Rudarstvo 2011 / Mining 2011blok na
- Page 282 and 283: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 284 and 285: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zapadu
- Page 286 and 287: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Zatva
- Page 288 and 289: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 290 and 291: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proraĉ
- Page 292 and 293: Rudarstvo 2011 / Mining 2011primjen
- Page 294 and 295: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Mogu
- Page 296 and 297: Rudarstvo 2011 / Mining 2011β 2 Z
- Page 298 and 299: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izvod:P
- Page 300 and 301: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Tret
- Page 302 and 303: Rudarstvo 2011 / Mining 2011potpuno
- Page 304 and 305: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Primena
- Page 306 and 307: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Istraţ
- Page 308 and 309: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prilago
- Page 310 and 311: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Modul z
- Page 312 and 313: Kamenolom ''Nepri~ava''(kre~njak)Ka
- Page 314 and 315: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
- Page 316 and 317: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Odvodnj
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7 - Mreţa diskretizacije strujne slikeGRANIĈNI USLOVIU principu, kao graniĉni uslovi u datom strujnom polju podzemnih voda zadaju se zone hranjenja,zone dreniranja i granice rasprostranjenja izdani. U praksi, ove graniĉne uslova nije uvek lakodeterminisati i zadati na modelu. Hidrodinamiĉka i hidrauliĉka uloga pojedinih, na terenu lakouoĉljivih kontura, ili zona, nije uvek jednoznaĉna. U procesu izrade modela, etaloniranjem se utvrĊujei verifikuje njihova hidrauliĉka i hidrodinamiĉka uloga.U osnovi postoje dva dijemetralno suprotna graniĉna uslova, izmeĊu kojih, njihovom meĊuzsobnomkombinacijom, nastaju ostali. Ova dva uslova, koji se u prirodu retko mogu sresti kao ,,ĉisti'' su:- kontura sa zadatim potencijalom (pijezometarskim nivoom)- kontura sa zadatim proticajemPojedini autori iz oblasti teorije matematiĉkog modeliranja izdvajaju kao poseban treći – Njumanovgraniĉni uslov, koji predstavlja kontura sa zadatim proticajem u zavisnosti od potencijala.Njihovo prepoznavanje i zadavanje u prirodi obiĉno nije uvek jednostavno niti jednoznaĉno.Graniĉni uslovi mogu biti konture, ili površi u planu, zatim mogu biti spoljnje, ili unutrašnje konture(kao tipiĉan unutrašnji graniĉnu uslov – unutrašnja kontura, primenjuju se bunari, savršeni inesavršeni). U matematiĉkom – hidrodinamiĉkom modelu ,,Zapadnog dela Kostolaĉkog ugljenogbasena'' primenjeni su sledeći graniĉni uslovi:- kontura sa zadatim potencijalom (pijezometarskim nivoom)- kontura sa poznatim (zadatim proticajem). Specijalan sluĉaj ovog uslova je vodonepropusna granica,odnosno, u prirodi, granica rasprostranjenja vodonosne sredine, bez doticaja iz zaleĊa,- polje sa poznatim zadatim proticajem- ,, vertikalni bilans'' – efektivna infiltracija259