stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5 – 3D prikaz poloţaja šljunkaDebljina šljunka se kreće od 0,5 m u delu isklinjenja ovog sloja ka Poţerevaĉkoj gredi do 39 m u deluušća Velike Morave u Dunav. Proseĉna debnjina šljunka je 8,6 m.U juţnom delu terena na potezu od sela Poljane do izvorišta ,,Kljuĉ'' debljina ovog sloja je od 6 do 12m. U centarlnom delu terena debljina sloja je od 15 m, a prema Velikoj Moravi i do 20 m.U severnom delu u zoni Dunavca, Dunava i ušća Velike Morave debljina se kreće od oko 15 m pa domaksimalnih 39 m.Istraţivanja filtracionih karakteristika aluvijalnih i terasnih šljunkova je bilo predmet obimnihizuĉavanja i to na osnovu granulometrijskoh analiza sa istraţnog bušenja za razne potrebe, predmetizuĉavanja opitima crpenja na izvorištu ,,Kljuĉ'', ali i izrade nekoliko matematiĉkih modela za potrebevodosnabdevanja i odbrane ovog podruĉja od uticaja rada HE Đerdap.Na osnovu dosada svih istraţivanja moţemo da konstatujemo da se koeficijent filtracije šljunka krećeu intervalu od k = 4*10 -3 do 2*10 -2 m/s. U delu aluviona gde su konstatovani nekadašnji meandriVelike Morave imamo izrazito male koeficijente filtracije reda veliĉine od 5*10 -5 do 1*10 -4 m/s. Ovapojava je utvrĊena na osnovu kapaciteta i depresija na bunarima izvorišta ,,Kljuĉ'' (bunari od VB – 1do VB – 9), koji su locirani baš u jednom meandru.‣ Glina: ovaj sloj ,koji inaĉe ima potpuno razviće po celom istraţnom prostoru, predstavljjumasne, plastiĉne, sivo – plave gline. Za potrebe izrade ovog matematiĉkog modela usvojeno je da jeovo uslovno bezvodan deo terena. Dva elementa geometrije ovog sloja su veoma vaţna i to debljinasloja i dubina od površine terena.Debljina ovog sloja se kreće u intervalu od 0,5 m do ĉak 26 m. Na osnovu dosadašnjeg stepenaistraţenosti nije konstatovana zona gde ovaj sloj nepostoji. Drugi aspekt geometrije ovog sloja, anaroĉito ako budući koncept odvodnjavanja površinskog kopa Jagodica, bude metodom ekrana ibunara, je dubina do sloja, ĉime se definišu dimenzije izrade vodonepropusnog ekrana.Proseĉna dubina do gline je oko 17,5 m, a kreće se u intervalu od 12 m do nekih 36 m.Veća dubina do gline je u severnom delu predmetnog podruĉja, a najmanja dubina je u juţnom delu,mada je u tom podruĉju i znaĉajno niţi stepen istraţenosti.257
Rudarstvo 2011 / Mining 2011‣ Prašina u povlati I ugljenog sloja: ovaj sloj je bolj istraţen u severnom delu terena, ucentralnom delu istraţnog prostora je relativno niskog stepene istraţenosti dok ka jugu je potpunoneistraţen. Debljina ovog sloja je relativno mala i kreće se do 13 m, a u pojedinim delovima terenaimamo i potpuno odsustvo ovog sloja.Za potrebe izrade matematiĉkog modela izvršena je korekcija u odnosu na hidrogeološki deo, gde jezapravo redukovan broj slojeva sa šest u hidrogeološkom modelu, na pet slojeva u hidrodinamiĉkommodelu.Slika 6 - Profil iz matematiĉkog modela po pravcu sever – jug‣ modelski sloj 1 – ovaj modelski sloj identiĉan je sloju iz hidrogeološkog modela koga ĉinehumusne i lesne tvorevine‣ modelski sloj 2 – ovaj modelski sloja predstavljaju dva sloja iz hidrogeološkog modela i toprašina, mestimiĉno zaglinjena i peskovi‣ modelski sloj 3 – predstavljaju šljunkovi bilo da su aluvijalni bilo da su terasni‣ modelski sloj 4 – predstavlja sloj glina‣ modelski sloj 5 – ĉine praĉine u povlati I ugljenog slojaSame dimenzije modela su po Y – osi od 7503045 do 7517445, odnosno po X – osi od 4930000 do4955920. Sraĉunato u metrima dimenzije matematiĉkog modela su 14400 X 25920 m, što obuhvatapovršinu od pribliţno 373,25 km 2 . Na osnovu površine terena, stepona istraţenosti, i ostalih ulaznihelemenata u matematiĉkom modelu, ovaj model moeţmo svrstati u tzv. regionalni matematiĉki model.Primenjena metoda matematiĉkog modeliranja je metoda konaĉnih razlika gde je diskretizacija strujneoblasti vršena metodom nehomogene mreţe ĉije su dimenzije od 60 X 60 do 240 X 240 m, odnosno,za model ĉine 19872 ćelije.258
- Page 216 and 217: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 218 and 219: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KREIRAN
- Page 220 and 221: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GENEZA
- Page 222 and 223: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 224 and 225: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 226 and 227: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prvom r
- Page 228 and 229: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OTVARAN
- Page 230 and 231: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- najma
- Page 232 and 233: 16412411412413414415410418419420420
- Page 234 and 235: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Relativ
- Page 236 and 237: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZMATR
- Page 238 and 239: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Duţina
- Page 240 and 241: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.5.0 V
- Page 242 and 243: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U2- 1 z
- Page 244 and 245: Rudarstvo 2011 / Mining 2011V BTO s
- Page 246 and 247: Rudarstvo 2011 / Mining 2011enables
- Page 248 and 249: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izme
- Page 250 and 251: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Reka Pe
- Page 252 and 253: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kolubar
- Page 254 and 255: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Obzrom
- Page 256 and 257: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOLOŠ
- Page 258 and 259: UGLJEVIČKA UGLJONOSNA FORMACIJARud
- Page 260 and 261: 222.06206.51205.96224. 81 211. 5215
- Page 262 and 263: Rudarstvo 2011 / Mining 2011HIDRODI
- Page 264 and 265: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 268 and 269: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 270 and 271: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 8
- Page 272 and 273: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rezulta
- Page 274 and 275: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 276 and 277: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 278 and 279: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sl. br.
- Page 280 and 281: Rudarstvo 2011 / Mining 2011blok na
- Page 282 and 283: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 284 and 285: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zapadu
- Page 286 and 287: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Zatva
- Page 288 and 289: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 290 and 291: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proraĉ
- Page 292 and 293: Rudarstvo 2011 / Mining 2011primjen
- Page 294 and 295: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Mogu
- Page 296 and 297: Rudarstvo 2011 / Mining 2011β 2 Z
- Page 298 and 299: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izvod:P
- Page 300 and 301: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Tret
- Page 302 and 303: Rudarstvo 2011 / Mining 2011potpuno
- Page 304 and 305: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Primena
- Page 306 and 307: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Istraţ
- Page 308 and 309: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prilago
- Page 310 and 311: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Modul z
- Page 312 and 313: Kamenolom ''Nepri~ava''(kre~njak)Ka
- Page 314 and 315: Rudarstvo 2011 / Mining 2011površi
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5 – 3D prikaz poloţaja šljunkaDebljina šljunka se kreće od 0,5 m u delu isklinjenja ovog sloja ka Poţerevaĉkoj gredi do 39 m u deluušća Velike Morave u Dunav. Proseĉna debnjina šljunka je 8,6 m.U juţnom delu terena na potezu od sela Poljane do izvorišta ,,Kljuĉ'' debljina ovog sloja je od 6 do 12m. U centarlnom delu terena debljina sloja je od 15 m, a prema Velikoj Moravi i do 20 m.U severnom delu u zoni Dunavca, Dunava i ušća Velike Morave debljina se kreće od oko 15 m pa domaksimalnih 39 m.Istraţivanja filtracionih karakteristika aluvijalnih i terasnih šljunkova je bilo predmet obimnihizuĉavanja i to na osnovu granulometrijskoh analiza sa istraţnog bušenja za razne potrebe, predmetizuĉavanja opitima crpenja na izvorištu ,,Kljuĉ'', ali i izrade nekoliko matematiĉkih modela za potrebevodosnabdevanja i odbrane ovog podruĉja od uticaja rada HE Đerdap.Na osnovu dosada svih istraţivanja moţemo da konstatujemo da se koeficijent filtracije šljunka krećeu intervalu od k = 4*10 -3 do 2*10 -2 m/s. U delu aluviona gde su konstatovani nekadašnji meandriVelike Morave imamo izrazito male koeficijente filtracije reda veliĉine od 5*10 -5 do 1*10 -4 m/s. Ovapojava je utvrĊena na osnovu kapaciteta i depresija na bunarima izvorišta ,,Kljuĉ'' (bunari od VB – 1do VB – 9), koji su locirani baš u jednom meandru.‣ Glina: ovaj sloj ,koji inaĉe ima potpuno razviće po celom istraţnom prostoru, predstavljjumasne, plastiĉne, sivo – plave gline. Za potrebe izrade ovog matematiĉkog modela usvojeno je da jeovo uslovno bezvodan deo terena. Dva elementa geometrije ovog sloja su veoma vaţna i to debljinasloja i dubina od površine terena.Debljina ovog sloja se kreće u intervalu od 0,5 m do ĉak 26 m. Na osnovu dosadašnjeg stepenaistraţenosti nije konstatovana zona gde ovaj sloj nepostoji. Drugi aspekt geometrije ovog sloja, anaroĉito ako budući koncept odvodnjavanja površinskog kopa Jagodica, bude metodom ekrana ibunara, je dubina do sloja, ĉime se definišu dimenzije izrade vodonepropusnog ekrana.Proseĉna dubina do gline je oko 17,5 m, a kreće se u intervalu od 12 m do nekih 36 m.Veća dubina do gline je u severnom delu predmetnog podruĉja, a najmanja dubina je u juţnom delu,mada je u tom podruĉju i znaĉajno niţi stepen istraţenosti.257