stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

222.06206.51205.96224. 81 211. 5215. 08196.11219.88196. 88193.180.2517 6.10172.21152.51139.81176.61159.39151.165.99164. 93165.7215 . 5 156.90 163. 0208 147. 82.14144043. 10188.18205.78197.44182.34193.29187. 0417 2.79 166 . 94167 . 57 171.3155.34188.84148 .32166. 09155.04Rudarstvo 2011 / Mining 2011AAB AB C1A,250200150Ui-37 1 Ui-3 72Ui-453Ui-4 54Ui-3735M13M12M11M1Ui-4644M 1Ui-26Ui-473Ui-474Ui-490 Ui UiUi22494-- 0-477Ui-1 49Ui-1156Ui-493M1Ui-107Ui-1024M15M17M16M12M22125020015010071003MMM12 111M1505000-50-5 0Slika 3. Karakteristiĉni geološki popreĉni profil kroz leţišteUnutar leţišta moguće je izdvojiti više rupturnih sistema.Prvu grupu ĉine rasjedi pruţanja istok-zapad i njihov uticaj na strukturu je najveći. Predstavljaju ih dvarasjeda na meĊusobnom rastojanju od 170 m. Jedan od njih (juţni) je rasjed sa vertikalnom komponentomkretanja od 50 m i jalovom zonom širine 25-125 m, a drugi (sjeverni) sa vertikalnom komponentomkretanja oko 80 metara i konstantnom širinom jalove zone oko 100 m. Oba ova rasjeda presjeĉena sujednim desnim horizontalnim rasjedom pravca pruţanja sjever-jug sa horizontalnim kretanjem oko 175m.Drugu grupu rasjeda ĉine rasjedi pravca pruţanja sjeveroistok-jugozapad sa skokom od 10do 30 metara i širinom jalove zone od 10 do 25 m, a treću, najmanje zastupljenu, rasjedi pruţanjasjeverozapad-jugoistok i skokom od 10 do 20 m, a širinom jalove zone 10-20 metara.Ovakav rasjedni sistem uslovio je blokovsku graĊu leţišta sa izraţenom parketnom strukturom u juţnomdijelu leţišta.PRAVCI BUDUĆIH GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJAShodno ovako sloţenoj strukturi leţišta prilikom obraĉuna rezervi (glavni, prvi krovni ugljeni sloj) uzetisu i posebni kriterijumi za izdvajanje pojedinih kategorija rezervi. Gustina istraţnih radova kao kriterijumza izdvajanje A, B, C 1 rezervi trebala je da zadovolji:Tabela 1. UtvrĊivanje i razvrstavanje rezervi uglja po kategorijamarastojanje izmeĊu istraţnih radova [m]kateg. rezervipo padupo pruţanjuA 50 100B 100 150C 1 200 200Zahvaljujući ovako strogim kriterijumima rudna tijela su istraţena do nivoa kategorija bilansnih rezervi A3.806.000 t, B 23.582.000 t i C 1 28.167.000 t. Rezerve A i B kategorije skoncentrisane su u juţnomdijelu, a rezerve C 1 kategorije prate istoĉnu konturu leţišta i uglavnom predstavljaju rezerve sjevernog isjeverozapadnog dijela leţišta gdje ugljeni slojevi zalijeţu dublje (Slika 3.). Iz razloga stabilnosti kosinapotrebno je razriješiti strukturno-tektonski sklop prostora istoĉne granice leţišta i dobiti reprezentativnegeomehaniĉke parametre litoloških ĉlanova sredine. Klizišta su veoma ĉesta pojava na susjednom leţištusliĉne geološke graĊe, odnosno površinskom kopu Bogutovo Selo, gdje su zajedniĉki uzroci nastankaduboka i strma zasjecanja terena, izgraĊenih od stijena preteţno glinovitog sastava i uz to tektonskiporemećenih i oštećenih. Izrada Glavnog rudarskog projekta je u toku, ali po svemu sudeći usjek otvaranja251

Rudarstvo 2011 / Mining 2011i izvoĊenje rudarskih radova u prvim godinama eksploatacije biće u izdanaĉkoj zoni. Iz svega ovogaproizašli su prioritetni pravci budućih detaljnih geoloških istraţivanja.Definisanje strukturno-tektonskogsklopa obodnih zona leţišta, prekategorizacija B rezervi u A rezerve, kao i prevoĊenje utvrĊenih rezerviC 1 kategorije unutar malog broja blokova u rezerve više B kategorije, trebaju biti osnova za nesmetanoobezbjeĊivanje termoelektrane koliĉinama uglja zadovoljavajućih kvalitativnih karakteristika, teadekvatne konstrukcije završnih kosina površinskog kopa koja će obezbijediti njihovu stabilnost. Zatim,na red dolazi proces prevoĊenja rezervi C 1 kategorije, ĉije je uĉešće u bilansnim rezervama 50,7 % ukategoriju viših B rezervi.Naravno, na kraju ne treba zanemariti ĉinjenicu da će se, sa otvaranjem površinskog kopa i analognosloţenoj geološkoj graĊi dijelova leţišta Bogutovo Selo, ukazati potreba za detaljnim geološkimistraţivanjima spornih segmenata leţišta u samom procesu eksploatacije.ZAKLJUĈAKLeţište uglja Ugljevik-Istok karakteriše veoma sloţen litostratigrafski stub kao i kompleksna graĊa samogugljenog sloja. Blokovska i većim dijelom parketna struktura u znaĉajnoj mjeri poremetili su poloţajrudnog tijela u horizontalnom i vertikalnom smislu. Komplikovani procesi nestabilnosti ispoljeni su iuzrokovani nepovoljnim geomehaniĉkim karakteristikama ĉlanova sedimentne serije na svim završnimetaţama susjednog leţišta, sa otvorenim povšinskim kopom Bogutovo Selo, te oni potvrĊuju iproblematiku sliĉne vrste, koja moţe biti ispoljena i na ovom leţištu. Detaljnim geološkim istraţivanjimakoja moraju uslijediti i koja će se odvijati fazno u cilju povećanja stepena istraţenosti, treba da budu uskladu sa koncepcijom rudarskih aktivnosti, vezanih za njihovu dinamiku i razvoj kopa u prostoru.LITERATURA1. Hadţić, I., 1989: Svodni Elaborat o klasifikaciji, karegorizaciji i proraĉunu rezervi mrkog uglja naleţištu „Ugljevik - istok‖, FSD RiTE Uglevik2. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi mineralnih resursa i voĊenju evidencije o njima(Sluţbeni glasnik Republike Srpske br. 99/08), Geološka sluţba rudnika Ugljevik3. Ivić, M., Leka, K., 2002: Elaborat o inţenjersko-geološkim, geomehaniĉkim i geofiziĉkimistraţivanjima i ispitivanjima terena PK ,,Bogutovo Selo-Sjever‖, Ugljevik, Geozavod Zvornik4. Gajić, LJ., i dr., 2009: Svodni elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proraĉunu rezervi uglja u leţištuBogutovo Selo-Ugljevik, Geozavod Zvornik5. Jeĉmenica, Z., i dr., 2007: Jezerska ugljonosna serija Bogutova Sela, Ugljevik (SI Bosna),Zapisnici Srpskog geološkog društva za 2007.god., Beograd 2008. god.252

222.06206.51205.96224. 81 211. 5215. 08196.11219.88196. 88193.180.2517 6.10172.21152.51139.81176.61159.39151.165.99164. 93165.7215 . 5 156.90 163. 0208 147. 82.14144043. 10188.18205.78197.44182.34193.29187. 0417 2.79 166 . 94167 . 57 171.3155.34188.84148 .32166. 09155.04Rudarstvo 2011 / Mining 2011AAB AB C1A,250200150Ui-37 1 Ui-3 72Ui-453Ui-4 54Ui-3735M13M12M11M1Ui-4644M 1Ui-26Ui-473Ui-474Ui-490 Ui UiUi22494-- 0-477Ui-1 49Ui-1156Ui-493M1Ui-107Ui-1024M15M17M16M12M22125020015010071003MMM12 111M1505000-50-5 0Slika 3. Karakteristiĉni geološki popreĉni profil kroz leţišteUnutar leţišta moguće je izdvojiti više rupturnih sistema.Prvu grupu ĉine rasjedi pruţanja istok-zapad i njihov uticaj na strukturu je najveći. Predstavljaju ih dvarasjeda na meĊusobnom rastojanju od 170 m. Jedan od njih (juţni) je rasjed sa vertikalnom komponentomkretanja od 50 m i jalovom zonom širine 25-125 m, a drugi (sjeverni) sa vertikalnom komponentomkretanja oko 80 metara i konstantnom širinom jalove zone oko 100 m. Oba ova rasjeda presjeĉena sujednim desnim horizontalnim rasjedom pravca pruţanja sjever-jug sa horizontalnim kretanjem oko 175m.Drugu grupu rasjeda ĉine rasjedi pravca pruţanja sjeveroistok-jugozapad sa skokom od 10do 30 metara i širinom jalove zone od 10 do 25 m, a treću, najmanje zastupljenu, rasjedi pruţanjasjeverozapad-jugoistok i skokom od 10 do 20 m, a širinom jalove zone 10-20 metara.Ovakav rasjedni sistem uslovio je blokovsku graĊu leţišta sa izraţenom parketnom strukturom u juţnomdijelu leţišta.PRAVCI BUDUĆIH GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJAShodno ovako sloţenoj strukturi leţišta prilikom obraĉuna rezervi (glavni, prvi krovni ugljeni sloj) uzetisu i posebni kriterijumi za izdvajanje pojedinih kategorija rezervi. Gustina istraţnih radova kao kriterijumza izdvajanje A, B, C 1 rezervi trebala je da zadovolji:Tabela 1. UtvrĊivanje i razvrstavanje rezervi uglja po kategorijamarastojanje izmeĊu istraţnih radova [m]kateg. rezervipo padupo pruţanjuA 50 100B 100 150C 1 200 200Zahvaljujući ovako strogim kriterijumima rudna tijela su istraţena do nivoa kategorija bilansnih rezervi A3.806.000 t, B 23.582.000 t i C 1 28.167.000 t. Rezerve A i B kategorije skoncentrisane su u juţnomdijelu, a rezerve C 1 kategorije prate istoĉnu konturu leţišta i uglavnom predstavljaju rezerve sjevernog isjeverozapadnog dijela leţišta gdje ugljeni slojevi zalijeţu dublje (Slika 3.). Iz razloga stabilnosti kosinapotrebno je razriješiti strukturno-tektonski sklop prostora istoĉne granice leţišta i dobiti reprezentativnegeomehaniĉke parametre litoloških ĉlanova sredine. Klizišta su veoma ĉesta pojava na susjednom leţištusliĉne geološke graĊe, odnosno površinskom kopu Bogutovo Selo, gdje su zajedniĉki uzroci nastankaduboka i strma zasjecanja terena, izgraĊenih od stijena preteţno glinovitog sastava i uz to tektonskiporemećenih i oštećenih. Izrada Glavnog rudarskog projekta je u toku, ali po svemu sudeći usjek otvaranja251

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!