stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
222.06206.51205.96224. 81 211. 5215. 08196.11219.88196. 88193.180.2517 6.10172.21152.51139.81176.61159.39151.165.99164. 93165.7215 . 5 156.90 163. 0208 147. 82.14144043. 10188.18205.78197.44182.34193.29187. 0417 2.79 166 . 94167 . 57 171.3155.34188.84148 .32166. 09155.04Rudarstvo 2011 / Mining 2011AAB AB C1A,250200150Ui-37 1 Ui-3 72Ui-453Ui-4 54Ui-3735M13M12M11M1Ui-4644M 1Ui-26Ui-473Ui-474Ui-490 Ui UiUi22494-- 0-477Ui-1 49Ui-1156Ui-493M1Ui-107Ui-1024M15M17M16M12M22125020015010071003MMM12 111M1505000-50-5 0Slika 3. Karakteristiĉni geološki popreĉni profil kroz leţišteUnutar leţišta moguće je izdvojiti više rupturnih sistema.Prvu grupu ĉine rasjedi pruţanja istok-zapad i njihov uticaj na strukturu je najveći. Predstavljaju ih dvarasjeda na meĊusobnom rastojanju od 170 m. Jedan od njih (juţni) je rasjed sa vertikalnom komponentomkretanja od 50 m i jalovom zonom širine 25-125 m, a drugi (sjeverni) sa vertikalnom komponentomkretanja oko 80 metara i konstantnom širinom jalove zone oko 100 m. Oba ova rasjeda presjeĉena sujednim desnim horizontalnim rasjedom pravca pruţanja sjever-jug sa horizontalnim kretanjem oko 175m.Drugu grupu rasjeda ĉine rasjedi pravca pruţanja sjeveroistok-jugozapad sa skokom od 10do 30 metara i širinom jalove zone od 10 do 25 m, a treću, najmanje zastupljenu, rasjedi pruţanjasjeverozapad-jugoistok i skokom od 10 do 20 m, a širinom jalove zone 10-20 metara.Ovakav rasjedni sistem uslovio je blokovsku graĊu leţišta sa izraţenom parketnom strukturom u juţnomdijelu leţišta.PRAVCI BUDUĆIH GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJAShodno ovako sloţenoj strukturi leţišta prilikom obraĉuna rezervi (glavni, prvi krovni ugljeni sloj) uzetisu i posebni kriterijumi za izdvajanje pojedinih kategorija rezervi. Gustina istraţnih radova kao kriterijumza izdvajanje A, B, C 1 rezervi trebala je da zadovolji:Tabela 1. UtvrĊivanje i razvrstavanje rezervi uglja po kategorijamarastojanje izmeĊu istraţnih radova [m]kateg. rezervipo padupo pruţanjuA 50 100B 100 150C 1 200 200Zahvaljujući ovako strogim kriterijumima rudna tijela su istraţena do nivoa kategorija bilansnih rezervi A3.806.000 t, B 23.582.000 t i C 1 28.167.000 t. Rezerve A i B kategorije skoncentrisane su u juţnomdijelu, a rezerve C 1 kategorije prate istoĉnu konturu leţišta i uglavnom predstavljaju rezerve sjevernog isjeverozapadnog dijela leţišta gdje ugljeni slojevi zalijeţu dublje (Slika 3.). Iz razloga stabilnosti kosinapotrebno je razriješiti strukturno-tektonski sklop prostora istoĉne granice leţišta i dobiti reprezentativnegeomehaniĉke parametre litoloških ĉlanova sredine. Klizišta su veoma ĉesta pojava na susjednom leţištusliĉne geološke graĊe, odnosno površinskom kopu Bogutovo Selo, gdje su zajedniĉki uzroci nastankaduboka i strma zasjecanja terena, izgraĊenih od stijena preteţno glinovitog sastava i uz to tektonskiporemećenih i oštećenih. Izrada Glavnog rudarskog projekta je u toku, ali po svemu sudeći usjek otvaranja251
Rudarstvo 2011 / Mining 2011i izvoĊenje rudarskih radova u prvim godinama eksploatacije biće u izdanaĉkoj zoni. Iz svega ovogaproizašli su prioritetni pravci budućih detaljnih geoloških istraţivanja.Definisanje strukturno-tektonskogsklopa obodnih zona leţišta, prekategorizacija B rezervi u A rezerve, kao i prevoĊenje utvrĊenih rezerviC 1 kategorije unutar malog broja blokova u rezerve više B kategorije, trebaju biti osnova za nesmetanoobezbjeĊivanje termoelektrane koliĉinama uglja zadovoljavajućih kvalitativnih karakteristika, teadekvatne konstrukcije završnih kosina površinskog kopa koja će obezbijediti njihovu stabilnost. Zatim,na red dolazi proces prevoĊenja rezervi C 1 kategorije, ĉije je uĉešće u bilansnim rezervama 50,7 % ukategoriju viših B rezervi.Naravno, na kraju ne treba zanemariti ĉinjenicu da će se, sa otvaranjem površinskog kopa i analognosloţenoj geološkoj graĊi dijelova leţišta Bogutovo Selo, ukazati potreba za detaljnim geološkimistraţivanjima spornih segmenata leţišta u samom procesu eksploatacije.ZAKLJUĈAKLeţište uglja Ugljevik-Istok karakteriše veoma sloţen litostratigrafski stub kao i kompleksna graĊa samogugljenog sloja. Blokovska i većim dijelom parketna struktura u znaĉajnoj mjeri poremetili su poloţajrudnog tijela u horizontalnom i vertikalnom smislu. Komplikovani procesi nestabilnosti ispoljeni su iuzrokovani nepovoljnim geomehaniĉkim karakteristikama ĉlanova sedimentne serije na svim završnimetaţama susjednog leţišta, sa otvorenim povšinskim kopom Bogutovo Selo, te oni potvrĊuju iproblematiku sliĉne vrste, koja moţe biti ispoljena i na ovom leţištu. Detaljnim geološkim istraţivanjimakoja moraju uslijediti i koja će se odvijati fazno u cilju povećanja stepena istraţenosti, treba da budu uskladu sa koncepcijom rudarskih aktivnosti, vezanih za njihovu dinamiku i razvoj kopa u prostoru.LITERATURA1. Hadţić, I., 1989: Svodni Elaborat o klasifikaciji, karegorizaciji i proraĉunu rezervi mrkog uglja naleţištu „Ugljevik - istok‖, FSD RiTE Uglevik2. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi mineralnih resursa i voĊenju evidencije o njima(Sluţbeni glasnik Republike Srpske br. 99/08), Geološka sluţba rudnika Ugljevik3. Ivić, M., Leka, K., 2002: Elaborat o inţenjersko-geološkim, geomehaniĉkim i geofiziĉkimistraţivanjima i ispitivanjima terena PK ,,Bogutovo Selo-Sjever‖, Ugljevik, Geozavod Zvornik4. Gajić, LJ., i dr., 2009: Svodni elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proraĉunu rezervi uglja u leţištuBogutovo Selo-Ugljevik, Geozavod Zvornik5. Jeĉmenica, Z., i dr., 2007: Jezerska ugljonosna serija Bogutova Sela, Ugljevik (SI Bosna),Zapisnici Srpskog geološkog društva za 2007.god., Beograd 2008. god.252
- Page 210 and 211: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.2.0 I
- Page 212 and 213: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UPOTREB
- Page 214 and 215: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GRANIĈ
- Page 216 and 217: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 218 and 219: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KREIRAN
- Page 220 and 221: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GENEZA
- Page 222 and 223: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 224 and 225: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 226 and 227: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prvom r
- Page 228 and 229: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OTVARAN
- Page 230 and 231: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- najma
- Page 232 and 233: 16412411412413414415410418419420420
- Page 234 and 235: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Relativ
- Page 236 and 237: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZMATR
- Page 238 and 239: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Duţina
- Page 240 and 241: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.5.0 V
- Page 242 and 243: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U2- 1 z
- Page 244 and 245: Rudarstvo 2011 / Mining 2011V BTO s
- Page 246 and 247: Rudarstvo 2011 / Mining 2011enables
- Page 248 and 249: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izme
- Page 250 and 251: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Reka Pe
- Page 252 and 253: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kolubar
- Page 254 and 255: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Obzrom
- Page 256 and 257: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOLOŠ
- Page 258 and 259: UGLJEVIČKA UGLJONOSNA FORMACIJARud
- Page 262 and 263: Rudarstvo 2011 / Mining 2011HIDRODI
- Page 264 and 265: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 266 and 267: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 268 and 269: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 270 and 271: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 8
- Page 272 and 273: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rezulta
- Page 274 and 275: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 276 and 277: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 278 and 279: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sl. br.
- Page 280 and 281: Rudarstvo 2011 / Mining 2011blok na
- Page 282 and 283: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 284 and 285: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zapadu
- Page 286 and 287: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Zatva
- Page 288 and 289: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 290 and 291: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proraĉ
- Page 292 and 293: Rudarstvo 2011 / Mining 2011primjen
- Page 294 and 295: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Mogu
- Page 296 and 297: Rudarstvo 2011 / Mining 2011β 2 Z
- Page 298 and 299: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izvod:P
- Page 300 and 301: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Tret
- Page 302 and 303: Rudarstvo 2011 / Mining 2011potpuno
- Page 304 and 305: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Primena
- Page 306 and 307: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Istraţ
- Page 308 and 309: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prilago
222.06206.51205.96224. 81 211. 5215. 08196.11219.88196. 88193.180.2517 6.10172.21152.51139.81176.61159.39151.165.99164. 93165.7215 . 5 156.90 163. 0208 147. 82.14144043. 10188.18205.78197.44182.34193.29187. 0417 2.79 166 . 94167 . 57 171.3155.34188.84148 .32166. 09155.04Rudarstvo 2011 / Mining 2011AAB AB C1A,250200150Ui-37 1 Ui-3 72Ui-453Ui-4 54Ui-3735M13M12M11M1Ui-4644M 1Ui-26Ui-473Ui-474Ui-490 Ui UiUi22494-- 0-477Ui-1 49Ui-1156Ui-493M1Ui-107Ui-1024M15M17M16M12M22125020015010071003MMM12 111M1505000-50-5 0Slika 3. Karakteristiĉni geološki popreĉni profil kroz leţišteUnutar leţišta moguće je izdvojiti više rupturnih sistema.Prvu grupu ĉine rasjedi pruţanja istok-zapad i njihov uticaj na strukturu je najveći. Predstavljaju ih dvarasjeda na meĊusobnom rastojanju od 170 m. Jedan od njih (juţni) je rasjed sa vertikalnom komponentomkretanja od 50 m i jalovom zonom širine 25-125 m, a drugi (sjeverni) sa vertikalnom komponentomkretanja oko 80 metara i konstantnom širinom jalove zone oko 100 m. Oba ova rasjeda presjeĉena sujednim desnim horizontalnim rasjedom pravca pruţanja sjever-jug sa horizontalnim kretanjem oko 175m.Drugu grupu rasjeda ĉine rasjedi pravca pruţanja sjeveroistok-jugozapad sa skokom od 10do 30 metara i širinom jalove zone od 10 do 25 m, a treću, najmanje zastupljenu, rasjedi pruţanjasjeverozapad-jugoistok i skokom od 10 do 20 m, a širinom jalove zone 10-20 metara.Ovakav rasjedni sistem uslovio je blokovsku graĊu leţišta sa izraţenom parketnom strukturom u juţnomdijelu leţišta.PRAVCI BUDUĆIH GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJAShodno ovako sloţenoj strukturi leţišta prilikom obraĉuna rezervi (glavni, prvi krovni ugljeni sloj) uzetisu i posebni kriterijumi za izdvajanje pojedinih kategorija rezervi. Gustina istraţnih radova kao kriterijumza izdvajanje A, B, C 1 rezervi trebala je da zadovolji:Tabela 1. UtvrĊivanje i razvrstavanje rezervi uglja po kategorijamarastojanje izmeĊu istraţnih radova [m]kateg. rezervipo padupo pruţanjuA 50 100B 100 150C 1 200 200Zahvaljujući ovako strogim kriterijumima rudna tijela su istraţena do nivoa kategorija bilansnih rezervi A3.806.000 t, B 23.582.000 t i C 1 28.167.000 t. Rezerve A i B kategorije skoncentrisane su u juţnomdijelu, a rezerve C 1 kategorije prate istoĉnu konturu leţišta i uglavnom predstavljaju rezerve sjevernog isjeverozapadnog dijela leţišta gdje ugljeni slojevi zalijeţu dublje (Slika 3.). Iz razloga stabilnosti kosinapotrebno je razriješiti strukturno-tektonski sklop prostora istoĉne granice leţišta i dobiti reprezentativnegeomehaniĉke parametre litoloških ĉlanova sredine. Klizišta su veoma ĉesta pojava na susjednom leţištusliĉne geološke graĊe, odnosno površinskom kopu Bogutovo Selo, gdje su zajedniĉki uzroci nastankaduboka i strma zasjecanja terena, izgraĊenih od stijena preteţno glinovitog sastava i uz to tektonskiporemećenih i oštećenih. Izrada Glavnog rudarskog projekta je u toku, ali po svemu sudeći usjek otvaranja251