stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOLOŠKA GRAĐA LEŢIŠTA UGLJEVIK - ISTOK I PRAVCIBUDUĆIH GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJAREZIMEGEOLOGICAL CHARACTERISTICS OF UGLJEVIK-ISTOK COALDEPOSIT AND DIRECTIONS OF FURTHER GEOLOGICALRESEARCHESZlatko Jeĉmenica, N. Listeš, R. Tomić, S. Renovica G. ĐokićRudnik i TE Ugljevik, AD Ugljevik, Republika SrpskaLeţište mrkog uglja Ugljevik - Istok nalazi se u slatkovodnim sedimentima ugljeviĉke ugljonosne formacije.Leţište uglja karakteriše razvoj sledećih rudnih tijela : glavni ugljeni sloj, prvi krovni ugljeni sloj i drugi krovniugljeni sloj. Ovo leţište treba u budućnosti da snabdijeva ugljem Termoelektranu Ugljevik snage 300 MW.Stepen istraţenosti leţišta sa velikim uĉešćem C 1 rezervi i malim uĉešćem rezervi A kategorije, a shodno izuzetnosloţenoj geološkoj graĊi, nameće potrebu doistraţivanja, odnosno detaljnih geoloških istraţivanja pojedinihsegmenata ovog leţišta.Kljuĉne rijeĉi: ugljeviĉka ugljonosna formacija, detaljna geološka istraţivanja, geološka graĊa, tektonikaABSTRACTThe brown coal deposit Ugljevik-Istok is situated in freshwater sediments of Ugljevik coal formation. This coaldeposit is characterized by development of the following ore bodies: the main coal layer, the first roof coal layer andthe second roof coal layer. In the future, the deposit is supposed to supply Ugljevik Power Plant which has aninstalled capacity of 300 MW. The need to conduct an additional detailed geological exploration exists thanks to thedegree of exploration works which show significant coal reserves classified as C 1 category and small amount ofcategory A coal, and also due to complex geological structure of this area.Key words: Ugljevik coal formation, detailed geologic exploration, geological structure, tectonics.GEOGRAFSKI POLOŢAJLeţište uglja Ugljevik-Istok nalazi se u Republici Srpskoj na udaljenosti od 20 km jugozapadno odBijeljine i 5 km od Termoelektrane Ugljevik. Geografski je smješteno izmeĊu19º 00' 45" i 19º 3' istoĉne geografske duţine, te 44º 39' i 44º 40' 14" sjeverne geografske širine.Leţište predstavlja samo jedan dio neogenog basena koji zahvata krajnje sjeveroistoĉne, blago zatalasane,breţuljkaste padine planine Majevice i odatle teren prelazi u zaravnjeni prostor Semberije.247

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1. Pregledna geografska karta poloţaja i komunikacija šire okolineleţišta uglja Ugljevik-Istok R-1:500 000,Na udaljenosti od oko 2 km sjeverno prolazi magistralni put Bijeljina-Tuzla koji prati tok rijeke Janje.Zapadnom granicom leţišta protiĉe Ugljeviĉka rijeka, a istoĉnom Ugljeviĉki potok.ISTORIJAT DOSADAŠNJIH ISTRAŢIVANJAProuĉavanjem stratigrafsko-tektonske graĊe naslaga ugljeviĉkog ugljonosnog podruĉja, odnosno njegovihpojedinih dijelova, bavio se veći broj istraţivaĉa: E.Tietze (1880), K.Hofman (1881), J.Beneš (1884),M.Raikiewietz (1884), F.Katzer (1907, 1918, 1921), V.Laskarev (1925), M.Luković (1925), M.Muravjev(1939), I.Soklić (1950), N.Pantić (1957, 1961, 1962), M.Muftić (1959, 1960, 1961), S.Ĉiĉić (1959, 1962,1964), Ĉ.Jovanović i M.Laušević (1976), Ĉ.Jovanović (1980), D.Tomiĉević (1977), A.Ahac (1978, 1984),R.Buzaljko i A.Ahac (1983, 1990), S.Vrabac (1989, 1995), LJ.Savić i N.Krstić (2005, 2007), Z.Jeĉmenica(2007).Problematika starosti ugljeviĉke ugljonosne formacije nije zadovoljavajuće riješena. Najnovijapaleontološka istraţivanja ukazuju na vjerovatno gornjooligocensku starost.GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE LEŢIŠTAGeološka graĊa leţištaLeţište uglja Ugljevik-Istok predstavlja istoĉni dio genetski i depoziciono jedinstvenog ugljeviĉkogugljonosnog prostora. Juţnu i jugoistoĉnu granicu leţišta predstavlja izdanaĉka zona podinskog (glavnog)ugljenog sloja. Zapadnu granicu ĉini rasjed pravca pruţanja sjeverozapad-jugoistok, a sjeverna granicaleţišta Ugljevik-Istok prema leţištu Baljak vještaĉki je odreĊena i povuĉena je konturom projektovanogpovršinskog kopa. Istoĉna granica leţišta predstavljena je rasjedom koji ima pravac pruţanja sjever-jug iĉija trasa ide Ugljeviĉkim potokom. U morfološkom pogledu za leţište uglja moţe se reći da spada ugrupu ploĉastih ili slojnih leţišta. U leţištu Ugljevik-Istok razvijeni su sledeći ugljeni slojevi: podinski(glavni) koji je ekonomski najznaĉajniji sloj, I i II krovinski koji nisu registrovani na ĉitavom prostoruleţišta, a lokalno je razvijen i III krovni ugljeni sloj sa razvojem u dubljim, sjevernim dijelovima leţišta.Slatkovodne ugljonosne tvorevine u stubu, smještene izmeĊu paleogene marinske podine i marinskebadenske krovine, ovdje se tretiraju pod nazivom ugljeviĉka ugljonosna formacija (Slika 2.). Ona jeizdijeljena na jedinice niţeg reda (dijelom i na ĉlanove).248

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1. Pregledna geografska karta poloţaja i komunikacija šire okolineleţišta uglja Ugljevik-Istok R-1:500 000,Na udaljenosti od oko 2 km sjeverno prolazi magistralni put Bijeljina-Tuzla koji prati tok rijeke Janje.Zapadnom granicom leţišta protiĉe Ugljeviĉka rijeka, a istoĉnom Ugljeviĉki potok.ISTORIJAT DOSADAŠNJIH ISTRAŢIVANJAProuĉavanjem stratigrafsko-tektonske graĊe naslaga ugljeviĉkog ugljonosnog podruĉja, odnosno njegovihpojedinih dijelova, bavio se veći broj istraţivaĉa: E.Tietze (1880), K.Hofman (1881), J.Beneš (1884),M.Raikiewietz (1884), F.Katzer (1907, 1918, 1921), V.Laskarev (1925), M.Luković (1925), M.Muravjev(1939), I.Soklić (1950), N.Pantić (1957, 1961, 1962), M.Muftić (1959, 1960, 1961), S.Ĉiĉić (1959, 1962,1964), Ĉ.Jovanović i M.Laušević (1976), Ĉ.Jovanović (1980), D.Tomiĉević (1977), A.Ahac (1978, 1984),R.Buzaljko i A.Ahac (1983, 1990), S.Vrabac (1989, 1995), LJ.Savić i N.Krstić (2005, 2007), Z.Jeĉmenica(2007).Problematika starosti ugljeviĉke ugljonosne formacije nije zadovoljavajuće riješena. Najnovijapaleontološka istraţivanja ukazuju na vjerovatno gornjooligocensku starost.GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE LEŢIŠTAGeološka graĊa leţištaLeţište uglja Ugljevik-Istok predstavlja istoĉni dio genetski i depoziciono jedinstvenog ugljeviĉkogugljonosnog prostora. Juţnu i jugoistoĉnu granicu leţišta predstavlja izdanaĉka zona podinskog (glavnog)ugljenog sloja. Zapadnu granicu ĉini rasjed pravca pruţanja sjeverozapad-jugoistok, a sjeverna granicaleţišta Ugljevik-Istok prema leţištu Baljak vještaĉki je odreĊena i povuĉena je konturom projektovanogpovršinskog kopa. Istoĉna granica leţišta predstavljena je rasjedom koji ima pravac pruţanja sjever-jug iĉija trasa ide Ugljeviĉkim potokom. U morfološkom pogledu za leţište uglja moţe se reći da spada ugrupu ploĉastih ili slojnih leţišta. U leţištu Ugljevik-Istok razvijeni su sledeći ugljeni slojevi: podinski(glavni) koji je ekonomski najznaĉajniji sloj, I i II krovinski koji nisu registrovani na ĉitavom prostoruleţišta, a lokalno je razvijen i III krovni ugljeni sloj sa <strong>razvoj</strong>em u dubljim, sjevernim dijelovima leţišta.Slatkovodne ugljonosne tvorevine u stubu, smještene izmeĊu paleogene marinske podine i marinskebadenske krovine, ovdje se tretiraju pod nazivom ugljeviĉka ugljonosna formacija (Slika 2.). Ona jeizdijeljena na jedinice niţeg reda (dijelom i na ĉlanove).248

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!