stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOLOŠKA GRAĐA LEŢIŠTA UGLJEVIK - ISTOK I PRAVCIBUDUĆIH GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJAREZIMEGEOLOGICAL CHARACTERISTICS OF UGLJEVIK-ISTOK COALDEPOSIT AND DIRECTIONS OF FURTHER GEOLOGICALRESEARCHESZlatko Jeĉmenica, N. Listeš, R. Tomić, S. Renovica G. ĐokićRudnik i TE Ugljevik, AD Ugljevik, Republika SrpskaLeţište mrkog uglja Ugljevik - Istok nalazi se u slatkovodnim sedimentima ugljeviĉke ugljonosne formacije.Leţište uglja karakteriše razvoj sledećih rudnih tijela : glavni ugljeni sloj, prvi krovni ugljeni sloj i drugi krovniugljeni sloj. Ovo leţište treba u budućnosti da snabdijeva ugljem Termoelektranu Ugljevik snage 300 MW.Stepen istraţenosti leţišta sa velikim uĉešćem C 1 rezervi i malim uĉešćem rezervi A kategorije, a shodno izuzetnosloţenoj geološkoj graĊi, nameće potrebu doistraţivanja, odnosno detaljnih geoloških istraţivanja pojedinihsegmenata ovog leţišta.Kljuĉne rijeĉi: ugljeviĉka ugljonosna formacija, detaljna geološka istraţivanja, geološka graĊa, tektonikaABSTRACTThe brown coal deposit Ugljevik-Istok is situated in freshwater sediments of Ugljevik coal formation. This coaldeposit is characterized by development of the following ore bodies: the main coal layer, the first roof coal layer andthe second roof coal layer. In the future, the deposit is supposed to supply Ugljevik Power Plant which has aninstalled capacity of 300 MW. The need to conduct an additional detailed geological exploration exists thanks to thedegree of exploration works which show significant coal reserves classified as C 1 category and small amount ofcategory A coal, and also due to complex geological structure of this area.Key words: Ugljevik coal formation, detailed geologic exploration, geological structure, tectonics.GEOGRAFSKI POLOŢAJLeţište uglja Ugljevik-Istok nalazi se u Republici Srpskoj na udaljenosti od 20 km jugozapadno odBijeljine i 5 km od Termoelektrane Ugljevik. Geografski je smješteno izmeĊu19º 00' 45" i 19º 3' istoĉne geografske duţine, te 44º 39' i 44º 40' 14" sjeverne geografske širine.Leţište predstavlja samo jedan dio neogenog basena koji zahvata krajnje sjeveroistoĉne, blago zatalasane,breţuljkaste padine planine Majevice i odatle teren prelazi u zaravnjeni prostor Semberije.247
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1. Pregledna geografska karta poloţaja i komunikacija šire okolineleţišta uglja Ugljevik-Istok R-1:500 000,Na udaljenosti od oko 2 km sjeverno prolazi magistralni put Bijeljina-Tuzla koji prati tok rijeke Janje.Zapadnom granicom leţišta protiĉe Ugljeviĉka rijeka, a istoĉnom Ugljeviĉki potok.ISTORIJAT DOSADAŠNJIH ISTRAŢIVANJAProuĉavanjem stratigrafsko-tektonske graĊe naslaga ugljeviĉkog ugljonosnog podruĉja, odnosno njegovihpojedinih dijelova, bavio se veći broj istraţivaĉa: E.Tietze (1880), K.Hofman (1881), J.Beneš (1884),M.Raikiewietz (1884), F.Katzer (1907, 1918, 1921), V.Laskarev (1925), M.Luković (1925), M.Muravjev(1939), I.Soklić (1950), N.Pantić (1957, 1961, 1962), M.Muftić (1959, 1960, 1961), S.Ĉiĉić (1959, 1962,1964), Ĉ.Jovanović i M.Laušević (1976), Ĉ.Jovanović (1980), D.Tomiĉević (1977), A.Ahac (1978, 1984),R.Buzaljko i A.Ahac (1983, 1990), S.Vrabac (1989, 1995), LJ.Savić i N.Krstić (2005, 2007), Z.Jeĉmenica(2007).Problematika starosti ugljeviĉke ugljonosne formacije nije zadovoljavajuće riješena. Najnovijapaleontološka istraţivanja ukazuju na vjerovatno gornjooligocensku starost.GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE LEŢIŠTAGeološka graĊa leţištaLeţište uglja Ugljevik-Istok predstavlja istoĉni dio genetski i depoziciono jedinstvenog ugljeviĉkogugljonosnog prostora. Juţnu i jugoistoĉnu granicu leţišta predstavlja izdanaĉka zona podinskog (glavnog)ugljenog sloja. Zapadnu granicu ĉini rasjed pravca pruţanja sjeverozapad-jugoistok, a sjeverna granicaleţišta Ugljevik-Istok prema leţištu Baljak vještaĉki je odreĊena i povuĉena je konturom projektovanogpovršinskog kopa. Istoĉna granica leţišta predstavljena je rasjedom koji ima pravac pruţanja sjever-jug iĉija trasa ide Ugljeviĉkim potokom. U morfološkom pogledu za leţište uglja moţe se reći da spada ugrupu ploĉastih ili slojnih leţišta. U leţištu Ugljevik-Istok razvijeni su sledeći ugljeni slojevi: podinski(glavni) koji je ekonomski najznaĉajniji sloj, I i II krovinski koji nisu registrovani na ĉitavom prostoruleţišta, a lokalno je razvijen i III krovni ugljeni sloj sa razvojem u dubljim, sjevernim dijelovima leţišta.Slatkovodne ugljonosne tvorevine u stubu, smještene izmeĊu paleogene marinske podine i marinskebadenske krovine, ovdje se tretiraju pod nazivom ugljeviĉka ugljonosna formacija (Slika 2.). Ona jeizdijeljena na jedinice niţeg reda (dijelom i na ĉlanove).248
- Page 206 and 207: Rudarstvo 2011 / Mining 2011III ugl
- Page 208 and 209: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.0.0 S
- Page 210 and 211: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.2.0 I
- Page 212 and 213: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UPOTREB
- Page 214 and 215: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GRANIĈ
- Page 216 and 217: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 218 and 219: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KREIRAN
- Page 220 and 221: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GENEZA
- Page 222 and 223: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 224 and 225: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 226 and 227: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prvom r
- Page 228 and 229: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OTVARAN
- Page 230 and 231: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- najma
- Page 232 and 233: 16412411412413414415410418419420420
- Page 234 and 235: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Relativ
- Page 236 and 237: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZMATR
- Page 238 and 239: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Duţina
- Page 240 and 241: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.5.0 V
- Page 242 and 243: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U2- 1 z
- Page 244 and 245: Rudarstvo 2011 / Mining 2011V BTO s
- Page 246 and 247: Rudarstvo 2011 / Mining 2011enables
- Page 248 and 249: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Za izme
- Page 250 and 251: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Reka Pe
- Page 252 and 253: Rudarstvo 2011 / Mining 2011kolubar
- Page 254 and 255: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Obzrom
- Page 258 and 259: UGLJEVIČKA UGLJONOSNA FORMACIJARud
- Page 260 and 261: 222.06206.51205.96224. 81 211. 5215
- Page 262 and 263: Rudarstvo 2011 / Mining 2011HIDRODI
- Page 264 and 265: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 266 and 267: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 5
- Page 268 and 269: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 7
- Page 270 and 271: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 8
- Page 272 and 273: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Rezulta
- Page 274 and 275: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 276 and 277: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1
- Page 278 and 279: Rudarstvo 2011 / Mining 2011sl. br.
- Page 280 and 281: Rudarstvo 2011 / Mining 2011blok na
- Page 282 and 283: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaklju
- Page 284 and 285: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zapadu
- Page 286 and 287: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Zatva
- Page 288 and 289: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Tabela
- Page 290 and 291: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Proraĉ
- Page 292 and 293: Rudarstvo 2011 / Mining 2011primjen
- Page 294 and 295: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- Mogu
- Page 296 and 297: Rudarstvo 2011 / Mining 2011β 2 Z
- Page 298 and 299: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Izvod:P
- Page 300 and 301: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Tret
- Page 302 and 303: Rudarstvo 2011 / Mining 2011potpuno
- Page 304 and 305: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Primena
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 1. Pregledna geografska karta poloţaja i komunikacija šire okolineleţišta uglja Ugljevik-Istok R-1:500 000,Na udaljenosti od oko 2 km sjeverno prolazi magistralni put Bijeljina-Tuzla koji prati tok rijeke Janje.Zapadnom granicom leţišta protiĉe Ugljeviĉka rijeka, a istoĉnom Ugljeviĉki potok.ISTORIJAT DOSADAŠNJIH ISTRAŢIVANJAProuĉavanjem stratigrafsko-tektonske graĊe naslaga ugljeviĉkog ugljonosnog podruĉja, odnosno njegovihpojedinih dijelova, bavio se veći broj istraţivaĉa: E.Tietze (1880), K.Hofman (1881), J.Beneš (1884),M.Raikiewietz (1884), F.Katzer (1907, 1918, 1921), V.Laskarev (1925), M.Luković (1925), M.Muravjev(1939), I.Soklić (1950), N.Pantić (1957, 1961, 1962), M.Muftić (1959, 1960, 1961), S.Ĉiĉić (1959, 1962,1964), Ĉ.Jovanović i M.Laušević (1976), Ĉ.Jovanović (1980), D.Tomiĉević (1977), A.Ahac (1978, 1984),R.Buzaljko i A.Ahac (1983, 1990), S.Vrabac (1989, 1995), LJ.Savić i N.Krstić (2005, 2007), Z.Jeĉmenica(2007).Problematika starosti ugljeviĉke ugljonosne formacije nije zadovoljavajuće riješena. Najnovijapaleontološka istraţivanja ukazuju na vjerovatno gornjooligocensku starost.GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE LEŢIŠTAGeološka graĊa leţištaLeţište uglja Ugljevik-Istok predstavlja istoĉni dio genetski i depoziciono jedinstvenog ugljeviĉkogugljonosnog prostora. Juţnu i jugoistoĉnu granicu leţišta predstavlja izdanaĉka zona podinskog (glavnog)ugljenog sloja. Zapadnu granicu ĉini rasjed pravca pruţanja sjeverozapad-jugoistok, a sjeverna granicaleţišta Ugljevik-Istok prema leţištu Baljak vještaĉki je odreĊena i povuĉena je konturom projektovanogpovršinskog kopa. Istoĉna granica leţišta predstavljena je rasjedom koji ima pravac pruţanja sjever-jug iĉija trasa ide Ugljeviĉkim potokom. U morfološkom pogledu za leţište uglja moţe se reći da spada ugrupu ploĉastih ili slojnih leţišta. U leţištu Ugljevik-Istok razvijeni su sledeći ugljeni slojevi: podinski(glavni) koji je ekonomski najznaĉajniji sloj, I i II krovinski koji nisu registrovani na ĉitavom prostoruleţišta, a lokalno je razvijen i III krovni ugljeni sloj sa <strong>razvoj</strong>em u dubljim, sjevernim dijelovima leţišta.Slatkovodne ugljonosne tvorevine u stubu, smještene izmeĊu paleogene marinske podine i marinskebadenske krovine, ovdje se tretiraju pod nazivom ugljeviĉka ugljonosna formacija (Slika 2.). Ona jeizdijeljena na jedinice niţeg reda (dijelom i na ĉlanove).248