stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Sadrţina input-output tabela i ekonomski agregatiPrivredno društvo sastoji se od više proizvodnih jedinica (ogranaka) (x 1 , x 2 , ..., x n ), koja svaka za sebepredstavlja odreĊenu homogenu celinu u pogledu tehnologije rada, odnosno, proizvodne delatnosti. Utabeli 1. prikazana je input-output tabela koja se odnosi i na privredna društva. Moţe se uoĉiti da inputoutputtabele sadrţe tri bloka:1) Prvi blok (a) sadrţi elemente eksternih troškova potrebnih za ukupnu proizvodnju odreĊeneproizvodne jedinice (materijal, energija, usluge i drugo), zatim društvena davanja, zaradu,amortizaciju, višak proizvodnje itd.2) Drugi blok (b) pokazuje strukturu reprodukcione potrošnje privrednog društvanj1nxnj i i1xin3) Treći blok (c) pokazuje strukturu finalne potrošnje (eksternu realizaciju, bruto investicije i sl.)Input-output tabela sa nerazdvojenim domaćim i uvoznim tokovima Tabela 1.187
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Društveni proizvod se moţe razloţiti na tri osnovne komponente: amortizaciju (AM), neto zaradu (NZ) ivišak proizvoda (VP).Umesto viška proizvoda moţemo navesti sledeće njegove komponente:D j 3 – Doprinosi na plate u j-tom privrednom sektoruD j 4 – Doprinosi na opštu i zajedniĉku potrošnju u j-tom privrednom sektoruD j 5 – Porezi u j-tom privrednom sektoruD j 6 – Kamate u j-tom privrednom sektoruD j 7 – Ostale naknade u j-tom privrednom sektoruD j 8 – Akumulacija j-tog privrednog sektora.Reprodukciona potrošnja predstavlja matricu koja se sastoji iz (n+1) redova i (n+1) kolona. Takva podelapredstavlja vaţni deo bilansa, naime, ukoliko sadrţi informacije o meĊusektorskim vezama. Veliĉina x ijnalazi se na preseku i-tog reda i j-te kolone i pokazuje koliko produkcija i-tog sektora je bila korišćena uprocesu materijalne proizvodnje j-tog sektora. Veliĉinu x ij karakteriše meĊusektorska isporuka sirovine,materijala, energenata i energije uslovljenih proizvodnom delatnošću.Finalna potrošnja obuhvata namensku raspodelu proizvodnje j-tog privrednog sektora za podmirenjesledećih potreba [1] :- Povećanje zaliha sirovina i finalnih proizvoda za preradu i potrošnju u narednom periodu (ΔZH)- Obavljanje investicione aktivnosti (INV)- Izvoz za potrebe svetskog ekonomskog sistema (IZV)- Za zadovoljenje domaće liĉne potrošnje (LP)- Za zadovoljenje zajedniĉke i opšte potrošnje (OP).4. Opšte pretpostavke input-output modela privrednih društavaDa bi se meĊusektorske tabele za nivo privrednih organizacija mogle meĊusobno uporeĊivati, a i sapodacima budućih meĊusektorskih tabela, potrebno je primenjivati jedinstvenu metodologiju u njihovojizradi. U I-O tabelama privrednih organizacija potrebno je rasĉlaniti meĊusobne odnose izmeĊuproizvodnih delatnosti. Sledeće što je potrebno uĉiniti jeste rašĉlanjenje postojećih privrednih delatnostina njene manje jedinice. S obzirom da su odreĊene proizvodne delatnosti i njihove poddelatnostirazmeštene prostorno u raznim regionima, potrebno je utvrditi odgovarajuće transportne troškove itroškove trgovine što predstavlja vrlo sloţen zadatak.Kako se industrija uglja Srbije moţe dezintegrisati na Sektor za proizvodnju uglja pri EPS-u i Sektor zaproizvodnju uglja JP PEU Resavica, a dalje Sektor za proizvodnju uglja pri EPS-u na proizvodnju uglja uPD RB Kolubara i PD TE-KO Kostolac, moţe se govoriti o unutarsektorskom modelu i dvosektorskommodelu.ObezbeĊenje skladnih odnosa izmeĊu proizvodnih i neproizvodnih jedinica u okviru privrednog društva iodnosa svih proizvodnih i neproizvodnih jedinica sa ostalim organizacionim jedinicama drugih privrednihdruštava i organizacija, koje se pojavljuju, bilo kao dobavljaĉi repromaterijala, bilo kao kupci gotovihproizvoda, predstavlja veoma kompleksan zadatak upravo zato što su ti odnosi, po pravilu, u savremenomnaĉinu poslovanja, veoma sloţeni.Pojednostavljeni procesi funkcionisanja ekonomskog sistema je i znaĉajan nedostatak meĊusektorskogmodela i posebno je izraţen kroz uvoĊenje dve osnovne pretpostavke:188
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 148 and 149: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslova
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
- Page 164 and 165: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 166 and 167: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NOVI ZA
- Page 168 and 169: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sistemi
- Page 170 and 171: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZAVRŠE
- Page 172 and 173: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SLIKE O
- Page 174 and 175: Rudarstvo 2011 / Mining 2011• Wir
- Page 176 and 177: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KORIŠ
- Page 178 and 179: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 180 and 181: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DRENAŢ
- Page 182 and 183: Rudarstvo 2011 / Mining 20115.ZAŠT
- Page 184 and 185: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOMEMB
- Page 186 and 187: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZBRINJA
- Page 188 and 189: Rudarstvo 2011 / Mining 2011uslova
- Page 190 and 191: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikupl
- Page 192 and 193: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sl.7 Iz
- Page 194 and 195: Rudarstvo 2011 / Mining 2011će po
- Page 198 and 199: Rudarstvo 2011 / Mining 2011a) Da p
- Page 200 and 201: Rudarstvo 2011 / Mining 20118. Inve
- Page 202 and 203: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Stepeni
- Page 204 and 205: Rudarstvo 2011 / Mining 2011MJESTO
- Page 206 and 207: Rudarstvo 2011 / Mining 2011III ugl
- Page 208 and 209: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.0.0 S
- Page 210 and 211: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.2.0 I
- Page 212 and 213: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UPOTREB
- Page 214 and 215: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GRANIĈ
- Page 216 and 217: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 218 and 219: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KREIRAN
- Page 220 and 221: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GENEZA
- Page 222 and 223: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 224 and 225: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 226 and 227: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prvom r
- Page 228 and 229: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OTVARAN
- Page 230 and 231: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- najma
- Page 232 and 233: 16412411412413414415410418419420420
- Page 234 and 235: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Relativ
- Page 236 and 237: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZMATR
- Page 238 and 239: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Duţina
- Page 240 and 241: Rudarstvo 2011 / Mining 20112.5.0 V
- Page 242 and 243: Rudarstvo 2011 / Mining 2011U2- 1 z
- Page 244 and 245: Rudarstvo 2011 / Mining 2011V BTO s
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Društveni proizvod se moţe razloţiti na tri osnovne komponente: amortizaciju (AM), neto zaradu (NZ) ivišak proizvoda (VP).Umesto viška proizvoda moţemo navesti sledeće njegove komponente:D j 3 – Doprinosi na plate u j-tom privrednom sektoruD j 4 – Doprinosi na opštu i zajedniĉku potrošnju u j-tom privrednom sektoruD j 5 – Porezi u j-tom privrednom sektoruD j 6 – Kamate u j-tom privrednom sektoruD j 7 – Ostale naknade u j-tom privrednom sektoruD j 8 – Akumulacija j-tog privrednog sektora.Reprodukciona potrošnja predstavlja matricu koja se sastoji iz (n+1) redova i (n+1) kolona. Takva podelapredstavlja vaţni deo bilansa, naime, ukoliko sadrţi informacije o meĊusektorskim vezama. Veliĉina x ijnalazi se na preseku i-tog reda i j-te kolone i pokazuje koliko produkcija i-tog sektora je bila korišćena uprocesu materijalne proizvodnje j-tog sektora. Veliĉinu x ij karakteriše meĊusektorska isporuka sirovine,materijala, energenata i energije uslovljenih proizvodnom delatnošću.Finalna potrošnja obuhvata namensku raspodelu proizvodnje j-tog privrednog sektora za podmirenjesledećih potreba [1] :- Povećanje zaliha sirovina i finalnih proizvoda za preradu i potrošnju u narednom periodu (ΔZH)- Obavljanje investicione aktivnosti (INV)- Izvoz za potrebe svetskog ekonomskog sistema (IZV)- Za zadovoljenje domaće liĉne potrošnje (LP)- Za zadovoljenje zajedniĉke i opšte potrošnje (OP).4. Opšte pretpostavke input-output modela privrednih društavaDa bi se meĊusektorske tabele za nivo privrednih organizacija mogle meĊusobno uporeĊivati, a i sapodacima budućih meĊusektorskih tabela, potrebno je primenjivati jedinstvenu metodologiju u njihovojizradi. U I-O tabelama privrednih organizacija potrebno je rasĉlaniti meĊusobne odnose izmeĊuproizvodnih delatnosti. Sledeće što je potrebno uĉiniti jeste rašĉlanjenje postojećih privrednih delatnostina njene manje jedinice. S obzirom da su odreĊene proizvodne delatnosti i njihove poddelatnostirazmeštene prostorno u raznim regionima, potrebno je utvrditi odgovarajuće transportne troškove itroškove trgovine što predstavlja vrlo sloţen zadatak.Kako se industrija uglja Srbije moţe dezintegrisati na Sektor za proizvodnju uglja pri EPS-u i Sektor zaproizvodnju uglja JP PEU Resavica, a dalje Sektor za proizvodnju uglja pri EPS-u na proizvodnju uglja uPD RB Kolubara i PD TE-KO Kostolac, moţe se govoriti o unutarsektorskom modelu i dvosektorskommodelu.ObezbeĊenje skladnih odnosa izmeĊu proizvodnih i neproizvodnih jedinica u okviru privrednog društva iodnosa svih proizvodnih i neproizvodnih jedinica sa ostalim organizacionim jedinicama drugih privrednihdruštava i organizacija, koje se pojavljuju, bilo kao dobavljaĉi repromaterijala, bilo kao kupci gotovihproizvoda, predstavlja veoma kompleksan zadatak upravo zato što su ti odnosi, po pravilu, u savremenomnaĉinu poslovanja, veoma sloţeni.Pojednostavljeni procesi funkcionisanja ekonomskog sistema je i znaĉajan nedostatak meĊusektorskogmodela i posebno je izraţen kroz uvoĊenje dve osnovne pretpostavke:188