stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011uslova za oĉuvanje ţivota na Zemlji.Na slici br.1 dat je pojednostavljeni blok dijagram zbrinjavanjaotpada iz koga se vidi da poslednju fazu u postupku predstavlja odlaganje neupotrebljivog otpada.POSTUPAK ZBRINJAVANJA ĈVRSTOG I TEĈNOGOTPADA IZ TERMOELEKTRANAOTPADOBRADAZA SEKUNDARNESIROVINESEKUNDARNIOTPADODLAGANJESl. 1 Blok dijagram zbrinjavanja otpadaĈvrsti, teĉni i gasoviti otpad iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini predstavlja ozbiljan i odgovoranzadatak pred proizvoĊaĉima elektriĉne energije za njegovo bezbijedno zbrinjavanje kao temeljnog uslovau zaštiti ţivotne sredine. ZagaĊenje zemlje, vode i vazduha nije samo problem naše drţave već se tajproblem direktno ili indirektno manifestuje na regije, pa i mnogo šira podruĉja. Zbog toga se ovomproblemu mora prići sa najvišeg drţavnog, pa i meĊunarodnog nivoa, upravo zbog njegovog tako širokognegativnog uticaja.Tipska šema nastajanja otpada iz termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini pa i drugih u okruţenju, tenjegovo zbrinjavanje odreĊenim postupcima, prikazano je na Slici br.2, s tim što ni u jednojtermoelektrani u našoj zemlji nije izgraĊen tehnološki postupak odsumporavanja dimnih gasova. Jedino suu termoelektrani Ugljevik u Ugljeviku obezbijeĊena kraditna finansijska sredstva i u toku je proceduraprojektovanja tehnologije odsumporavanja dimnih gasova i implementacija ovog projekta oĉekuje se unaredne tri godine.179
Rudarstvo 2011 / Mining 20111 Sagorijevanje2 Filtracija3 Odsumporavanje dimnih gasova4 Dimnjak41 2 3PRIVREMENO USKLADIŠTENJEOSTATKAOBRADAKONDICIONIRANJEISKORIŠTENJEODLAGANJESl. 2 tipska šema zbrinjavanja otpada iz termoelektrana na ugalj3.0 Odlaganje ĉvrstog i teĉnog otpada iz termoelektranaOdlaganje ĉvrstog i teĉnog otpada iz termoelektrana predstavlja poslednju fazu u njegovom zbrinjavanju ipo pravilu bi trebalo da se odlaţe samo onaj otpad koji se više ne moţe ni u koje svrhe iskorištavati.Šljakai pepeo,kao najmasovniji otpad koji nastaje spaljivanjem uglja, mogu jednim dijelom da se koriste unekim industrijskim granama ukoliko u svom sastavu nemaju teške metale ili organske mikro zagaĊivaĉe.To se u prvom redu odnosi na graĊevinarstvo i proizvodnju graĊevinskih materijala.Ĉvrsti otpad kojisadrţi opasne materije ne bi smio da se odlaţe na odlagališta. Odlagališta otpada prethodno moraju bitiadekvatno pripremljena na terenu i jasno definisana sa aspekta geoloških karakteristika, hidrološkihosobina, te geografskih i demografskih faktora i na kraju mogućnost primjene monitoringa odlagališta.Izgled i konstrukcija odlagališta otpada sa termoelektranepo principu „skoncentrisati i zadrţati― dat je naSlici 3. i ova metoda odlaganja podrazumijeva koncentraciju i zadrţavanje- izolaciju otpada na duţi perioduz kontrolu kretanja procjednih voda.Osnovni cilj mjera koje se primjenjuju na odlagalištima je da sepritisak procjednih voda odrţava niţim od okolnog pritiska podzemnih voda.Na taj naĉin se postiţe slabpritisak na izolirajuće slojeve (vještaĉke folije) i omogućava ulazak ĉistih podzemnih voda u odlagalište ane prljavih procjednih voda u okolni teren. Procjedne vode kroz odlagališta po pravilu se sistemski180
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 142 and 143: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12 str
- Page 144 and 145: Rudarstvo 2011 / Mining 2011u obzir
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 148 and 149: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslova
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
- Page 164 and 165: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 166 and 167: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NOVI ZA
- Page 168 and 169: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sistemi
- Page 170 and 171: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZAVRŠE
- Page 172 and 173: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SLIKE O
- Page 174 and 175: Rudarstvo 2011 / Mining 2011• Wir
- Page 176 and 177: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KORIŠ
- Page 178 and 179: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 180 and 181: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DRENAŢ
- Page 182 and 183: Rudarstvo 2011 / Mining 20115.ZAŠT
- Page 184 and 185: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOMEMB
- Page 186 and 187: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZBRINJA
- Page 190 and 191: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikupl
- Page 192 and 193: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sl.7 Iz
- Page 194 and 195: Rudarstvo 2011 / Mining 2011će po
- Page 196 and 197: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Sadr
- Page 198 and 199: Rudarstvo 2011 / Mining 2011a) Da p
- Page 200 and 201: Rudarstvo 2011 / Mining 20118. Inve
- Page 202 and 203: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Stepeni
- Page 204 and 205: Rudarstvo 2011 / Mining 2011MJESTO
- Page 206 and 207: Rudarstvo 2011 / Mining 2011III ugl
- Page 208 and 209: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.0.0 S
- Page 210 and 211: Rudarstvo 2011 / Mining 20113.2.0 I
- Page 212 and 213: Rudarstvo 2011 / Mining 2011UPOTREB
- Page 214 and 215: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GRANIĈ
- Page 216 and 217: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 4
- Page 218 and 219: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KREIRAN
- Page 220 and 221: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GENEZA
- Page 222 and 223: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 224 and 225: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 226 and 227: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prvom r
- Page 228 and 229: Rudarstvo 2011 / Mining 2011OTVARAN
- Page 230 and 231: Rudarstvo 2011 / Mining 2011- najma
- Page 232 and 233: 16412411412413414415410418419420420
- Page 234 and 235: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Relativ
- Page 236 and 237: Rudarstvo 2011 / Mining 2011RAZMATR
Rudarstvo 2011 / Mining 20111 Sagorijevanje2 Filtracija3 Odsumporavanje dimnih gasova4 Dimnjak41 2 3PRIVREMENO USKLADIŠTENJEOSTATKAOBRADAKONDICIONIRANJEISKORIŠTENJEODLAGANJESl. 2 tipska šema zbrinjavanja otpada iz termoelektrana na ugalj3.0 Odlaganje ĉvrstog i teĉnog otpada iz termoelektranaOdlaganje ĉvrstog i teĉnog otpada iz termoelektrana predstavlja poslednju fazu u njegovom zbrinjavanju ipo pravilu bi trebalo da se odlaţe samo onaj otpad koji se više ne moţe ni u koje svrhe iskorištavati.Šljakai pepeo,kao najmasovniji otpad koji nastaje spaljivanjem uglja, mogu jednim dijelom da se koriste unekim industrijskim granama ukoliko u svom sastavu nemaju teške metale ili organske mikro zagaĊivaĉe.To se u prvom redu odnosi na graĊevinarstvo i proizvodnju graĊevinskih materijala.Ĉvrsti otpad kojisadrţi opasne materije ne bi smio da se odlaţe na odlagališta. Odlagališta otpada prethodno moraju bitiadekvatno pripremljena na terenu i jasno definisana sa aspekta geoloških karakteristika, hidrološkihosobina, te geografskih i demografskih faktora i na kraju mogućnost primjene monitoringa odlagališta.Izgled i konstrukcija odlagališta otpada sa termoelektranepo principu „skoncentrisati i zadrţati― dat je naSlici 3. i ova metoda odlaganja podrazumijeva koncentraciju i zadrţavanje- izolaciju otpada na duţi perioduz kontrolu kretanja procjednih voda.Osnovni cilj mjera koje se primjenjuju na odlagalištima je da sepritisak procjednih voda odrţava niţim od okolnog pritiska podzemnih voda.Na taj naĉin se postiţe slabpritisak na izolirajuće slojeve (vještaĉke folije) i omogućava ulazak ĉistih podzemnih voda u odlagalište ane prljavih procjednih voda u okolni teren. Procjedne vode kroz odlagališta po pravilu se sistemski180