stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslovanja koji su usledili nakon prvih investicija i prilagoĊavanja na trţišni naĉin privreĊivanja. Ostao jerelativno manji broj rudarskih preduzeća, koji se po svojoj veliĉini i problemima koje imaju, svrstavajumeĊu problematiĉnijim u privredi Republike Srbije. U njima je proces tranzicije zapoĉet, ali sa još uveknepoznatim ishodom. Pri prvom koraku tranzicije - susretu sa trţišnim naĉinom privreĊivanja, zapadaju usve veće proizvodne i finansijske probleme. I pored napora drţave da uspešno sprovede njihovuprivatizaciju imamo loše rezultate zbog kojih bi trebalo da potraţimo uzroke neuspeha i to ne samo upristupu već i u ozbiljnosti namera.Ulazak zdravog kapitala u rudarska preduzeća i vlasniĉka transformacija društvenog i drţavnog kapitalapredstavlja uvod u njihovu konsolidaciju i nastavak njihovog daljeg funkcionisanja baziran na trţišnimosnovama. To je jedinstven proces, u kojem preduzeća koja su do tada bila u društvenoj ili drţavnojsvojini dobijaju privatne vlasnike.MeĊutim, treba napomenuti, da je restrukturiranje i privatizacija tek prvi korak u konaĉnom trţišnompozicioniranju takvih preduzeća, zbog ĉega je vaţno, da se paralelno sa tim procesom otpoĉne i satehnološkim usavršavanjem privatizovanih preduzeća, a naroĉito sa povećanjem njihove produktivnosti,uvoĊenje novih tehnologija, novih proizvodnih programa, veća briga za zaštitu ţivotne sredine kao ineprestanim razvojem poslovnih inovacija. Restrukturiranje se danas usporava, manje je socijalnoprihvatljivo, ali to ne znaĉi da od toga treba odustati. 4Ocenjujući stanje u kome se nalazimo on podseća da je entuzijazam koji je na poĉetku iskazan usprovoĊenju reformi opao i pitanje da li je sada populizam 5 dominantniji nego stvarna ţelja da se reformesprovedu? Takvo stanje je vidljivo i u sektoru rudarstva. Navedeni problematiĉni problemi u rudarskomsektoru u Srbiji umesto rešavanja, ĉekaju na rešenja uz sprovoĊenje kratkoroĉnih mera u ciljupreţivljavanja i evidentnu nekonzistentnost u sprovoĊenju odluka svake nove Vlade sa prethodnom.ISKUSTVA ZEMALJA U TRANZICIJIProcesom vlasniĉke transformacije se iniciraju velike društvene i ekonomske promene i podstiĉeekonomsko raslojavanje društva.Rudarstvo i metalurgiju kakvu je u praktiĉno svim drţavama u tranziciji za sobom ostavio socijalizam jeekstenzivna i sa niskom produktivnošću po zaposlenom. Privatizacija takvih preduzeća je zbogpotencijalno velikih socijalnih pritisaka, a i drugih aspekata posebno sloţena i specifiĉna. Ta preduzeća suobiĉno i od šireg nacionalnog interesa, što samo doprinosi sloţenosti njihove privatizacije 6 .Bez obzira na to, ulazak privatnog kapitala u ovim preduzećima se mora realizovati jer je to jedini naĉinobezbeĊivanja investicionih sredstava, ozdravljenja rudarske privrede i njenog ukljuĉivanja u evropskeintegracije.4 … jedan od zaključaka panel diskusije održane, jula 2009. godine, u Media centru pod nazivom „Privatizacija ili podržavljenje“.Jedina alternativa privatizaciji je, partijsko vlasništvo koje uništava kompanije. Ne postoji želja političke elite da se ubrzaprivatizacija, naročito u preduzedima koja primaju visoke subvencije. U takvim preduzedima je na vlasti partija “A” koja teži daprimi što više subvencija, čime se ugrožava Republički Budžet i samo preduzede.5 IZ VIKIPEDIJE, SLOBODNE ENCIKLOPEDIJE, POPULIZAM JE POLITIĈKA ORIJENTACIJA KOJA TEŢI DAPRIVUĈE PAŢNJU I PODRŠKU ŠTO VEĆEG BROJA STANOVNIKA. POPULIZMOM SE NAJĈEŠĆE OBEĆAVAJUNEREALNE BENEFICIJE SOCIJALNO UGROŢENIM GRUPAMA PRE NEGO STVARNI EKONOMSKI I SOCIJALNIINTERESI I RAZVOJNI PROGRAMI. KORISTI SE U SVIM OBLASTIMA ŢIVOTA, ALI NAJĈEŠĆE U POLITICI.6 VLASNIČKA TRANSFORMACIJA I RESTRUKTURIRANJE SEKTORA METALURGIJE U DRŽAVAMA U TRANZICIJI, V. KEVORKIJAN ZRVK,Maribor, Slovenija , Savez inženjera metalurgije Srbije i Crne Gore, UDC:669.01:334.72.012:658.11.01=861139
Rudarstvo 2011 / Mining 2011POSLOVNO OKRUŢENJENisu sva preduzeća ista na trţištu, neka preduzeća/kompanije imaju kontinuirani uspeh na trţištu i uţivajupoverenje javnosti i Vlade, dok neke druge kompanije koje su imale veliki uspeh na trţištu nisu to uspele.Problemi sa kojima se susreću kompanije proizilaze iz netrţišnog okruţenja. Reĉ je o problemima koji nepotiĉu od konkurenata već od strane javnosti, zainteresovanih grupa, zakona i Vlade. Poslovno okruţenjesvake kompanije sadrţi trţišne i ne trţišne komponente. Trţišno okruţenje podrazumeva interakcijuizmeĊu firmi, dobavljaĉa i potrošaĉa koji se nalaze na trţištu. Netrţišno okruţenje podrazumeva socijalne,politiĉke i institucionalne odnose i strukture izvan, ali u vezi sa trţištem (regulacija trţišta uglja, nafte,gasa, elektriĉne energije...). Ovo okruţenje podrazumeva interakcije izmeĊu firmi i pojedinaca,zainteresovanih grupa, Vlade i javnosti, odnosno javnih institucija.Zakonodavni okvir kao imperativ modernog rudarstvaProsperitet jedne drţave i naroda koji u njemu ţivi moţe biti pospešen pronalaţenjem i eksploatacijomekonomski isplativih mineralnih resursa unutar njenih granica. Zemlje koje su privukle investiciju da biovo ostvarile prepoznaju vaţnu ulogu koje imaju rudarske kompanije u ovom procesu.Zemlje koje privlaĉe internacionalne rudarske kompanije da investiraju u geološka istraţivanja i rudarstvo,prepoznaju da rudarske kompanije biraju izmeĊu mnogo zemalja i regiona kada donose odluke oopredeljivanju odreĊenih sredstava za istraţivanje i razvoj (R&D). Ove zemlje razumeju da je privlaĉenjeove vrste investiranja takmiĉarski proces u kojem zemlja koja ţeli da bude uspešna mora da ima stabilan ioptimalan reţim za potencijalne investitore; ove zemlje prepoznaju da sam mineralni potencijal nijedovoljan da se privuĉe investicija – izvestan broj drugih faktora ima znaĉajan uticaj na odluke oinvestiranju koje donose kompanije, a od njih najznaĉajniji su:- stabilno politiĉko okruţenje;- odgovarajući zakonodavni i regulatorski okvir za delatnosti u ovoj grani industriji;- reţim poreza i naknada koji je internacionalno konkurentan i stabilan;- pravedna i praviĉna pravila o stranom ulaganju i lokalnom uĉešću koja prepoznaju znaĉaj nagradeza investitora zbog preuzetog rizika;- pravo da se vrati kapital i profiti u matiĉnu zemlju i, kada se to ţeli, da se zadrţe prihodi nabankovnim raĉunima izvan zemlje, to jest u inostranstvu;- skup pravnih normi i institucija koje prepoznaju znaĉaj ugovornih obligacija kojim su stranepovezane; i- transparentnost u procesu odluĉivanja, sa minimiziranom politiĉkom i administrativnomslobodom odluĉivanja.Odgovarajući zakonodavni i regulatorski okvir je jedan od najvaţnijh faktora u privlaĉenju straneinvesticije i ekspertize. Bitan deo takvog zakonodavnog i regulatorskog okvira je moderni rudarski propiskoji predstavlja dosledan i zvaniĉan stav pravnog reţima koji je zemlja domaćin uspostavila za ovaj tipinvestitora koji u dugoroĉnom smislu preuzimaju visoki rizik investiranja u rudarstvo.Investiranje nosi u sebi rizik proraĉunatog oĉekivanja da se investirani fondovi mogu povratiti ubudućnosti zajedno sa povraćajem koje odraţava preduzeti investicioni rizik. Istraţivanje mineralnihsirovina ima mnogo nerazdvojivih nesigurnosti povezano sa njim i usled toga investiranje u istraţivanje jeodluka visokog rizika. Bezbednost imovine pod zakupom je apsolutno kljuĉna za investitora, bez togapreduzeti investicioni rizik bi bio suviše veliki i investicija ne bi bila ni preduzeta.ObezbeĊivanjem jasnog zakonodavstva, zajedno sa efektivnom i efikasnom drţavnom administracijom naposlovima u rudarstvu, Vlada moţe da eliminiše nepotrebni zakonodavni rizik. Ako se ovo ne uradi, brzoće se shvatiti da će obezbeĊeni fondovi za investiranje biti vrlo limitirani, da će zahtevati visok povraćajinvesticije da bi se kompenzovao visoki rizik ili da će izgubiti zainteresovanst.140
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 122 and 123: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊe
- Page 124 and 125: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta ur
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 128 and 129: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉn
- Page 130 and 131: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12] Mi
- Page 132 and 133: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Poseban
- Page 134 and 135: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopav
- Page 136 and 137: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Iz poda
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 142 and 143: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12 str
- Page 144 and 145: Rudarstvo 2011 / Mining 2011u obzir
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
- Page 164 and 165: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 166 and 167: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NOVI ZA
- Page 168 and 169: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sistemi
- Page 170 and 171: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZAVRŠE
- Page 172 and 173: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SLIKE O
- Page 174 and 175: Rudarstvo 2011 / Mining 2011• Wir
- Page 176 and 177: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KORIŠ
- Page 178 and 179: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika b
- Page 180 and 181: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DRENAŢ
- Page 182 and 183: Rudarstvo 2011 / Mining 20115.ZAŠT
- Page 184 and 185: Rudarstvo 2011 / Mining 2011GEOMEMB
- Page 186 and 187: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZBRINJA
- Page 188 and 189: Rudarstvo 2011 / Mining 2011uslova
- Page 190 and 191: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikupl
- Page 192 and 193: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sl.7 Iz
- Page 194 and 195: Rudarstvo 2011 / Mining 2011će po
- Page 196 and 197: Rudarstvo 2011 / Mining 20113. Sadr
Rudarstvo 2011 / Mining 2011POSLOVNO OKRUŢENJENisu sva preduzeća ista na trţištu, neka preduzeća/kompanije imaju kontinuirani uspeh na trţištu i uţivajupoverenje javnosti i Vlade, dok neke druge kompanije koje su imale veliki uspeh na trţištu nisu to uspele.Problemi sa kojima se susreću kompanije proizilaze iz netrţišnog okruţenja. Reĉ je o problemima koji nepotiĉu od konkurenata već od strane javnosti, zainteresovanih grupa, zakona i Vlade. Poslovno okruţenjesvake kompanije sadrţi trţišne i ne trţišne komponente. Trţišno okruţenje podrazumeva interakcijuizmeĊu firmi, dobavljaĉa i potrošaĉa koji se nalaze na trţištu. Netrţišno okruţenje podrazumeva socijalne,politiĉke i institucionalne odnose i strukture izvan, ali u vezi sa trţištem (regulacija trţišta uglja, nafte,gasa, elektriĉne energije...). Ovo okruţenje podrazumeva interakcije izmeĊu firmi i pojedinaca,zainteresovanih grupa, Vlade i javnosti, odnosno javnih institucija.Zakonodavni okvir kao imperativ modernog rudarstvaProsperitet jedne drţave i naroda koji u njemu ţivi moţe biti pospešen pronalaţenjem i eksploatacijomekonomski isplativih mineralnih resursa unutar njenih granica. Zemlje koje su privukle investiciju da biovo ostvarile prepoznaju vaţnu ulogu koje imaju rudarske kompanije u ovom procesu.Zemlje koje privlaĉe internacionalne rudarske kompanije da investiraju u geološka istraţivanja i rudarstvo,prepoznaju da rudarske kompanije biraju izmeĊu mnogo zemalja i regiona kada donose odluke oopredeljivanju odreĊenih sredstava za istraţivanje i <strong>razvoj</strong> (R&D). Ove zemlje razumeju da je privlaĉenjeove vrste investiranja takmiĉarski proces u kojem zemlja koja ţeli da bude uspešna mora da ima stabilan ioptimalan reţim za potencijalne investitore; ove zemlje prepoznaju da sam mineralni potencijal nijedovoljan da se privuĉe investicija – izvestan broj drugih faktora ima znaĉajan uticaj na odluke oinvestiranju koje donose kompanije, a od njih najznaĉajniji su:- stabilno politiĉko okruţenje;- odgovarajući zakonodavni i regulatorski okvir za delatnosti u ovoj grani industriji;- reţim poreza i naknada koji je internacionalno konkurentan i stabilan;- pravedna i praviĉna pravila o stranom ulaganju i lokalnom uĉešću koja prepoznaju znaĉaj nagradeza investitora zbog preuzetog rizika;- pravo da se vrati kapital i profiti u matiĉnu zemlju i, kada se to ţeli, da se zadrţe prihodi nabankovnim raĉunima izvan zemlje, to jest u inostranstvu;- skup pravnih normi i institucija koje prepoznaju znaĉaj ugovornih obligacija kojim su stranepovezane; i- transparentnost u procesu odluĉivanja, sa minimiziranom politiĉkom i administrativnomslobodom odluĉivanja.Odgovarajući zakonodavni i regulatorski okvir je jedan od najvaţnijh faktora u privlaĉenju straneinvesticije i ekspertize. Bitan deo takvog zakonodavnog i regulatorskog okvira je moderni rudarski propiskoji predstavlja dosledan i zvaniĉan stav pravnog reţima koji je zemlja domaćin uspostavila za ovaj tipinvestitora koji u dugoroĉnom smislu preuzimaju visoki rizik investiranja u rudarstvo.Investiranje nosi u sebi rizik proraĉunatog oĉekivanja da se investirani fondovi mogu povratiti ubudućnosti zajedno sa povraćajem koje odraţava preduzeti investicioni rizik. Istraţivanje mineralnihsirovina ima mnogo nerazdvojivih nesigurnosti povezano sa njim i usled toga investiranje u istraţivanje jeodluka visokog rizika. Bezbednost imovine pod zakupom je apsolutno kljuĉna za investitora, bez togapreduzeti investicioni rizik bi bio suviše veliki i investicija ne bi bila ni preduzeta.ObezbeĊivanjem jasnog zakonodavstva, zajedno sa efektivnom i efikasnom drţavnom administracijom naposlovima u <strong>rudarstvu</strong>, Vlada moţe da eliminiše nepotrebni zakonodavni rizik. Ako se ovo ne uradi, brzoće se shvatiti da će obezbeĊeni fondovi za investiranje biti vrlo limitirani, da će zahtevati visok povraćajinvesticije da bi se kompenzovao visoki rizik ili da će izgubiti zainteresovanst.140