stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉne Direktive zakonodavstva EU vezane za Lako isparljive organske komponente (VOC) su sledeće:‣ Direktiva 94/63/EC Obim ove Direktive primenjuje se na poslovanje, instalaciju, vozila i plovilakoja se koriste za skladištenje, utovar i transport benzina iz jednog terminala na drugi ili saterminala na servis.‣ Direktiva 1999/13/EC i dopuna Direktiva 2004/42/EC - Svrha ove Direktive je da se spreĉe ilismanje direktni i indirektni efekti emisije isparljivih organskih jedinjenja u okolinu, uglavnom uvazduh, kao i potencijalne rizike po ljudsko zdravlje, dajući mere i postupke koje treba sprovestiza aktivnosti definisanih u Aneks I ove direktive.Zakonodavstvo EU u kome su sadţane informacije o naĉinu uspostavljanja nacionalnih emisionih granicaza zakišeljavanje i eutrofikaciju predstavljeno je u Direktivi 1999/32/EC ĉija je svrha i cilj smanjenjeemisije sumpor-dioksida usled sagorevanja odreĊenih vrsta teĉnih goriva, ĉime se umanjuje štetni efektitakvih emisija na ljude i ţivotnu sredinu, kao i smanjenje emisije sumpor-dioksida usled sagorevanjaodreĊenih naftnih derivata teĉnih goriva, što će se postići nametanjem ograniĉenja na sadrţaj sumpora ugorivima kao uslov za korišćenje na teritoriji drţava ĉlanica [17, 18, 19, 20].ZagaĊujuće materije nastale kao rezultat ljudskih aktivnosti ili je prirodnog porekla, ne poštuju politiĉke,ekonomske i druge granice. Iz tih razloga je neophodna šira meĊunarodna akcija suzbijanja zagaĊivanje, ane individualno delovanje pojedinih drţava. Zato je oblast zastite ţivotne sredine, prevashodnomeĊunarodnog karaktera. UsklaĊivanjem ekološkog zakonodavstva u celoj Evropi, EU osigurava visoknivo kvaliteta ţivotne sredine, prvenstveno u zemljama ĉlanicama, ali sve više i za sve evropske graĊane.Zemlje kandidati su obavezne da do datuma pristupanja EU usvoje zakonodavstvo EU u oblasti ţivotnesredine i da njegovu primenu završe u roku od oko deset godina nakon pristupanja. TakoĊe, Odluke EU opristupanju meĊunarodnim ugovorima ĉije su strane ugovornice i drţave neĉlanice, ili ĉija primena iznekog drugog razloga interesuje drţave neĉlanice, kao i propisi EU koji se tiĉu izvoza i uvoza nekihopasnih hemikalija, nije moguća ukoliko se ne poštuje zakonodavstvo EU. Opredeljenjem za pridruţivanjeEvropskoj Uniji Republika Srbija je preuzela obavezu usklaĊivanja svoje zakonske regulative sazakonskom regulativom EU. U oblasti zaštite ţivotne sredine ovaj proces je zapoĉet donošenjem Zakona ozaštiti ţivotne sredine, Zakona o Strateškoj proceni uticaja na ţivotnu sredinu. Zakona o proceni uticaja naţivotnu sredinu, Zakona o integrisanom spreĉavanju i kontroli zagaĊenja, Zakon o zaštiti vazduha i Zakono upravljanju otpadom. Sistem zaštite ţivotne sredine ĉine i posebni zakoni koji su usklaĊeni ili ih trebauskladiti sa zakonodavstvom EU. Potpuna primena zakona uslediće nakon donošenja svih podzakonskihakata.TakoĊe je neophodno sprovesti i druge aktivnosti u cilju zaštite vazduha, smanjenje emisija štetnihgasova, a odnosi se na sledeće:‣ UvoĊenje ĉistijih tehnologija proizvodnje i sistema upravljanja zaštitom ţivotne,‣ Rekonstrukcija postojećih postrojenja koje emituju zagaĊujuće materije‣ Uspostavljanje automatskog monitoringa na znaĉajnim emiterima‣ Usvajanje i implementacija meĊunarodnih sporazuma koji se odnose na zaštitu vazduha,klimatske promene i zaštitu ozonskog omotaĉa.ZAKLJUĈAKPo svom sastavu uljni škriljci u osnovi predstavljaju specifiĉnu energetsku sirovinu, koja bi u odreĊenimuslovima mogla da postane i adekvatni alternativni izvor za dobijanje teĉnih goriva i drugih sirovina ilizamena za neke njihove derivate. Uljni škriljci će verovatno naći svoje mesto u domaćoj ekonomiji, alienergetski zahtevi vezani za sagorevanje, transport, usitnjavanje, zagrevanje, dodavanje vodonika, kao ijedan poseban problem koji je proistekao iz pooštrenih mera bezbednosti ekologije, opravdanim zahtevom119
Rudarstvo 2011 / Mining 2011za ureĊenje prostora i naĉina odlaganja otpada (u ovom sluĉaju velikih koliĉina), ĉine ceo konceptkorišćenja ovakvog resursa izuzetno sloţenim.ZagaĊenje vazduha predstavlja znaĉajan ekloški problem u Srbiji, koji je nastao kao posledica slabihokvira ekolške politike i njenog sprovoĊenja.Obzirom da postoji potreba i društveni interes za sprovoĊenjemera zaštite od zagaĊivanja, radi zaštite zdravlja ljudi, kulturnih i materijalnih dobara, za potpunu primenuusvojene zakonske regulative neophodno je donošenja i svih podzakonskih akata.Neophodna je harmonizacija domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, ĉime se osigurava visoknivo kvaliteta ţivotne sredine.ZAHVALNOSTRealizatori istraţivanja zahvalnost izraţavaju Ministarstvu za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije,koje je finansijski podrţalo istraţivaĉki projekat TR – 17005 u sklopu koga su sprovedena istraţivanja.LITERATURA[1] ELABORAT O REZERVAMA ULJNIH ŠKRILJACA U ALEKSINAĈKOM LEŢIŠTU,Ugaljprojekt Beograd, 1984. god, Srbija[2] IZVEŠTAJ O LABORATORIJSKOM ISPITIVANJU FIZIĈKO – MEHANIĈKIH IDEFORMACIONIH OSOBINA ULJNIH ŠKRILJACA SA LOKALITETA SUBOTINAC KODALEKSINCA, Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor, 2009. god, strana 8-19[3] Miroslav Ignjatović, Radmilo Rajković, Miroslava Maksimović, Dragan Ignjatović; ODREĐIVANJEZAVRŠNIH UGLOVA NOVOPROJEKTOVANOG POVRŠINSKOG KOPA PRI EKSPLOATACIJIULJNIH ŠKRILJACA SA LOKALITETA ALEKSINAĈKOG LEŢIŠTA PROGRAMOM GEOSTUDIO2007 – SLOPE/W, Projekat MNTR br. TR-17005, T1/2009, 2008 -2010, str. 5-11[4] T. Milovanović, R. Trifunović : UPOTREBA BITUMINOZNIH ŠKRILJACA U INDUSTRIJSKOJPROIZVODNJI CEMENTNOG KLINKERA, CEMENT – br.1/86; Fabrika cementa ″Novi Popovac″,Popovac[5] Miroslav Ignjatović, Radmilo Rajković, Dragan Milanović, Miroslava Maksimović, Daniela Urošević,Dragan Ignjatović, Dejan Mitić: Plenarno predavanje: OIL SHALES AS ENERGY RAW MATERIALOF SERBIA FOR OBTAINING SYNTHETIC OIL, 3 rd International Symposium ENERGYMINING 2010, Tara 24-26.05.2010, strana 61-84, Srbija[6] M.Ignjatović, M.Ljubojev, D.Mitić, Z.Stojanović: ULJNI ŠKRILJCI KAO ENERGETSKIPOTENCIJAL REPUBLIKE SRBIJE, Rudarski radovi 1/2009, Bor, ĉasopis strana 23-32, Srbija[7] Dimitrije Matić : PRED ĈETVRTI MEĐUNARODNI KONGRES ZA NAFTU I SIMPOZIJUM ZAULJNE ŠKRILJCE, TEHNIKA 1955, Beograd[8] Yu-patent 2404/83: Milutin Grbović, Ţiva Markov, Rajko Jovanović[9] S.Krstić, M.Ignjatović, V.Ljubojev, D.Ignjatović: ULJNI ŠKRILJCI SELA VLAŠKO POLJE I ULJNIŠKRILJCI U ALEKSINAĈKOM POVRŠINSKOM KOPU, Ĉasopis INOVACIJE I RAZVOJ, Bor, 2009.Ĉasopis strana 45-50.[10] Miroslav Ignjatović, Dragan Ignjatović, Lidija ĐurĊevac Ignjatović: UTICAJ GRANULACIJE NAKOLIĈINU PEPELA ULJNOG ŠKRILJCA ALEKSINAĈKOG BASENA, ZBORNIK RADOVA –DEPONIJE PEPELA, ŠLJAKE I JALOVINE U TERMOELEKTRANAMA I RUDNICIMA, IISavetovanje sa meĊunarodnim uĉešćem, Banja Vrujci 20-21. Oktobar 2009.[11] M.Ignjatović, R.Rajković, M.Mikić, M.Ljubojev: MOGUĆNOST EKSPLOATACIJE ULJNIHŠKRILJACA SA LOKALITETA REPUBLIKE SRBIJE IZ KOJIH ĆE SE DOBIJATI SINTETIĈKANAFTA, II MeĊunarodni simpozijum ENERGETSKO RUDARSTVO 08, Septembar, 2008, Tara120
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 122 and 123: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊe
- Page 124 and 125: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta ur
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 130 and 131: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12] Mi
- Page 132 and 133: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Poseban
- Page 134 and 135: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopav
- Page 136 and 137: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Iz poda
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 142 and 143: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12 str
- Page 144 and 145: Rudarstvo 2011 / Mining 2011u obzir
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 148 and 149: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslova
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
- Page 164 and 165: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 166 and 167: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NOVI ZA
- Page 168 and 169: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sistemi
- Page 170 and 171: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZAVRŠE
- Page 172 and 173: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SLIKE O
- Page 174 and 175: Rudarstvo 2011 / Mining 2011• Wir
- Page 176 and 177: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KORIŠ
Rudarstvo 2011 / Mining 2011za ureĊenje prostora i naĉina odlaganja otpada (u ovom sluĉaju velikih koliĉina), ĉine ceo konceptkorišćenja ovakvog resursa izuzetno sloţenim.ZagaĊenje vazduha predstavlja znaĉajan ekloški problem u Srbiji, koji je nastao kao posledica slabihokvira ekolške politike i njenog sprovoĊenja.Obzirom da postoji potreba i društveni interes za sprovoĊenjemera zaštite od zagaĊivanja, radi zaštite zdravlja ljudi, kulturnih i materijalnih dobara, za potpunu primenuusvojene zakonske regulative neophodno je donošenja i svih podzakonskih akata.Neophodna je harmonizacija domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, ĉime se osigurava visoknivo kvaliteta ţivotne sredine.ZAHVALNOSTRealizatori istraţivanja zahvalnost izraţavaju Ministarstvu za nauku i tehnološki <strong>razvoj</strong> Republike Srbije,koje je finansijski podrţalo istraţivaĉki projekat TR – 17005 u sklopu koga su sprovedena istraţivanja.LITERATURA[1] ELABORAT O REZERVAMA ULJNIH ŠKRILJACA U ALEKSINAĈKOM LEŢIŠTU,Ugaljprojekt Beograd, 1984. god, Srbija[2] IZVEŠTAJ O LABORATORIJSKOM ISPITIVANJU FIZIĈKO – MEHANIĈKIH IDEFORMACIONIH OSOBINA ULJNIH ŠKRILJACA SA LOKALITETA SUBOTINAC KODALEKSINCA, Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor, 2009. god, strana 8-19[3] Miroslav Ignjatović, Radmilo Rajković, Miroslava Maksimović, Dragan Ignjatović; ODREĐIVANJEZAVRŠNIH UGLOVA NOVOPROJEKTOVANOG POVRŠINSKOG KOPA PRI EKSPLOATACIJIULJNIH ŠKRILJACA SA LOKALITETA ALEKSINAĈKOG LEŢIŠTA PROGRAMOM GEOSTUDIO2007 – SLOPE/W, Projekat MNTR br. TR-17005, T1/2009, 2008 -2010, str. 5-11[4] T. Milovanović, R. Trifunović : UPOTREBA BITUMINOZNIH ŠKRILJACA U INDUSTRIJSKOJPROIZVODNJI CEMENTNOG KLINKERA, CEMENT – br.1/86; Fabrika cementa ″Novi Popovac″,Popovac[5] Miroslav Ignjatović, Radmilo Rajković, Dragan Milanović, Miroslava Maksimović, Daniela Urošević,Dragan Ignjatović, Dejan Mitić: Plenarno predavanje: OIL SHALES AS ENERGY RAW MATERIALOF SERBIA FOR OBTAINING SYNTHETIC OIL, 3 rd International Symposium ENERGYMINING 2010, Tara 24-26.05.2010, strana 61-84, Srbija[6] M.Ignjatović, M.Ljubojev, D.Mitić, Z.Stojanović: ULJNI ŠKRILJCI KAO ENERGETSKIPOTENCIJAL REPUBLIKE SRBIJE, Rudarski radovi 1/2009, Bor, ĉasopis strana 23-32, Srbija[7] Dimitrije Matić : PRED ĈETVRTI MEĐUNARODNI KONGRES ZA NAFTU I SIMPOZIJUM ZAULJNE ŠKRILJCE, TEHNIKA 1955, Beograd[8] Yu-patent 2404/83: Milutin Grbović, Ţiva Markov, Rajko Jovanović[9] S.Krstić, M.Ignjatović, V.Ljubojev, D.Ignjatović: ULJNI ŠKRILJCI SELA VLAŠKO POLJE I ULJNIŠKRILJCI U ALEKSINAĈKOM POVRŠINSKOM KOPU, Ĉasopis INOVACIJE I RAZVOJ, Bor, 2009.Ĉasopis strana 45-50.[10] Miroslav Ignjatović, Dragan Ignjatović, Lidija ĐurĊevac Ignjatović: UTICAJ GRANULACIJE NAKOLIĈINU PEPELA ULJNOG ŠKRILJCA ALEKSINAĈKOG BASENA, ZBORNIK RADOVA –DEPONIJE PEPELA, ŠLJAKE I JALOVINE U TERMOELEKTRANAMA I RUDNICIMA, IISavetovanje sa meĊunarodnim uĉešćem, Banja Vrujci 20-21. Oktobar 2009.[11] M.Ignjatović, R.Rajković, M.Mikić, M.Ljubojev: MOGUĆNOST EKSPLOATACIJE ULJNIHŠKRILJACA SA LOKALITETA REPUBLIKE SRBIJE IZ KOJIH ĆE SE DOBIJATI SINTETIĈKANAFTA, II MeĊunarodni simpozijum ENERGETSKO RUDARSTVO 08, Septembar, 2008, Tara120