stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta uraditi u narednom periodu?Uljni škriljci predstavljaju znaĉajne potencijalne izvore za dobijanje sintetiĉke nafte. U današnjimuslovima tehnološkog i industrijskog razvoja, potrošnja fosilnih goriva se neprestano povećava, posebnouglja, nafte i zemnog gasa. S tim u vezi, treba sagledati i istraţiti mogućnost valorizacije gore navedenihfosilnih goriva, prvenstveno uljnih škriljaca, ĉiji se depoziti nalaze u Istoĉnoj, Srednjoj i Zapadnoj Srbiji.Sa razvojem nauke i tehnologije i sa sniţavanjem preostajućih rezervi prirodne nafte i gasa (ĉak i uzuvoĊenje novih sekundarnih metoda, za povećanje iskorišćenja ovih rezervi) interes za racionalnokorišćenje bituminoznih tvorevina u budućnosti sve više raste što ima uticaja i na postojeća istraţivanja iulaganja znaĉajnih sredstava u te svrhe. Tek u relativno skoroj budućnosti, uz dalji razvoj i primenu naukei tehnologije, kada se uspešnije reše problemi eksploatacije ovih sirovina (podzemna i površinska) [5],eksploatacije kerogena i drugih korisnih organskih, pa i neorganskih sastojaka, zatim problemi vezani zazaštitu ţivotne sredine, i kada iz više razloga cene prirodne nafte i gasa budu trajno na višem nivou, moţese raĉunati sa ekonomski opravdanim korišćenjem uljnih škriljaca.Do tada svakako treba obezbediti još neke pretpostavke, od kojih se istiĉu:‣ Da su leţišta u dovoljnoj meri i svestrano istraţena (geološki, rudarski, tehnološki i dr.) [1, 2];‣ Da su uspešno i zadovoljavajuće rešena sva glavna pitanja vezana za zaštitu ţivotne sredine;‣ Da su leţišta dovoljna za razvoj srazmerno većih kapaciteta;‣ Da je definisana prerada i konverzija dobijenih organskih materijala u sintetiĉku naftu [1, 14];‣ Da se definiše biloški proces na degradaciji jedinjenja sumpora pomoću mikroorganizama ioslobaĊanje CO 2 bez ispuštanja u atmosferu.Dalja mogućnost dobijanja sintetiĉke nafte i eksploatacija kao i prerada pratećih mineralnih sirovina,sprovela bi se kroz pet faza:‣ Tehnologije površinske eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [3, 13];‣ Tehnologije podzemne eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [5, 14];‣ Mogućnosti pripreme uljnih škriljaca za potrebe pirolize i potpunu valorizaciju korisnihkomponenata [5, 6, 14];‣ Prerada tj. priprema (usitnjavanje i klasiranje), i valorizacija korisnih komponenata iz uljnihškriljaca [5, 6, 11, 14];Peta faza je tehnološki postupak će obuhvatiti sledeće:‣ Ex-situ i in-situ proces, njihovu komparativnu analizu i komparativnu analizu komercijalnih ipolu-komercijalnih procesa na osnovu dostupnih podataka (Kiviter, Galoter, Shell ICP itd.);‣ Komparativnu analizu postupaka prerade na lokaciji ekstrakcije uljnih škriljaca i prerade urafijnerijskim postrojenjima;‣ Definisanje optimalne rafinerijske konfiguracije za preradu uljnih škriljaca u sintetiĉku naftu [1, 2,3, 5, 6, 9, 11, 14].Potrebno je izvršiti geološka doistraţivanja [2] prema odgovarajućoj projektnoj dokumentaciji.U rudarskom delu potrebna su dodatna geomehaniĉka ispitivanja fiziĉko-mehaniĉkih i deformacionihkarakteristika leţišta uljnih škriljaca, definisanje tehnologije površinske i podzemne eksploatacije, kao iispitivanja iz oblasti pripreme [10, 12].Treba da se definiše tretman velikih koliĉina pepela iz uljnih škriljaca koji se dobija pri procesu termiĉkeobrade uljnih škriljaca i mogućnost njegovog daljeg korišćenja u cementnoj i graĊevinskoj industriji .115
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kao završno potrebna je tehno-ekonomska ocena dobijanja uljnih škriljaca.Čovek uvek ima dva razloga zbog kojih čini to što čini – dobar i pravi!Kroz ovaj projekat istraţivaĉi će prema predloţenim fazama i aktivnostima uraditi Studiju izvodljivostidobijanja sintetiĉke nafte iz uljnih škriljaca.Po svojoj prirodi, uljni škriljci u tehnološkom pogledu predstavljaju specifiĉnu mineralnu sirovinu.Iskorišćavanje kerogena je uglavnom vezano za tehnologiju tretiranja uljnih škriljaca usmereno kadobijanju sintetiĉke nafte a reĊe direktnom sagorvanju u termoeleelektranama. Uprošćena šema prerade ikorišćenja uljnih škriljaca prikazana je na slici 4.Slika 4 Uprošćena šema prerade i korišćenja uljnih škriljacaPiroliza je vršena u retortama razliĉitih konstrukcija. Tehnologije po generacijama su:‣ Retortovanje uljnih škriljaca u retortama sa direktnim zagrevanjem (tehnologije prve generacije)[4, 8, 9, 14]‣ Retortovanje uljnih škriljaca u retortama sa indirektnim zagrevanjem (tehnologija drugegeneracije) [14]‣ Postupak prerade uljnih škriljaca korišćenjem vrelih gasovitih medijuma za prenos toplote [14]‣ Podzemno retortovanje [14]116
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 122 and 123: Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊe
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 128 and 129: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉn
- Page 130 and 131: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12] Mi
- Page 132 and 133: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Poseban
- Page 134 and 135: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopav
- Page 136 and 137: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Iz poda
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 142 and 143: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12 str
- Page 144 and 145: Rudarstvo 2011 / Mining 2011u obzir
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 148 and 149: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslova
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
- Page 164 and 165: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 166 and 167: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NOVI ZA
- Page 168 and 169: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sistemi
- Page 170 and 171: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZAVRŠE
- Page 172 and 173: Rudarstvo 2011 / Mining 2011SLIKE O
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta uraditi u narednom periodu?Uljni škriljci predstavljaju znaĉajne potencijalne izvore za dobijanje sintetiĉke nafte. U današnjimuslovima tehnološkog i industrijskog <strong>razvoj</strong>a, potrošnja fosilnih goriva se neprestano povećava, posebnouglja, nafte i zemnog gasa. S tim u vezi, treba sagledati i istraţiti mogućnost valorizacije gore navedenihfosilnih goriva, prvenstveno uljnih škriljaca, ĉiji se depoziti nalaze u Istoĉnoj, Srednjoj i Zapadnoj Srbiji.Sa <strong>razvoj</strong>em nauke i tehnologije i sa sniţavanjem preostajućih rezervi prirodne nafte i gasa (ĉak i uzuvoĊenje novih sekundarnih metoda, za povećanje iskorišćenja ovih rezervi) interes za racionalnokorišćenje bituminoznih tvorevina u budućnosti sve više raste što ima uticaja i na postojeća istraţivanja iulaganja znaĉajnih sredstava u te svrhe. Tek u relativno skoroj budućnosti, uz dalji <strong>razvoj</strong> i primenu naukei tehnologije, kada se uspešnije reše problemi eksploatacije ovih sirovina (podzemna i površinska) [5],eksploatacije kerogena i drugih korisnih organskih, pa i neorganskih sastojaka, zatim problemi vezani zazaštitu ţivotne sredine, i kada iz više razloga cene prirodne nafte i gasa budu trajno na višem nivou, moţese raĉunati sa ekonomski opravdanim korišćenjem uljnih škriljaca.Do tada svakako treba obezbediti još neke pretpostavke, od kojih se istiĉu:‣ Da su leţišta u dovoljnoj meri i svestrano istraţena (geološki, rudarski, tehnološki i dr.) [1, 2];‣ Da su uspešno i zadovoljavajuće rešena sva glavna pitanja vezana za zaštitu ţivotne sredine;‣ Da su leţišta dovoljna za <strong>razvoj</strong> srazmerno većih kapaciteta;‣ Da je definisana prerada i konverzija dobijenih organskih materijala u sintetiĉku naftu [1, 14];‣ Da se definiše biloški proces na degradaciji jedinjenja sumpora pomoću mikroorganizama ioslobaĊanje CO 2 bez ispuštanja u atmosferu.Dalja mogućnost dobijanja sintetiĉke nafte i eksploatacija kao i prerada pratećih mineralnih sirovina,sprovela bi se kroz pet faza:‣ Tehnologije površinske eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [3, 13];‣ Tehnologije podzemne eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [5, 14];‣ Mogućnosti pripreme uljnih škriljaca za potrebe pirolize i potpunu valorizaciju korisnihkomponenata [5, 6, 14];‣ Prerada tj. priprema (usitnjavanje i klasiranje), i valorizacija korisnih komponenata iz uljnihškriljaca [5, 6, 11, 14];Peta faza je tehnološki postupak će obuhvatiti sledeće:‣ Ex-situ i in-situ proces, njihovu komparativnu analizu i komparativnu analizu komercijalnih ipolu-komercijalnih procesa na osnovu dostupnih podataka (Kiviter, Galoter, Shell ICP itd.);‣ Komparativnu analizu postupaka prerade na lokaciji ekstrakcije uljnih škriljaca i prerade urafijnerijskim postrojenjima;‣ Definisanje optimalne rafinerijske konfiguracije za preradu uljnih škriljaca u sintetiĉku naftu [1, 2,3, 5, 6, 9, 11, 14].Potrebno je izvršiti geološka doistraţivanja [2] prema odgovarajućoj projektnoj dokumentaciji.U rudarskom delu potrebna su dodatna geomehaniĉka ispitivanja fiziĉko-mehaniĉkih i deformacionihkarakteristika leţišta uljnih škriljaca, definisanje tehnologije površinske i podzemne eksploatacije, kao iispitivanja iz oblasti pripreme [10, 12].Treba da se definiše tretman velikih koliĉina pepela iz uljnih škriljaca koji se dobija pri procesu termiĉkeobrade uljnih škriljaca i mogućnost njegovog daljeg korišćenja u cementnoj i graĊevinskoj industriji .115