stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

13.07.2015 Views

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta uraditi u narednom periodu?Uljni škriljci predstavljaju znaĉajne potencijalne izvore za dobijanje sintetiĉke nafte. U današnjimuslovima tehnološkog i industrijskog razvoja, potrošnja fosilnih goriva se neprestano povećava, posebnouglja, nafte i zemnog gasa. S tim u vezi, treba sagledati i istraţiti mogućnost valorizacije gore navedenihfosilnih goriva, prvenstveno uljnih škriljaca, ĉiji se depoziti nalaze u Istoĉnoj, Srednjoj i Zapadnoj Srbiji.Sa razvojem nauke i tehnologije i sa sniţavanjem preostajućih rezervi prirodne nafte i gasa (ĉak i uzuvoĊenje novih sekundarnih metoda, za povećanje iskorišćenja ovih rezervi) interes za racionalnokorišćenje bituminoznih tvorevina u budućnosti sve više raste što ima uticaja i na postojeća istraţivanja iulaganja znaĉajnih sredstava u te svrhe. Tek u relativno skoroj budućnosti, uz dalji razvoj i primenu naukei tehnologije, kada se uspešnije reše problemi eksploatacije ovih sirovina (podzemna i površinska) [5],eksploatacije kerogena i drugih korisnih organskih, pa i neorganskih sastojaka, zatim problemi vezani zazaštitu ţivotne sredine, i kada iz više razloga cene prirodne nafte i gasa budu trajno na višem nivou, moţese raĉunati sa ekonomski opravdanim korišćenjem uljnih škriljaca.Do tada svakako treba obezbediti još neke pretpostavke, od kojih se istiĉu:‣ Da su leţišta u dovoljnoj meri i svestrano istraţena (geološki, rudarski, tehnološki i dr.) [1, 2];‣ Da su uspešno i zadovoljavajuće rešena sva glavna pitanja vezana za zaštitu ţivotne sredine;‣ Da su leţišta dovoljna za razvoj srazmerno većih kapaciteta;‣ Da je definisana prerada i konverzija dobijenih organskih materijala u sintetiĉku naftu [1, 14];‣ Da se definiše biloški proces na degradaciji jedinjenja sumpora pomoću mikroorganizama ioslobaĊanje CO 2 bez ispuštanja u atmosferu.Dalja mogućnost dobijanja sintetiĉke nafte i eksploatacija kao i prerada pratećih mineralnih sirovina,sprovela bi se kroz pet faza:‣ Tehnologije površinske eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [3, 13];‣ Tehnologije podzemne eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [5, 14];‣ Mogućnosti pripreme uljnih škriljaca za potrebe pirolize i potpunu valorizaciju korisnihkomponenata [5, 6, 14];‣ Prerada tj. priprema (usitnjavanje i klasiranje), i valorizacija korisnih komponenata iz uljnihškriljaca [5, 6, 11, 14];Peta faza je tehnološki postupak će obuhvatiti sledeće:‣ Ex-situ i in-situ proces, njihovu komparativnu analizu i komparativnu analizu komercijalnih ipolu-komercijalnih procesa na osnovu dostupnih podataka (Kiviter, Galoter, Shell ICP itd.);‣ Komparativnu analizu postupaka prerade na lokaciji ekstrakcije uljnih škriljaca i prerade urafijnerijskim postrojenjima;‣ Definisanje optimalne rafinerijske konfiguracije za preradu uljnih škriljaca u sintetiĉku naftu [1, 2,3, 5, 6, 9, 11, 14].Potrebno je izvršiti geološka doistraţivanja [2] prema odgovarajućoj projektnoj dokumentaciji.U rudarskom delu potrebna su dodatna geomehaniĉka ispitivanja fiziĉko-mehaniĉkih i deformacionihkarakteristika leţišta uljnih škriljaca, definisanje tehnologije površinske i podzemne eksploatacije, kao iispitivanja iz oblasti pripreme [10, 12].Treba da se definiše tretman velikih koliĉina pepela iz uljnih škriljaca koji se dobija pri procesu termiĉkeobrade uljnih škriljaca i mogućnost njegovog daljeg korišćenja u cementnoj i graĊevinskoj industriji .115

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kao završno potrebna je tehno-ekonomska ocena dobijanja uljnih škriljaca.Čovek uvek ima dva razloga zbog kojih čini to što čini – dobar i pravi!Kroz ovaj projekat istraţivaĉi će prema predloţenim fazama i aktivnostima uraditi Studiju izvodljivostidobijanja sintetiĉke nafte iz uljnih škriljaca.Po svojoj prirodi, uljni škriljci u tehnološkom pogledu predstavljaju specifiĉnu mineralnu sirovinu.Iskorišćavanje kerogena je uglavnom vezano za tehnologiju tretiranja uljnih škriljaca usmereno kadobijanju sintetiĉke nafte a reĊe direktnom sagorvanju u termoeleelektranama. Uprošćena šema prerade ikorišćenja uljnih škriljaca prikazana je na slici 4.Slika 4 Uprošćena šema prerade i korišćenja uljnih škriljacaPiroliza je vršena u retortama razliĉitih konstrukcija. Tehnologije po generacijama su:‣ Retortovanje uljnih škriljaca u retortama sa direktnim zagrevanjem (tehnologije prve generacije)[4, 8, 9, 14]‣ Retortovanje uljnih škriljaca u retortama sa indirektnim zagrevanjem (tehnologija drugegeneracije) [14]‣ Postupak prerade uljnih škriljaca korišćenjem vrelih gasovitih medijuma za prenos toplote [14]‣ Podzemno retortovanje [14]116

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta uraditi u narednom periodu?Uljni škriljci predstavljaju znaĉajne potencijalne izvore za dobijanje sintetiĉke nafte. U današnjimuslovima tehnološkog i industrijskog <strong>razvoj</strong>a, potrošnja fosilnih goriva se neprestano povećava, posebnouglja, nafte i zemnog gasa. S tim u vezi, treba sagledati i istraţiti mogućnost valorizacije gore navedenihfosilnih goriva, prvenstveno uljnih škriljaca, ĉiji se depoziti nalaze u Istoĉnoj, Srednjoj i Zapadnoj Srbiji.Sa <strong>razvoj</strong>em nauke i tehnologije i sa sniţavanjem preostajućih rezervi prirodne nafte i gasa (ĉak i uzuvoĊenje novih sekundarnih metoda, za povećanje iskorišćenja ovih rezervi) interes za racionalnokorišćenje bituminoznih tvorevina u budućnosti sve više raste što ima uticaja i na postojeća istraţivanja iulaganja znaĉajnih sredstava u te svrhe. Tek u relativno skoroj budućnosti, uz dalji <strong>razvoj</strong> i primenu naukei tehnologije, kada se uspešnije reše problemi eksploatacije ovih sirovina (podzemna i površinska) [5],eksploatacije kerogena i drugih korisnih organskih, pa i neorganskih sastojaka, zatim problemi vezani zazaštitu ţivotne sredine, i kada iz više razloga cene prirodne nafte i gasa budu trajno na višem nivou, moţese raĉunati sa ekonomski opravdanim korišćenjem uljnih škriljaca.Do tada svakako treba obezbediti još neke pretpostavke, od kojih se istiĉu:‣ Da su leţišta u dovoljnoj meri i svestrano istraţena (geološki, rudarski, tehnološki i dr.) [1, 2];‣ Da su uspešno i zadovoljavajuće rešena sva glavna pitanja vezana za zaštitu ţivotne sredine;‣ Da su leţišta dovoljna za <strong>razvoj</strong> srazmerno većih kapaciteta;‣ Da je definisana prerada i konverzija dobijenih organskih materijala u sintetiĉku naftu [1, 14];‣ Da se definiše biloški proces na degradaciji jedinjenja sumpora pomoću mikroorganizama ioslobaĊanje CO 2 bez ispuštanja u atmosferu.Dalja mogućnost dobijanja sintetiĉke nafte i eksploatacija kao i prerada pratećih mineralnih sirovina,sprovela bi se kroz pet faza:‣ Tehnologije površinske eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [3, 13];‣ Tehnologije podzemne eksploatacije uljnih škriljaca i pratećih mineralnih sirovina [5, 14];‣ Mogućnosti pripreme uljnih škriljaca za potrebe pirolize i potpunu valorizaciju korisnihkomponenata [5, 6, 14];‣ Prerada tj. priprema (usitnjavanje i klasiranje), i valorizacija korisnih komponenata iz uljnihškriljaca [5, 6, 11, 14];Peta faza je tehnološki postupak će obuhvatiti sledeće:‣ Ex-situ i in-situ proces, njihovu komparativnu analizu i komparativnu analizu komercijalnih ipolu-komercijalnih procesa na osnovu dostupnih podataka (Kiviter, Galoter, Shell ICP itd.);‣ Komparativnu analizu postupaka prerade na lokaciji ekstrakcije uljnih škriljaca i prerade urafijnerijskim postrojenjima;‣ Definisanje optimalne rafinerijske konfiguracije za preradu uljnih škriljaca u sintetiĉku naftu [1, 2,3, 5, 6, 9, 11, 14].Potrebno je izvršiti geološka doistraţivanja [2] prema odgovarajućoj projektnoj dokumentaciji.U rudarskom delu potrebna su dodatna geomehaniĉka ispitivanja fiziĉko-mehaniĉkih i deformacionihkarakteristika leţišta uljnih škriljaca, definisanje tehnologije površinske i podzemne eksploatacije, kao iispitivanja iz oblasti pripreme [10, 12].Treba da se definiše tretman velikih koliĉina pepela iz uljnih škriljaca koji se dobija pri procesu termiĉkeobrade uljnih škriljaca i mogućnost njegovog daljeg korišćenja u cementnoj i graĊevinskoj industriji .115

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!