stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ... stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...
Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊenja vazduha. Opredeljenjem za pridruţivanje Evropskoj Uniji Republika Srbija je preuzela obavezuusklaĊivanja svoje zakonske regulative sa zakonskom regulativom EU [16].ZNAĈAJ ULJNIH ŠKRILJACAKroz ova istraţivanja jasno se ţeli prikazati kontekst i koncept budućeg rada na dobijanju sintetiĉke nafteiz uljnih škriljaca uz jasnu prezentaciju njegove programske i sadrţajne celine. Pored toga, cilj istraţivanjaje i pribliţiti koncept subjektima zainteresovanim za njegovu realizaciju, potencijalnim korisnicima idrţavnim i lokalnim strukturama vlasti.U radu su prikazane samo neke od direktiva EU vezane za praćenje kvaliteta vazduha, maksimalnodozvoljenih koliĉina zagaĊujućih materija u vazduhu, kao i izbor metoda rada koji obezbeĊuje emitovanjezagaĊujućih materija u granicama dozvoljenih vrednosti.Moţe li Srbija da se oslobodi uvoza sirove nafte?Da, moţe! Srbija bi, u narednih stotinak godina, mogla da se oslobodi uvoza sirove nafte i svojeenergetske potrebe za teĉnim gorivima obezbedi iz uljnih škriljaca!Ove rezerve svrstane su u kategoriju "vanbilansnih rezervi" zbog nedostatka tehno-ekonomske oceneprerade (retortovanja) uljnih škriljaca [1, 2, 3, 4, 14], bazirane na domaćoj tehnologiji, kao i nedovoljnodefinisanih uslova zaštite ţivotne sredine. Zbog oĉekivanih visokih cena energije koje se oĉekuju nasvetskom trţištu, sve zemlje nastoje da maksimalno iskoriste vlastite raspoloţive energetske resurse, uokviru kojih znaĉajno mesto zauzimaju alternativni izvori energije, meĊu koje se ubrajaju i uljni škriljci. USrbiji je potrebno izvršiti dodatna geološko-rudarska istraţivanja svih lokaliteta uljnih škriljaca jer onipredstavljaju budući potencijal zemlje za energetskim sirovinama. Termin ''naftni (uljni) škriljci'' moţedovoditi u zabludu [1, 14]. U suštini, oni ne sadrţe naftu, niti su ''obiĉni'' škriljci. Organski materijal unjima je prevashodno ''kerogen'' [4, 14], a škriljci su, zapravo, relativno ĉvrste stene ''lapor''. Ukoliko seadekvatno preraĊuje, kerogen moţe biti upotrebljen za dobijanje supstace sliĉne petroleumu. Za sada sejoš nije napravio dovoljan iskorak u smislu postizanja toplotnih uslova (pod kojima se nafta dobija naprirodan naĉin) pa se pribegava izlaganju materijala visokim temperaturama. Prilikom tog procesa,organski materijal se transformiše u teĉnost koja se mora dalje preraĊivati u sintetsku naftu [14].Uljni škriljci će naći svoje mesto u svetskoj i našoj ekonomiji, ali energetski zahtevi vezani zasagorevanje, transport, usitnjavanje, zagrevanje, dodavanje vodonika, kao i ĉitav jedan poseban problemproistekao iz pooštrenih mera bezbednosti, ekologije, opravdanih zahteva za ureĊenjem prostora i naĉinaodlaganja otpada (u ovom sluĉaju velikih koliĉina), ĉine ceo koncept korišćenja ovakvog resursa izuzetnosloţenim. Tokom 2007. i 2008. godine kada je cena sirove nafte na svetskom trţištu dostigla vrednosti ido 150 US$ po barelu, zabeleţen je znaĉajan porast interesovanja za proizvodnju i preradu uljnih škriljacakao i za preradu sintetske nafte iz uljnog škriljca. Verovatno je da je najznaĉaniji razlog za povećanointeresovanje bilo obezbeĊenje sigurnosti snabdevanja naftom kao strateškim energentom (SAD iKanada). U tom periodu je bilo objavljeno od strane vodećih naftnih kompanija (Exxon-Mobil, BP, Shell iTotal) da će se investirati znaĉajna finansijska sredstva kako u istraţivanje i ekstrakcijunekonvencionalnih nafti već i u njihovu rafinerijsku preradu.Projektom koji je realizovan u Institutu za rudarstvo i metalurgiju Bor, u saradnji sa Prirodno—matematiĉkim fakultetom u Beogradu i Institutom za hemiju tehnologiju i metalurgiju u Beogradu, safinansijerima JP PEU Resavica i Ministarstvom za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije, izvršenasu istraţivanja mogućnosti dobijanja sintetiĉke nafte iz uljnih škriljaca Aleksinaĉkog leţišta.113
Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ovim projektom u prethodnom periodu ostvareni su sledeći rezultati:‣ Uzeti su uzorci i uraĊen je Izveštaj o laboratorijskom ispitivanju fiziĉko – mehaniĉkih ideformacionih osobina uljnih škriljaca sa lokaliteta Subotinac kod Aleksinca [2];‣ Napravljen je digitalni geo-model Aleksinaĉkog leţišta u softveru Minex 5.2.3 [3, 13];‣ Izvršeno je odreĊivanje karakteristika elemenata koji se nalaze u uljnim škriljcima [10];‣ Formiran je uzorak i izvršena je njegova karakterizacija [2, 9];‣ Na digitalnom geološkom modelu, izvršeno je odreĊivanje optimalne konture površinskih kopovai jama sa predlogom mogućih sistema eksploatacije u zahvatima korišćenjem softvera GeoStudio2007 i Minex 5.2.3 [3, 13];‣ Data su dva tehniĉka rešenja [3, 13];‣ Publikovani su radovi na meĊunarodnim i domaćim konferencijama i ĉasopisima [3, 5, 6, 9, 11,14];‣ UraĊene su dve monografijeSlika 2 Geomodel leţišta u programu Minex 5.2.3Slika 3 Optimalni kop u programu Minex 5.2.3114
- Page 72 and 73: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Zaštit
- Page 74 and 75: P LJ E V LJ ARudarstvo 2011 / Minin
- Page 76 and 77: Rudarstvo 2011 / Mining 2011E p1 =
- Page 78 and 79: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Napomen
- Page 80 and 81: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Strateg
- Page 82 and 83: Rudarstvo 2011 / Mining 2011projeka
- Page 84 and 85: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Potenci
- Page 86 and 87: Rudarstvo 2011 / Mining 2011KINAUSA
- Page 88 and 89: Rudarstvo 2011 / Mining 2011INDUSTR
- Page 90 and 91: Rudarstvo 2011 / Mining 2011prikaţ
- Page 92 and 93: Rudarstvo 2011 / Mining 2011taĉno
- Page 94 and 95: 19871001989100199110019931001995100
- Page 96 and 97: Rudarstvo 2011 / Mining 2011tehnolo
- Page 98 and 99: Rudarstvo 2011 / Mining 20112. AD H
- Page 100 and 101: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Osnovni
- Page 102 and 103: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Na kopu
- Page 104 and 105: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šema s
- Page 106 and 107: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Bigar i
- Page 108 and 109: Rudarstvo 2011 / Mining 2011AKTUELN
- Page 110 and 111: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Naziv s
- Page 112 and 113: Rudarstvo 2011 / Mining 2011DunitiL
- Page 114 and 115: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kopovi,
- Page 116 and 117: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ISirovi
- Page 118 and 119: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Srbije
- Page 120 and 121: Rudarstvo 2011 / Mining 2011emissio
- Page 124 and 125: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Šta ur
- Page 126 and 127: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Ekonoms
- Page 128 and 129: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Kljuĉn
- Page 130 and 131: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12] Mi
- Page 132 and 133: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Poseban
- Page 134 and 135: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Otkopav
- Page 136 and 137: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Iz poda
- Page 138 and 139: Rudarstvo 2011 / Mining 20111.UvodR
- Page 140 and 141: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 142 and 143: Rudarstvo 2011 / Mining 2011[12 str
- Page 144 and 145: Rudarstvo 2011 / Mining 2011u obzir
- Page 146 and 147: Rudarstvo 2011 / Mining 2011i 3) te
- Page 148 and 149: Rudarstvo 2011 / Mining 2011poslova
- Page 150 and 151: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Specifi
- Page 152 and 153: Rudarstvo 2011 / Mining 2011moralne
- Page 154 and 155: Rudarstvo 2011 / Mining 2011mineral
- Page 156 and 157: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Eksploa
- Page 158 and 159: Rudarstvo 2011 / Mining 2011PROSTOR
- Page 160 and 161: Rudarstvo 2011 / Mining 20111200m i
- Page 162 and 163: Rudarstvo 2011 / Mining 2011S 1,5 1
- Page 164 and 165: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Slika 2
- Page 166 and 167: Rudarstvo 2011 / Mining 2011NOVI ZA
- Page 168 and 169: Rudarstvo 2011 / Mining 2011Sistemi
- Page 170 and 171: Rudarstvo 2011 / Mining 2011ZAVRŠE
Rudarstvo 2011 / Mining 2011zagaĊenja vazduha. Opredeljenjem za pridruţivanje Evropskoj Uniji Republika Srbija je preuzela obavezuusklaĊivanja svoje zakonske regulative sa zakonskom regulativom EU [16].ZNAĈAJ ULJNIH ŠKRILJACAKroz ova istraţivanja jasno se ţeli prikazati kontekst i koncept budućeg rada na dobijanju sintetiĉke nafteiz uljnih škriljaca uz jasnu prezentaciju njegove programske i sadrţajne celine. Pored toga, cilj istraţivanjaje i pribliţiti koncept subjektima zainteresovanim za njegovu realizaciju, potencijalnim korisnicima idrţavnim i lokalnim strukturama vlasti.U radu su prikazane samo neke od direktiva EU vezane za praćenje kvaliteta vazduha, maksimalnodozvoljenih koliĉina zagaĊujućih materija u vazduhu, kao i izbor metoda rada koji obezbeĊuje emitovanjezagaĊujućih materija u granicama dozvoljenih vrednosti.Moţe li Srbija da se oslobodi uvoza sirove nafte?Da, moţe! Srbija bi, u narednih stotinak godina, mogla da se oslobodi uvoza sirove nafte i svojeenergetske potrebe za teĉnim gorivima obezbedi iz uljnih škriljaca!Ove rezerve svrstane su u kategoriju "vanbilansnih rezervi" zbog nedostatka tehno-ekonomske oceneprerade (retortovanja) uljnih škriljaca [1, 2, 3, 4, 14], bazirane na domaćoj tehnologiji, kao i nedovoljnodefinisanih uslova zaštite ţivotne sredine. Zbog oĉekivanih visokih cena energije koje se oĉekuju nasvetskom trţištu, sve zemlje nastoje da maksimalno iskoriste vlastite raspoloţive energetske resurse, uokviru kojih znaĉajno mesto zauzimaju alternativni izvori energije, meĊu koje se ubrajaju i uljni škriljci. USrbiji je potrebno izvršiti dodatna geološko-rudarska istraţivanja svih lokaliteta uljnih škriljaca jer onipredstavljaju budući potencijal zemlje za energetskim sirovinama. Termin ''naftni (uljni) škriljci'' moţedovoditi u zabludu [1, 14]. U suštini, oni ne sadrţe naftu, niti su ''obiĉni'' škriljci. Organski materijal unjima je prevashodno ''kerogen'' [4, 14], a škriljci su, zapravo, relativno ĉvrste stene ''lapor''. Ukoliko seadekvatno preraĊuje, kerogen moţe biti upotrebljen za dobijanje supstace sliĉne petroleumu. Za sada sejoš nije napravio dovoljan iskorak u smislu postizanja toplotnih uslova (pod kojima se nafta dobija naprirodan naĉin) pa se pribegava izlaganju materijala visokim temperaturama. Prilikom tog procesa,organski materijal se transformiše u teĉnost koja se mora dalje preraĊivati u sintetsku naftu [14].Uljni škriljci će naći svoje mesto u svetskoj i našoj ekonomiji, ali energetski zahtevi vezani zasagorevanje, transport, usitnjavanje, zagrevanje, dodavanje vodonika, kao i ĉitav jedan poseban problemproistekao iz pooštrenih mera bezbednosti, ekologije, opravdanih zahteva za ureĊenjem prostora i naĉinaodlaganja otpada (u ovom sluĉaju velikih koliĉina), ĉine ceo koncept korišćenja ovakvog resursa izuzetnosloţenim. Tokom 2007. i 2008. godine kada je cena sirove nafte na svetskom trţištu dostigla vrednosti ido 150 US$ po barelu, zabeleţen je znaĉajan porast interesovanja za proizvodnju i preradu uljnih škriljacakao i za preradu sintetske nafte iz uljnog škriljca. Verovatno je da je najznaĉaniji razlog za povećanointeresovanje bilo obezbeĊenje sigurnosti snabdevanja naftom kao strateškim energentom (SAD iKanada). U tom periodu je bilo objavljeno od strane vodećih naftnih kompanija (Exxon-Mobil, BP, Shell iTotal) da će se investirati znaĉajna finansijska sredstva kako u istraţivanje i ekstrakcijunekonvencionalnih nafti već i u njihovu rafinerijsku preradu.Projektom koji je realizovan u Institutu za rudarstvo i metalurgiju Bor, u saradnji sa Prirodno—matematiĉkim fakultetom u Beogradu i Institutom za hemiju tehnologiju i metalurgiju u Beogradu, safinansijerima JP PEU Resavica i Ministarstvom za nauku i tehnološki <strong>razvoj</strong> Republike Srbije, izvršenasu istraţivanja mogućnosti dobijanja sintetiĉke nafte iz uljnih škriljaca Aleksinaĉkog leţišta.113